Београдске новине

Izlazl:

dnevno u jutro, poned]el]kom poslije podne.

Pojadlnl brojavl: U toografa I II kraftrtou i*p*(irtii<itta .< o. I kr. Itta M iIJmI »t ... ■ • kiiM> V Nrratek.J't'aTMlJI, Bm.1 - H.ro«|.riiil I MmcIN p. clJtfH X 10 lMl.r. Hra. orof MOnCJ. M cljMi X. . . U tiHor.

MJesoBna protplata: 0 8e«frg«i I . kritftvlma npM)«tfito«<n> 04 .. - 1 ** **** 1 . « »U OoojirMo M ćmUvmi g kvOu . . . . K tN | U Nrrrtrtoj-tlM.ol|t, Brtol.HerMfrtM I DrtaoclJI U oitan™ kraj.vlm. ksstro-ugouii. n.otrliij. R *•U ln.str.ii.tTO | |-j|

Oglasl po cljenlku.

UrednlStvo: 6E0GRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanja pretplata TopliSJn venae broj 21. Tolefon brof 25. Prlmaojo oglaaa Knera Mihajla uL bro| 38.

Oodina III.

Rotni (zvieitojl. Izoleitoi austro-uMrskos Slovnos stožero. Kb. Beč, 20. aprila. Ni na jeđtiom od iriju bojlšla n!Je iriio većili borbenili djelatnosti. Zsmfenlk glavar« generalaog stofera pl. HOfer, pođmaršal.

IzvjeStol ntemsikoS volnoj vodstvo. Kb. Berlin, 20. apiila. Zapaduo bojište: Front nrjiesrolonflstjednika R u ppf ecli ta ba varskoe: Na bojr.otn polju kođ A r r a s a 'dnevno se pojačava lopnlčka djelatnostKod St. Ouentlna topnička djelatnost mljenja svoju snagu. Froat njemačkoa pi ijestolonaItjednika: 16. marta započeto zaposjedmiće "ovlli dtiffo izgradjeniii položaja sjeverno od Soissonsa završeno J e J u £ e napuštanlem obale Aisne iztnedju C o n đ e ! S o u p I r a. Nepriiatelj polazl za natna oklijevajućl. Nastavlja se dvostraba bitka tia A1 s n 1 I u C h a in o a g »i. Uzduž zabiežja Ch c m i n d c s dames traje Juka topnička borba. Kod Bravc, C c r it y i s obje strane C r a o n n e « z a I u d ii o su ! uz v e 1! k e s v o i e K u b 11 k c nastojali novl francuski pukovl, koji stt naročito kod Craonne nasrtall sa velikim suaKama. da zauzinu uzvlsinske položaie- Francuzl su jučc poslije podne ponovi'i svoje napa'daje, koje su već 16. o. mj. bezuspješ.tio i>rcduzimali, da zaobidju naše položaje kod Brimonta sa sjeverozapada i sjevera. Pred našini se poloSajima na aIsne-uiariiskom prokopu krvavo sloiniio pct jnrišnih bujica. tzvcdenlh od novopriđošliii irancuskili 'dlvIzUa, I ruske su čele ovdje ponovno mzahiđno t’erane u vatru. Naše dlvlzljc. koje sc cndje borc, gospodare pr-JožaJem. li Champagni vodtla se čitayoga dana žestoka borha u šumskom područlu Iztnedju druina T li u i s yN a u r o y kao 1 u području kod A u b er i v e, kojo smo ini dobrcvoljno ispraznlli- U Jednom sjajno provedenoin mašem protivnapadaju podsnuli smo ncprijatelja, kojl je prekjtiče ovdje uzna. predovao kao I one njegove svježe če4e, koje Je u svrhu Iskorfšćenja roK'ža-

Izjalovio se drugi pokušaj* proboja u Champagni. Novi nemiri u Kijevu i Odesi.

Ja poslao u borbti, te smo đosegli ono poiožaie, do koiih sino namjeravall doći. Time Je osujećen drugl fraueuskl pokušaj proboja u ChatnptiKnj. I^o sada je francusko vojno vodstvo bac'lo na oba bojna jx>lja više od 30 diviziia, koje su poslije svršetka bojeva na Somml najbrižnije vaspitane za napadaj u svrlni proboja I marševe u svrhu nadanog progona. Nadc, kole Je Fraiieuska stavjjaja s thue u vezu, niiesu se ispunlle. Front vdjvođe Albrecbva vvflrttemberškog: Nema nikakvih značajniiih dogadjaja. Istočuo boiište: Ičuska se topnička vatfa i juče n više odsjeka držala na znavnoj vislni. O pješačkoj djelatnosđ nije ništa javIJeuo. Maćedoiisko boiištc; Na CrvenojSteni sti odbljenl od njemačkih I bugarskih četa francuskf ttapadaji, j>reduzeti u svrhu, đa natrag osvoje one položaje, koje su l'gttblli 17- apvila. Na Jedttoin vrhuncu mogao se nepr!j»telj opet ustalit!. Pr.'t zapovleđnik elavaog stam pi. Ludendorff.

rteuspjelf probof. Još je u toku bitka izmedjti Soissonsa i Reimsa, gdje su Prattcuzi izmijenili svoje engleske saveznike, kojl su se iscrpll! svojlnt nasrtajima kod Arrasa. No več je danas posventa jasno, da ova bitka ne će FranGttztma doniiet! onoga rezultata, kojetnu su se onl tiadali- Francuska je ostiova išla za -tlm, da se već u prvom naletu probiju njemačkl položaji, n pohjedonosne francuske čete sakupe 10 do 20 kilometara dalcko Iza njcmačkih linija KlaslČtt! prltnjer vćličajne probojne bitke, koju su prttžile siredišuje vlasti priie dvije godine u Oaliciji, blo je za Francusku I Englcsku, kako se to samo sobom razumije vrlo zamatnljiv, te su te dvijo zapadne sile pokušalc da na jcdnaki način izbace Nijemce iz sjevente Francuske, kao što stt Nijcmci u savezu sa junačkitn četama starođrevnc dunavske monarliije Izbacili Ruse nc samo iz za-

posiednutlh dijelora Oalicije, nego i iz cijeie Poljske te Kurlaudije. Već u prošioj godini pokušali su Francuzi sa svojiitt cngleskim savcznicima da izvedu takav prohoj u krvavoi bitci na Sommi, za koju stt se spremall piuilh sedant ntjesecl. l?ezu!tat je bio jednak ništicl. Bitka sc na Scmtnl svršila ticuspjehom, koga su Francuzl 1 Englezi platili siitiitn krvavim gubitcitna. Nigdje nijesu bile probijeuc njemačke linije, a Nijcutci su santo iz nekllt malih dijelova svojih položaja, koji su strateški bez ikalcve vrijednosti, odslupili za nekoliko metara nnatrtig. Neuspielo preduzeće od prošle godiue ponovile su sada zapadite države sporazumiiilt siia. No izgleda. da će konačnl rezultat toga novoga pokušaja svršltS jednako kao I prošlogodlšaje preduzeće. Sadanji nas je svjetski rat poučio, da probojtta bitka vellkog’i stila ne može račtuta'tl! na uspjeh akc već tta početku na ttrodi onim posljedicama, koje stt za daljf tok bltke odlučne- Iz IzvJeštaja njemačkog \ rhovnog vodstva razablre se, da Fraucuzitna uprkos najintenzivhije topnička pripreme i uprlcos što su njemački odbranbeni nasipi u prvint položajima sravnjeni sa zemljom, n!je nigdje ttspjejo da proliiju Čeličn! njemačkl zid, nego da su naprotiv posvuda našli naiživbi otpor. šta vi5s, Nijemci stt i sanr,. tiinogD niaha preiazili u tnnogobroine i>rotivunapadaie. koji su i!> doveii daieko Ira franeeskih linija. Borba ns koleba ovamo 1 onamo, no to tiije više borba za izvjesnu Hnlju, nego za široku zouu. koja je od jakog topuištva poćdoijo Izrovana, a u kojoj protivnic! proma potrebi elastlčno ili polaze naprijed ili odstupajit. — u Jediiu riječ, to Je krvava i>okictna Mtka, a ne više položajn! boj u rovovima. U tijeniačkhn llnijama nije učinjena nikakva prazoitta, zbog koje bi bilo potrebno. da odstupe susieđne čcte. Naradačl nljesu ntogii postići nigdje takvih uspjeba, za kojima st; težili. Cili se francuske ofenzive Jakle Izjalcvio, a što duže ova krvava bifka Iraje, to su nianji tzgiedi, da bi Francuzinta moglo uspjeti ono, š f a itn injc moglo uspjetl prvih dana u strahovitlm niihovim ! bijesnim nasrtajhna. Može se dakle usrvrtUfi, da će se

izmedju Soissonsa i Re’utsa odigratl Ista igra, kao što se od'graia prošle godine na Sonmii. Bitka, koja se tt prvlm danima razvila u pokretun bltku, pretvoriće se ivostepeno ponovtto tt borbu za pojcdiue rovove ;t „burbu za milime'.re* 1 ; u borbu prot'v pojožaja, koji su Izgradjeu! sa svun mogućim modertiirn odbranoentm sredstvima. Ipak, obostrani je razr.ier sila naročjto što se tlće prićnva đanas drngačlji ncgo što je bio P'-ošlc godtne. Francuzf. koji su prema vlasMtom priznar.jtt ovoga prolicća iitjeii da dovedu do odiuke, t. j. da istjeraju NiJentce Iz svoje "emIje, biju se Istina s jednotn srčanoščit 1 junaštvom, koje će načf prlznanjc cljeloga svijeta i>a I kod samih Nijemaca, no ti isti Francuzi morače danas da strahovltom jasnoćom uvide kako su sva ta njihova jimaštva nzahiđua. jer se I njemački vojnik borl ledttakim junaštvom I srčanošću- FraitcJzL koji su u ovoj strahovittt] borbi već uosad nretrpjeli najgroznije gubitke. koji ?e dadu zamisliti, moraće konačuo uvldjeti. da su svi njihovl naporl uzajudni ! da uprkos svoga veiikog junaš:va ne će nikada postići svoga cllia s jednc s;rane, što se ovakvlm teškan guhitcima svakoga dana sntanjiiie njfhov i cnako več IscrpIJenf ljudskj materlja!. a s druge strane što lieutnoljtvt ! neogranlčent ptjdmornlCkl rat svottm uspJeSnhn dielovatijem iz dana tt dan sve to više dolazl do utjecaja. Prošlogodišnja biika na Sommi, koja jc započela prvilt dana rnjeseca jttla, trajala je uz male prekide sve do kasne jesenl, pošto su tivijek nanovo Etiglezl i Francuzl i ako ttzaluđno morali napadati, da tako izbiegnu njemačkitn protivunapadajhna No prošle godine rnogli su se Još nadopunjavatl krvavi gubltci u boju dcclmtranih divizija, a opskrbljivanje četa tta bojls'u sa živežnim sredstvima i raznim materijalom nije ni iz daleka bilo u onoj mieri ugroženo, lcao što je to danas, zbog spmnenutog neogramčcnog podmorničkog rata, koji je već u prva dva mjeseca svoga opstanka urodio neočekivanim rezulratom od prcko miiiiun i po tona potopijene brodarske zapremine sporazuninili sila. Ako t ij podmornički rat bude nastavljeu u šednakoj mjeri, — a

ne varaju li svl znacl taj će se podmorltičkl rat još poošfrlli, — onda bi do srcdine jttla sporazunme sile izgubile uajmanje dalja tri mililuna brođarske zapremine. Razumljivo jc stoga, da so čete na boiištu ne će moći ni iz daleka više opskrbljivati sa novim materi-. jalom u onoliko kao dosađ. Sredlšnja vlastl tnogu dakle potpuno nilrno očekivati dalji razvoj sivart. U neutraluof štampi ozbiljni političari već danas upozoravajn na tn opastiost za sporazumna sile, te otvorcno Izriču svoje uvjerenje. da je sadašnja francuska oiettzlva posljednji oćajničkl uapadaj, jer da se Fran« cuska ne će moei bori'i više od dva do trl nijeseca, Traglčna Je sudblna, koja Francttsku prhnorava, da za cnglcske ralne ciljcve žrtvuje najbolju krv svoje krvi, te dtt oružanom silom, grozniin kr\oprolićem hoće da iznutli ono ispražuieme zauzetih svojllt područja, koje bl mogla postić! I mirnhn puteni, kad bi imafa prcd očlma svoje vlasilte Intcrese, n ne interose Velike Briiaiiijc Nt> ako je to francuska volja, onila će Francuzi i u četvrtoni ratnora Ijeiu saznarf da ne mogu da nadviadajn svoie njemačke protlvnlke a Još manje da titogu uuištiti Njemačku. lcao što to pariškl bulevardski političari naklapaiu svojem zavedenotn aarodu-

h iiOSa k žrtootMO stpsHi narod? (Protest Iz Svajcarske)(Naročiii brzojav „Beograd. Noviiia*')« Beč, 18. nprila. Iz Haaga pišu ,,P o I i t i £ k o J Kor« respondenciji“: U amsrerdamskom listu ,,H e t V o! lc ‘ obraća se st pslcl socijalisia Iltja M i I k f ć. kojl sada živi ti Svajcarskoj, neutraicima protestom protiv beskorisnog žrtvovanja srpskcg narođa, lcoii je u samoj sivari upravljen protiv sila četvornog spotuzuma. Mi Srbi, tako se vdi u proteslu, ulazimo već u š e s t u godinu rata, nailnc od 1912. Srpska soctjal-demokracija glasala je prottv svih tih ratova. S toga ona tte nosi ttikalcvu odgovornost za tu nesreću. Uprkos velikih gubitaka od lcolere i tifusa u godinarna 1912. i 1913. Srbija je ipak bila u stanju d.i protiv Austro-Ugarske postavi vojsku

Podfisiak.

Stjepko llliić — ZagrcbIziožbo norodne industrlle i obrto u Zasreiiii. Koliko u iiašetn hrvatskotn narodu lma još smlsla i osjećaja za umjetni obrt uopće, napose pak za vezilačku umjetnost, za koju se zahtjeva cluhokl smisao za liepotu, harmoniju šara i cstetiku, najbolie ttas je osvjedočila izvanrcđno bogata izložba narodne industrl|e 1 obrta, koju je „Udrttga za čuvanje i promicanje narodne pttčke umjemosti“ otvorila u oči Uskrsa u Zagrebu. Olavni je cilj ,,Udruge“ pri otvorenju tc krasne Izložbc blo, da poicaže pttblld napredak naše narodn.j umjetnos’.i, tako da se š njom posluži pri uoblčajtilm uskrsnim darovima, da talco podupre svoJe 1 daije proširi smisao za usavršavanje i podržavanje originalne tirvarske narodne umjetnosti. Kad je „Društvo umjetnosti“, koie sc Jc zasnovaio u Zagrebu još 18H1. gođ., stvorilo svoju ptyu iziožbu, več sc je onda opažalo, da je stnisao za ljepotu narodne pučke Industrjje i obrta, bio počeo u narcdu opadati 1 gubitj se. Več onda se to društvo dalo na ozbilian rad i stalo raspisivati razne nagrade i podjeljivaitil potpore onlm ženania, koJe su najviše pokazivale sniisla i đara za vezllačku umjetnost, te koje su bile voljne podučavati druge u taj umJetni obrt To je potlcanje urodiio dobrim plodotn. Počeo je naime u narodn rasti

cpet interes za tu granu umjeća i kad se pokušalo nekoiiko goditta kašnje otvoriti ponovno izložbu rznih domačih radova, ojtazilo se znatno poboljšanje. U daijem rapidnom razvoju fe blagotvcrnc institucije, da se proširi još više u narcdtt smisao za svoju dontaću industrijtt, da se pak i trgovačkl strani svijet zalnteresuje za naš narodni obrt, pckazala sc je nužda, da se stvori posebni odsjck „Društva uniJetnosti' 1 i tako nestana ,,Udruga“ za čuvanje i j>romicanje narodne pučke unijetnosti", kojoj su članice liajodličnijc gospodje. na čelu im sttpruga zagrebačkog gradoiiaćelnika gdja Malvina HoljacNovi cdsjek „Društva uinjetm>s:I“, dao se odma na ozbiljan rnd i stao priredjivati razne iziožbe, na.še domaćc pučkc industrijc tt Pragn, Brnu, Lavovu, Nabrzecu, Mfinchenu, Frankturtu, Darinstadtu i t. d. sa vrlo dobrlm uspjehom. U Drezdcnu pak naiazi se t danas stalna hrvatslca izložb a domaćih umjetnih rađova, koja „Udruzi" daje godišnjc isto tmosan prihod. To prvo plcmenito prcduzeće od velekc je korisii za hrvatski narod, jer ne samo što pojedincima pruža lijepu 1 unosnu zaradu za održavanje svoje egzistencije, već i širi u stranom svijetu ugled i glas hrvatskom tiarodu, koji pokazujući plođove svoga inteligcnlncga rada, afirmira rako i viši stepeu razvilka svoie civilizacije. Današnja pak izložba. koja se ualazl u krasnom vestibulu umjetno-obrtnog muzeja na SveučtliŠnom trgu u Zagrebu, može se slobodno nazvati siste-

matskim pregledom jednog dijela naše ltarodne mnjetno-obrtne industrije. Kad promatrač sttipi na vrata vestiblla i udje u prostranu dvoranu, opčaraju ga odnia na prvi t>og!ed raznovrsne šare, koje se prelljcvaju po stljenama, po štropu, no uglovinta f prozorima, u riječ po cijeloj dvorani. Izloženi predmetl stanu se jače Isticatl 1 tad staneš razlikovati svtt silu krasnih tvorevina iz ruku našega seljackoga svijeta, kojl te uprav zadivljavajti savršenom obradbom i limjetničkoiri harmonijom šara, naorta i vattrednom vještfnom tehnike. Tekstiiui predineti raznovrsna veziva najbolje su zastupani- Tu vidjaš tako zvanu „slavonsku česmu“ ogrontmt okrugiu čtpkastu rad nju. „posavački šav“, „iepoglavske i paške" čipke, „krstački vez" sjeckavac i tkiva po uzoru tikvice i t. d. Svl ti izložcni predmeti imaju svoj posebni karakter kraja, u koJeiuu su tiikli ! odavaju ujedtio dubok smisao esretskog ukusa našega naroda. Sve stijetie vestibila uinjctno-obrtnog ntuzeja posvema su zastrte ćiliinovitna (sagoviraa) iz ruku seljačkog svijeta lz bliže i dalje zagrebačke olmlice, Hrvatske, Slavonije i Dalmacijc- Steta da izložba netna krasnin ckzemplara ćilimova Iz Bosne i Hercegovir.e, u lcojima se opaža mješavina orijentalnnga stila s domaćlm, koji n glavnome prevladjuje. Uprav na tim ć’.l'.movima, koJi se vide u Sarajevskom etnografskom muzeju, može se očito vidje’.i, koliko je napora 1 truda stalo našim suplemenjacima iz Bosne I Hercegovlnc, da se nekako otmu posvemašnjem uplivu Orl-

jenta i saćuvaju tako bar donckle svoj individualni karakter. Izloženi ćilimovi razne su vcličiue i obradbe, sve većinom ekzemplarl starije obrtue uinjetniiie, koji nam svieđoče, do kojega se je visokog stepena razvlla kod nas ta umjelnos’, koja u ničetnu ne zaostaje za čuvetiint orijentalnim radnjama, koliko po njihovoj omamentici', toiiko po njihovoj vrsnoćl. Prckrasni su i zastori za prozore, koji se ističu savršenim umjetničkim ulcusont i niogli bi resiti najelegantnije svjetske salone. Zanimiv i originalan je jedan zastor sastavijen iz vezenih rukava seijakittje. tako da se čovjek niora dlviti skJadnoj kombinaciji i savršenoj radnji. Nadalje medju izloženini predmetima nalazimo prostirača, peča. prnja, pokrivača, jastuka, oplećaka, za tim u dovoljnom broju lcožarske i Iončarske robe i t. d. Sve je to tako hannoničkl i tikusno poredano, da godi oku i člni na gledaoce vrlo ugodan utisak. Lončarski je obrt zastupan saino sa nekolilco izloženih predmeta, ali iz toga se vidi, velik interes našega seljaka za ornamentiku uopće, reć hi zbilja da je prava umjetnička ruka prešla preko tih predineta i ostavila upečatak vlastite duše, vlasti'og osjećaja. flotovo je nfcvjerojatno koliko nam lijepih stvari kazuju ti nacrti, koliko .ie u njima fantazije, koiiko harmonije i estetslcog čuvstvovanja. Vidi se, da ie hrvatskl narod u duši pravi pjesnik, koji po svuda nadje priliku da ostavi uragove svojilt njež1 nih osjećaja. Još jedan origiuaian motiv upada ji očl svakom posjetiteliu te zanimive izložbe, a to su specijalni vijenci, a kojl

su vezani seljačkim vrpcama. U prvi mah te originalne đekoracije svakoga izneuadjuju, jer int nije iako odma naćl pravog smisla. No kad se protnisii. da takve simboie nalazimo često u našim narodnitn pjestnama i da je kod nas južntti slavena uopče još iz prastarih vremena bio običaj, da se baš na Uskrs, j >ri-* jateijstvo iztnediu dva muškarca ili dvije žene posveti poijubcetn pobratitnstva ili posestrimstva kroz osobiti vijettac povezatt narodnom vrpconi, onda nam i ta zagonetka biva riješenaKako se iz svih izioženih predmeaa jasno razabire, „Udruga" osobito pazt. da sačuva netaknut i star! dobar stii narodne umjetnosti, da sačttva daklo originaluost koucepciie i lehnikc i tako da nani usčuva nepatvorenu tiašu i nd i v i d u a 1 n u umjetnos:. Zagrebačko se općjnstvo osobito zaiiima za takovu izložbn, te se sa interesom posjećuje veseloči se radovima i ukusu svoga naroda. Do sada je uspjeh bio uprav izvanredan, pokupovalo se ninogo toga, pretn su cijene izloženih predmeta relativno dosta visoke. Uopće prometni uspieh ,,Udruge“ sa narodnim obrtoin je vrlo povoljan- U godini 1913. prodatto je robe u vrijednosti od 18.121 krutte, tt god. 1914. narastao je proniet na 25.123 lcrune, u 1915. poskočio je na 54.41)4 krune, dok je u 1916. god- narastao čak do zamjerne svote od 107.333 K 54 hcl. Ove n»tn brojke očito dokazuju kako rapidno raste u HrvatskoJ I u drugim krajevlma interes za našu narodnn industriju f obrt. Ma koliko „Udruga za čuvanje I promicanje naTodne pučke umjetnostj