Београдске новине

Subota

Beogradske Novtne

31. marla 1917.

Broj 63 %

{ gtrana j. $QQ —rortaih rirupova, na kojirna »e xahtijmio Hpottavljanje dcmokratske r«fccbllke. Primjettio se opasno pojačanje stmje. Sazlv kortstlruaute. (Nsro&itl bnojsv „Beoiridskih Novlnt'J jC' ff) *' Zeneva. 30. marta.

1* Petrograda javljaju: Definitivno m aaključeno. da se zakonodavKa akupitlna sazove u Mosjpvu pod konac apriia. lUeka revrrfucijoaarnit vlada i ktudonugovor o zabraui sklapauja zasebnog mr.a. ..(Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.)

Beč. 30. niarta-

Kako berlinski dopisnik ,,A b e ni a" od jednog dobro upućcnog neiitralnog^ poslanika doznaje, nije prema 'Boiizdanini vljeStima nova ruska vlaIBa u prkos urgeneije sa strane sporaiumnih siia obnovili loudonsl'OK ugo/frora o zabrani skiapanja zasebnoga ^ira. Kao raziog za to navodi se. što bu sc prcdstavniei radnistva tome encr•iično oduprijeli. No imade jakog razt|oga i za tvrdnju, da ni drugi članovi rfvlade ne će sebi đa ve/.u ruke. Oni žeie (fclobodu u svonte radu i protive se, da n»i smjer niihove polnikc propisuju F.n"'Jkiezi. Jediiii rezuitat, koga su do sada toostigic sporaztimne site jeste Miiju/kovljeva objava ratniti ciljeva. Sporakumne sile inedjutim nijesu s time zajdovoljnc, te iskoriSćuju siabo financijjko stanje Ru.sije, kako bi primorali noIVu rusku vladu na prislajanje gore spomenutom londonskom ugovoru.

’Jkimiće ratnih sudova.

Kb. Petrograd, 30. mafta«

tekla a odobrio ga savjet raJnika i vojnika. Svečanost počeče iz jurta i trajaćc do 5 *a(i u večc. Sudblna carske porodlce. Kb. Kopcnhagen, 30. marta. Liatovi javijaju iz Petrograda, da je car izjavio žeTju, da njegov sin zbog porušenog zldravlja otputuje u Norvešku. Prilikom bogosiužtnja prošle nedjelje u dvorskoj crkvi, car je prvi kJekao, ka<d te čitala molitva za privremenu vladu. Nlkolaj Nikoiajev'ć vraća $e u Ki!n». (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Ženeva, 30. marta. Veiiki knez Nikolaj Nikolajević đobio je, navodno prema flavac-ovoj vijesti, ponovno dozvolu. da se povrati u K r i m. Duma. (Naročiti brzojav „Bcogradskilt Novina“) Ženeva. 30. marta. „Journal d e Ueneve" javlja iz Petrograda, da se za sada o zasijeUanju duine n e ni o 7. e n i m i s 1 i t j, *Vjerni“ sfugc svoga jjo?po(ia» , a. (NaroBti brzojav »Bcogradskih Novinatj Ženeva. 30. marta. Prema MavasovoJ vijesti zairažila jc sva služiučad cara Nikoie svoje ocpuštanje iz službe u carskom dvorcti Carsko Selo iz razioga, što ne će da služe „čovjeka, koga izbjegava cijeia Rusiki“. Cara se Nikole ovo dojmilo vrlo bolno. Bankrot odeskc gradske upra'e. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“) Frankfur: 1 , 30. marta.

Ministar vojni jo naredio, jd a se uk inu ratiti sudovi. Bivši minisfar Polivanov otputovao je u glavni 6tan, da na novoj osnovi tačno ocirc-di medjusobne oduose glavnog stožera i privreinene vlade, Ka izvrši paJijeltt \ lasti » !da jednovremeno smijoni vojskovodje, koji sn prešli gcvline itarosti. Sirah ođ ofenzive protiv južnc Rusije. (Naročltl brzojav „Beosradskih Novlna",! Haag, 30. marta. Engleski vojni pisci naglašuju vjerovatpoat, d« njemački napađ protiv Rusije ne če biti upravljen protiv pete-ograđskog sekto.a, nego da će se izvršili na jugu. Oni fckazuju mišljenjc, da bi ofenziva na sjeverv, koja bi prijestonicu dovola u opasnost, eiedinila sve stranke, dokle bi napad na fugti bio korisniji za središnjo vlasti, u toiiko, što sadanje još neođredjene prilike « Pctrogradu traju i dalje, pa bi * tiine tsn !rio osTabila oćjrorna snnga cijelc zenilje. Rusija pretl gladju. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Haag, 30. marta. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ prikazuje U Evom posljednjem broju položaj u Rusiji kao vrlo težak. U snabdijevanju životnim namimicama vlada potpuno rastrojstvo, ?.bog eega se stnnovništvo nnlazi neposjedr.o prcd gladjtt. Da se ove ne/gođe ot(i’.ore, najglavnija je zadaća nove vlndc, <Ja prije svoga potpuno preurcrJi pitanja, kojn rtoje u vezi sa ishranom narođa.

O d e s k a gradska uprava stoji pred b a n k r o t o m.

■■ SDHi^l " uimmi

i 'škpmm 1917 . H B B Sietlis se utšovćca i s.Vočodi vaiih P&LIH DScUCsCVA!

Csrcve priritai Kapatsn Enksihsrdt, T«rat52® 4,Te!s?®n 129.

VrUsajc u itslliL Giasine o revoluciii u Ital'ji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua') Basei, 30- marta. ,,B a s e 1 e r N a c h r i c h t e n“ javljaju, da su - jtičer bile u cijelo] SvajcarskoJ raširenc vijes t i, d a j e u IV a 1 i j i b u k n u 1 a r ev o 1 u c i j a.

Pogreb žrtava revoiucije. Kb. Petrograd, 30. marta. Oradjanski svečani pogreb žitava revohicije izvršiće se 30. ov. tnj. na polju cpram mramorne palate, gdje spremaju ogromnu grobnicu. Cetiri vijcćnika rukovorie poslovinta oko gradnje grobnice, čiji je p’an izradilo petrogradsko gruš'tvo arhi-

Demoustracije protiv rata u Miiaiiu. Mnoga uapšenja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Ltigano, 30. marta. Prema vijcstima, koje su stiglc iz M i I a n a, došlo jc tamo do burnili d emonstracija protiv rata. Voj-

ne oblasti preduzele su m n o g a u a pš e n j a, pa je udpšenoivife o pš t i n s k i h v 1 j e ć n i k a. U Turinu je progiašcno opsadno stanje. (Naročltt brzojav „Beozradsklh Novlna".) Ltigano. 30. marta. Zbog nemira. koji su potrajali dulje vremena, pa su sc sve više iviše širili, pioglašeno je u Turinu opsadno stanje. Narod protiv zagovorulka r ata. (Naroćiti brzojav „Beogradskih Novina“). Lugano. 3). marta. U P a r m i je ciošlo dc krva vih s u k o b a za vriieine jedne javne skupStiine, na kojoj ie govorio d e A m b r i s Izagovarao prodnženje rat a. Narod i ni n o g c ž e n e navalile su na skupštinare i došio je do b o r b i r evolverima. noževima i štapovima. Redarstvo i vojništvo moralo je da usposiavi red.

RJsmsEka I fimerika. Pred objavom rata Amerike Njcmačkoj. (Naročiti brzojav »Beograitski'h Novina«; Maag. 30. inarta. Brzojavni ured ,,H c 1 i a n d s c li N i e u w s“ javlja iz Washingtona, prema pouzdanim informacijama iz vladinih krugova, objaviće Sjevero Američke Države na 2. aprila zvanično rat Njemačkoj. ,,C e n t r al Nev s“ javlja, da je 95 od sto članova scnaia za to. da američka nrornarica stupi u akciju na sirani sila sporazuma a 75 od sto izmedju njiii zagovara, da se pošaiju američke čete na zapadno bojište.

Ettver-poE« u Eetu. Kb. Beč, 30. marta. Ul 8 i po sati prije podne stigao je u Beč turski ratni miuistar Enver-paša, Na sjevcrozapadnoj stanid dočekali su ga fianovi turskog poslanstva. i izvjestan broj časnika. Nakon pozdrava i pretdstavljanja pratnje odvezao se Enver-paša, koga j e sakupljoni svijet burno pozdrav’jao, u svoj liotel. Njegovo Veličanstvo car i fcralj Kario primio je Enver-pašu u audijendju u II sati prije podne u BarJenu, a Njeziuo Veličanstvo carica i kraljica Zit a o j»odne u zamfcu Lasenburg. U 1 sat bio je kođ Njihodh Veličanstava u zainku Laxcnburg dorueak, fcome su prisustvovaiiosim Enver-paše nađvojvođa Maksimilijan, otomansfci vojni opunomoćenid, dalje ratni ministar pl. Krobatin, ministar spoijnih poslova grof Czernin, naiclnik glavnog- stožera pl. Arz i gerifrn!maojr Poniakowski.

EflemoEHe. Umro pruski priuc friedrich Karlo. j[Naročiti brzojav »BccgJadskih Novina.; Rottefdiun, 30. marta. ,,D a i 1 y E\press" 'avlja, da je pruski princ Friedrich Karlo podlegao ranama, koje je zadobio u vazdušnoj borbi. Ranjenik je ođmah operiran, ali više nijc bilo pomoči.

Borbe nti zapadu. Nova „Hindenburgova Hnlja“. Kb. Amsterdam, 30. rr.arta, Dopisnik ,,Times“-a u Francuskoj piš« o položaju vojske čeivomog sporazuma ovo: Sva sela izmedju nas i tako zvane Hindenburgove linije preivorena su u tvrdjave. Veliki broj mašinskih jjušaka vla-

I cjdinom i detaljima — a što je glavno: i po osjećajnosti — ovo je odlična sllka. Lijep i cnergičan, čvrst i gil»ak t: Isti mali, uzor-tip muške Ijepote 1 miadosii: — tak.iv je laj Jovanot ićev Bnško. Slikar ga ie istakao kao barjaktara i vojvodn. ispred ljute konjice, okupIjcne u pozadinl. Boško je liksiran u trenutku. kad jc ol»6 svoga paripa. Puln.krvni i vatreni konjic propinjc se pod nimj. U lijcvoj ruci nosi najmladjl Juguvič krstaš-barjak, a desnom uzde prikupija. Očekuje se Jtiriš konjanika i padaiu vam na um oni iedinstveiii : :lhovi narothte pjcsnie: ,,Pred njima je Boško Jugoviću, Na alatu, vas u čistom zlatn, Krstnš ga je barjak poklopio. Pobrai'.ime, do konja alata. jNa barjaku od zlata Jabuka. Iz jabuke od zlata krstovi. <>d krstova zlatne kits vise. Te kucaju Boška po plećima". Pjesma jc odtiševila slikara. Na slici se to osjeća, s ioga je iskrena i topla. Naročito dobro pristaje nz cio prikuz suro i cmkasto nebo. kao pred "kršaj i oIi%i, koja se svršila tragedijom na Kosovu... Posljednjih se godina Jovanović sasvim posvetio renrabilnom slikanju pijrtreta. Njegovi su portreti — naročito ženski — meki i tanani. upravo sladunjavi. On se pri njihovoj izradi ne ■lpušta u riješavanje bojenih i svjetlosnii» problema, kao veiiki munchenski pcvtretista Leo Samberger. već se trudi, da budu što prijatniji oku i što fmiji. Po toj osobinl Jovanovičevi su porireti jveoma sllčni ovoi vrsti radova madjarskog portretisce Filipa Laszlo 1 njeTtačkog Friedricha Augusia %on KaulPach. Kao njlh đvojica tako ie 1 Jova-

novič isključivo portretis'a bogataša i aristokracije. Savjcstan umjcmik srpski i čovjek' širokog obrazovanja jeste U r o š P r ed i ć. Od svih naših slikara on pokazujc najviše studije i školovanosti. To se vidi već na njegovoj slikarskoj prvenčadi: „Bosanski bjcgunci'*. ,,Vesela brača“ i „Ainorčići oštre strijelicu“. Prva je slika očevidno poslala pođ uticajem češkcga slikara Jaroslava Cermaka, čije je „Hercegovačko robb'e“ mogio u svoje vrijeme biti privlačan j obrazac slikarskint početuicima. Ali već druga dva rada Predićevai. naro’ Oito „A'esela brača” (Nar. Muzej), isI jjoljuje slikarevu razvijenu humoristič! nu žicu i njegovu sposobnost. da tačno 1 uoči sve karakterisrične oznake. iz ko| jih će složiti zaninrfjivu i prijatnu cjelinu. Uobičajeno je smatrati Prediča ikonopiscem u prvom redu, slikarein ikona par exceilence. Cim se poveđe govor o njemu, odmah se navode ikone njegove. Ne znam kakvo giedište zauzima sam siikar u ovom pitanju, ali sudeći po brižljivosttf, s kojom 1 svoje svjetovne stvari radi. držim da mu je podjednako g 1 a v n o svaki slikarski posao. Sto se tiče samih ikona Predićevih, one pored svekolike valjanosti nisu dublje nmjetničkc tvorevine- Pojedine medju njinia više su nego dobre, te spađaju u najbolje primjerke našega modernog crkvenog slikarstva. Tako se, na primjer, „Roždestvo Hrlstovo“ u crkvi u Perlezu (Banat) ifi isti prikaz u crkvi manastira Orge».ega (b Srijemu), zbog kiilične scenerije. giedajn s uživanjetn, kao što nas, recimo, „Vaznesenje** i „Silazak Sv. Duh*“, 9 per.-

leskoj crkvi, uzbudjuje svojom dramatlčnošćn. Ima nekoliko dobriii Predićevlh ikona i u orkvi Staroga Bečeja (11kovl srpskih svetitelja: Sv. Stmcuna, odnosno Stevana Nemanje. Stevana Dečanskog, cara Uroša i kneza Lazara). Umjesnički kvalitet Predićeviii ikona uviiek je solidan. U njima ima sigurnog, plastičnog crteža, vješte kompozicijc, srećno nadicnih tipova svetiteljskih, često nebeski lijepih bogorodica u duhu Murillovih „Neporočnih začeća“ (na primjcr, ..Bogorodica s Mladencem“, u kapeli karlovačke patr'ijaršije, i ,31agovjesti“ u Grgctegu); ima intenzivnih, jasnih boja, uvijek pojačanih umjesno razlivenora svjetlošću; odijcla su i draperija na ikcnama Predićcvim tako bezprijekorna, da ih gledaJac Čisto p i p a očima. Ali nas one ipak ne osvajaju potpuno. Izgleda mi, da Predićeve ikone nisu potekle iz dovoljne inspiracije, i više su plod slikareva t e o retisanja no oduševijenja. I kao portretista Predić zadržava Ispravan crtež, detaljno vodjenje Ilnija, ujednačenu svjetlost, bez upuštanja u probleme svje'Josti i sijenke, zadovofjavajući se mahom, i samo vjernom karakteristikom danog obrasca. Najveći broj njegovih povtreta nalazi se danas u svečanoj dvorani Srpske Matlce u Novom Sadu. To su većlnom Uloovi sonamošnjih književnika i narodnih dobrotvora srpskih. Docniji portreti Predićevi postaju po širini 1 kolorttn većma savremenL moderniji. Od njegovih boljih prolzvoda te vrste treba istaći likove Antonfja Hadžića. slikara Koosftantina Origorijevića Danlla, pjesnika Laze Kostića, Vladana Djordjevića 1 đruge. Presellv« »e ts Oriovata « Beo-

d» nad tim pretiijekjm. Na rasfcrsnicarna sc naJaze Ijevci mina od prosjcčno 40 stopa dubine. Pristnp u sela zatvoren je bo-Jljikavim žicnma, G r f k B. Žalba grčke vlade. Kb. Bom, 30. ir.arta. Lyonslu iistovi javljaju iz Atcnc: Orčka se vlada potužila zastupnirima sporazun.nUi siia zbog posljcdujih dogadjaja u južnoj neutralnoj zoni Epira i Tesalije. Izaslanici Epira koji so sad nalazc u Ateni, sazvafi su zbor, da vijećaju o položaju, stvorcnom u Epiru povodom talijan6kog nadiranja u Epir. Grčka vlada misli, da uvjeravanja talijanskog poslanika Bosdaria nijesu dovoljna. Ministar pređsjcđnik La iibms dugoi je lcomerirao s kral . in o položaju u Epiru i Tcsaliji.

HEUnoufie Mviie vpJ. Dogadjaji u Spanjolskoj. Kb. Madrid, 30. m3ria. Jeđnitn se dekretom ukidaju ustavne garandje u svim pokrajinama kraljevine. M 1 CltOlIifl. Celerio i pe;o n tfoMorns neđjeije. Gostovanje bećkih dramskih umjetnika. B e r n a r d B u c h b i n d e r: „T r e ć a es k a d r o n a“. „Vesele siike iz zlafnog doba mira“ nazvana je ta vanredno uspjela komedija iz vojničkih kmgova. „Treća eskađrona“ puna je onog dobroću;jnog starinskog humora, koji će uvijek nalaziti svoju zahvalnu publikui I aCeo nam se život u kasami i nekadanja vježbanja za blaženog mimog doba sa/i vi grozotama raia čine kao nešto đavno, upravo ,,predhistorično“, ipak se 'duša ra/do vraća ovakim uspomenania. Bile te anegdotg i sitn 2 intrige „joJne mafe gainizone“ i još najivnije, zapleti još nevjerojatniji, čov'jek ipak ne pazi toliko na sadr/aj, nego je sretan, što se može pvenesti u onu atmosferu „dobrih, starih vremena“. Današnji pisac ppotrebio bi tako Žto za libretto kakove vojničke operetc, ali jedva tia bi mu uspjelo prosuti toliko hurnora, fcojim su zaodjenute figure „Treće eskadrone“. Velika zasluga za vanredni uspjeh’, Ito ga je ta komedija pcstigla preksinoč kod motmčadske a sinoć kod časničke dobrotvomc predstave, pripada dakalco sklađnoj igri bečkih umjctnika pod vrsnim rukovanjem reditelja g. Aniuna Tillera, koji je i u insccnaciji pojediitih slika pokazao vrlo mnpgo ukusa. Najvcči je smijoh izazvala prirodna igra i majstorska karakteristika bečbog umjetnika („Volkstheatra) g. Wil. T h a 11 e r a. Njegov je „ritmajstor“ upravo neodoljiv u tom, kako se u svim situacijama snalazi, kako dominira pojedinim prizorima, a kako još kraj svega toga zadržava u sebi bezbrižnu dobroćudnost i stalni simpadčni kontakt s publikom. Pljesak na otvorenoj sceni pokazao je, kako je taj umjetnik na juriš osvojio općinstvo. Gg. TiJIeri Olden poznatj su nam još od Schniizlerove večeri kao inteligentni, bećarski ,,pai“ a u „Trećoj eskadroni“ pokazalisu, da seiu uniformi može Jstakti njihov talenat za prikazivanje različnih ljubavnih prilika i neprilika. Gdje Frelleri Windhopp kao mlade zaručnice i žcne, zatim gdja Lauterbock kao zavodijiva udovica poznate su nam takodjer vcć prije, dok je nova bila grija Anatour,

grad, Predić je počeo osjetno prisvajati i neke težnje modcrnc umjetnosti, koje se korisno pridražuju njegovim srarim, solidnim osofcinama. U tom su pogiedu vrlo zanimljive njegove studije pasa, koje sam imao prilike vidjeti na jednoj umjetničkoj izložbi u Beogradu. Naroeito mi je pala u oci dražesna sličica maloga rundova „Zu!u“. Ovo emaiicipovanje od suvišne akademičnosti i pristajanja uz nove težnje, kojima se Predić u crkvenom živopisu jcš uvijck opire, imaće blagotvornog uticaja i na niegove budaće pejsaže, koji tada ne ćc više biti snvi i t/vrdi. Ipak rfjetko koje stvari polaze Prediću tako srečno za rukom, kao tipovi i prigodice fz svakodnevnu živona. On lm je naginjao od uvijck, i nije malo Interesantno, da jedan tako ozbiijan ikmopisac bude onako nezadržano veseo, kao on siikajući svoje Jale“ i ,,šogore!“ Vesekršča kakvoga nizozemskog majstora obradjujc Predić i najsitnije detalje, počevši od šarenih bučmeta na čakširama do čupavL 1 ! kabanica i šubara, od fruškogorskog svinjara s toljagom do seoskih bećara s kicoškim šeširićem. Ja se uvijek živo I s radošću sjećam tili cjegovih sličica, kao što je ona JPred vratima »dvokata“. Sto je glavno i najljcpše u ovim simpatičnim prikazhna, jeste neusiijeni, sirovi —• Nijemci bl kazali „derb“ provincijalni bumor. Medju srpskim pripovjedačiraa imala je ;a vrsta bumora najjačeg predstavnika u pok. Stevanu Sremcu UPop Cira I pop Spira"). Uroš Predić bl učinio iijepu uslugn I sebt 1 srpskoj slikarskoj umjetnosti, kad bi se češće vraćao ovim prika2 ima.

koja jc igrujući omraženu punicu (taJlu) »jedno s g. Strassmaycrom kao č.j ngrizavim tastom neprestano podržavala smijeh* i ostaJa go&poda što su u uniformi (g. Mordo Kao pukovnic, Helmer kao „korporal“, Zeinininger kao ,,gefreiter“) t ito u civilu (g . Torczyner kao lilivar a Bonne kao kuharica) upodpunjavali su cjelovitu igiu izvrsnorn karakteristikom pojedinih mjesta. Pojedine ensembie-cene tipravo su majstorski izvedene. Cijcla je predsfava tekla u vejJrom, veseloin i živalinom tcmpu, te u pravoin smislu rijcči razdragala općinstvo, koje je obje večeri dupkosn napunilo dvoranu. Otiobravanja i pljeskauja bilo je na pretek. Neprisiljen smijeh i opće zadovoljstvo moglo sc vidjeti na licima svih posjetifka, koji jainačno dugo ne će moćida zaborave „tieću eskadronu“ i njezinp u komari i u ozbiljnosti prave i žive Jjudo. Vanjski uspjeh ovih dviju večeri nadinašio je *ve predjašnje, i dobrotvorna svrha iinat Će od njih najviše koristi. — Z RimokatoHčka služba božfja. Sutra u nedjclju, 1. aprila (Cvjetnica), siužiće se: 1. U konaku:u8 sati u jutro sv. misa za vojnike, na kojoj Ima slobodan pristup i gradjanstvo. 2. U župskojcrkvi (Poslanička ulica): u 8 sati u jutro Sv. m!sa za Skolsku djecu. U 30 sati blagoslov palme (zelcnih grančica) I pjevana Sv. misa. Poslije podne u 3 sata večernja. U radiie dane počima prva Sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati u jutro. Traži ih opština. Tajništvu opštinc grada Beogiada potrebno je da se iave. radi hitnog 1 važnog saopštenja ova lica: 1. Gospodja pukovnika B I a z n a vc a, koja se preselila \z VaijeVit u Beo-. gra<d; 2. Voja Stefanović; 3. Gavra P o d o v i ć: '*■ ’ 4. Lazar S t o j k o v i ć; - T .. 5. Aleksa Andjelkovtč. sva četvorica bivši činovnici. Svakoga đana u kancelarijsko vri« Jeme gornji inogu dobiti potrebna obavještenja. Koncerat Stefii Hegyes! u Zemunu. Danas u 7 i pol u veče priredjpje u Zemunu u „Hotel Zentraiu’* u Zagrebu i Buđimpešti dobro poznata koncertna pjcvačica Steffi II e g y e s i jednu od onili intimnih glazbenih večeri, koja znadu slušaoce okupi’i u jedno kolo oduševljenja. Stefii Hegyesi kao pjevačica, od onih je rijetkih raprezentantkinja u svojoj subtilnosti I bizarnosri, koje dlrajit IJudsko srce đo najnježnije žilice. Lirska ie sirana njezina jačina, dok joi zamjerna pjevačka telinika omcgućuje savladati i najteže zadaće, u čenui je velika odlika zagrebačke pjevačke škole Milana R e i z er a. Njezin nastup u symphon ; jskom koncertu u Beogradu bio je veliki umjetnički uspjeh. Sudeći po obiluom i biranom programu, što ga je sasravila za Zemun bit će joj moguće pokazari svoju pjevačku umjetnost u svim nijansaina, lcao što u koloratuvi tako i u kantileni. Pjevaće: Meycrbeer: pjesma paža iz opere ,,Hugenotti“; Franz; ,,I eptir zaljubljen u ružu“; AJabrieif: ,,SIavuj“ (koloratura); Milan Reizer: „Uspavauka“; Richard Strauss: „Ah draga, moram se rastati”; Loevve: ..Niko nije vidio“; Ivan pL Zajc: „Lastavicam"; Dienzl Oskar; „LUiomszal"; Arditti: „Poljubac” („Koloratur Bravourvvalzer“). Pratilac unijctnice, pianista Karlo Simon, iz Zagreba, izvodiće Franje Llszta ,,Faustwaizer“ i Alfreda Grunfelda „Rapsodie’*. Pošto koncert uz svoju umjctničkn stranu imade i dobrotvcnm, nadatf se je da će dvorana brti rasprodana. Uputnice za mlijeko I brašito. Rok podnošenja fjekarskih uvjerenja upravnorn odjeljenju opštine grada Beograda za mlijeko i bijeio brašno za mjesec april istekao je i više se ljekarska uvjerenja, kako za mlijcko. tako i za bijelo brašno apsolutno ni u kom sfiičaju ne će primati. Za neodfoženo hime slučajeve. valja se isključivo obratiii lično šefu saniteta opštine grada Beograda g. Voji Djordjeviću u ambnlanti cpštine grada Beograda, čija će se Ijekarska uvjerenja jedino primati u hitniin » neodložnim slučajevbna. Uputnice, kako za mlijeko, fako i za bijelo brašno razdavaće se gradjanstvu od 1. do 5. aprila prcko nadležnih kotareva. Svaki će moći dobiti u svome kotaru u odredjeno vriJeme uputnice kako za mlijeko, tako l ra bijeio brašno. Drugim se načinom uptmiice ne mogu dobiti. Prilikom prijetna uputnica svako mora imati uza se redarsivenu (žntu) legitimaciju, radi utvrde indentničnosri. Nov cjenovnik govedjem mesu. Na osnovu člana 27. tačka 5. zakona o opštinama, gradianski povjerenik prl opštini grada Beograda propisao je novn cfjenu govediem mesu. Počevši od 1. a p r i 1 a ove godine najviša cijena govedjem mesu biče 4.60 kmna po 1 fcHogramu. Beogradski orfeum. GLavno bce novog programa, koje 6e m sutr* prvi put pnkazatš beggnidgkoi