Београдске новине

strana 2.

Petak

Beogra'dske Novine

6, aptila 1917,

Đro] 94.

tla *o što prije pošlj«; neholiko fdiviaja ro ifovne vojske preko fnora. Afi s ob ziroint tta Meksikif i raogućo nemire u unutrlSltjoStt žemtje bilo bl nepanietno, kad bi se rat rasparfao. Docnije raožđa biii mogtiće, da so Sto u tom pravcu ufilii. U ovom tronutku će se iVashitigton vjerovatno /adovotjiti, <ia svojiin dobrim namjerama đa i/rara time, što <5e 'so anierićka letačka eskadriia u Francuskoj protvOritl u amerićku trupu, koja će se dobrovoljcima pojačati. Jedan neutralni glas. Kb. Stockholm, 5. aprila. Po pixItUoj<*ćoj ob/avi rata Atnejikc piše „Dja Deglidt AI al j a nđ a“: Da ulaskom Amerike u rat noče nastupiii k>d lu C a n o b r t, možo se i r. -Jnbrili ueroka pouzdano rećr. Dokle Atncrika bude u mogućnosti da razvije svoju idjelatnost, koja sc n ilaz.i u prilićno uinjerenhn grani* cama, rat se može riješitt. Za sada su clvije činjenice cd naročitog značaja: ponljedice po.ltnorskog rata za Fnglesku i prciittućstvcno miroljubive tcžnje kod velike mase ruskili' revoliicijonara, Koliko mi možcnio dogledad, Sjedinjcne Države ne mogu ni jednil od tili činjonica oslabiit 1 , *>!i satna Amcrika, svojim prcdstojećini kofakoiti, lnožs scbi nattiriti opasnosti od »edoglcdnog zamašnja. BraziH.la nc ćc prckld. (Naročiti brzojsv ,.Hcograd'ki!i Noviita"). Žcneva, 5. aprila, Na osnovtt jctliiog pltanla javfja Svajcarski brzo.iavnl ured: Odluke vvasliingtonskog kabincta ncće ni najinanje uticati na biuluču politikti bra-( zilijanske vladc. Zvanivni krugovi u Rio de Janeiro ue že’e tiikako prekid sa sredlsiijim vlastima. A'ogla bi pronijcna liastupiti samo u iom slučaju, ako podmornice uiiišfc bra/ilijauski brod. Braziliianska vlađa m.ročitu važnost polažo da izinvi, da ona daleko stoji od one stranke u zenilji. koja radi na prekidu dlploniatskili odnosa sa središni'iu vlasiima.

RusKit teuDludjc Veliki kitez Nikoiaj Nikolajevič itapšen. (Naroćiti brzojav „Bcogradskili Novina“) Stockliolin, 5. aprila, Petrogi adski list ,,B i r ž e v i j a V j ctl o m o s t i“ javlja: Veliki kncz N i k o I n j N’ j k o I s j e v i č u a p š e ii je u L i v a d iji i nalazi so poil stražom. Apšenje velike kneginje Marije Pavlovne. (NaroČili brzojav aBcogrftđskilj Novina?/ Liigano, 5. aprila. Snd so aia zašfo jo uapšena vclika rtii'ginja Mnrija Paviovna. Prilikom prctresa kuće, koji jc kod nje vršvti, nedjcna eu izdajnička pisina gospotdjicn Vrsiljkov, koju jo Miljukov u svome govortt oznftčio kao najojrasuijeg njemačkog agt-uta. Vclika kncginja jo bila veza izmedju iivora i Vasiijkove, koja je svoja upttstva, tobož, dobijulu iz NjemaČke, Alekseiev vrhovnl zapovjed !, ik ruske volake, (Nftiočiti brzojav „Beogiftd. Noviiud'). Bern, 5. iprila. Pttciški Ustovi javljaju ie Pctrograd«: Ocucifllisim Aleksejcv jc konaeuo imenovfl« za vriiovnog zapovjednika vojslvc i dobio ic opširua ptiHomoćijiu <lencroi L c ž i e h i j dobio je zapovjedniStvo riHTiuniskog frontfl.

Poziv svih člnnova dfnastije, da dodju u Petrograd. Kb. Bern, 5, april«, Agoncija ,,Radio“ javlja iz Petrogfrada, s!a su svi članovi dinastije pozvani da napustc glavni 8t*n i da dodju u Pctnograd. ' Daljuja otkrića generaia Vonclkova, (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Stoekliolin, č. apriia. Lieni adjutanr. carev, gcncral V on c j k o v, koji (vrdf, da je car htio da otvori Nijemcima ruski front, prodnžtije svoja otkrića i teško opružttje čitav niz roskih časnik:t. Na osnovi ovc optužbe već su više stotiaa časniira osulijeni i strijcliani. Dafjnje žrtve u rcdivitiu rtisMh državnikđ. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Bcrlin, 5. aprila. Stockholmski dopisnik ,,V o s s i s c li c Z c i t n n g“-a javlia još i o drugilu žrtvama iz redova viših ruskifi državnika, koji su internirani. Prc'.na tim vijcstima jc poludio đvorsiti ministar Fredericks, stari admirfil K a r c o v ubio se, prvo ie jurnuo na bajoiietl vojnika, hoji jc bio na straži, pa kad u totne nije ttspico, oteo jc siražani pttšku i ispalio jc u svoje gruui: uapšcni guverneri Tvera i Samarc pckazttju znake dusevnei porcmećcnosti, i najzad je u zaivortt izvršio samottbij: stvo predsjednik pomorskog suda ! Matvejenko. Ruski socijaiisii još »vljek za mii*. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). I.ugano, 5. aprila, Pctrogradskl dopisnik ,,C o i r i ere dclla Seru“ brzojavlja svoine listu: Još se ništa nc može tačno reći o ratnoj spoeobit«)' ti novc Rtifijc. Jćevolucija je, nema sttumjc prliičuo rasklimaiala rusku gaglasiiost sa čeivornhn sporaztiniom. I njemačko vrhovanje, naroeito kancc'arov govor, u stanjit ie da razbijc jedinstvo i da oslvari opšti raspad. Socijalistički list ,,1’ravd a" zauzima se i (ialje za mir. On je j rasprostro stotinu hiljada primjeraka brošure: ,,K<> ie donio rat?“ Istup poljskth čfanova iz dtime. (NuroEiti brzojav „Beogradskiii Noviu.V') Berlin, 5. aprila. „Voss iscli c Ze i t ung“ javlja iz Stockholma: Svi poljski člaitovi istupili stt iz ruskog državnog saviela i đržavne dume, jcr jc Poijska, kao : amostalna država, sad odvojcna od Rttsije. Ukimiće svih vjerskiit i narodnosnih ogranlčenja. Kb. Loiuion, 5, apriia, ,,D ai ly Te 1 o g r ap h“ javlja iz l’etrogtada: Priv'ioinena vlada izdaia jo u petalc dckret, kojim se flarcidjuje da država ima da pmizme svo domcne, kojo su do sadit bilo svojina carsko porodico, Dalje je zakjufiJa' vlada, pln ukine sVa vjerska i jurodnosnai ograiličctija. Izbori z« usiflvotvornu skupšttitu. Kb, Bern, 5. Hprila. -„Petit Parisien“ javlja iz Peirograda, da ćo vo izbori za ustavotvorim skupštinu izvršiti jiajdocnije počotkom Ijcta'. Ranije se tzbori tie mogu naredifi zbog' teškoča oko skiiipanj.t izbornih spiskovu, fzbori na frouttt. (NiroČlti brsojftv „Beogradsklh NovJnft“T MaLta3, 5. aprila. „Rusklj Iitv-ttlid“, koji sad izkzi u pojačar.otn formatu, douosi iz

poluzvaničnog izvora vijcst, kao da jo privrcmena vlada po dogovoru s izvršnim odborom dtmie l vojnika ižjavila, da pripucti 1 vojnike, da biraju poslaniko za ustavotvorttu skupštinu. Izbori na frontti izvršfće sc po fzvjesncm sistetnu i nećc omciati odbraiui frouta. Viada se revnosna bavi sprcnom za izbore i već su za sve gubernljc imenovani izborni komesarl, večinom članovi dumc. Borba vlade protiv priiateJja mira. (Naroćiti brzojav iBeoginčfskfh Noi'tnn«; Berliti, ?. aprila. Pctrog.radski list ,.R a b o č a j a Ciazeta" veii, da viađa i lmržoazija produžuju borbn protiv prfiaielja mira, od kojih je do sad već preko pedcset uapsiia. Broj atipšćuiii rasic svakim danom i vlada sc nalazi na putu, da uve* de neograničeni reihn, samo dw spriječi zaključeh.ie tnira. Rcčeni list vcii, da narod ne treba da se daje obmanuti, već da neprcstano tražl mh', Turska štampa o prilikama u Rusiji. ? Kb. Carigrad, 5. aprila, Turski sc Bstovl iskijufh o bave dogadjajhna it Riisiji i vele, novi pcložaj s p r i j e č i ć e R u s i j u d a p r o d u ž i r a t, koji ic u Rusijj ofpočco 3 koii će se u Rusiji svršiti. Protiv radništva i vojskc. KI>. Bern, 5. apriia. Agencija „Radio" javlja iz Pctrogroda: Prekjučo je u raJničkoin i vojničkotn odboni došio do vfrio /.ivog raspravijanja, kad je Biigdanov izjavio, da jf cdbor innagv>biX)jaii. On se siula sastoji iz 3009 ČianoVa; s toga je potrcbno, da se bvoj ograniči. Toine su se zahtjevU profi\ili radnički prrdstavnici, izjavljujući, da ncće rJozvo!ifi nikakvu protnjenu u sastav'u ođbora. Neutralni socijalistlčke vodjc u Rusiji. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"), Stockholin, 5. apriia. Osim šVedskog socijalističkog vcdje Buantinga putovaće jk> Ruiiji vodj danskih socijalista, poslanik Borgbjerg. On jc prije toga posjetio ministra spoljnki posiov'a L i n d m a n n a, da mu izjavi, da on u Rttsiji neće vođiti poiitiku na svoju ruku. Likvidacija earskih porodičnih dobara. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Lugano, 5. aprila. Preina pefrogradskoj vijesti „Corriere dcila Sera" pođnio je ministar zcmljoradnjo Singarov privremcnoj Vladi zakonski prijedlogo 1 ikvidaciji evih dobar# carske glavne upravc, niedju njima i ogronma dobra koja s»i nalaze u Aziji, a izuose prcko 65 Hlilijuna iiektara, Rumutijske nphižbe pvotlv Sttinnera. (Nftroćili brzotavtlJBccftradskfli Novina’.) uerfiit, 5. aprila. Kopenhaški list ,,N a t i o n a 11 fđende" javlja ia l'arlsa: (Jeneraf 11 i e s e u optužuje S t fi r m e r a, da jc ovai uzrok ruiuitnjake nesrećc. lliescu tvrdi, Stfirmer je iitio da ustnpi Runmuiju svc do Scrcta nepriiateliimu i OJida da Jm poutKli separatan mir, čija u'jctta trebala je da buđe Rumuujska, Oštcćeni rntni brod. (N'appfiti b:zuj;iv „Đcogrkdskih Novina"). Kb, B''rliuv 5. aprila. ijLokalanzcigćr" javlja, da j« piilikom nemira mornara ti Istočnoin moru jedan raiin brod toiiko oštećen, d« ćo trcbatSi čitava godina dok so opct dovcdc u rcd.

kito geueiulitl gouvcnieur Mosiue pao žrtmui utcntftt«). Aieksvj i P*v«o. Pokto je umro narijcduik prijestolja Nikolaj, prcuzco jc Aleksandar iiasljcdstvo i ožcijio se vjerenicom fvoga brata, Mai'ijoiti I jodorovnom, rorijcnom dauskom princesoni. )/. ovog su braka jratckli sinovi Niko1 a J, Ojuro i Mihajlo. Afcksattda? III. vladao jo cđ 1881. đo 1894., a naslijedio ga je N’. Kotuj IL, koji je suda prp\Tatom ttV'ji prijestoljo. Tko će mu biti nasljediKkom j kako ćc dah’e tcći kn aya nit ruake fiistorijc, još jo vctiko i otv oicno pitanic, ;ali ni dattašnje rastrovane i j.rtao ruske prilikc, kao nt krvaVa poglavija ruske povijestl jkj tnogu ntkomu uli/evati povicvenja. Sa strašnoin, krvavom protlošcu, kT\avoul, jadnotn sa/Jalnošću f nepouzđa« nom buđućnosću tiašla se Rusija u trećoj JSodini svjetskoga rata, kojt jc tJoJstakla, na ostvari osvajalaČki program Petra .VellkOga, đok je ostvarila samo nutarnj« rastilo golemoga niskoga carstv« i rad jf y Jnoga KOmanoviča, a tnožđa l cijde kuga ovoga imena. 4 !/ 4 N. N,

ttmre Run etrittć. Na svoin imaufu u Cvikuicl u Krfljijskoj pokoiJfld jc ua (. aprihi zafctužul sjovcnački giazbenik Frau G c r« h i č, ravuatcfj Ijubljansko ,.G 1 a e b e« mc Matlce". Rokojuik nije dugo bofovao, uiuro je od starosti. a aavršio je svoju 77. godiau. Frtm Gerbiu pokazao jc već kao niafcu djcčak Vfiiku voiju ea pjevanje. K«da ie godinc IS57. stupio u učlteijftku školu dao se s velikmi trudom na (zučavanje giaabc. U to vrijeir.a viie nuta je HAsiupio kao prvi tcuorista u fiRiarmoaičkom društvu. Rošto je svrido q«ttkc

bio jc munještcti kao učiielj ti Trnovom u Kraujskoj. Kao pi ve iijcgove konipozictje izušle su godine 1861. ,,(j 1 a s 1 s 1 o v e us k i“. Pošto je iKipustio učkeijsJai službu pošao je ua praški kenzervatorij. Tu je učio od godiue 1<S65. dc 1867. solo pjevauje i kompozicije, a osobitim so muroui posvetio gkizbcuoj povijesti. Nidcon svršeuiii studija, koji.ua sc izobrazio za opernog pjcvuča znpočiuiti «a Gerbiča nicgova operua karijera. Naiprije je djelovao kra ; ko vrijciue kao prvi tcnorisia u Pragu, r poslije toga kro i punih devet godijtau Z & g re o u. Zbog bolesti morao je da ode iz Zagreba, gdje jc o scbi ostavio uajljcpšu uspomcuu. Nako« dvije godfue boravka u svojoj otadžbiui pošao jc uajl»rij» u Ulm u Njcmačkoj, a posiije toga u Lavov, Pjcvao je prvc tcuorskc uloge u vcJtkjnT operama kao „HugesjotL’, ,.Robert — djavo“, ,.Afrjčwika“, ,,2idovka“, J^h«ngrutt“, kAIuT' “Trovatoi “Rigoktto’' ,T.ucrezia Borgia 4 ', „Norrna", ..SevilisM Brijač“, „Mtuta^* itd. NajviŠe je pjcvao u Goutiodovoiu „L’austp“ i to naslovuu tricgu. K&o utujctttik i čovjck uži\ao j t pokojnjk svttgdja itajveć© simpatjje I odfično priinajije. Kad je izgubio sina itopustio ie Gcrbič oj»eruu karijcru i postao profesor na konsei vatoriju u L*vovu. Kako ie bio oirijubljeu i visoko cijeiijcii svjedoli uaiboljc Činjemca, dn je bio čestim gostom aajugiedujjih poljskiii aristokiaia. Godiite 1886. pozvala su ga IjubJjanska društva ..Giaxbcua Madca“, „ČUaluica" i .JJramaučno drgštvo” u Llubljaiui. Gerbič se povra*io u otddebiau i ako je UJolcrijalno sujao bojje u Lflvov a. pa jc kod „Giatbe-

nc Maticc" nastupio mjesto kao učitelj i nttstojttik glazbenc Lkoie, a ujedno je djekfvao kod ostaliii društuva i zavcua *a glazbu i pjevauje. Gerbič jc mnogo ukižio sila u na* predak „Gfazbeue Ma;ice“. Njcgove za^iuge za slovcuačku operu su vrio veJike, ou jc ujoj pokiiio temeJje i bio je prvim kapcbikom. Osobito drag je bio SJovenciina kao kompozitoj' 1 istakao se svojim iijepim crkvenim kompozicijaiua. Pokojtiik Je bfo začasni člatt hrvatskog zcuialjskog kazališta 1 br» vaiskog konzcrv»uorija u KaRicdu,

HALl HILISTIMl. Nove ediclic .lugoslavenske akadeuuie.lugOfiLatveuskn akadetnija zmuiosti i imijctniosd priJtvadla je « skupnoj sjednici od 25. marta 1917. ov« raeprave na pubiicuanjeJJr. fra J c f e n i ćt Lfctopis franjcvačkog samostaua u kr. Sutjescl. — I. M i 1 č * t i ć : Koledar u jnžitih SJaveua—■ „Žimi, fiti“. — V. D u k a t: Pismo Jorfpa Pavlovića Ltičiča Alatiji Petni Kstaudču. •— Kcccspondeucija Adaum AJojtija Baričevića — Dr. P. Iiešič: Ćctiii priloga historiji našcga preiJoroda (<J sfogcdišnjici Davoriuu Trstenjaka). lt S t r o h a I: Kako bi se pomoglo ■pfoučavaiiju lirvatskilt dkdekata. Dr, L. Thaller: Ugroci veiikoga broja eoziiiofiine ieukocitoze u Hrvatskoj. — Dr. Jen de V r i eg (Utrecjit, Nizozemska): Glavua svojstva kulričue iwvršine. — Dr, A. MohorovlčićRacmatranja o seismognRiji. — Stj. Mohqfovičić: Prilog pozuavanjo Fredhohnove d^ermijianfe. — Afroipetfiiske stiidije- '

Austro-Usarsko. Novi tajni savjetiricl. Kb. Beč, 5. aprlla. Njegovo. Vcličansivot imenovalo je niinistra trgovluc 0 r b a n a i ministra gencral-majora Hofera tajnfm sa* vjetnicima. Prijava oslobodjeufh od vojua du/.uosti. Kb. Beč, 5. aprila. Magistrat je obtiarodovao objavu, prema kojoj se moraju prijaviti svi oni koji su oslobodjeni cd vojne dužnosti, i to kako austrijski i ugarski tako i bosansko-hercegovački podanici. Prijava se mora izvrŠiti izmedju 10. 1 22, apriia. Svaki mora podnijeti dokumente o vojnoj obvezi i o oslobođjenju, Prijaviti se no moraju: dvorski službeniri, državni i zcmaljskSi službenici, fcatiin službenici izvjesnih rudnika, <koji vrše nabavke, i drugih sličnjji radnji, željczJiički siužbenicii (ali ne i t ramvajski), kao i službenici naročito pobrojanin pomorskih i jezerskih brodarskiii poduzeća. 'Svima oniina, koji se u gornjcm roku 'no odazovu svojoj vojničkoj dužnosri, prestajo važiti oslobodjenje o,d vojne obvczo. Oni s© ovim pozivaju, da se 30, aprila prijava na vojnu đužnost.

Pobjeđa kođ Gaza. Gfasovi iursfve šiampe. Kb .Carigrad, 5. apriia. Lislovi donosc brzojavnc pozdrave, koji su izmjenjani izmedju Njegova VeličanstH a cara i kralja K a r 1 a i s u 11 a n a, povodom pobjede kod O az n u kojoj su intale stvarnog učcšća i austro-ugarsfae bateriie. ,,L e S o i r“ ističe tom priiikom djelatnost aus t r o-u g a r s k i !i mužar a u posljednjim borbama rta Dardanelima pa dodaje tome/da doista, u trenuiku izjava grofa, C z e r n i n a, nilco nc može tvrditi, da je zamorena vojska, koja se na folikim frontovima borfla, koja jei it početku rata izdržala velike navale ruske vojske, ođbila deset tafijanskili ofenziva, ncprijateljstva prcnijela na talijansko zemijiš'ic, pa jc osim toga bila u mogućtiosti, dai pošijc jedan odabrani zbor na tako udaljer.o bojište, kao što je granica Lgipta. Učešee u robjcdi kod Gaza dokazuje prctivno, da če ona, ako ponudo za inir budu odbijcne, svojom snagom bi.i odlttčua.

Eušunks i sretSiinje olnstl. Izjava bugarskog ministra predsjedr.ika Rađoslavova. Kb. Sofija, 5. aprila. Poluzvaiiični iist ,,N a r o d n i P r av a“ dotiose govor niinistra pređsjednika Rađcslavova u Sobranju. Mjesto govora, koje se tičc držattja saveznika prc* ma Rusiji glasi prema toinc ovako: Juće jo đržavni kancolar B c t h m an n - H o I|weg izjavio u Reichstagu, da se Njeinačka teškim stanjefn tt Rtisiji ncče koristiti i da netna uzroka, da suprot stane borbl ruskog naroda za sIobod.tr, ističući. da jo Njemačka uvijek gotova da sa Rusijom zakijuči tasian mir. Austro-ugarski tninistar spoijnih poslova grof Czernin dao Jc u svotne razgovoru sa glavnim urednikom ,,Fremdcnbhitt“-a slićnti izjavu: J«, « moje stranc. izjavljujem u hne bugarsko vlađe, d* se potpuuo slaŽ e m s a 3 z j a v o «i n a š i h s a y. e z « ikauBerlinuiBcču. i-.-— AkcISu zu mir. Ulisak r Norveškoj. (Nnroćiti brzojav vBeogfadskih Novtiia«! Christiauija, 3. aprila. Koliki ie ovdje iak utisak izazvala ftlccUa za mir srcđišniili vlasti, vidi se Le ncobičnili nadpls«, koji upučujn na taj đogadjaj. ,,T i đ e n s T a g c s“ veli, da sc đosadanji prijodlog bitno povoijno razlikuJe od rauijih, Jer on ne traži nikakvo pr!utiirjo za vrijemo trajanja pregovora i što bi so prl neuspjelm prcgovora rat mogao produžiti, što Je vrfo važan i'stupak pretna ranijcm pr’jedlogu. Osim toga jc i saUanjl oWik daieko skromidjL Važno Je Još ! io, što sc za rilj prcgovora ističe Častan tnir za obe ratujućc strane, Kanechirov (o\«r J Jzjava groia Czeroiaa, Francuski radikalf za mir. (NaroCttl brtojav „Beogrtdsktji Novtaa“4 Ženeva, 3. aprfla, $vaj<arsfai listovi Javijaju h Pajisft. idfl stt 34 radtkflfa. farajuje levjcc uzcJt iijavn Bethinana-iiollvvega i grof« Czcraina o miru kao pr edmet interpelncije, kopt ćo oprftviti na itijuistar5tyo Riboa,

lUentDfku. Podanict Monarhije u Njemačfaoj t zakon o domaćem Ispomaganjn. ((Naroćiti hrzojav „Bcograd. Novin*“j Berliu, 5. «pri!a, S*\«ano vijećc priuiilo jc juai obznatm ć tome, da se zakon o doni«ć«n» jspoiaaganju proteže » p a podanik© Austrije t Ugat ske. , ,y dg, , ijf . '

Ruslju l polfafko pltonfe. Zvaničnt njemačkl glas. Kb, Beriin, 5. ftprila. i.Nordtdoutache Allgemeinb; Zftitung" bavi *e u tvome politićkon* dncvnom izvjcštaju * novim pozivom pri-’ vremen© vfade upučenom Potjacima i izinedju ostalog priniječuje: Ruskavlada obećavft u *vome pozivu, da će nt, ustanoviti poljska država, kojar će obuhvatiti sve dijelove nekadanja kr»tjcvfne. Poziv zvuči primamljivo. Ali poziv postaje malo jasniji, kad se pažljivij.t prouči. Njime se prije gvega otvoreno prrznaje, da slara ruska vlada nije mislilaf na to, da ispuni idvolična obećanja, koj» je učinila Poljacima. Središnjo vlastr, v«W se u pozivu, koriste se tom pogrješkomi da Vašu zemlju spare t opustoše. To jri tvrdjenje lažno, jcr i sami PoljaoR kazuju, da su to ruske čete bilej koje su sve uništile u svome pov I a č e n ju. Tako je isto neosnovano sum*' njičenje, đa sti središnje vlasti dalc Polja 5 cima politička prava sarno s toga, da timet otkupe njihovii krv za učešće njihovo t* borbi protivu Ritsije. Počto se Poljaci pozrvaju, da se zajednički 6 Rusijom bor'V protivu njemačkog militarizma, to je ondat jasno, da piscima poziva nijo do tog» stalo, da Poljaci dobi/u slobodu, nego d«r njihova zemlja, koja je mnogo pretrpilai ovim ratom, postane, u ruskoj službi, ponovo pozornica ogorčenih borbl, PoJja^ cima je medjutim budućnost, koju im srr'dišnje vlasti žele da stvore, njihova skj* boua, potpuno osigurana i bez * jedne jedine žrtve poljskog žri' v o t a, čim se nova vlada u Rusiji odfučtj da obustavi rat. Središnje su vlasti, koj« Poljake Jmaju na svojoj strani. One dj«š 1 i m a dokazuju, « he r i j e č i m a, da rrmogo napaćenoj zemlji žele dati slov. bodu. Poijaci poznaju Rusiju fefoi tako kao i n as. Oni Znaju, na kojoj ser »trani jialazi rnoć i črfttna vo!ja, pa 9 togf« oni Jieće ni biti u nedournici, da ruski pOziv, čitn sc zdere s niega spoljni krpež, nijet ništa drugo nego vapaj za poinoć a tirne i priznanje nemoćnosti svih đrž-iva! četvornog sporazuma, i

lies$nsnlfeni pođmorničkl rol. Cubici bergenske mornarlce. Kb. Kopenhagen, 5, aprila.^, t 8erliner Tidende" javlja « Bergena: Berganska trgovaćka mornark« Izgubila jo 17 brodoVa o-J ukupno 22.00« tona, Jedan bergenski parni bmd dm^fr kao je iz Grinie torpeđovani engieski ribsri ski pami brod ,,Petwe1Ie''. Posađa b* jaše iztiurena, kada je prispjeo bergensk* brod da ih spase. ‘

EnRiusks l kolonlis. Novih po mllijuna vojnika. i 1<b. Vi'ashington, 5. aprii«.^.Piedsjt.yjn.ik senatskog' odbora za vojnf! poslovc, Chamberlain, podnio je zakonski prijediog, po kome treba oko po’Jfa milijuna ljudi, da se vojnički uvježbajis Prijedlog *6e biti upućc-n komisijl, _ Puštanjc grudianskih zarobljtenika. . K2J. London, 5. aprilna^ Zvaničao se objavljuje, da su prr tto Zete mjere, d« se probrani gradjanskfa zarobljenici, koji se ispravno pouaSftju i o kojima se može pređpostaviti dft 6U časni Ijudi, mogu na časnu rijeft pustiti iz zarobljeničkib logora, da bi sebi mogii naći zanimanja, ko/a ne stoje ve vezi «a ratoom djclatnošćfl. Zarobljenio* koji se pusie na časnu riječ, nioraju ee nedjeljno dva put javljati redarstvu. Po* stodavei rnoraju im piaćati uobičajemi dnevnic«, omi, koju uživaju t engi^fai radnici, *' : y> Izabrau vladiit kaudkiat. f Kb, London, 5. aprila. \ Pri bcborii za paiiamcnat u SvutfijAberdeanu izabran je vladin kandtdat Flem ming sa 3283 glasa protivn Jiezan visjtog kandiđata Watsona, ko/i j« dobki 333 giasft, ;

61 f k 0 . ORČKA TRAOEDIJA, Otputovali turskl konzuli. (Narečm brzojav »Beograđskih Novma«/ * - N Bcm, 5. aprila. ' *Texups'' Javlja u Atenei PosJmuc* sporazuiufl tražili su od vlado, da otpittu/u turski konzuli u Janine i Prevez*. Oba tursfaft prodstavnii« ufarcaU $u se v Saulft Quarauta u jodan brod, koji pripadfl sporaaunu. Oai će preko Svajcaisfae otputovatr žft Tursiu.

ii Hfuolske I fiosne. Đflc cara I faraija KaiJa dalnudnskiai rlbarimaNjegovo jo Vdičaustvo car I kralj Kario — faftfao „Narodui List“ javija darovao 10.000 kruna za nabavu ribarskog alftta, koji sc irra podijeliti niedju đaJmatinske ribare. Car t kralj je tonr prigodom izrazio, da taj dar doprinofi u svrlm podupiranja organizadje ribolova u D'altnaciji. lcako bi se oUfašal* prefirana stanovništva. i — „ u—