Београдске новине

'Sirana 2.

Petalć

Beogradske Novkte

13. aprila 1917.

Broj 100.-

<ti uspjelia; a da dORadjaji u Rusiji fdu u firilos našlm planovima, to nc tno/.c danas da negira ni najzatucaniji optihhsU iz Jogora naših protivnika- U prošioj godiiii oila nam je poirebna stratcšfca rezervna vojska, tla odbijcmo ui ad 6rusiiov, a zapadni front bio je upucen na svoja vlastita ogxaničena srcd*tva, <lok danas stoje stvari iz osnova ilrugačije. Zapadni fron( posiao je saj (ako i»k. du tnože da ojolieva svakoin napadu. Pored apsoltiine slguniosti svlju frontova, nii dauas raspoiažemo još slofcodriom | upotreblvom rezervnoin vojskom ii jačini i spo.sobii9Svi za odbraitu i uapad na svakom miesUi kao nikada do sada ii o' om ra t ». Ne treba ništa, tna šia se /.bijo. na »uoru. kopnu ili vazdulni, suiatrati kao iisaniljen ili odvojen dogadjvij, jer su sve <o dijelovi jedne veilke osuove. U tom soiislu sii vojska j mornarica posta[e jeduo tijelo. Danas, poslijo dvomjescčnog ratovanja pomoću našiii podmorniča, niogu vam več rcći. da je naš vafctui bio ispravan- P ukoji smo s obzirom na svc moguće opasnosti preduzeli, vodi cilju. Ali stojimo s našini saiveznicima usamljeni, ali l p r i b r a n i. IspitaU smo sve' inogaćnosii, ispilali i po najboljeni mnijeaju savjesno izabmli one putcve, koji vode pobjcdi i mlru.

Izborna posinnica njemaCKof cara .Utisab ii krugovinia sporazmnnih sila. ' {Naroćiti brzojav »Bcogradskih Novina ; Haag, 12. aprila. Careva naredba o temeljnoj izmje»i pruskog izbomog prava u Pruskoj .skoro je p a n i č n o u t i c a 1 o na ovdašnjc krugove sporazumnih sila, jer se računalo, da će u J-’ruskoj izbiii untif.mije nezadovoljstvo. tako da bi preivrat po riiskoiu načinu bio ne samo mogtić, n e g o s e m i s 1 i I o d a o n ,v e e i p r e d s t o j i. Prema vijcstima iz diplomatskih krugova razoearan je i eugleski poslanik P o \v li 1 c y, koji je, kako sc veli, rekao, đa eareva izjava i njene poslje»lice daleko naiiinašuju značaj korist 1 sporaztnnnih sila mi zapadu i ponovo ncobieno o t e ž.a v a j tt b o r b n p r o t i v u jedinstvene N j em a č k e. Ruska reuoiucija. .Manifest ruske vlade. Kb. I’etrogiad, 12. aprila, , Piovizorna vlada .objavljuje sa potpi*9111 kneza L\vo\va poveću izjavu (koju fiiio 'djelimično li izvaiku već douijvli), i u kojoj se veiij da vlada sinatra svojom »hižnosti Teći ruskom iiaxa:lu potpumi istiiut. Prijašnja vlada ostavila je fmausijali •le, transportne i mtinicijone prilike u vrio lošem slaiijit, a da se ni ne govori o pita»iti /»vptnih naininiica. Cijeli privredni org anizam Rusije je vrlo uzdr«ian. Nepiijatelj sprema odsufJnu navalu na Uusiju. Najvažnija je izjava. vlarle, prc»na kojoj ona povjerava volji naroda » 'raži konaenu odluku u pitanjit inira ili »ata. Nije svrlia oslobodjene Rusije, Ja .vltula mii.l dmgini narodima, ili da zapesje•htje strana zemijišta, nego ona želi trajni .nir, koji priznaje pravo narodima, da odhtijijti o svojoj vlastitoj suđbini. Zvanlčnl komentar izlave vlade. Kb. Petrograd, 12. aprita. 1 u Rječ u organ ministra inostraiib djela. govoreći o poslje;Jnjoj Izjavi vlado .•> ratniin ciljevinia, naglašuje, da je pr\a dužnost brantii otaidžbinu i tu moraju Wa bu;Ju sve straitke jedno. Novina osuUjujo eksfrcmno držauju stranaka lijevice • veii: Onini časotn, čim je Rusija otlbila, Ua povcćuva svojtt snagnJ moć na račim jUntgih država, no ntožo ona dozvoliti po-

mženje vlastitc svojo otadžbine i uništcnje svojih vlastitili snaga j gtogodišnjili prava. 0 isto vrijente potvrdjujc vlađa, da on,a prima ita sebo svc obveze prema saveznfdma i da če ih do kraja izvršivati. Protivno bi bilo isto što i samoubijstvo ruske đotnokracije. Konkretne uvjcto mira postaviće satn narod u sporazumu i zajednici sa svojini savczniciina. Glasovl njemačke štamoc o niauifesti'. Kb. Berlin, 12. aprila. „Lokal anzeiger" piše: Novi manifest ruske provizonte vlade pokazttje već iz daleka, da vlada nastoji đoznati mišljenje onih sloje\a naroda, koje tt kabineht zastupa ministar Kerenskij, pa da njinia po mogućnosti izadje na susret. Pošto Miijukov stoji potpuno na sfanovistu eiia sporaznma, tlakle je za rat, inorao se UČiniti pokušaj, da se nadje veza sa stanovištem Korcnskoga, O t u d a i j a s n a n c*Ioga. ,,V o s s i s c h e Z c i tun g“ piše: R a tn i c i I j c v i M i I j tt k o v lje v i postalj su danas već itmogo če.dniji, nego što su bili još jučer, Ali još nvijek on nije upoznao pravo ratno stanje, Trebaće dakle jo.š vrentcna. ,.V o r \v ii r 1 s“ inisli: Izjava rnske vlade je diplomatski spis, koji jc sebi ostavio otvorene sve puteve. Ono sto kaže, još je najljepše što snto za vrijeme ovoga rata čuli od strauo naših protivnika. Ovo je prvi glas, koji ne govori o našent tmištenju i bez svake je mržitjc. R»ske socijalfste protivu ratnog programa Miljukova. (Naročiti brzoiav „Beogracl. Noviua“.) Zurieh, 12. apriUu l.istovi mnjerenih ruskih socijalista odiučno sm protivni zahtjeviuia MiIjukova, da se csvoii Carigrad i izjav)ju.iu, da se za takvu osnovu neće htjeti žrtvovti ni jedan ruskl voiuik. U Rusi.ii za takvc sanjarije, koje su postojale pod carem, liema više miesta. f list revolucijoJiarnili scciialista, ,,Djen“, oštrim člankoni napada osiiovu o komadanju Turske, da bi tu i Rusija dobila svoj plijen, pa osudjuje gledište Mil.itikova u pitauj« Carigrada. Jednako je socijalist'čka štattipa protivna osvajanju austrijskih j ugarskih i obiasti. Uzdrman MiliukovJjev položaj, Kb. Berlin, 12. snril.a. „Berliner Tageblait“ javlja iz Stocldiolma, da je položaj ministra .M ifjukova vrlo uzdrm.an i s;uno je vBjeme pifanja, kad ee on pasti'. Osobjto nova proklamaicja provizorjie vlađe, dotv'ela je Miljukova U dosta iieprijatan položaj. Rusija i pitatije mira. Z a b t j e v, d a s e s r e J i š n i e v 1 as t i o d r ek n u o s v a j a n j a i r a t n e o d š e t c. Kb- Petrograd, 12. aprila. Petrogradska brzojavna agciltura iavlja, da se izvršni odbor radnika i socijaldemokrata izjavio protiv sviii pokušaja, koji bi inogli da naškode vojsci, pa je zaključio: Provizorna vlada neka objavi cijeloni svijetu, da će Rusija u svo.ioj odbrani nustaviti rat lako dngo, dok Austro-Ugarska i Njcmučka ne će objavi-. ti, cto se odriču svih težnji z.t osvajanjeiu i da ne če tražiti nikakovu ratmi odštetu. Protest socijal-demokratskih raduika Rnsije protivu ratoboni'h socijalista Fr*ncuske 1 Eugleske. (Narofiti brzojav „Bcogradskih Novina"). 13eč, 12. aprila. Tajnik za spoljne poslove odbora socijal-demokratskog odbora radničke

Strankc u Rusiji uputio je. kako radnlčke novmc javljaju, ofvtireno pismo Ć a j d ž e u, kojim se na najoštriji način protestujc protivn sistematskog rovarenja francuskili 1 engleskih vladinili »ocijaiisla. da ruski socijalistički proletarijat napusti borbu za mir, u čemu ili potpomažu vlade Francuskc i Engleske i njiliova poluzvamčna štampa. Vojska, koja će čuvati privremeuu vladtt. Kb. Petrograđ, 12. aprila,,Times“ javlja \z Pevrograda: Obrazovana je naroćita vojska radi zaštitc privremene vladc oti krajnjilt stranaka. StarjeŠina je te vojskc, kog je saina vojska izabrala, poslanik dume .1 ev r e m o v. On je i/.javio, da če sc naročita vojska poslužiti silom oružja, ako bi odnosi privre'mene vlade prema ostaiim strankaina postali kritični. (Naročitl brzojav »BcogratfslHfi NoVfna«; Žeueva, 12. apnia. Po Izvještaju ,,P e ; i t P a r is i e n“-a izjavio je ćajdže jcdnoin i/.aslanstvm časnika i vojnika bivše carskc garde: Odbor vojifjka i radnika produžiće za sada s največom strogošču za-r štitu privremene vladePotpuua dezorgatiizaciju ruskc vojske. (Naročiti brzolav „Beograđskih Novina'Vi Zensva, J-. apriia. ,,P e t i t P.a r i s 13 n“ poivrditije 1 , j da sadanji način izdavanja zapovjesti privremene vlade_ i suprotnili zapovjesti, koje izdaje Čajdžc i z a z i v a d ezorganizaciju u a i r o n; n i i % a I r o n t a. Ministar iz progoustva. (Naroeiti brzojav „Beogradskih Noviuu"). Prankfurt, 12. aprila. Iz Pctrograda se javtja; Socijaldemokrata Piehanov, kcji se vratio iz talijanskog progonstva, biće postavljen za ministra radinosti. .Veliki izgrcdi mskih mUnicijonih radnika. (Naročiti br/ojav „Bcograd. Novina“). Stockliolm, 12. aprila. Da ti petrogradskim tv ornicama, i drugih ruskili velikih gradova-, vlada p o t p u n a a n a r li i S a, potvrdjuje se u opisu, koii jc izašao na uvodnom mjcstn, lis*ta petrogradskog radničkog savjcta ,.R a b o č a j a G azeta“« Tim se opiitmi radnici hitno opominjti, da jednom prestamu sa ekonomskim prisilnim mjorama, koji tuiose nered u redove revolucijonara j dovodc u opasnost cjjdokupni privredni život. Svuda traje prepirka oko radničkili dnevnica i vremena rada. Pri tome se radnici služe o p a s n i m b o r b en i m s r e s t v i ni a; cni prijete, da će tvornice baciti u vazduh i uništiti sve mašiJierije, ako se njthovi zaiitjsvi nebi što prije ispuniii. U Putilovoj tvornici radnici vrše teške i z g r e d e. Oni ne pristaju ni na kakav sporazum i traže da im se dnevna zarada povisi sa 3005«. U Langensipskoj tvornici zlostavljeni sti direktori. Upravu tvornica radnici sti uzeli n svoje ruke. I/.gredl sti jako uticali na vojsku i povcčali njenu ratnu zamorcnost. U vojscise osjeća.već nestaš i c e m u n 1 c i.; e. Na ovaj opis primječujc ,,R u skaja .Voija“; Rađničko agitacije bacaju tt zaborav sav e z s a z a p a d. n i m s i I a in a. P itan je o miru smatra se d a n as bamo kao prcđmet pregovo r a ruskog i n j e m a č k o g p r o 1 e t a r i j a t a. Ove haofične prilike i/.azvale su sukob i/medju privre-

mejie viade i radničkih savjeta. Danas je stanje u tvornicama vrlo ozbiljno. Privrenicna vlada rfjeSila je s toga, da poapsinmoge Članove radn i č k o g s a v j e t a, na koje sc sunvnja, da su špijuni bivše vladavine, inedju njima i pitomcc škole u Gačini. Ove vladine nijere izaflsvale su u radiiičkoni savjctu veliko ogorčenje. Radnički savjet je zahtjevao. da se poapšeni članovi odinali pustc u slobodu i donio je odluku, u kojoj se veli, da je držan.ie petrogradskib radnika izazvao dvolični poiožaj vlade u pitanju rata. Vijesti o rUskoj rcvoluciji. Kb. Stoekljolm, 12. aprila. ,,N i c i) a g ] i g ; A11 c h a n d a'* donosi opis jeduog p'vnav-n'ca rnskih prilika, koji se vratio iz Pinske, u kome se veli, da ie prilikom revolucije u Hclsingforsu pogiuulo 400--5i)0 ruskiii časnika, Samo je blagovremenim dolaskom Kercnskog sačuvana istočno-morska flota, koju su moruari htjeli da on> šte. Najveće je iskušenje pitanje o životnhn liainirnicaina, koje se i pod novoin ruskom vladoai jako zaoštrHo. Seljački neiniri u južnoj Rusiji. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina.“). Slockboim, 12. aprita* Seljački sc nemiri sve više šire I postaju svc opasniji. U južnoj Rusiji pojavili su se agitatori, koji draže narod protiv prov'zorne viade. Oni govorc narođu, da nova vlada ne misli ispuniti svoja cbećanja i samo vara narod, Položaj u Odesf. (Naročiti bizojav „Bcogradskih' Novina") Amsterdam, 12. aprila. Prema jednom ovdašnjem listn javIja balkanski dopisnik ., Y i m e s“-3, da gradoiii (Xtese i njenoni okolinom npr&vlja revolucijoni odbor, n kome su izaslanici vojske, iiote : radnika. Ovo tijelo nosi naziv ,,komesarijau“. Svi čmovnici bivše gradske upjave šmijenjeni su, vcćina je njih uapšena. Djaci pravničkog jakulteta zbacil' su dva profesora. Generat hanov puštcn iz zatvora| (Naročltl brzojav „Beogradskih Novina“.) Stockliolm, 12. aprila. General Ivanov puštcn je iz zatvora, pošto se pismeno obvezao da će ostati vjeran provizornoj vladi, Oeneral ivanov stavljen je pod nad/.or minjstra Kerenskogn. Tulijanske viiesfi o porazu kod Tobola(Naročiti brzojag „Beogradskiti Noviiia") Lugano, 12. apriJa. Po jednoj vijesti petrogradskog dopisnika ,,C or r i e r e d c ! 1 a S e r a , ruski gubici prilikom osvajanja mosne brane kod T o b o I a ua Stocbodu račimaju se na 20 do 25.000 1 j u d 5. Njcniačko-austrijski napad je izvršen iznenadno, ali kako izgleda ne sa vrlo vclikini snaganra. Prema jeihioj poluzvaničnoj noti, koiu su llsrovi donijeli, uspjehu središnjih vlastl nesumnjivo su posljedica n e m i r i, k o j i s u u r u sko j v o js ci izb i 1 i po vodo jn >• ey o I u c i j eEngleski prkisak ua svoga ruskog , Javeznika. (Naročiii br/ojav iBeogradskih Novin*«/ Haag, 12. aprilaO engleskoj Želii ća d o b i i e tt sv oje ruke rtiskc ob!asti u ist o č n o m m o r u, javija se uaknadno ovo: U pifanju sti tri cstrva B j o r k o. Tijurin i ostrvo sjevet'o-zapadnoi od Kronštata ispred iioske obale, daIje ostrva L a v e n i-a r i i 11 o c li 1 a n d zapadno Kronštata, zatim oba ostrv*

Nargen 1 Orđenshohn s one sfrane Baltišpona, južua ostrvai A b o u pravcu od ostirva Konijto do ostrva Kokarin, i najzad četiri velika ostrva W o r m s, D a g o, K o I » i O e s e I, na ulazu u morski n'iesnac kod Rige. Engleska se obvezujc, pa pomennte oslonc tačke u najkraćcm vremerm na najinoderniji način utvrdi i da jh snabdije sa dalokosežui n topniš'vom. da podigne letilačke i iiodinorske stanice, i tamo poslje dovoljan broj letilica i podmornica. Za vrijetne trajanja sadanjeg rata ruska ba • t i js ka t i o t a n a 1 a z i 1 a b i s e p o d e n g! c s k i jit zapovjednfštvom i, u koliko bf bilo potrebno. popunila bi se cnglcski n časuicima, pomorskim inžinjeriina j Jjudstvom, Poslije svršenog rata pomcnute tačkc o s t a ć e u a d a 1 j c u aakupu E n g I e s k e, po odredjenoj godišnjoj zakupnini, izuzimajući tačke istočno meridiana kod Helfingiorsa, koji će se sa svima engleskim vojničkim postrojtnjima predati bcz oštete Rusiji. Odnos zakupa pak prestaje za uvijek i u svakom slučaju poslije potpune a m o v t i z a c i j e s v I h zajmova, kojcjeruska dr 1 ava dob!I a o d E n g 1 e s k e i 1 i n a o s n o y u e ug I e s k o g j a m s t v a» Ponovna uestašica /.ivotnih na.aJrnKa u Rusiji. / (Naročiti brzojav „Beograd. Noviiu"). Berlin, 12. apriia- : ,,V o s s i s c li e Z e i t n n g" javljaju iz Stockholma: Avet nestašice živoimih namlrnica, koju je nova rnska viada bila privrcmeno ođagnala bezobzirnim isprfažnjivanjem rczervnih zaPlia i količina, koje su biic odrcdiene za vojsku na bojnom polju, pojavila se ponovo. Petrogradska gradska uprava je u subotu iiputila privreir.C’.ioj vladi ovaj izvjcštaj: „Pekamice, koie su za vrijemc bivte vladavine bile zatv ire:; ?, sad su poaoro zatvoreue zbog nestašiee brašna. Neophodno je pdtlrebno, da se nvedu karte za hljeb“. Što se maslaca tičc, njega su petrogradske privahie tvrtke, po naiedbi viade, dobijale iz Einske, ali količina nije biia dovoljna. Privatne radnje s mesom i prodavnice mesa na svima gradskim trgovima ponovo su zatvorene zbog oskudice ti mesu* Oradska nprava daje mcso sauto u neznatnoj Količini i po vrlo visokoj oijcnt. Samoiibijstvo gO'podje Stiirincr(Naročiti brzojav ,.Bcogradskih Noviua") Ženeva, i2- aprila. 4 Pelrogradske vijesti potvrdjuju, da je gospodja S t ti r ni c r, 63 godine stara, izvršila samoubijstvo. Posllje prijeina jednog pisnta. ona ic sebi briiačean presjekla grkljau. Drugi sin Stfirmera, nekadaji.H podgnverner u K u r s k u, uputio je privremenoj vladi pis:no kojim moli, d» svoje prezime Stfinner može zamijeniti prezimenom svoje ŽC'.ie Oprosimov. Privremena vlađa mu je molbu O'Jbila.

Amerika u ratu. Odiazak američkog poslanstva W Bcča. (Naročitl brzojav „Beozraiis.kih N’oviiu“,l , Beč, 12. aprila.1 Povodom prekida điplomatskih odnosa sa Antcrikom otpuiovaće osob)jr atnevičkog poslanstva \i Beča sutra u subotu i!i liedjelju. Zaštitu američkiii interesa u monarhiji primilo je špartsko poslanstvo. Zašritu austro-ugarskih intcresa u Engleskoj i Francnskoj primilo je švajcarsko poslanstvo.

maljsko da se ue javlja. Jer, gle, Car ititd carevima i Oospodar nađ gcspodurima evo ide da Qa ziikoiju i da se dfi da Oa jedti vjerni. Onuj, koji svemu daje život, eivo ide da izgubi život. Sudija nad živlma i nad mrtvima osu'djujc se da umre najsraiiuiije! A pred Njim idu liorovi andjeiski sa svakim načalom i vlašću; nmogoočiti heruvimi i šcstokrilati scrafimi, stupajući pred Njim, pokrivaju lica svoja i neprekiduo poju: Aliluja!“ ... Nu, eto i Oolgote. Kosi sunčaiii zraci na blljedom palestinsko.n nebti jitsut) osvjetljaivaju jedan vis više Jeru■satima, sa uzdignutoin s.tijenom i u njoj pašterom. Tu sc već evo usadjuju tri .velika krsta, na kojlma se imaju razapeti dva ruzbojnika, a izmećju njih I nristos. lspod visa pruža se ravnica, koju ie posjco pobijesujeli narod JudejJtkl, da u sirašnoj drami uživa. Evo ,već svlačc Hrista. Odijeiom niegovim, priMJepljenim zu izravnjavljeno tijelo, kidaju se čitava pavčad rncsa. A narod ga ponovo pljoje, ruži. Vojnlcl ga evo /.viierski povukcše 1 izmedju dva razbojnlka i raspeše na krst, tako, da su mu svi dijeiovi presvetog tijela pckrenuti hili sa svojih mjesta; sve su iile i zglavkovi popucaii (Psaf. XX!- 16--!’?. Ruke i noge njegovc kliueima su priko,vane za krst. Na glavi stoji vijenac od imia... I nastadošc strašni časi muka. Hrista sve ostavi. Samo što uz krst stoji: ljubijeni učenik. nekoliko žena, pogruženi u tuzi; i samo što kosc čupa niaika: za jedinceni svojim. Ta oua već pi suza nouu. gledaiuči piukc Mučeni-

ka. No nuike su sve teže i tcže. Imala je da se potpuno zadovolji pravda Božja. Jer Hristos, kao Sin Božji, i budući vječuo s Occm, kao čovjek dobrovoljiio je bio u/.eo iu sč sve grijehe svoga čovječaastva i postao krivae pied pravdont Božjom, i ovim ju je nioruo •zadovoljiti. Smrtna stradanja njegova obuhvatala su sva stradauja, sve smrti svega svljcta. Božja pravda u licu njegovoin kaštigovala je sve čovječan« stvo za grijehe njegov e, i On, kao lzbavitelj svijeta, morao je do đua da iskapi čašu stradaiija. On je, kao Begočovjek, po čovječanskoj prirodi svojcj, kao žrtva odredjena da se zakolje, i po čovještvu svome, trpio sve, da bi izvršio djclo iskupljenja... i proboden kopljem u rebro, u posljednjv-ti grcaiu. posljcdnjem ropcu, s očiina npravijenim najprije narodu sa puno oproštfija i saučešća zbog njegave zlosti, sa puno biagosti pa onda «— uebu s riječima: Očcoprosil im, jer ne znaju š t a r a d e; i B o ž e Moj u mke Tvoje predajem dttli svoj! —• riječima, koje visiuom svojotn nadvišuju svaki čovječji pojain, — tićuta se Sin Božji, i bestnrian prekloni, spusti glavu svojtt i predade dult svoj Oett (Jov. XIX, 30). To bijaše tt 9 sali po jevrejskom. a po našem u 3 sata poslije podnc... Ali, n isto vrijeme svrši se i tajna iskupljenja, izbavljena padšeg Ijudstva; i niir božji prostre se po svoi zemlji i na sve čovječanstvo. I u isto vrijeme strahotama svojim progovori nebo iuuI krvlju Božauskog Pravedttika. 1 gle, u taj malt spusti se tama po eijeloj zemlji, koja trajaše tri sata. I

pomrča sunce, i zavjesa erkvena rascijepi se na dvoje (Ltik. XXIII, 44-45) i slraliovit potres uskoleba zemlju. Sve siistradaše Ononie, koji jo Tvorac svega. ćinjaše se, da. je nastupila propast i smak svijeta i da se svc stiliije povratiše tt prtdjušnji liaos. Orobovi se otvoriše i iz njih izađjoše vaskrsli pravednici. proroci i sveštenici, koji su u Jerusaiimu potibijani, počiujući od Zabarije, što je ubijeit ižmedju hrama I žrtvemka pa do Jeretnije, koji je predskazao pad Siona. A ncka čudna i tajanstvena tišiua ovlada svijetont... ... I tck tad je razumio narod: ko je bio taj što ga razapeše. I svi koji ipak imajdošc duše i srca. gorko zaplakaše u pokajaujii. Zaplakaše u pojimanju strahote djela što ga učiniše: što proliše krv Pravednika! Da, pod straliotom od prirodnilt pojava i užttsoin svjesnosti i saznanja, zaplaka taj okorjeli i bcz srca narod... Plačimo i mi braćo na današnji dau, plaeimo ne bili plačem i pokajanjem n saznanju svojih' grijehova dosegli u onaj skriveni kutak našcg j a, koji može tt plam da razbukla sve pokretc naše duše, sve napone ltašeg srca i razbore naših misli, te da pogledamo i vidimo: koliko je velika žrtva daua za naše spasenje; te da vidimo i raztunijc'.no koliko sveta i uzvišena Oo'Igota, a svjetao krst na njoj, i — da probttdimo u sebi vjeru i nadu u Hrista i ljubav prema Hristu, koji je raspet za uas. 1 oživUujitći na današnji dan strašnu golgotsku tragedJju Bogočovjeka u uašem srcu. iščekujtno i posljednji cui njeu — Vaskrsenje. Jer vaskrsenjem svojiut Hrisfios

je tek potpuno pobijedio i razrušio carstvo z!a>, stradanja i smrti, a. uveo nas u carstvo vječnosti. U pobjedi toj tek je naše spasenjc i puna slava. U njoj je život i istina, jer je Vaskrsši: Put, Istina i Život. Nu, u isto vrijetne tome činu, u vaskrsenje — upravimo I ml put naše dušc, težnjc našeg srca i po riječima Hrfetovhn: Ako ko hoće za liinom ići neka se 0 d r e e e s e b e i u z m e k r s t s v o j 1 ide za mnoin (Mat. XVI. 24.) podjitno u obećania Sina čovječjeg! Put u njih i put Hristov jestc — krst i samopregorjevanje; put za Mristom —- krst i stradanje, pornoću kojih se J pozmtje istina i dolazi — životu. Put njegov ištio je pravo Oolgoti, i On se popeo na nju; put za njim takodje vodi Oolgoti, i ko hoće spasenja neka se uspe na Oolgotu, — htmo je istina; tamo je život i spasenje naše. Razumije se, tamo- je ncminovno stradMtije, jer sfradanje i vaskrsenjc jcsu upravo smisao i cilj života i dolaska Hristovog. Nu, znajte. da je otio nnicgo lakše, jer gle,. Spasitelj Jjudski olakšao ga je svojim stradaujem. On Oa jc uzdigao, on ga je osvetio. U svojoj crkvi cn ga je učinio dogmatom. Da. pred Golgotom zastanimo, braćo. i ztttitu svjesno i oduševljeno podjimo na nju. Jer sa njc nain je zasijala radost; iz krslnih stradaiija 1 se izlilo bjužcnstvo, spokojstvo, sreča, mir i zađovoljstvo vaseljene. Neka se i iz naših stradanja razlije svijet radosti po duši naloj, i Jjubav prema Bogu i svir.ni Ijmlima!.

Proiiv opšte vojne obveze. r Kb. Rotterđain, 12. apiil.*. Javija dopisuik ; ,D a 51 y Te 1 c g r apha“ ix Washingtojia: U kongrestt imade jaka struja, koja tiastoji tt prvom redti. da sc pokuša sa đragovoljcima 1 posiiie tck da se ttvede opšta vojtta obveza. U kuei representanata naišU su.svi / a‘konskiprijedlozi, koji se odnos« ua uvedenje vo jne dužno s if, ii & otpor. Mogućt će doći To kompromisa, pre.ua kojemu će ova zakonska csnova vrijediii saino za vrijeme raia. U finansijskim krugoviuta se nuiogo govori p r o t i v o s n o v e v 1 a d c, da s.e iencse m trg z a j a m u f o r m i 3’/i p tistotnih obveznica. Finansijeri se ijuk> što je Tatoi /ajam iznesen sa iako nt a i i ni p o s I o r k o nt, j«r ott suteta trgovinskont proitietu, a kao itarodtu /Jjatn netna r/xleda u uspjeh. Ovo inišlienje opravdava činjettica, da se vtše potražuiii iuostrane obKgacije, koje j/baetrju vevit rctiftt, Dvidnička služba amerlčke krsta.icc duž atlautske obaie. (NarofiH brzojav „Beoera'dsidb No?itiaM Basef, ’2- apriia. Kako ..P e t i t R a r i s i c n“ javlja iz Ne\v-Yv»rka, amenčka uiornarica je otpočela da vrši izvi'Joičku službu duz ailantske obale. tako da stt sad krsiatice sporazumuih sila, 1 ojc Su dosad vrši!e tu službu, oslobodjene ;e Utižiiosfi. 1 duž evmpske obale Atkmtskog oceana izvidjtieku siitžbu vršiee američke krstarice. •—