Београдске новине

Boj 88.

Subota

Beogradske Novine

31. maita

Strana 3.

publici, jestc unijetiiička jgraaca Hiidetard Prilikom svoga gostovanja u bečIjeti prijcm od atranc pub!ik e i kritike i kom ApoIo-poz° r 'Stu naišla je na odusevslavljena jo kao umK'tnica vik baletske škole. Vidjeti njezinu umjctničku igru, kojom viada ova mnogostruka i neobično darov/ta umjetnicn, naslada je, koje nc bl trebao niko da se o lrekne. Izvještaj prijavnog uređa. 30. marta : prijavljeno 92, odjavljeno 46, seoba 35; u hotelima prijavljeno 125, odjavljeno 151, ostalo u hotelima prijavljenih 233, Ko pokuša, taj dobljalll Malim uloškom možete dobiti čitavo iinanje ako naručite srećku kod srećn« bankarske kuče Gorzćl ft Comp. u Budimpešti, Koronaherczeg u. 9-11. Ostalo pobliže naćićete u oglasu u današnjem broju. aiUJJiP M——■ !■ I, I ■ l lli i»Zcanitne objnoe. OB.IAVA Ovim sc pozivaju svi oni, koji imaju na Topčiderskom br;Iu ili na Banjici kuće, njive, vinograde ili tlrugc kakvc ne]?okretnosti, i li drže ove pcd zakup, da se do 14. aprila ov. god. javo upravnom 0 (djcijenju c. i k. zapovjedništva mosne branc i grada Bcograda u Knez Mihajlovoj ulid br. 19. I. sprat br. 22. U odsustvu sopst\ r enika ili zaicupacas imaju se javiti njihovi zastupnid i!i porodiaii članovi. Nedolazak će se stroga kazniti. C. i k. zapovjedništvo niosnc brane i grada Beograda.

Poslijeifnle brzolfivne vijesiL Iznieštaj niemetKož ooinot vodsfun. Zapadtio boi'šte: Kb. Berlin, 30. marta. Na arfolskom frontu blla je ilvalina topnička borba. lstočno od Neuville i Vaassa napali su kanadski pukovi četiri puta tokom no<M našc položaje, odbijeni su uz velike njihove gubitke. U našim jc rukama ostalo nekoliko zarcbljenika. S obje strane druma P e r o n n e -F I n s uklonlle su se naše sigurnosnc čete poslije borbe sa jačim engleskiin snagama na linijl R o y a u l c o u r t-S r o e 11. Sjeveroistoćno od S o 1 s s o n s-a pokušali su uzaludno francuski bataliunt, da kod N e u v 11 e-a i M a r g i v a I-a zađoi lju zemljišta; našc su straže odbile, nanijevši un velikih gubitaka. Na m a r nskom prokopu dala su gusta sakupljanja četa izmedju S a p i q n e u l-a i L a N e u v i 1 ] e naslueivatt. da neprijatelj ovdje sprema navaln, koja se vatrom našili baterija nijc mogla razviti. UCh&mpagnl su takodjer sprcmljenl položaji francuskih navaluih četa uspjeSno bombardovani. U p a rroyskoj šumi (lotrmški front) pri.vele su naše navalne Čete iz neprijafeljskih rovova 13 zarobljenika. Istočuo bojlšte: Front maršaia princa L e o p o 1d a b a v a r s k og: Zapadno od Dvinska izjalovio se u našoj vatri napadaj višc ruskih četa. Na frontu general-pukovnika »advojvode Josipa i kor-i vojno grupc maršala r l. Mackcnsc ii a nikakvih doga ljajrt o<l značiMija. Maćcdonsko bojište: Kod jednog cu prepadn u francuskc rovove izmcdju o h r i d s k o g i p r e 6 p a nskog jezcra naša izvidnička odjcknja zaplijenila više brzometnili strojeva i bogatc zalilie municijc. Prvl /apovjednlk elavnog stana pl. Lndendorff.

Izvjeslaj bugarskog glavitog složera. Kb. Sofija 30. marta. Mačedonsko bojlst^: Na cijelom iror.tu slaba topnička djeiatuost. Na pojedinhn odsjeclma izmedju straža puščana vatra I vatra i t n)8šil)§kih pušaka. U dolini Vardatn lefačkd djeiainost. hlirtiuujško tsilfd *liacajiujeg-

feadaici sc odrekil i/odja, kojl su propagtirau rat. — Osnutak šredišnleg odbora jpvOHV fata. (Naročiti br/ajav „BcograA Novaia'O. Berlia, 30. marta. ,Lo ka 1 a n z eigcru* JaV\jaju lz Stpckholna: U radničkcni je savjvtu dpškt tk »asciepa. — Večfr.h rađnika I vpfnfjce

rekia se bivših svojih predstavnlka, koji se za volju ministarskog portfelja Žrtvovali radničke ideale 1 podupirali ratnu poiitiku nove vlade. Drži se da su ti vodje potplačenl engleskim novcem. Radništvo je izabralo no\d — središnji odbor, kojl propagira avršetak rata. Petrogradskl gamizon na stranl sredlšnjeg odbora. —Većina saobračajnih sredstava u rukama središnjeg odbora. — Pojačani pokret za mir. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Berlin, 30. marta. .Lokaianzeigeru* brzojavljaju iz Stockholma: Nakon priključenja brzojavnih, željezničkih i poštanskih činovn ika radničkom sredižnjem odb oru, gospodari on sa većinom saobraćajnih puteva, medju ostalim sa sviin željezničkim prugama, koje vode na front. Svisusepukovi, koji se nalazeu Petrogradu, priključili središnjem odb o r u. Nova radikalna radnička strsnka preuzela je novi socijaiistički list ,,P r a vd u“, u kojem je objavijen ovaj zalđjučak nove stranke: Zaključeno je stupiti odmah u vezu sa proietarijatom svih zaraćenih zemalja, kako bi se svršio ovaj ziočinački rat, koji je narodima narinut. Oni traže sistematsko bratimijenje vojnika zaraćenih naroda u rovoviina. Zahtjev za provedenjem narodnog principa djeluje isto tako razoravajuće u cijeioj Rusiji. Progresistički savez ukrajinskih sođjallsta traži, da se Malorusl smjesta ođvoje od ruske države. Socijaliste traže takodjer, da se odmah proklamira nezavisnost cijeie Ukrajine. Pokret za mir. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina'M Bcrlin, 30. marta. ,L ok a 1 a nz ei ger“ javlja iz Stockholma: Vodj novoosnovanog središnjeg odbora radništva, ■— u kojem su sjedinjeni antimilitaristički i ultrarađikalni elementi, — Bolševiki, poslao je na sve frontove brzojavke, da je u Petrogradu došio do velikih demonstracija protiv rata, koje su iiaale za posijedicu osnovanje radničkog središnjeg odbora u svrhu uspostavljenja mira. Ova je vijest na svim frontovlma proizvela sllovit dojam. Mnsko odjeienje radničkog savjeta, koji je pristaša rata, javlja — da se navede jedan primjer — u Petrograd, da je j>oziv središnjeg radničkog odbora izazvao takvo j oduševljenje, da su od prijeke potrebe j neodgodive protivmjere, jer će inače j taj pokret protiv rata obuhvaiiii cijeiu vojsku. — B o 1 š e v i k i upravio je vojsci ovaj novi poziv: Svuda, gdje ruske ćete na fronlu dolaze u vezu sa neprijateljskim četama, mora se izvjesiti crvena zastava! — U ovaj čas svaka stranka, koja propagira za rat, gubi odmah potporu masa. Revofucija u Dorpatu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Rottordam, 30. maria. „T i in e s“ javlja iz R i g e: Rcvoiucionarci su u Dorpatu osnovali svoju vlastitt miliciju i svoju viastitu privremenu vladu, koja se ne obazire na propise petrogradske vlade. Zbog toga je zavicdala a n a r h i j a. Rađ radničkog savjetaKb. Petrograd, 30. marta. Pctrogradska brzojavna agencija javlja 28. o. mj.: Službcui list radničkog i vojničkog Jdbora piše u svom uvodniku od 27. o. mj. o potrebi ,,ođbranbenog" ra:a jirotiv Njemačke: Rusija ne smije Hohenzolleraovcima i njiliovisn pristašaina izgledati kao laki plUen. Monarhijska Njemačka ncka zriade, da će revolucijoiiarna Rusija sve svoje snage uložiti u osigttranje svojiii tekovina. Kerciiski za brzi svršetnk rata. (Naročiti b.zojav „Beogradskiii Novina“). Lugano, 30. marta. ,,A v a n t i“ donosi jedan govor, koji je đržao Kcrcnski na jcdnoj skupstini kadjeta i »ocijaiista. U tom jc govoru Ker c n s k i istuj>io za b r z o o k o n č a n j e rata i rekao, da jmogram o Car!gr.i|du, i Ccškoj itd, ne ćc odu.'cviti naroda, jer da su to sve samo utopije. R u s i j a j« i s c r p1 j e n a, pa svaka viada mora da se odrekne aviii iniperijaiistićkiii ciljeva, za koje ruski narod ne* ćeda znn. Oeneral Rtisklj o njemačkoj snazl. (Naroćiti brco,av >Bcagradskih Novinatj Stockliolm, 30. marta. ,,R u s s k a j a W o 1 j a“ doc.osi razSCVor ?a aertćnilom Russkljem. koji je rtkab, 4a 35 hidfa napustiti pogi j e.š n a in i s a 6, k a d d a j e Nj e m ac k a b 11 n h koj e hi p o g! Ć d u i s c r p!)eng, Da !omc nije rako, viđi ec j>6 memaatim zarobljenicmia, koji su dobro hranjeni, đoliĆno odjcveni i Izvrsno naoružari!. Eventualnn nestašicu ns Ijudiina n a d o m j e s t i I a j e N j e m a č (c a tehničkein snagom. Svaki festalijun iinade sada toiiko mašir-^mi pušaka, đa prcdstavlja jakost i^Jnoga puka. Rusija je učinila s^’rtnf grijeh, vjeiujući, dd će se ^^ćmačka svladaii umoront. To ie p.P 'svoi priHcl dovelo i do karpaiske . rTsreće. O trajanju rata nite htio gi-na| ral da st izjavi, no rekao je, da odluI ka mora nasti u Frntjcuskoj.

put francuskib sociialista u Rnsiju. Kb. Lugano, 30. marta. O svrei putovanja dvojice franucskih socijalističkih poaianika u Kusiju piše pariski ,,Matin“: Ovaj je put potreban, da se ruska revoiudja svedc u nomialne granice. Prvi je utisak o uspjdoj revoludji bio suviše optimističan. Francuski će izaslanici nastojah, da na prau put svodu ruske revolucijonarce, koji su od oživotvorcnja njihovog sna malo poludjeli, te će im dozvati na pamet njihove ratne dnžnosti. f Francuska bojazan zbog dogodjaja u Rusljl. (Naročiti bnojav »Bcogradskih Novina«/, Ženeva, 30. marta. „Nouveliiste de Bordeaux* piše: Mi smo čvrsto uvjereni, da ruska revolucija mcra poprimiti čvrste oblike ili da mora prestati, ako hoćemo da pobjcdlmo. Silna vojska tako vellkog saveznika bez rutoi iteta značl znatno oslabljcnje naših saveznika. K tome sc inora promisiiti i na strateški položaj Rusije te na nedostatak njezine industrije i poteškoće njezlna prometa. Rusko je vojničko osamijenje jedna nepobitna činjenica.

Ostavka švedske vlade. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“). Beriin, 30. marta. Kabinet HammarskjOldov o d s t u p i o je. Kralj je pcvjerio sastav kabineia bivšem ministru S w a r t z u. f ■ ii 11 ■ momm h——i ■

V'ažne izjave groia Czernlna. Kb. Beč. 30. marta. Glavni je urednik .Jremdcnb 1 a 11 a“ razgovarao sa ministrom spoljnjih poslova grofom Czerntnont o političkom jioložaju. S obzirom na rusku revoluciju rekao je grof Czernin: Ne mogu se upuštati u proročanstva. Ako će promiena ruskog režjma dovesti do toga, da će napaćeni narodl ruske države uvidjeti, kako oni zajedno sa ostaiini sporazuinnitn državania mogu svakoga dana sa središnjim vfastima utanačrti častan m<r. onda će se približitl kraj ovom strahovitom krvoproliću. Nas ]e netnogiiće uništiti, a i m| ne želimo nikoga uništiti. Naši su frontovi jači nego ikada; mi možemo I mi ćemo izdržati! Bezprimjerua požrtvovnost, kojom sv| narodt monarhije podnose sva odrekntića, osigurava konačnu pobjedu. Ne samo više slojeve nego i široke siromašttiie slojeve treba u tomc u jednakoj mjcri spomenutf. Svi. I bogati i siromašni zaslu/tiju najveću hvalu. Treba se pokloniti pred onim milijunima, koji nu bojnom pclju ii rovovima a i kcd kuće bez prigovora snose sve. Treba se pokiouiti prcd njihovom veličiiiom j njiiiovom snagom. Doćl će jeduom dan, kada će narodi monarhije dobili piatu za ova svoja junaštva. Na pilanje, du li ministar ostaje kod predloga za sastanak mirovne kouferencije sviju zaraćemh država, odgovorio ie grof Czernin: Sigurno! Ja držim, da se saino ovlm putem može doći do konačnog svršctka. Za one. ko.ii rat žtle nastavitL

ne bi znaćio sastanak ovo koalerencM« nlkakve promjene..Fer dok bi ova konlarencija trajala. mogla bi se borba nastavlti. Samo na ovakvoj mirovnoj kon* ferenclji moglo bl se rliešltl stoth.u onih pitanja, koia je uabacio ova| rat. Mi posjedujemo velikog le/itorlja naših neprijateija a oni velikog našeg zemljlšta. Na moru vršc našo podmorn ! ce veliko djeio. Protlv naših podmornica stojl u borbi blokada naših neprijatelja. Svi mediunarodiii ugovoi I su rastrgani. Neinoguće je poiedina od ovih pitanja Iskijučiti od kompleksa cjeiine. Ko želi mir, mora o ovim pitanjima govoriti i pregovaratl. K»d bl se dokazalo, da se na ovo] konferendji ne može doći do sporazimia. mogao hi se I onako ne prekidapi rat iiastavltl. Na pitanje, ne bi li bilo moguće u jednom sveopštem okviru objaviti mirovne uskive srcdišnjih vlasti, odgo-« vorio je grof Czernin: To je već učinjcno! ,1a sam javno Izjavio, da mi vodimo narinuti na;n odbranbeni rat, kojeinu ie svrha slobodan nesmetani razvitak nionarhiie. Mi moramo dobitl garancije za naš opstanak I mogućnost naše egzistendie. U koliko naši neprijatelji Itoće da napuste svoje neispun>ve ideje o našem uništenju, u koliko hoće da pregovaraju o iednom 1 za nas i za njih časuomc miru, u toiiko pregovorima za inir ne stoii više ništa na putu.

iz dannšnje Srhije. II. Osobita se pažuja svratila kakvoći vode za piće i asaniranju bmiara i cisHerna u svini okružjima. Kermćko-bakteriološlta pretraživanja su se obavila u c. i kr. epidetnićkom laboratoriju br. 11 u Beogradu. Veoma je mučno bilo asanirmijc groblja i grobova. Veeina grobova bila je veoma plitka. Dijelovi su lješina koje vođom, koje po živoiiajama oopirali do površine i tako rašlnvali trulež u okolici. Te dijelove iješina moralo se sakupljaitf i zakopati, a grobove ponovo zasuti i krečuim mlijekom posuti. isto tako i Ijcšine vojnika, koje su se naiazile u potopljeriim k'rajevima Save, poslije kako je voda opala, zakopane. Iz pieteta spram hrabrih junaka grobovi su ukrašeui vijencima, mjesitimice podignuti spomenici lli su u pripremi, da se podignu. Oskuđici gradjanskih bolnica doskočilo se koje reiioviranjem, proširivanjem i jiovim uredjenjem već predja^ šnjih, koje podizanjem novih okružnih, kotarski'n, općinskih i epidemičkili bolnica. Radi uspjfšnije borbe proti zaraznim bolestimžj podignute su u opčinaraa izolane, a u okružjima zavodi za tamanjenje gamadi; za ove su u tu svrhu nabavljeni mobilni parni desinfektoru U mjesecu travnja (aprilu) godine 1916. bila je većina poljski lazareta premještena na druga ratišta. To je tražilo većeg prošircnja i urcdjenja prijašnjih pričuvnih bolnica. Tako je osobito proširena pričuvna bolnica smještena u nekadanjoj srpskoj vojuoj bolnici bolnica ,,Brčko“ u Beogradu (stožerui liječnik dr. B 5 h m), zatim srpska zemaijska bolnica, koja je uredjena prema svim inodernim bigijenskim zahtjevima, a u kojoj je nakoii odlaska kralj. bavarskog ratnog lazareta smještena pričuvna bolnica ,.B r u n n“ (stožcrni liječnik dr. Zinner). Prido-

davaujem okolišnih školskih zgrada pričuvnim bolnicama porasao je prosto^r pričuvne bcinice ,.I3rčko“ na 2258 kreveta. a pričuvne bolnice „Brunn’* na 1520 kreveta. Na odjelima tih bolnica su zaposleni liječnici stručnjaci (tako za uttutarnje boiesti, kirurgiju, očne bolesri, primaljstvo 1 ženske bolesti. za bolesti nosa, grla i uha, za živčane boiesti, venerične i kožne bolesti). Sa svim pogodnostima sagradjeni i uredjeni privatni sauatorij služi za primanie oboIjelih časuika. Patološko-anatomijske, zdravstveno-redarstvene i sudbene obdukcije obavljaju se u c. i kr. ratnoj prosekiuri (pttkovnijski llječnik dr. Miioslavich). Centralno mjesto za pretraživanje, osobito epidemiološke naravi. jest veliki mobilni epidemički laboratorij broj 11 (stožerni iiječnik prof. dr. Raubitsckek) smješten u priČuvnoj- boluici ,,Brčko“, kojemu je ujedno dodijeijen i Pasteurov zavod, odio za imunizuanje protiv bjesnoće. Tu se liječe sve I vojne i gradjanske osobe ujedene od koje pobješnje!e životinje, i to siromašnije se gradjansko stanovništvo za vrijeme cijeloga liječenja opskrbljuje bespia'.to, a bogatije stanovništvo ambulatorno lijeći bespiatno. Dosad se liječilo 177 osoba. Osim pretrage krvi po Wassermannu dužan je epidemički laboratorij spreniari i Izđavati specifićno cjepivo protiv boginja, kolere. trbušne pošaline (tifa), kuge, tetanusa, difterije, griže (srđoboije), zarazr.e upa!e mozgovnih opna i t. d. Njemu poipada i u Kosovskoj Mitrovici smješteni poijski laboratorij (za okruge Mitrovica, Novi Pazar i Prijepolje re c. i kr. vojnoj giavnoj guberniji Crne Gore spadajuči okrug Peo). C. i kr. epiđemieka bolnica u Becgradu (pukovnijski Uječnik dr. Killtoi) s prostorom od 150 kreveta siuži za primanje gradjausitog stanovnišiva. Gradjanska bo'nica u Bcograđu, 1-roja sc naiazi u staroj zgradi, svestrano • je obuovljena i pridodavanjem Dušano- '

ve škole proširena na prostor od 454 krevcta. I ona stoji pod upravom vojničkom (nadliječnik dr. Fink). Novo ustrojeni c. 1 kr. zavod za ortopediju vojne glavne gubernije u Srbiji preduzima liiečenie sa Zanđerovim ajparatinia, elektrićnim aparatinta za masiranje vibracijom. potpunim kupkajna kao i kupkama za ruke i noge, nadaije kupkama s elektrićnim svjetlom, aparatima s toplim zrakom i t. d. Isto je tako obnovljen i zemaljskf zavod za uinobolne u Beogradu s prostorom od 450 kreveta i s brojem bolesnika od 380 do 400. U okvir naveđenih zdravstvenih' zavoda spada i c. i kr. zubni ambulatorij u Beogradu (pučko-ustaški pomoćni liječnik đr. Stiksa). te mcbilni zubni atubulatorij, koji prema potrebi naizmjence putuje po svim ostalim okružJima vojne glavue gubernije u Srbiji. U zgradi srpskog društva crvenoga križa uredjeno slagalište za bolničke potrepštine snabdjeva s ijekarijama i boiničkim potreba'-na ne samo čete, vojne i gradjanske zdravs vcne zavođe 1 okružja vojne glavne gubcrnije u Srblji, već i okrug Peć od crnogorske vojne glavne gubernije. zatim četc i zdravstvene zavode, koji sc nala/e na/ bugarskom i rutnuniskom bojnom pođručju. U Kosovskoj Mitrovici smješ/cna podružnica slagališta snabdjcva tri albanska okružja i okrug Peć. Da se izbjegne zaraznim bolestima, koje bi uvukli ratni zarobljenici iz balkanskih područja i!i čete na svom prolazu kroz Beograd na različna rat'šia, osnovaua su kraj onih zavoda za čišćenje i tamanjenje gamadi, što se nalaze kod pojedinih bobiica, još u „donjoj tvrdji" te Carigradskoj ulici dva zav<> da za latnanjenje gamadi s dne\mom upotrebom od 2200 osoba. U njima su bile očišćene na svotn prolazu grčke, turske i aibanske čete. te pođvrgmite djepljenju. Donia skrižaljka pruža tačni pregled zdravstvenih zavođa u c. i kr. vojnoj giavnoj guberniji u Srbiji:

Prostorn

o o s e cr

Dnevna

djebtna sroscbnost

uesimeKiori

Prlčuvna

Okružna

Kotarska

Opć

nska

■5

botnica

balnica

bolnica

m E

X) o

P P £

Okm j

! c

.2 ■5 o

o *o o

3 *o ©

- «a

•c c <->

S c *c —> O

Zs’.vđ ea

fc B V c

T5 N m | N

03 V3 1 C

c K> ■ « N

« n 3

"c N os s

N <0 u ra N O c

c M s

"3= m o o-° ■*>

"to > «3 •o N3

Umobol Sanator Dobrotr

! t*mrn;enje 1 gamadl

c 25 © E

11 us j

Gud Bcoerad Pričuvna boJnics .BrčUo*

1800

3 |

2112

146

3 j

. , „Brfinn* ....

1420

100

200

C. 1. kr. epldemljsk« bolnte* ....

150

100

Gradjanska boln/ca .........

454

Zcmaljski zavod za umoboiue ....

450

Zavod za iarnanicnje g;madi ,d. tvrdja“!

1203

. . . , Csrigr. itl. Prlvatni SsnatoriJ ra icntke bolesli .

1003

Mobiini epldejnički laborstoiij br. 11 .

Ratna prosektura ..........

Zubni ambulatorl! , .

Zavod £* ortopedijn Zavod sa eiulionlieme

StrotiSte

■

Dom starcc* ] DJcčjc strotlltc u Topdđtru ......

49 200

gčogr*d»*kolfc«

100

180

438

138

400

2 l

298

150' .

190

J 1

n ornii Milanovac . .

100

Kragujcvac ••••••••«•«• Krtilevnc

300

250

300

110

140 >

650

159

180

4P0

Kcsovska Mitrovica .

300

200

100

103

Novipaaar

2Cfl

2 1 5

SmPi}frcvQ • • « %

170*

30 3

220 500 J

100

200

Užlcc ••••••»••••«•*♦ Vtjjcvo

570

280

708 416

50 1 i 150 l 1

300 590

2 8

1 2

U pokrajini .•.««••••••• U neocradu .

! 1340

510

U93

594

572

128

1917

474

4 r O J

3390

4-1 i

io !

3532

246

454

180

— !

821

4300

16 1

9 '

I U podn čju c. i kr. vojne g'nvne nprsvf 4872 ! “ ') Djcfjc sirotiite. -) Carr.kt njemafki 1

756 ■isarct.

1193

594

572

128 i

498 ^

.5 j

2097 i

474 1 i

1311 li

8190

60 1 1

19 t i