Београдске новине

dran« J.

Cctvrtak

Beogradske Novine

Kr*| svJetskoK rata. >. ItkroBM krsojtv ..Beograđsklh Novlna“.) Zflrlcb, 18. aprila. /Turioflk« ,,Stampa“ piše, da Mfck« strateška preduzeća četv'ornog •pora^uma rnači završetak svjctko« •ata, Oinovano je mišljenje, 1« »e bllže pretfovorio mirn, Opštl III zasebni mir? (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.| Fraukfurt, 18. aprila. „Frankfurter Z e 11 u n g“ lavljaiiii iz Stockliolnja: O pitanju mira fagleda da se n Petrogradu i u dncvnim itborovinia i uličnim maaiisfestacijama »azilaze u mišljenjtt, da li će ctoći do op.We« ili zasebnog niira, kao i o vremcnu 1 obliku pregovora.' Večina radničkog ^avjeta ptrd vodstvom Stehlova izjav(Btije u tom pitanju ponovno svoje poiVjerenje privrentenoj vlađi. Po sebi s.e razumije, da se želi opšti mir, ali ako bi zapadnc silc, naročito Fngleska. činl1e teškoće, onda Rusija »e če zaziratl ■j od zasebnoK niira. Francuskc siudikalistc o mlrii. ' (Naročiti brzojav »Bcogrsdskih Novmao Žencva, 18. apriht. Htrve naivečim ogorčenjem piše, 'da stt francuske sindikaliste svojlm gla»anjem o pitanju mira skoro jedtioglasno odlnčile, d a s e o d m a h p r i s t uj> ! pregovorima o m f r u. Položttj m zapodnont boliitu. Kb. Bcrlin, 18. apriia\Volrfov ured javjja: Dolc su njeMiački položaji na Aisni i it Champagni od 6. aprila stajali pod naitežom bttbnjarskom vatrom, provalile su na raznim mjestima njemačke navalne čele n fiancuske rovove i iz njih privcle zavohljenike. Kod jednog ovakvog uspjefog preduzeča palo je u njemačke rttke ■jcdno francusko narcd : enje, kojini sc ijasno pokaztdo, za kakvim je daleko. sežnim ciljevima išlo francusko vod»tvo svoh'm napadajima sjeverno • od Peimsa. s kojima je konačno započelo il6. aprlla. Francuska je namjera bila, 'da na Sirokom bojnom poUu od Aisne ’do Champagnc izvede prenia istoku velike zaobilaznc kretnje. p rema Iskazu zarobijenika, koji su Drivedeni dalje fljeverno, Izlazi, da sn i ondie data naredjenia sa sličnim ciljevima. Kako medjutim u Istinu izgleia francuskl napaVibj danas? Dodušc, prvc su njemačke Hnije desetdnevnont bubnjarskom vaIrorn iz svlju topničkia kalibara pretvorene gotovo u razvaline, đoduše Fraaicuzi su na nekhn mjestima prodrli n bivše njemačke Hnijc, no to ne smije nikoga Čuditi, kađa promlsli, da su NiJemci pravodobno s.’tvativši položaj I čovajijći dragocjoni Uudski matexija!, bivše prve linije, ako r opšte a ono samo Vrlo slabo zaposjeti. Na mnogim ie mjestima tečajem popoctneva 10. aprila uspjeio. da se prođrvši neprijateh sjajn'in I-iotivnapadima ope: izbaci. fztizevši onc za sveopšti položaj neznats.e male dijeiove bivših prvih i drugih iiiija, ualaze se njemačk] položaji u cljelom narfcdeiiom području čvrsto u njemaćkim rukama. Nije uspio ni drugi francuski fciii, koji su dali svoiioi divizijama pi vt<ga dana borbe na Aisni. a kojirn su te djvizije bile upućivaue na položajc tiesct kilometara preko prvih njemaćkih linija. Napadajuće fr:*ncuskc Čete n.oralc su pladti svoj ncispicn sa najiežim žitvama, dok su ni utiački gubitci navedenim pripremama njemačkoga vođstva, bili znatno ogtaniće»i.

KerensKi prenvldii poraz ruske oojshe. (Naročiti brzojav »Bcogradskilr Novma ) Bcrn, 18. aprila. Miuistnr pravdć rckao jc petrograidskom dopisniku ,,Temps“-a na njegovo pitanje o ruskom frontu ovo: Kad bi pobjcda zavisila saano od po'dviga ruskih četa, onda bi ruskc čcte moglc važiti kao nepobjedive. Ali ima 1 tehničkili pitanja, u koni je i>og!cdif revolucijona vlada primila <xl bivšc viade sanio zio nasljeđstvo. S toga bi saveznici učiniii vciiku nepravdu, ako bi za niogući poraz ruske vojske bacili krivicu na rusku revoluciju. Ruska pobjeda je revolueijom otnogućcna (!?) Revohicija je svršena; sad treba na pcbjedu Čekati.

Ruska reooludia. Štraik pctrogradskili nninlcijonih radnika. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina"). Stockholm, 18. aprila. Prema vijcstima stockholmskog ,,D a g b I a d“-a, arvi su petrogradski niunicijoni radnici obustavili svoj rad i traže 40 rubalja dnevnice. Kako se ovaj zalitjev nc tuože ispuniti, to se ovaj postupak radnika smatra kao pro| test protiv produženja rata, I Namjeravano euglesko Iznudjivanje od Rusije. (Narofiti brzojav „Bcogradskih’ Novina") Stoekliolm, 18. aprila. .,N o v o j c V r e m j a“ izjavljuje, da o uštupanju ruskog zemljišta Engleskoj nije niitad biio ni govora. Vhuia, koja bi sada bila voljna da savezuicima iii neprijatelju ustupi koliki dio ruskog zemljlšta, ne bi mogia ostati ni jednog dana na sv'omc mjestu.

jračkih p»xlniormca. Ti su izvještaji posvencpouddanii jnvnosti no pružaju jasne 6like opravoni stanju stvari. Objelodanjenja 8« admiraJfteta prostc niis tifikicijc. Jsto jc takva niistifikacija i cngteski izvještaj o bitci krxl O.azc (it kojoj su Engtoz', l.ako je poznato poražcni).

Neoiranlćenl pođmornltkC rat. Fngleskc zloupotrebe. Kb. Beriin, 18. »prilfl, „Norddeutsche Allgemelnie Zeitung" pišc: Prema vijestima engleskih Ijstova feilazi, <ta je putnički brorl fcBaltic", pođ flnicrlkajiskojn pratnjom, ■potrebljcn kao munirioini brod. Na brofctu fe bilo i 24 putnrka, poređ potpunog^ovara »minicijc iz Amerrtc« za Liverpof. Ov'fl rfoupotreba putničkih brodova, koja se Ma engleshe stranc dosada nije nilcad htjela priznatt, nije osamljeni slučaj, nego se možc prema vijestima engleskih tistova os iKAnade zakijučiti, d* je ovakova upotreba putničkih parobroda, koj« »e protivi Otlredbania mevtjunarodnog prava, posta1« Jipravo jedan sistern. PotopUeni brodovl. Kb. Haag. 18. aprihi. Norveški parobrod ,,T a r y.“ potopljen je u Istočnom moru. Kb. Bergen, 18. aprila. Oovori se, da je potopljen parobrod ,,C a r o“ Wtisonove linije. Na brodu je bilo 180 putnika. Napadaj engleskc štampe na \ admiraiitet. Kb. Amsterdam, 18. aprifa. Iz JLondona javljaju: Nastavljaju se napadajv štainpe na vodstvo englesk« ratne moroarice. Listovi kritikuju način, kojim admiralitet izvještava o uspjesima nje-

flntciflta u ratu. Amerika protivna savezu sa sporazumnim siiama. Kb. Bcrlin, 18. apiila. Prema jedjioj vijcsti iz New-Yorka od 14. ov. mj. piše ,,Ne\v-York Amcrican"; Mnogi su članovi kongresa protivni savezu sa Bporazinimim silama i ako držfe, da jie jpotreban zajeđnički praJđSčki rad. C ijcli je genc ralnš stožer protivan lonic, da ee otpošatju u Evropti američkc čete. Uzroci, zbog kojih su članovi kongresa jvrotjvui savezu sa sj>orazumom, političke su naravi. Članovi kongresa drže, da sc no smije nap.t(stm doeadašnja politika samosialiiosti, jer je ta poRtika gotovo isto tako stara kao i sania ainerička rcpubliika. U Aincrfci še boje, da bi eventualni savez sa jeđnoin ili više evropskih sila mogao u btidućnosti dovc•ti do kobnih posljotica jx>što bi sadanje mijiešanjc Ameriko u evropska jifltamoglo uroditi d«x-ii|ijiiii riiješanjeou EvTope u a m e r i č k a pitanja. Ovaicvi savezi na kraju, prema mišljenju spomenutih Članova kongresa, ue postojc izinodjti naroda, nego samo i/medju viada. Aiucričkc pripreme. Kb. Amsterdam, 18. aprila. > Kako sc iz Washingtona javija, tajtok tnomarice Daniels jiarcdio je, da *e za Vrijetme rata zatvoro sve rme bezžične breojavne Btanice, kojima se ne služi vlada. 2iakon d ratnoj porezi, kojt predrfdja sedam milijari'Ji dolara, primio je financijski Dđbor senata. Siidbina posade niemačkfh brodova u Amerlci. Kb, Bern, 18. aprilai. „Iiiformation 1 * javlja iz New-Yorka: Zvanično se javlja, da se posada njemačkih brodova upotrcbliava na razne radove.

6 r f k a. KriHčan položaj Orčke. Kb. AniKlerduin, 18. aprils, t „Allgemeen Hand«l*bla4et“ Javfja iz Londona, <da je položaj u Orčkoj Ivrlo kri tlčan. U L/oodori (O rtiglc vijesti, prenia kojSma j?» Lambrosov kabinet pred ao ost avku.

Borbs u uazduhu. Zajcdnička Vazdiišua riužlut »porazintinih slla. Kb. Paris, 18. aprila. „PetitParislen“ javlja, da Jc obrazovana) zajedničkia vazdušna služba. sporazumnih sila. Ona se nalazi pod nađzoroan držaivnog podtojnika zsa letačku ustanovu. NGlnovlie Hrzojnvne vijesi!. Bugarski gcueraiisintus u Carigradu. Kb. Carigrad, 18. aprila. Oeneralisimus Ž e k o v stigao je Sii prineom Ć 1 r i 1 o ni 1 prajtnjom u Carigrad. Doček je u Carlgradu bio svečan. Stanica je bila iskićena bugar-

I ovdje bješc jedna sorta kolača: ,,puslice“, a slatke su bile i presiatke, tnota da ih je mijesila poštovana gospodjica kći. Ja čekam još jaja, pa da idem. Podne je več došlo, aii jaja nikako da iznose. Vidim ja, krajnje je vrijeme, da se ide. — Izvinite, presiječe me domaćica, kad ustadoh, jaja ove godine nemamo! — Desio nam se veliki ,,m a 1 e r“, produžava moj prijateij. Korpa sa jajima, koju mi je poslao brat iz unutrašnjosti nije stlgla- A ja uadajući se na nju, nisam kupio na pijaci. A bilo je jaja dosta. Puna pijaca baš na veliku subotu. Ali eto tako, kad se čovjek oslanja na drugog. Vi ste sigurno bojadisali. — Je&t, jest, bojadisao sam, a ovamo mislim, ako mi vrati posjetu, lijepo mi iđe. Kad sani došao kučl, nioji čekaju da počnem da vadim jaja iz džepova, kao obično. Ali ja se pravini nevješt. — Što ne izvadiš jaja,. polomiće ti se opet u džepu, kao prctprošie godine— Kakva jaja! Nema nigdje jaja. Odje god sarn bio, svakonie se desio po neki „maler“, ljuteći se, odgovaram ja. Ali sam se bio riješio, poslije podne napraviću H> posjeta. Svuda po nekoliko miiiuti, samo da naknadhn izgubijena jaia od jutros. Aii moja ljutnja rasla je sve višc, nestrpijenje išlo je do vrbunca, kad sam, gdje god sam napravio posjetu, dobio po neku ,,p r i č i c u", zašto nemajti jaja baš ove godine. Tek u momc džepu i poslije četvrte posiete nije bilo ni jedno — jaje. Jedan gospodin mi sc žallo, kako mu njegov dugogodišnji piljar htio da napiati ui sekscra po komadti, a on se »ainatio, pa nije kupio n inat — piljaru.

Vragojjastoj gospođjl D. desio se težak ,,maler“, jer ioj njen mačor pohtpao sva jaja, te o ovom svijetlom prazniku ostaia bez — jaja Ali najinteresantnija priča o jajima biia je drugog jednog gospodina, koji je stojao u red, došao do jaja i fcad ih je več kupio, udovica gospodja M. nesietnim slučajem polupa mu sva jaja, te je siroma ostao i on o Uskrsu bez jaja- Još puno priča bilo je, aii jaja nije bilo. Umoran, već iznemogao i nogama i jezikom, došao sam u veče knči, aii bez i jednog — jajeta. Juče, kao drugoga dana Uskrsa, nisam pravio ni jednu posjetu. Ne ću, da cijepam bar ,,d ž a b e” cipele, kad netna jaja...

Miu ponum. „Hrvatska N]iva u . Primili smo 6. broj nedjcljnog časopisa „Hrvatska Njiva" s ovim sadrlajem: Prof. Vjekoslav Klaič: Deset zapovijedi (Peta). — Juraj Demetrović: Pogledi na hrvatsku politiku.Stjepan Jurić: Gospodarska naobrazba našeg naroda. — Dr. D. Prohaska: Naš kulturni rad za vrijeme raita. — Š—ć: Narodni život u Osijeku. — Smotra: Predavanja u Zađru; Jedna uzorna so cijalna institucija; Polrtika; Književnost i umjetnost; Od uredništva i uprave. — Listak: Arne Oarborg: Lars. Oodišnja pretplata „Hrvatske Njive“ iznosi K 30.— Pojedinl broj 70 hel. Dobiva se u svim knjižarama i boijim trafikama kao i kod uprave „Hrv. Njive“ u Zagrebu, Nikollćeva ui. 8.

Analfabeti u autoncmnoj PoliskoJ. U austro-ngarskom je okupacijonoin potlručju izvršeno 15. novetnbr.a 1916., kako to javlja „Nova Oazeta", brojanje stanovništva, te je utvrdjeno, da u 27 okruga područj.a stanuje ukupno 3,495.476 osoba, od kojih je 1,656.400 mušlcih i 1,839.076 žeaiskih. Od ovih znade čitati i pisati 823.259 r>soba (484.177 mužki i 330.082 ženske). A to bi bk> jodva četvrti dio od ukupuog stanovništva. Samo čtiati znađit 394.073 osobc (156.992 muška 1 237.081 ženska). Broj analfabeta iznost 1,606.116 (677.215 rnuških i 928:901 ženska). Kad se uzrne, da broj analfabeta u starosti iznad šeste godine iznosi 2,823.459 osoba, ond,a hdazi, da analfabei pnedstaVlja(j« 36.88<>/o tog;a stanovmišrfa, a to su vrk> žatosni brojevi. Talirl Marljo Terezijc u taHjanskiiu koloniiam. 1 . U talijanskim su kotonijama (Eritreji) <k> sai'Ja bili u tečaju; taliri Marije Ter©zijc, ali ih je konačno tfllijanska vlada povukla iz promcta, jer su austrijskoga podrijetla. Samoubljstva u PruskoJ. Pnejna StatističJdkn je podarinia »:a Prusku počinilo samoub^tvo u gotliUi' 1914. 8770 osoba; 6477 muškaraca, 2293 ierte. Po vjeri su samoubioe: 6774 evangelika, 1573 katolika, 62 druga kršćana, 171 židov, 190 nepozaate vjeroispovfjestL OčJto Je važan moinenat, ito je maton broj tamoubica katolika, a njihove go6podarske prilike prosječno za oijeto nijesu bolje, nego pače gore od onih kod evangelika, pa bi se niorato zaključivati na \eći postotak. javnost priznaje, da tq trebfl Mhvaliti dobroj rekgioznoj odgoji. <

19. aprila 1917. skim i turskfm zastavama, a generalisima su docekali podgeneralisim turski Enver-paša, bugarski poslanik Kolušev i jedan sultanov adjutant. Boiest anteričkog poslanika u Carigradu. Kb. Carigrad, 18. apriia. Amcrički jc poslanik Elkus obolio ođ pjegavog tifusa.

Grad I oRoiica.

Onevnl knlcndar. Oanas Jc četvrlak 19. aprll, po slarom f>. april. Rimokatolici: Timon; pravosiavni: Jeftimije patrijarh. — Sunce se radja u 5’Ot, a zaiazl u 6 - 54. Bcogradski orfcum: Fredifava za građjanstvo. Početak u 7 sati na veče. Piovidbu izincdju Zcmuna I Beograda danas vrSi c. I k. povlašteno dunavsko paroplovno društvo. Polazak iz Beograda u Zemun cd 8 prije podne svakog sata do 8 sati na večer osim u 10 s. prije podnc i 3 g. posiije podne, a iz Zemuna u Bcograđ u 10.30 prlje podne i 3.30 .posiijc podne. Kinematografi: Vojnl ktno (Koloseum) Prcdstava za vojnike. Početak u 6 sati na večcr — C. 1 kr. gradjanskl kino (Paris): Predstava za gradjanstvo. Početal: u 6 sati na veče. Časničkl 1 činovnički kaslno otvoren je do 11 sati na veče. Posjet bolesnika n bolnicama: U boinici .Brčko*: od2—4 sata poslje podne. U bolnlcl ,Bti;m u : ođ pol 10—12 sati prije pođnc I 2 -4 sata poslije podne. Nedozvoljena kupoviiia životnjfa naniirnica u okrugu beograđskom. Iz kotara gročanskog stižu nam svakog dana žalbe, da pojcdini stanovnicl Beograda i gradskog kotara dolaze bez ikakvili putničkih legitimacija u gročanski kotar i tu kupuju kukuruz i drnge životne namirnice. Slične žalbe dolaze i od kotarskog zapovjedništva na Umki. Kako je obim kotarskirn zapovjedništvima narcdjeno, da ne oviašćene kupce pri njihovom dolasku u kotar primjemo kazne, a kupijenl kukuruz i druge životne namirnice oduzmu, a kako naročito stanovnici susjednili mjesta tvrde, da njima predsjednici njihovili opština ništa o postojećoj zabrani nisu javili, to se naredjuje, da se svuda i u svima opštinama objavi, da je: kakou svima okruzima takoi u okrugu beogradskom dozvoljena kupovina žita i žitn*!h proizvoda, kaoidrugih životnlh namirnicasamo onima, kojl imaju iegitimaciju zakupovlnu, izdatuodstrane vojne glavne gubernlje odjeljenje 5, u kojoj su označene sve vrste životnih namirnica, zakoje je kupovina dozvoljena- Kupac mora, prema naredbi vrhovnog vojnog zapovjedništva od 28. februara 1916., iniati pri sebi propisanu iskaznicu i putni list. U smislu naredbe vojne glavne gubernije br. 19.779/Rcs. kupac mora na poledjini svoje legitiinacije za kupovinu imati pctvrdu kupljenili životnih namirnica i ne smije više kupiti, nego onoliko, koiiko je putnom legitimacijom dozvoijeno. Svaki, koji bi protivno ovoj naredbi postupio, ili bi bez dozvole putovao po beogradskoni okrugu, bez propisanih dokuinenata, biće primjeruo kažnjen ođ strane dotičnog zapovjedtiištva; osim toga oduzeće mu se sve životne namirnice koje se pri njemu budu naŠIe. C. 1 k. zapovjedništvo mosne branc i grada Bcograda, upravno odjelenjc. Kako uniirn ruskl vladarl. Odstitp cara Nikole II. pođsjeća na čmjenicii da u Rusiji nije bito innogo vladara koji su svoje carevanje u miru dovršiti. Obdčno je konac nadošao zbog kakvog nasilja: Smrt Ivana Groznog odgovara nadimku, što mu ga je narod dao! On je umro otrovan iza dvanaest-dnevnih muka. Za njim je đožao na prijestolje „lažiti Diinitrije", Icoji se, kad je nastala buna, bacio sa prozora carskog dvora u Kreinlju. Narođ ga je ođ bijesa još onako potomfjenih uda na komade rastrgao. Pa i carević Aleksije, «'n fVtra Velikog, i carica Katariua I. evršili mi po svoj pritici otrovani. Pietra III. je srušila njegova vlastita Mipruga i đala ga odvcsti u zaselak Roj> ća, gdje »t ga časnici lunorili. Ortov ga je bacio o tie, pritisnuo mu koljeno na grudi i zagušfio ga. Dotle su zapovjoitucJ straže kinez Baratinsky i Teptov savfijalil ubruse da ih upotrijebe umjesto užeta za ovu jadnu carsku žrtvu. Na želju Katarine ll. u jnoren je nekoliko godina kasitije 24godišnji car Ivan. Njega su već za rana zbar rili sa prijestolja i odveli u tamnicu, gđje su ga konačno ubila dva časnika. Pavao I. je izgubio krunu i život prigodom dvorske revoludje. Urotnici su prodrli u spavaću sobu, kncz Jel, Tatar, razbio je Caru jednim udarcem mača hibanju, a meštar konjušnica, grof Zubov, strgao je jednoj straži pojas da ga stegne caru oko vrata. Nakon «nrtl Aleksandra I. u godiui 1825. narod je takodjcr go\orio, da car nije »vršio naravnom smrću nego da je otrovan. Tallyrand je na to još rekao: „Skrajnj* je vrijeme da ruski carevi promjene način avog umtranja!“ Svima je još u paraeti tragičaa lconac, koji je zaderio djeda sadanjeg cara Aleltsandra II. koji je godine 1881. pao žrtvom nihtfjstičfcog atentat*

Bioj 106. Traže se rađi prijema novcff. Radi prijema noveanili pošiliaka, potrebno je da se iave gospodlnu Dragutinu Godjevcu, sa stanom u Mukenzijcvoj ulici broj 45: I. Porodica Mihajla C v e I a n o-> v i ć a, advokata, j 2- Porodica .VIad ; m'ra Sv. P r o t iča, tipografa Priiikom prijema novca, potrebno je tmali uza se i redarstveuu legittmacijtt. Za bcogradsku sirotinju. Kao svoj prilog za pomaganje heogradske sirotinje, poslali su s'rotinJskoni odjoijcnju opštinc grada Beograda svcte od po 20.— kruna gcspoćto: P c t r o v i č i B e 1 o v i ć, trgovci; MD ka K o j a d i n o v i č, trgovac; Spira Trajkovič, kaiedžija kod „Knjaza Mihajla“ i Marcel Najhut, zakupac „Grand Hotcla“. Ovi stt lijepi prin.icri za svaku pohvalu. Vuna. Sva vuna u području c. i k. vojnc glavne gubcrnije u Srbiji, koju proizwdjači, dntga lica 1 društva imajn, a koja je na čuvanju i koja se još ima očekivati uzapće se fzabranjuje se) za račun c. i k- vojne uprave i isplaćuje se u gotovom. U drugoj poiovini mjeseca aprjla 1917. sreske komande narediće brojanje ovaca. S toga su svi gajitelji (sopstvc* nici) ovaca dužni prijaviti tačno broino SMttije svojih ovaca 1 jaganjaca. Pojedine opštine biće izviještenc putem dotične sreske komande, kad ! kako treba striženie da se izvrši, a I kad vuna ima da sc predaje. Ranije striženjc ovaca najstroiije je zabrapjeno sopstvenicima. Kože od zaklane stoke moraju se pređavati ovlašćeniiri kupciina sa vunom a nikako strižene. Isplatu vune vršiće cenirala sirovina putem sreske komande* Svaka lietačna priiava, privremeno samovoljno striženje, svaka proaaja I predaia vune drugcme no doTičnoj sreskoj komandi, svako odvlačenje, «vako prikrivanje kao i svako drugo raspolaganje zabranjeno je sopstvento cima vune. Prestupi ove zabranc kazniće se novčamo do 2.000 kruna, ili zatvorom do 6 mjeseci pu>Pem sreske komande. Osbn toga će prikrivena vuna biti odu« zeta besplatno (konfiskovana). Istom će se kaznom kaznifl svakf, ko za tiakav prestup zna a svojoj sreskoj k(»nandi o tome ne javt. Prijaviteij dobiče u ime nagrađe 2% od procijenjenc vrijednosti za pronadjentt količinu vune. Iz&ubliena torbaNa putu iz Žarkova (raskrsnica droma Zarkovo—Lazarevac) žarkovački vodovođ do Beograda, ulica Miloša Vclikog, tegubljena je 17. o. mj. oko podne jedna crna toiba za ak;a. U njoj sc naiazio spisak dnevne zarade radnika, koji su zaposleni u žarkovačkoin maidanu, svežanj akata i oko 1260 kruna gotovog novca u novčanicama od 20 kruna. Čestiti nalazač moli sc, da torbu, upravo njeuu sadržinu preda c. i k. poiicijskom zapovjedništvu, gdje će ođ onog, koji je tlorbu izgubio, biri nagradjen. fzvještaj prijavnog ureda17. aprila: Prijavijeno 70, odjavljeno 28, preseljeno 35: u gostionicama prijavljeno 101, odjavijeno 74, ostaio u gostionicama prijavijerih svega 249 stranaca.

Zašto Nijemci nisu razoriil Noyon? Kad su se Nijemd nedavno povukli nS sjevenrom dijdii francuske fronte, razorrti »u eva *eLa, da ovako otoščaju progou Engleriina i Francurima. Jeditto poštejdiše građič Noyon. Francuska štampa razno je komentirala taj slučaj. Većinom bijaše izueseno ssfcšfijeiiije, da Nijemci poštcdlšet Noyon, )er se u njemu rodio CaiviniRođna kuća Calvinova nalazi se u Rue de FAro medju najkarakterističnijim kućama, koje su sve uščuvane. Drugi opet veie, tia to Njemačka nije učinila i zato, što 17. cktobra o. g. »Iavi četiristogodišnjicu Lutero\e reformacije, kojom proslavom namjerava djetovati na protestairte u neutraluiml ■emljaina, §-c'< NadJcit opscžan rukopis kompoziciia Iz „cinqueccnta“. U (Parini našao je pro/. Grair?-in*> Clerfci opsežan rukopis skladba iz 16. stix Ijeća. Olazfoena antologija opsiie 211 duhovnih i tvjetovnih kompocdcija taiijanskiit i strandh stkladatdja ,,cinquecenta u , Skladbe su u potpunoj partituri te su pi» •ane ra četiri do serfam glasova. Flam«. nac Cipriano de Rore zaprema najviše pro ftora; no i Palestrina i Merulo su zastupani u zbiroi. Kod većine sfctadba naifel se jtne autora naTkoncu kompori«ije. Samo je malen d*o anoniman. U rukopi«M nalari «e skladano 28 Petrarkinih soneta. Tako je ugla/hljena Petrarkina kant« cona ir Alla Vergfine", fie od Petraridnjh „Trionfa" posljednji dio, što nosi pasfov ^della