Београдске новине

Celvrtak

Broj 10<3Norodno zdrovije.

0 tuberkulozl.

III. U prcdjašnjcm prikazlvanju upoznali snio se s uzročnikorn tubciKu-

„Kocliovini bacilom’

lOZC, ,S t. ZV. s uvjetima, koji njejrovom razvitku iwgoiluju i koji inu „život otcščavaau , t. j. s onima, pod kojima se nc incze razvijati i ponmozjti, pa ugnic. Poznavajući tc uvjctc, olakšana nant jc i borba proti njcmu. koja jc dvnjaka: nioramo naime baciic umštiti i njiliovo razorno djelovanje sprijccitl ili bar oslabiti, a sebe opct očuvati cd zaraze timc, da bacilima otcscamo uiaz u naše tijelo i razvitak u njcmu, novcćanjcm naše o'.pornc snaKe. Kako se dade to provesti? Prvi uvjet za uspješno uništavanje bacila jest sustavni odgoj bolesnika, koji iziučujc bacile! Bolcsnika moranio njeznitn načinoin upozoriti — bcz povređe njegova samoljublja i nade u ozdravIjenje — da su njegove izlučine i izmetine •— već prema sijelu bolesti s:alna pogibclj za njcgovu okoiinu, naročito za ntanju djecu, kija su zarazi uopšte pristupačnija, a i inače više izvržcna tinie, što sve primaju u rukc i turaju u usta, pa đa stoga čistoći svoje tsobe i svoga stana posveti najveću paižnju i brigu, jer ćistoća stana i osobe povoljno djeluje i na tečaj njegove bolesti, pospješuje ozdravljenje (naravski takovog stepena. u kojemu razomo djelovanje još nije postiglo vrbunac, te bacili još nisu poplavili cijelo ttjelo) ili bar zaustavlja tečaj bolesti, a svakako euva okolicu od za>raze (infekcije).

Sušičavi bolesnik neka si je svijestan. da je on najglavnije i stalno vrelo za širenje tuberkuloze, jer ne samo izbačena, osušena i s prašinom stana uzvrtlana prašiua, može one, koji s jijim pod istim krovom stanuju. zaraziti, več to »uože učiniti i pri kašlju, kihanju i govoru rasprskana slina, pače su na taj način sa zrakom udisani bacili ninogo pogibeljniji, j'er se udišu svježi, necslabljeni, onako kako iz disa'a bojesnika prispiju u zrak. (Prema pokusiina Hellera fskašljc sušičavi bolesnik dnevno preko 7000 milijuna bacila). No budtići da se vrlo teško mogu Izoliratl toliki bolesniei, osobito u nezdravim malim stanovima, nitl možemo spriječiti, đa bolesnici kašlju, kišu, govore ili da se srđačno nasmiju, mor#mo se — koliko god je to moguće — takovom bolesniku uguuti, naročito ’djeeu ispod 10 godina iz njegove okoline odstraniti i to ne samo na tjedne I mjesece, več tako dugo, dok bolesnik djelotvorne bacile izlučuje, t. j„ dok mu je tuberkoluza ,,otvorena“, kako se to u liječničkim krugovima veii.

A da zaista djeca dobivaju tuberkulozu, a ne da se radjaju već sa sušicom, dokazuje Činjenica. da se dijete sušičave majke možc odgojiti dojkinjom, kađ majka umrc i obratno, da dijete zdravih roditelja oboli od tuberRuloze u njezi sušičave dojkinje ill diadilje, te da kođ novorodjenc djece sušičavih samo izuzetno uspije pronači bacile tubcrkuloze. No činjenica, da se bacili svugdj'e nalaze, neka nas ne plaši, jer kako nam je poznato, uspijeva bacil izvan čcvječeg tijeia vrlo teško (premda je iveoma otporan, pa pridržaje svoju djelotvornost na pr. u gnjiloj hrakotini do 4b dana), a brižno odstranjene i rasku'žene izlučine i izinetinc višc nc ugrožavaju nikoga. Prema tomu nije ni svaki sušičavi bolesnik pogibeljan, već samo onaj, koji ne drži do čistoćc tijela ni do čistoćc ckolice svojc, koji pljucka po sobi, po rublju i odijeiu, po posteljini i po zidu, več u kakovom ga položaju kašali spopadnc. Kako su pogibeljni za novovodjenče sušičavi roditelii i služinčad, vidi sc po tom, da se dojenče obično ncsi, drži na rukama u neposrednoj blizini maj-

činih (dadiljinili) usta, iz kojih, gotovo neprekidno izlaze bacilima zasićene kapljice. Usta su bolcsnikova vlažna, a dojenčc opipava im lice i usta, a čas kasnijc turi zaraženu rukn u vlastita usta, I šta je najglavnije, dojenčad i mala djeca se upravo muče sa bestnislenim vječnim Ijtibljenjeni! Ne ljube ih satno roditcljv, rodjacl. služinčad, već I posjetioci, pače se po ulici sasma strani Ijudi ne žacaju svojim pogubnim poljuDcent zdravom čedu ucijepiti smrt! Ako 1 jest nemogućc sasma spriječiti poljubac roditelja, može se i mora se spriječiti bar polju-

bac stranih! Nove pogibelji nastanu za diiete, čim počne puzati po zeiniji. Pomislimo samo, koliko nečisloće I bacila unosi se obućom u stan, koliko toga se nakupi na sagovima! (I kako je ugrožena služinčad, koja ih čistl.) Ne samo da dijete uzvitla puzanjcin prašinu, već si rnkama unosi u usta bacile, pa tako I ndlše i guta prašinu i s njom baciie. Prva je dakic zadaća, kod svak'e akcije za suzbijanje tuberkuloze, početi sa čuvanjem djece. Za djecu su veoma pogibeljne 1 maramlce (džepni xupcl) odrasiih, u koje mnogi bolesnici nliuiu, a svaki si otflre vlflžna usta Iza kašlja, 5 sto tako ne valja djecu smieštati fl krcvete odraeliii (majkc, dadiije Itdj. \

Polaskom u školu iznova se nagomila/vaju novc pogibclji za dijete, koje je sretno prebrodilo prviit šest godina života i doraslo do tc dobe, jcr inti prijeti zaraza od školskih drugova, od školske prašinc. Djccu sa kašljem valjalo hi stcga nvijek zasebice smještati, po mogućnosti u prvoj klupi, da prigodont kašlja syojtwn slinom ne poprskaju nikoga pred sobom; prašinit sobe pak uputno je vczati mazanjeni podova.

Neopltodno je nadalje potrebno, Ua sc zrak školskih soba što češće obuavIja i da što više svijctla u njilt ulazi. Ncka se stoga ziml barem svaka 2 sata zrači, a iicti držl obuka kod otvorenih prozcra. Povrh toga mora da budc svaka školska soba pro-vidjena prikladnoin ventilacijom, koji ne prouzrokuje promaju, u kojoj se nujbliže Sjeđeći mogu nahlađiti. nll kroz koju sc ipak zrak stalno obnavlja. Ventilucijp mora da je tako udešena, da ju djeca ne niogu doseći. Najjednostavuija je vcntilacija kroz gornje dijelove prozora, koji su spojcni polugom, te sc unutarnii olvara doljc prema unutra, a vanjski gorc prcma vani (KipDflugel). Pred svakim ulazoin u školu valja namjestiti prikladan otirač za čišćenje obuće, a u svakoj sobi i na svakom hodniku u stubištu i u zahodinia valja naanjestiti što više pljuvačnica, ali ne sandučića napunjenih pijcskom, pcpclom i pilovinom, u kojima se hrakotina osuši i prigodice pro-tnajom ili inače uzvitla, pa opet udiše, već t. zv. hygienske pljuvačnice,*) a djccu za rana priučiti da ilt rabc i da jedan djak drugoga nadzire, kamo izbacuje i to bez iznimke svakoga, koji kašlje, jer se u pcčctku kod nijednog kašljajućeg djeteta još ne možc znati, ima li sušicu ili ne! Pače se preporučujc i u školskim vrtovima odrediti poscbne prcstore za pljtrvanje jedino u tu svrliu, da djeci na taj način predje u krv važnost odredbe, da ne pijuckaju svakuda! A!i nijc dosta da se djeca priuče da pljuju u pljuvačniee, a nc na pod (zemIju). već ih treba odučiti i od pliuvanja u maramicu. Ne samo što se prigođom Izbacivanja u maramicu ovlaži i zarazi ruka, koja nam sc onđa pruža, već se onesnaži i zarazi i džep odijela, a poradi topline tijela osuši hrakotina na maramici, koja se kod ponovne porabe mrvi, a oslobodjeni baciii se kod porbe rasiju po zraku. Zato neka se bolesnici provide džepnim pljuvačuieanta, kakovc se u svakoj trgovini sa oi edmetima za njegu boiesnika mogu dob'ti I naručiti, da se njima mogu služlti, ako ondje, j?dje siučajno borave, nerna posfavijenih pljuvačnica. Mladić, odnosm djcvoika, koja je sretno izmalda zarazi u Školi, izvrgava se novoj pogibelji u daljnjern životu! Onoga, koji na pr. danju. a Često poi adi materijalnili origa i noću sjedi uz svoj pisaći stol, a čes’o u nezdravom stanu, prignut, sa stisnutim prsištem i slabo zračenim plučima, prije će okužiti bacil u njegovoj okol'ni, prije će podleči njegovom zatornom djelovanju, nego li onaj, koji radi primjereno u dobro rasvijetljenim i zračnim prcstorijama, koji se dnevno u prostom zraku kreče. te tako posređno i piača siii na izdašnije dielovanje, te koji svoje tijeio čeliči umjerenošću u jeiu i pilu, dovoljnim pranjem tijela i što češćim ki panjem, koji si strasti svladava, a ipaic umije i uži vati krasote prirode ' živo.a.

Druge su vrsti p« gi«.e!ji one, koje ugrožavaju onoga, koji siupa na polje tvorničkog ili ntćaog obrta, i to tim veče, što veću prašinu razvija dotični posao, bilo u tvornicama bilo u t. zv. domaćem obrtu.

Tu nam se sioga nameće dvostruka dužnost, ne samo da očuvamo radnika od prašine i s tiin u svezi od zaraze bacilom tuberkuloze, vcć ! da spriječuno razvitak prastue. Nije tiu daklc dovoiino uredjenje valjanih vcntilacija, već treba ugraditi u sirojcve i namještati oko njili ili pod njilt naprave, koje će sisa.i prašinu i odvoditi ju, a razvitak se zaprječuje time, da se slrovina, u koliko je moguće, vlažno izradjuje, a u koliko ni to još nije dovoiino, ncka radnici nose krinke, koje zrak procjedjuju (filtriraju, Respirator). Osobitit pažnju vaija posvctiti čišćenjtt i podržavanju čistoće u njinta, čišćenje valja uvijek vlažno obavljati, a čistoču ćcmo podržavati poglavito tako, da se svakom radniku rako postavi pljuvačnica, da ju može dohvatiti sa svog mjesta, a da se ne mora maknuti. Nađzira/telji neka strogo paze, da rađnici ne pljujii na pod, u odpatke i da hrakotinu iz udobnosti nc gntaju. Ne samo bolesni, već i zdravl radnicl neka ne upotrebljavaju zajednički nikakovo orudje, a pogoiovo ne takovo, koje se uzima u usta (radnici u tvornicama stakla). Ovira redcima niie ni iz daleka re- I čeno sve, što je u interesu uspjeiia po- j željno, ali to spada već u djelokrug dobro organizovanog društva. (Svršiće se).

•) 'Jednostavne k'mene poeude nap«ne *a malo Vode, tako pdčvršćene, d* voda ne prolij« i doeta vebfce, da se ne ne kraj njih.^

Beogradske Novine ~' HBMđiiolrlurei. HOljCl.*) U velikoj vojsci lepircvfl itna osim šarenih i ponosniit gizdelina, koji Iepršc i titraju uz putcvc i zelene livade. još vclika hrpa ncugledn.it stvorova, kojl sc po danu vrzu pocl sjenatiin krošnjama raznog đrveća i grnilja, ili sc izvlače iz svojilt skloništa tck pod večc, ili sattto po noći, jcr sc bojc svijetla, jer žclc, da n tami izvadaju svoj ncdopušteni posao. U toj hrpi poznata je posebna skuplna, kojii zovu 1 c p i r i ć ima radi njihovog malog i sitnog tijela; a medju svima tima su na osobito zlu glastt rn o i j c i (Tlaeidi). Mcdju njima je par, koji se udhio od sviieta i od cijelog roda lepirova, pa se zavukao čov-’ jeku u stanove i tako sc kanio običaja, da oblijeće po cvijeću i da mu gusjenice po lišćtt i zclenju brs’c i raslu. Ali nisu sc ntoljci nastanili satno uz čovjeka; ima cijela hrpa drugih moljaca, koji su istog tijela i istog rului kao i naši kućul moljci, koji žive daleko od čovječje kućc, ali svi su ti stvorovi slični tt ruliu i životu. Svi su moljci maleni Icpirići, nježna i slaba tijela, ponajviše tiskili i oduIjenilt krilašca, koja su pokrivena dlakatna, pa se čini kao da su svilenasta. Isto su im tako prsa i glava dlakava. Na glavi je par veiikih taninih očiju, a sprijeda su se skrile medj diakama dvijc sićušne očice. Svi moljci nose svoja jaja na skrovinim i zgodnim mjestima, a iz tiit jaja razvijaju se prave pravcate gusjenice. Kod tili gusjenica prirodjen je strah, pa se skrivaju, da ili ne vide ncpozvane oči. Ako nije drugačijc, a onc se zaogrću plaštem, što ga saini skroje, iii omotaju predjom, koju saini spredu. U tx>j velikoj familiji moijaca najbliži su iiain r u š n i ui o 1 j a c (Tineola) i krzneni moljac (Tinea pellionella). Kao što svaka druga nevolja, tako se i ovi moljci raširili po cijelom svijetu, g. jedna je vrsta tako slična drugoj, da ili samo strukovnjak tnože lako razlučiti- Jednaka su siruka i jednakili sjajnih krilašca, koja su malo žutkasta; sarno su irn čeljusti nešto različne, kao da znadu, da im se gusjcnice iinađu hraniti Hi ruhom, ili krznom. Ovi se moljci zalijeću^ ib' nflše stanove i tu se skrivaju većiijom ormarc. gdjc smo spremili i sakrfft’ nasa odijela i krznenu robu. Lepirići, a pdtiajpače ženke spretno se provlače kroz najtanje pukotine u zatvorene ormare, pa iako znadu doći do svega onoga, što je čoviek pred njtma zatvorio i tanjo snesu svoja sićušna jaja. Moljci ne izbiraju mnogo, već se zadovoijavaju i s jastuciina, naslonjačima, nadjevenim životinjaina l zbirkama od kukaca, Ženka rušiiog moijca sncse na pamučna odijela'($nige stvari od pamuka oko šezdeset slmifi, bijelih jajašca. Za dvije do tiri nedjeljć izvale se sitne gusienice, j>a sad provode život proždrljivca, koji nam znade najljepše odijelo iskvariti. I tih gusjenica čovjek nikada ne vidi, pa i ne rnože da razumije, kako njože da stvor živi od suha pamuka, a da nikaid vode ne okusi. Pamučno vlakance sastoji u glavnom od rogovine, ođ tvari, od koje i rogovi naših goveda; a i naši nokti sastoje od tc tvari. Profcavni sokovi moijčevih gusjeniea, kako danas znamo, niogu rogovinu da pretvore u topljivu i hranivu bjelanjčevintt. I onda sc od takove hrane dobro napreduje. Da gusjenicu, koja je bjeličasrta, ne opazi oko čovjekovo, to ona scbi napravi od pamučne đlake cjevastu cpravu. kojn na sebl nosl. Ova je cijev iste bojc kao pamučna roba, pa je oko ne zapaža. Kako gusjenica raste, tako si cna svoju cijev raširuje, u njoj dočeka i probavi mirno zimu, a u proljeće, obično u maju, zakttkulji sc kao i svaki drugi leptir. Onda započinje igra nanovo. Snešena jaja morala bi po želji moljaca lijepo tnLrovati, ali zlo po njih, ako se dotične stvari htpaju, ili zrače 1 čiste. Ali gdje imade mira tamo se irtoljci šire, tanio ilt čovjek ciiele godine susreće, osobito, gdje se zimi stanovi lože. Lepirice i onako 112 imadu drugoga posla, nego da nestt jaja, da osiguraja potomstvo- Gdje su vanređno povoijne okolnosti, tamo se preko godine legu moljci i dva pnta.

•) Iz 4. broja „Prirode", populaiiiog časopisa hrv. prirodoslovnog društva u Zagrebii. ' (Sv'tšiće se.) Poslijeđnie brzolavne vilest!. Izvještaj nlemotkos vojnos vodstvo, Kb. Berlin, 18. flprila. Zapadtto bojište; Front prijestolonasljednika Rupprechta bavarskog: Na arraskom bojišiu započela Je ponovno^j pojedinitn odsjecima žlvahna topnička dielatnosk U prednjim se položajima noših linija a oblju strana Somme odigravaju dncvno borbe naših predstraža »a neprijateljskitn credstražarna. Kod SL Ouentlna,

19. aprila 1917. Čija je katedrala višc puta pogođjcna, pojačala se od vremena 11 a .vrijeme topnlčka borba. Front njcmačkog prijestolonasljednika: Na bojištu na A i '.} n' m i r 0 v a I a jc ’ttče prije pod.ic borba. Francuzi nijcsu poslijc neuspjeha rrijašnjega dana zbog prctrpljenih gubitaka sa oslabljcr.’.ni divizijama nastavili svoje pokušaje profcoja- 'I’ek pod veće jc neprijatclj započco opet sa djelimičnim napadajitrta. Na b e a u 1 u e r s k 0 nt zalcdju, na craonnskim uzvisinama i sjcvcrozfipadno od L a V i 11 e-a n-b o i s s!omile sn se nepr'jateljske jurišne bujice u našoj valfi ili su bilc suzbijcnc n buiti prsa u prsa. Isto su tako I kod L c C 0 d a t-a i C 0 u r 0 y a na a i s u em a r n s k 0 m prjkcpu odhijcni neprija eljski napadaji. Rauim jutrom započctl napadaji Francuza razvili su sc poslijc pojačanog topničkog djelovania u Champagni u širitii ođ po prilici 20 kilometara. No pokušaj proboja, koga le ncpiijatclj i ovdjc namjcravao, niie uspio. Napadaj je zaustavljen. U prctivnapađaju ponovno stt oduzeti francuskim borbcniin crnačkim divizijama oni dijelovi šunie izmedju M 0 r 0 u v i II e r s a i A u b e r 1 v c, tt koje su one biie prodrie- Tom zgodout zarobili sujo 500 njihovilt vojnika, a zaplijenili izvjestan broi tnašinskili pttšaka- U borbama oJ 16. o. ntj. uništeno je 26 oeprljateljsbih oklopljenih automohila, koje su r.eiirijatelji u borbanta mnogo npotrebljavali. jstoga je dina oboreno u vazdušnoj borbi i pomoću odbranbenih topova 18 neprijateliskih letflicn. Na mnogo su nijesta ulazill u pješačku botbu i lctači bacanjem bombi I vatrom iz maŠinsktii pttšaka. Broj neprijateljskih vojnika, kojc smo zarobili, povisio se 11 a prcko 3000. Front vojvodc Alkrechra \vurttemberškog: Na lijcvoj obali Mosele 1 jugozapadno od Mflhlhausena prijeInzno živaiina toptiička djelatncst- Sjeverno odMflnstera u Vogezima prlvele su naše navalne Čete 10 zarcbIjenika iz francuskilt rovova. Istočno bojište: Položaj je neiztufjenjen. Maćedonsko bojište: Zapadno ođ B 11 0 ! I a Izbaclo je snažan napadaj naših četa Francuze iz položaja na Crveuoj Ste«!, koji su u cd po prilici 1 kilometnt širine ostali kod bojeva u mjeseeu martu u nepiijatelj • $kim nikama. Prodvnapadaji stt odbijenl. Tom smo priiikom zarobili preko 200 neprijateljskih vojnika, a zaplijenili više mašhtsklh pušaka 1 sprava za bacanjc mina. Pn. r i zapovjedntk glavnog stana pl. Ludendorff

Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Mačedonsko bojište: Kl>. Sofija, 18. «pnla. Poslije-jatoe topuičke pripreme presle su taaše i njemačke čete odmaJt iza tjastupa »tod ba Crvenoj S teni zapadno od Bitolj a !na napadaj, ie su neprijatetja slefinttivno Szbacile iz položaja, koje su izgubile u boj-bama v tnjeseat mariu. Neprijatelj je pretiuzeo jđva protivnapađaja, no oba bu nizbijena uz krvave njegovc gubitke. ZapSjenili srno 1 spravu za bacanje mina, 4 brzometna topa i 5 automatskiii puščanlh strojcva, a zarobili 3 časnika. I 20 francusldh vojuika. U zavijutku Crnc Reke došto je do prilično živahne vatre pomoću sprava za bacanje mina. Na uzvisini 1050 /pokušale su idvijc neprijateijsko kolonc uznapredovati protiv raših straža, no bile su protjerana našotn vatrom. Znpadno od »ela Berne Kioej u sereskoj nizani pokušale su uznapredovati dvije ncprijateljske kolone, no zadriane su našom vatrorn. Runmnjsko bojište: Kod T u 1 č e j e pješačka vatra i vatra fc mašinskih pušaica, a kod Isacce-c slaba topnička vatra. VELIKI USPJEH 6. NJEMACKOG RATNOG ZAJMA. tNaročiti brzojav „Beograd. Novina'0. j Berlin, 18. aprlla. Na 6. njemaSkl ratui zajam upisana |e ogromna svota od 12.770.000.00(1 maraka- Slrana 9

BHfHIRf naiboub prezervativno sredstvoj rUčnJA! proU* epia««i(»ui w««»U(Chelera,llptna ILi' ^rKRONDORFER V — JfUIRIRUNN. DJELUJE UEKOVtTO, OSVJEZAVAJUCI1OKREPL JUJUCI Irvrslan đodziak vinu 1 Umptnjcu. Adrns: Krondorfer, Bodapest. Zoltangasse tO. ĆMiiltke menaJe moen doblU .KRONDORl ERA" po eeni koja )e ntvrdlena od vojriog Mlnlatanlva, o »tovariStn Krordorter, Budiiupeiia V, Zoltangasse 10. i a Beogradu kod (iv niike mentie,

Zoonitne objove.

Kr. ug. državne ieljeznico Br. 58563/1917. — F IV-a. OBJAVA. Ovim kc stavlja do znanja, fld smo skiojuii ugovor s firmom „Dioničko druitvo ža prikupljanjc brzovxiznc robe" O prenašanju u 6tan iii radnju primaoca orrct robc, koja bude stizala u beogTadsIot žeijezjtičku stanicu, a koja po tovarnom listu ne prelazi tcžinu jednc tone, daljo o prijavi pošiljaka, koja podlcže statističkoj manipulaciji, kao i o porezivanju predmeta, koji podleže trošarini. j Ali svakom jc slobodno, da pismenimi putem odbije dotično posredovanjo s našim 'jigovornikom. To odbijanje inia u smfthi § 78. tačka 2. uredbe o željeznićkomi saolrraćaju da sc dostavc pismeno goro rečenoj stanicr prije prispjeća dotično robe. Kod pošiljaka, čija ukupna tcžina pa fednom tovarnom iistu prenaša jednu tonu, daije kod kabaste robe (n.pr. nainj«*štaj »cgbalaža, klaviri, velrke kase I t d.) Iraoi i fcod ostale robc, Črja je težina po komar.hf veća od 200 kg., najzad kod pošiljaka nai pouzeće vršiće se to prenašanjo santo na temelju dotičnog separatnog sporazuma * rečeuom firmom. Naš »igovr)nMk vlastan jc da za ta vržcnja naplaćuje:

• LA.) Za prcnaša njepošiljakar n) brzovozne robe: loid 1—10 kg. A 65 fiiira od 11—25 kg. 95 iiiira od 26—50 kg. 1 krunu i 45 fifirai «d 51—100 kg. 2 lcrune — filiral za svakih tiaijih otpočetiii 50 kg. 1 krunu L 20 trtirai

b) sporovozne robc: od 1—50 kg. 1 kntnu i 20 frtira od 51—100 kg. 1 krunu i 60 filhm za evakiit daljih otpočetih 50 kg. 1 krunu i 20 filira B.) fca porczivanje trošartnsk« robe: zia svaku pošiljku 40 frlira IC.) Za statističku prijavu: za 8A T aku prij avn 10 filir.l Poštovanim primaocima obraća sc K »jihovom Bopstvcnom interesu pažnja na Dvo : 1. Ako roba ne podieži trošarm.skoj đažbini, a primalac možc da se pronadje pa tulresi, označenoj. tia tovarnom Kstu, te; pošiljku pririii, onda mu se uračunavajti samo svote, oznaeene na cedulji, koja se tovamont listu prilaže. 2. Ako roba podleži plaćanju trošariii* ske dažbine, onda se primaocu uračttnavaf pored svota uavedeniit tt tački 1. još 8 trošarinske dažbine, koje jo prcriosiiačko preduzeće imoraio piatiti, kao i takso /at rad oko porezivanja trošarine. 3. No ako pt imaiac ne može da se pionadje po «dresi na tovamom listu, već mora rađi toga da se obraća prijavnom ttredu, onda primalac ima pored već označerv.hi tiažbina tda piab' prenosiocu još i za to tra-» ženje 40 filira4. Prenosiiac ima da smjcsti robu na tmom mjestu u stanu iii ractnji, koje mu primalac oz.nači. 5. Ako primalac nc bude bio kod kuća prilikom prenosa robe, prenosilac mu rtoće smjeti dauračunava troškove zaopetovmi ili višekratno pokušanu dostami. 6. 'Ako primalac nećc da pritni robu,ffi ako je upućuje na ttekoga drugog iii dalje od tnjesta u gradu, označenog u tx> vamom iistti, onda može prettosilac robo' pored taksa, ođredjenih za prenos po gla* eu tovarrtog lista da traži još i naplatil za povraćanjc, odnosno za dalje prenožc* nje u snuslu tačke A.) ovc objavo. Pioštovani primaoci lunoljavaju sse, da' nam evoje ntoguće žalbe dostavijaju pidključcnje dotičnog tovarnog lista. ,. Btulinipešta, marta 191/. Direkci jff. ,

DEOGRADSKI ORFEUM Srlfedom Četvrtkom I Subotom PREDSTAVE ZA GRADJANSTVO

u 7 sati u veče.