Београдске новине

Br. 95.

BEOGRAD, subota 7. aprila 1917.

Izlazl:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedinl brojevi: U Baofratfa I ii kra|«flmi zoposJnHiiuUa od o. I kr. čtli po cljenl ad . . . . I holtn U HnrnttkoJ-SlsvonlJI, Bosnl-Hercejovlnl I DslmoolJI i*o cljnnl od 10 Holon livn otoi podruCJo po UJonl od. . , .11 fiolera

MjeseSna pretplats: U Boogradu I u krolivlma zapocjsdoutlm ui* o. I kr. Cot« 20 bojou I otapnu poSlu. , K *•U Buonrodo ia đoitavom u kutu .... I 25# U HrvotsioJ-SIuvuiilJI, Boini - HoruoatvM I Dalm'jcljl . . . E 2*6f UoitallmkruJevlmmAustra-uponkononorlilJ. K *■U Innitranstvu......... . , % 430

Ogtasl po cijsnlku.

Urednlitvo: BEOGRAD, Vuka Karadžita ul. broj 10. Tilefon broj 83. Uprava I primanjs pretplata Toplifiin venac broj 21. Telefon broj 25. Primsnjs oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38.

Godina 111.

Rfltnl Izvjeltajl. Izulcšffll auitro-u$arsko2 Slaunos stožera. Kb. Beč, 6 . aprila.

Prekid diplomatskih odnosa izmedju Austro-Ugarske i Amerike. — Kod Tobola zarobljeno oko 10.000 Rusa, zaplijenjeno 15 topova i 150 mašinskih pušaka.

tt-cofno bojišie: - Kod jnčcr ja'ljcroK zattzeča uiosiie btnne Tobol nuSfochcđu zarobill snto 130 rusk!h ča: nTka, preko 9500 ruskilt vojtlka, a zapiljenitl 15 topova, 150 mašiMskih puiaka i bacala n Ina I eliko količlna ratJioif tnaterijaia. ■S Jučcr je trajala iživalaia topnička vatra S borba letača. Na froniu u istočnoj Galicjjj svallo je jedan na? letač nepnia'atelj'sku lctlllcu. Na N a r a j o w k I uguSen je oditiah u početku pokušaj Rusa, da navale na naše položaie, pošto sn prije foga biil zapalil! 3edmi mlnu. Talijansko i jugoistočno bojlšte: Poiožaf nepromijenjen. ZamjenHc glavara geuerainog stožera pl. HOfer, podmaršai.

EiiSlnkfl podvsla. c. - Izbila je negdje vijest, koja je 'doši'a Aeiizacijonalna ! čudimo se. Prema ovoj vijesll ponosna Eugleska, čije velike i lude ratne ciljeve pozna cijeli svijet, jptotnijenila je odjeđanput navodno svoJo namjere l spremna je, da p r e k o K u s t r o-U garske pružl ruku Njemačkojl I ako Je ova vijest na jprvi pogled dosfa nevjerojatna, Ipak iiije bez svakoga smisia, kad uzmemo ob.zir pravemotive engleske potike, koje smo naučill čliatl osobito |>osIjediijih godina izmedju redaka. Sa bvog stanovišta vrtjedi ova vijest mno(Ko l ako nije zvanična. Ne ćemo ustvrpitf, da Jc Engleska pripravna u istinu da jsklopl mir sa svojim prothnicima, više 3 o opravđano mišljenje, da se tu radi u jtlavnom o Jednom novom nepoštenom fnanevru Engleske protiv njenog najogcrčenijcg prolivnika — Njemačke, f’rijo svega nastoji Engleska, da zap o b i j e v r e m e ti a. U prvom redu Ireba da se oskrbi životnim namirnicafna, jer čini se da prazan stomak ne pri}a otadžbenictma Velike Britanije. I prilikeuRusiji, koje su još jedna|čo nejasue kao i opasne, treba da sredl protekttorska ruka gospode u Londonu, I ako ne čemo govoriti o ueprijatnostl!na, koje priredjuju silama sporazuma bjihov najinladji i najnoviji saveznik. ,Sa vojnog stanovišta Amerika je dolsta jplatonski pojam. Sjedinjene Američke i ■■ i ■ —

Države ne naiaze se danas ni od prillkc ondje, gdje je u početku ratia stajala Engleska. O američkoj vojsci ne može biti govora, ona damas još nije ni u povojirna, a američka ratna lnornarica neiskusna tcško će moći da ispravd ! nadoknadi ono, što dosad uije rno-gla da provede u svakom pogledu bolja i vrsni.ia engleska ratna mornarica. D ak 1 e i Amcrlka treba vremeua ito m n o g o v r e m e n a. Iz ove dilcnie mislila je Englcsk'a, da bi mogla naći izlaz. Kad bi pošlo za rukom Lloyd Ocorgu i njcgovim drugovima, da pođ kritnkom spremnostl za mir zavuku primirjem središnje vlasti bai-em nekoliko mjcseci, sve bl još moglo da bude bolje. Prije svega mogla bi Velika Britanija da se đovoljno opskrbi živo'tnim namimicama. a u isto vrijcme bi mogla Amcrika da popuni svoje kadrove i da na taj liačin podigne svoje vojne jedinice do onog stepena. koji odgovara pobrebama ! načinu modernog ratovanja. Poslije' ovog vremena mogla bl Fnglcska da nam se smije I izrugava I da se pokaže opet onakva kakvu je mi danas hvala Bogu već poznajemo. Onda bi Engleska hlađno I sa prezircm* prekinula pregovore i nastaviia raf đo naše konačne propasti. Engleze ue bl grizla savjest, da su opet počinill jedan lopovluk više. Engleska, koja je trgovinom robUa skuplla silna bogatstva, Engleska, koja je zbacila sa prijestolja svog saveznika, Lngleska, koja Je odlučila da se bori do posljednjega ruskog vojnika, koja ! danas još u svoiu korist žrtvuje i posljednjeg srpskog seljaka, ova ista Engleska neće se plašiti, da izvrš! još jedno nepošteno djclo bez obzlra na srainotu, koja b! kroz vijekove prola 2 iia s koljetia na koljeno. Sa ovog stanovištta mora se proinatrat! i p< sljednja cngleska podvala — njezlna pon.ida za mir. Velika prevara, koju je sijremala Engleska, prevara je ! na dobritn ob!čajima Evrope. Lloyd Oeorge sigurno račnna sa kavaljerskim osječajima diplomata središnjih vlasti, kad on misll da cmi neće prhnijetiti sakriven nož u ruci, koju on pniža na pomirenje. Kod I toga on zaboravlja, da smo u tri godiI ne naučill brtl na oprczu. Engleska

može biti uvjerem*, da će monarhija dobro promisliti utgo ćc primiti pruženu joj riiku.

ituifa-UšiKkfl tn objavitl rat Amsriti. SOI IDARNOSr SREDIŠNJIH VLASTI. Kb. Beč, 6 . aprila. Ovtiašnjo noviite jailjaju tlaje ausirougarska vlada narediia svotu poslattiku grofu Tarnowskoin u VVashingtomi, da smjesta prekinf diptomatske odnose sa Sjedtnjeuiui .Američkirn Dria\ama ! da traži putnica za stbelzasve ktm/ule, ako bi kongres priutio priiedlog, prema kojem postoji ratno stanje izinedjtt Njcmnčke i Sje 'crttih Antrićkilt Država. Povrdor ove vsjesti piše „Fremđ e n b 1 a t“, d i ovaj korak Aiustro-Ugar- • ske monarhije najbtJje pokazuje uerazilešivost saveza s Njemačkom I sSgitmo n!ko nije očeklv cd UKcarliije, da ona zauzme dntga koja sianovišie.

Suskii veuoluclja Zakletva vjjernot;ti velikih knčževa. (Naročitj brzojav „Beogradskilt Novina (i ) Amsterdam, 6 . aprlla., ,,H a u đ e t s b d“ javlja iz Petrograđa: Velika kneginja J e I i s a v e t a Feodorovna i veiiiđ kuez Andreja Viadimirović položili su privremenoj vlađi zakletvu vijernosti i savjetovaii se, da će posiužitLfcOladžbinl i vršiti svoiti dužnost Car I carlc .3 tu Petro-pavlovskoj tvrdjavj. Kb. Kopenhagen, 6. aprila, BrzoJav iz Petrograda: Prema vijestima ruskih Iistova, car ! carica će ovih dana bit! sprovedenl u Petropaviovsku tvrđjavn, gdje će bitl Jnterniran!. Tamo će bftfl sproveđena } veIika knjeginja Marija Pavlovna, matl velikog kneza Čirila i Borisa. Sve veće raspoloženje za demokratskn repubiikii. Kb. Bern, 6 . aprila. ,,T e m p s“ javija iz Pctrograda: Skoro svl veliki listovi. kojt su posllje revolucije počell 'zlaziti, prlstalice su republike. Mnogi poznati novlnari, koji su prije ispoviJedait iskljuČivo anar-

htsiična načela. prišii su demokratskom republikanizinu. Monarhiste, koji su još zaplašenl i utučeni, drže se povučeno, Za sada je u javnostl van svake sumnje jako zastupAjena 'strnja za demokratsku repubiikii. Nova ruska vtađa prema zarobljenicima. Kb. Beč, 6 . aprila. Zajediiički Broiišni izvještaju i urt>tfc izvještajno nijesto o ratnitn zarobljenieiiua, Hzvješten je brzojavno proko Datisko, da čo aiova ruska vlada * iiiajvoćom 'pažtijom postupiti sa svitna stv arima, koje se tiču r a t n i h z a r o b I j en i k a. Pošto su sad dosadašuje teškooe otklonjeno, proširite sedjelatnost za jtonioć r.atnili zarobljVnika. Značajtt! rusk! glas o niiru. Kb. Soffsja, 6. apriltu List „Utro I?ossij“ objavljuje ovu izjavu: Danas, kađ je reakcija u Rusiji izgubila svoj prcdjašnjl upliv, •lnislimo, da će Iiberalne struje upoznati prave interese ruskoga narođa i da će prldonijetl okončauju krvoprolića, kao i da ee priiK>moći, da se stvori iakav položaj, koji će čovjcčanstvu datl mogućnost, da savlađa sva sljedstva rata i da na dugo vrijeme ostaue n mirtt. Radikali protiv privrcuiene vlad«. (NaroCltl brzojav „Beogra'đskth Novina'*.) Berlin, 6 . aprila. ,,T S g! 1 c h e R u n d sc li a u“ javija iz Stockholma: Peirograclske radiučke novitti traže od prlvremene vlade najstrože utjere protiv monarhističkih težnja, koja se svttđa u Rusijl u sve većcm obimu pojavljuju. Ako se ne poduzmu odmah ener• gične mjere, onđa može niotiarliističkl pokret vremenom postati ozbiljnog karaktera. U Petrogradu su radikahti socijalisti držali nckofiko zborova l na njinia zakljttčili, da ne priznađu prlvretnenu vladu, a odborti radničke stranke naložfli su, da neodložno uktonl privremenu vladu I da na mjesto nje postavj novu radikaluu vladu. U isto vrijeme objavio je središnji od\ bor u stranačkoin glasilu ,,Pravdi“ ovu odluku: Pr'vremena vlada je po svome sastavu još autirevolucijonarna, pošto je sastavljena ix gradjanstva i plemstva. Zato nenta rađnička stranka s njom ništa zajedničkog. Zadatak revoluđjonarne domokracije je, da postav! revolucijonarmt stranku demokratskog karaktera, drugim riiečlma, da ustanovf dikiaturu protetarl1 jata i setjaka.

Uz ovu odluku objavljtijo se Hsta novih radikahtift ministarskiii kandidata, koji Izvatt stranke nijesu nikome poznatr. Pošto s'i C a j d ž e pređsjeđnik, a S k ob o 1 j e v pctprcdsjednik ruđidčkog odbora, to se r.tis!!, đa jc ova objava cd nj'tf potekla. Zaklclva vjeraos’tl ruskih irupt! u Francuskoj. (Naroćiti brzojav „Beograd. Novina‘0« - ženeva, ’C. cprila. Rusks čeia i časuicl, koii se nalaze u Francuskoj, položili su juče zakletvu .vjeruosti prlvreinenc>j vladi. Progias luetahiiui raduiciuia. Kb. Pctrograđ, 5. aprila. Privreineua vlada upuiiia je radnicima lnetalskih fabrika u južnoj Ru' siji proglas, koji su patpisali svi rninistri, a u koine se radnici pozivaju, da opet ptpočnu rad po startm uslovimai te da iXHnognu svojoj braći u rovovima đa učvrste rusku slobcdu. Smanjetije obima glavnog stana. Kb. Kc-penhagen, C. aprila. Iz Petrograda se javlja: Jednovre! nieno sa konačuim imeuovanjem Aleksejeva za vriiovnog zapovjeduika cijelokupne ruske vojske narcdjeno je i siuanjeuje obima glavnog stana. Mnoga su odjelenja ukinuta, druga su opet pridijeljena minlsrarstvu vojtiom. Puštauje lieprijaieijsklh taoca iz Rusije. Kb. Petiograd, 6 , aprila. „Petrogradska telegrafska agelir cija“ javlja: Provizorna vlada nare« dila je, da se puste u slobodu 500 taoca* podanika neprijateljskih država, koji su odvedeni sa neprijateljskog zernljišta prilikom raznili ruskih ofenziva. Ova se odluka obrazlaže tiine, da je neopravdano odvodjenje u ropsitvo ljucli, čija se jećina krivica sastoji u tome, što su vjerni svojoj domovini. Pogoršanl rusko-rumunjskl oduosi(Naročiti brzojav. „Beogradskiii Novlna ') Kopenhagen, fi. apriia. Odnosi izmedju R u s I j e i R u m u n j s k e bitno su se p o g o r š a 1 !. Sporazum, koji je bio prilikom petrogradske posjete rrijestolonasljednika ugovoren, da se oba vladalačka doma orođe, imao jc ob'Iježje s varnog spajanja. I ruski poslanik Mosolov, koji je sad opozvan, bio je ličnt prijatclj carev.

Pocflistak. Srh) seljad prema Bo$u l ujerl.) 0 Ništa bez Božje ! 11 Narodna reč. : 1. SamOsazdani Bog stvorlo I e svijet. andjele, i ljude. Djavo je u točetku bio andjeo, pa je otpao od Boga, i sada smeta Bogu u svakom dobru. Bcg je ipak jači od djavoia; a!i djavo, kao djavo, uavraća čovjeka na grijeh, pa talco i čovjek otpada od Boga, i pafla djavolu u ruke. Tu čovjeku ni Bog ne ntože da pojbiogne, pošto je sam, od svoje dtagc tvoije, dao svoju dtišu djavolu, to jest, Otišao zlim putem. (Naroclno vjerovanje) Svaklčovjek ima po jednoga atfdjela, koji ga čuva od zla, i po jednoga djavola, koji ga navraća na zlo. Autijeo stoji čovjeku na desnom ramenu, a tUavo na lijevom. Kađ čovjek čini đofcro, andjeo se veseli i krilom svojim bladi čovjeka po obrazu, a djavo se tapa mršti i IjutL A kad čovjek stane da Etheši, andjeo se sncveseli i plače, djaT° Pak sve podigrava od radosti i prfiosi andjelu govoreći: ' ~ *> E > moj Je! MoJ je, moj!“ (Narodno vjerovanje) •■t, „ °. g 0 svakom i o svačem L * a /. a . n l c - iednom Bog pošlje j M .ihaila da uzme dušu udo , vicl > 1 imi je donese. pr • Arandjeo sleti k bolesnici. I viđi da pna hna dv oje dječice nejačke koja će, *' , .*) Gj. Milićević: ,Ž i v o t S r b a gjljaka.*.-

poslije majčine smrti’, osratl zarubljene slrote. Sažali se, ne uzmo duše, i vrati se Bogu praznih šalca. — Sto nijesl donjeo dušu? upita Bog. — Gospode! vidjeh đvoje dječice njeno, i pomislih: Ko če gleđati njih, kad ona umre, pa ne mogoh od žalosti uzetil ioj đuše. — Idi! reče Bog: — na dno morsko, gdje je more najdublje; nadjl okrugao kameti, I donesl ga ovamo! 4 , Svetl Arandjeo donese. ’ — Razblj taj karneji, reče Bog. * Svet! Arandjeo razbi, a gle čuda; usred toga samotvora kamcina dva ž!va crva gamižu! — Ko ove hranl’ uplta Bog. Sv. Arandjeo gleda i sleže ramenhna. — Ne brlni st t! 0 sirotama, reče mu Bog dalje: — 0 njima se staram ja, a t! radi ono što ti zapovijcćam! (Narodna priča) S v e c i s u k' a 0 ! 1 j u d i. Ko njih pominje, slavi, počituje, tomu oni ! pomažu. Evo priče 0 Sv. Nikoli. Siavio čovjek Sv. Nikolu, all ka'd se približio svecac, svečar nekako nije itnao ni pare, pa se uzmučio, i razgovarao sa ženpm; Clm da proslave sveca, kad nemaju para? Žena donese svoje pavte,! rekne čovjeku: — Evo prodaj ove moje pavte, fe kupi što treba, da proslavimo svoje krsno ime; pa neka si ti živ, da će Bog, kupićeš m! druge... Čovjek uzme pavte, I izidje na pazar. Tu ga srećhe nekakav kupac, kupl pavtte, i izbroji mu pare. Čovjek, s pa-

rama, pokupuje sve što treba za slavu, i odnese kući. — Kako si to kuplo, kađ para nemaš? iipita ga žena. — Prodao satn dobro tvoje pavte, odgovorl čovjek. — Kako si ih prodao, kad si ml ih vratio kući? I iznese pavte koje joj je 'donjeo neki čovjek i rekao: Snaho! Evo ti ove pavte; tvoj me čovjck zamoli. da ti ih dodant, a on ode poslom u čaršiju! I čovjek i žena sad reku: ovo jc bio glavom Sv. Nikola. (Narodno vjerovanje) Sveci, roditelji, vladaoci, vladike, i sveštenicl, po mišljenju Srba seljaka, mogu da uknnu tnko da se baš s r eče onom kom kletvn upute ono što mu reku. Narodna pjesma priča kakn je k’ralj Vukašin, ljrt na slna, što je rekao da je Carstvo na Urošu a ne na njemti, ovako kleo: „Sine Marko. da tc Bog ubije! Ti nemao groba, ni poroda! I da bi tl duša ne isnala, Dok turskoga ćara ne dvorio 1 Kralj ga kune, veli pjesma, a Car blagosilja „Kume Marko. Bog tl potnogao! Tvoje lice svetlo na divanu! "■* Tvoja sablja sJekla na megdanu' i Nada te se ne našlo junaka! Ime li se svuđa spominjalo, Dok je sunca, i dok le mjeseca"! T I pjesma završjje ovako: , „Što su rekli, tako mu se steklo"! ' (Narodno vjerovanje) Ima dosta priča 0 tom: kako je Bog, Bogorodica, svetac, vladalac, vla-

dika, pop, starjcšina, roditelj koga ili što prokleo, pa ga odis'a kletva stigla. Ili 0 toni kako se neko krivo zakleo, pa mu se s toga porod izmelnuo, ; te mu se sve radja sultido, grbavo, bo] lešljivo, ili inače nagrdno, tek da je na ; ugled svljetti. Arara je nek'a kietva, koja nosi i zlo onom kom se upu:i. Tako, ako sluga uvrijedi gazdu, oti mnže rećt: Aram ti bio tnoj hljeb i so! Ako gazda s!ttzl znkine platu ovaj će reći: „Aram ti bi\ la moja trudba i moja niuka'! Kad se što pazari, obc strane se | fc’oje od arama. svaka želi da jcj se rcI če: ala! da ti »e. ’o jest, srečno t': l i!o | što uzimaš V e 1 i m i r B 0 g a 11 , u Ključu, kr.tj • reke Lcpenlce, 11 Kohibari, bio je veli: kaš u vrijeme Kneza Lazara, pa nekad | nije dcčekao niti ugostio Kneza, kad je \ on dobodio u Mionicu. Zato ga je Knez j prokleo, te mu se jedan sin ttdavio u reci Lepenici. (Irugi pao s konja 1 poglnuo, a ttećega, već jedinoga, otac zatvori u kulu, I nikitd ga nije puštao, đa mu se ne bi kakva nesreća dogodila. U jesen mu donese zreo grozd, da dijete bar po tom vidi koje je doba od godine. Iz grozda ga peči gujče. te i on umre! Eto da se nc može. vele seljaci, uteći od kletve! K 1 e t v a može da stignc onoga koga ukune dragi, a ona možc da sustigne i onoga, kojl se sam za što god krlvo zakune. Priča se da je r.ekakav seljak htlo da prisvojl tudju njivu, pa svoga sinčića zakopao u zemlju, pošto ga je najprije naučio što će odgovoriti, kad se zapito.

SuđiJa I parničari dodju na njivu, i tu onaj što hoče nepravdom tudje da prigrabi, rekne: O, crna zemljo, ti sania kaži čija si? — Tvoja sam, rvoja! Začuje se detinji glasak iz zenilje. Pravl gazda, čuvš! to, trgne se. 1 sudija presudi Ja njiva pripadne onom, koji je nepravedno traži. Sud se razklje Ortda otac, s motikom u rukama, navali kopati zemlju da izvadi dijete, ali djeteta nema! Zove ga. Dijete se odaziva, ali sve dalje bježi. 1 tako se ; pretvori u krticu! Tako le. vete. postala prva krtica. (Narodna priča). Seljaci, osobfco koji imaju diece, boje se kietve t od običnih l.iudi, pa baš ; i kad nijesu ništa krivi, a to li kletve ro! diteljske, sveštenlčka. iii s arešinske..., Oni vele: More, nije dobro ni koga blagosiljaju mnogi, a to li koga kunu! (Narodna vjera). Svakom djetetu. sedmo vcče po rodjenju, dolazi ustid. te mu odsudi što će mu biti u životu Žato sc svako maIo dijete sedmo veče osobito čuva. A majka i babica. ako samc dobro osluškuju, mogu 1 da Čuju kad usud svoje sudjenje Izriče. I što se kom tada presudi, ono mu mora bitl. Ispod sudjenoga niko ne može uteći. Za to seljaoi govore: „Nema smrti, bez sudjena dana! * Zato i u bolesti vele: , • „Muka dušu ne vadi nego sudjen 'v dan! ' r.. Ako ima vijeka, biće 1 lljeka. Ako II nenta vijelc^. ijema nl lijgka. 'V