Београдске новине

Strana 2. «d preko 200000 ljudi. l'oslijc ojfroinnili gubitaka u borbama s tim ncprijatcljem ona jc još jcdnom prikupila višc od 100.000 ljtidi, pa je najzad 1915. god. pozvala sve gradjanc pod cružjc. Tako tc zcmlja od poćctka rata izvcla ^ na bojno poljc oko 500000 vojnika, S t o h i 1 i a d a j e p r o p a 1 o u g o d i n i 1912. i 1913., dakie 15% od sianovttištva, kojc broji 4-2 miiijuna (000.000 je nčestvovalo u ratti). Od svega toga jc ostala jcdna gontilica od 50.000 vojnika. »jdje jc ostatak? Uzcvši, da sc 50.000 naiazc ii ropstvu, onda jc 500.000 propalo. Nevolja gradjanskog stanovništva jc I suviše tcška. Kad ie 1914. god- objavljcn rat, zeinlja je bila osiromašila i 'iziutrciia ođ ratiijih ratova. Zbog iznenaduc mobilizacije hiljadc porodica osjtalc su bez ikakvog dohotka. Kad k otpočda austro-ugarska ofehziva. stanovništvo jc bjcgalo lia zapad, bjcgunci sti vcćinom provodili pod ve'drim ncbom. Tri austro-ugarske ofenzive pogoršale sti ovaj položaj. Od tifiis. jjoj. 1914. utti.lo Je oko s‘o liiljada duša- t ilad jc ueinila ostalo. Kao čian < dbora za potponiaganjc u Beogradu , /nato mi jc, da jc naša zcmliorađniči:i zcmlia nioraia god. 1915. dobavljati lirašao iz Amcrikc. Poslije petnaest nijcscci rata i grdnih ncvolja Srblja jc konccm 1915. god. napadmua s tri stra»e, a s ćctvrtc je iznevjcreua. Vojska jc bifa prhnorana, da sc s tcškim gttbitcima povttee. Srpska vojno vodstvo i suvcznici nijcsn znali spriječiti, da Bttgari tic odrežu jedinu žcljcznieit, koja prcko Niša vodi na jttg. Tako se jt-jc mogla voiska da povtiče prenm tigej.skom mortt. ncgo jc moraja bez ž'votnili namintica preko nepro.hodniii v hanskih zemliišra oilstnpati prcma .u d'.antt- Staitovnlštvo je* Jšlo za vojršom: starei, žcne i djeca morali su prevale na staiinc lciloractara bez lir i.ne i skrovišia. Nebrojeno je od njih bik'.hto propalo u srpskim 5 arbanaškim guduraina, d<>k inalcni ostatak. do,ša\ š.i kao neklm čttdom do Jadranskomora, n i jc ond j c našao onc p o m o ć i, k o j o j s c o đ s a v c z n I!•• a n a J a o, pz se morao noslijc nei/.rccivih fiziekih i inoralnih paaija vrntlti ii domovlnu, zaposjednntn od ncprijai'c'i’imc sc povisio broj srpskih gtt»ntaka na prcko jedan milijun 1 j u d i, i 11 č c t v r t i n u c i j e 1 o g a s t a it o v n i š t v a. U svemu iznose srpski gnbitci S0 po s f o od vojskc i 35 po sio od gradjanskog stanovništva. Protcst završujc ovitn rijcčima: Nc miče sc ni jcdna ruka, da popravi stiubiau srpskoga uaroda. Naprotiv. os:atak sc srpslco vojskc !oš ttvijck upot.rcbljava u ratno svrhc, a savczuici r.iš'.a nc etuc, da saabdiiu zcm’. ju sa / ivotnimnamivnicama, kako stt lo Cluill tt korist Bcigijc I sjevcruc Traiicuske. SAm švajcarskl potnoćnl -Hibor za Srbijn javlja u svom izvještaiii od 1b. o- mj.: ,,G r a d j a u s k o m se stanovnišlvuuSrbiil ne tiiogu poslati žtvežna sredsivaitozbogotporasilaspo- r a z u m a“. Pcložol na zapaditom isojittu. Ditka kođ Ptimsa. T' r v i d a n i b i t k c. (NaroCitl braojav „BcograđsVfu Novhia '.) Berlin, 20. aprila. (j prvim danima odbTanbcnc bttke od /dsnc do Champagno brzojavlja „Lokal*ii7!'ig<'r“-ti njpgov ralni izvjcstilac Karlo Kositer: t’tisak je borbi tK-zgranfono divtjuijc pre.n.t njcntaćkhu čcfaima, kojc su ovdjo, posiijo đtige izdržljivosti u ncčuvcno povećanoj bubnjarskoj vatri, uspjcšno Istrajall posljednjiit dann največu pjcSačkn ’bitku ovoga rata. Bubnjarska jo vaira biht toliko siloa, da jo razorila svo rovove, pa jc dopirata i u sve pozaditc

Subota položaje, aii su jo njcjnačko četc izdržale nesmanjenom borbciiom snagorn i ncslomijenim požrtvovanjem. Francuski prodor nije nigidjo uspjoo. Ovi napadi i protivnapadaj s jeduc i s druKe stranc, na zcntljištu, kojc je diiKotrajnani vntrojn najtcžih kalibara hilo straliovito razriveno, đnvaii su kolcbijivoj borbi više izgled prostranc otvorene bitkc, koja je ita mnogltn mjestima, zbog- silnog nadiranja, kojo je našim Cctania urodjeno, gubiia suštinu njcmačkc ođbranbcne bitke. Njjemdma jc ua prinijcr polazilo za rukoin, dia na nckim tačkama prođru, u protivnapadaju prf'ko svilt frontnih prcpreka, u dosadanie fraucusko zcsnljište, šta više i nekoliko kilonietara iza starc franeuskc linije. Za vrijenic bitke Fnutcuzi su porušili čuvesii-tanjcfcnččki Laonals. Brnycros se ualazi djeliniično pod ruševinatna. Lnon so i (danju i noću borobsmluje. Od francuskih jc Kranata poKinulo nckoliko dcsetina francttskog stanovništva. Njemački poluslužbcni prlkaz o bojcvima zadnjih dana. Kb. Beiiin, 20. apriia. i Wolffov tircđ javlja: Nivello pokaztijb, da je još hrzoiia'rn ifi potrošae Ijtidskih života, tu'go! lt i sa Joffrc. Iz svih izvjcštaja našilt boračkih četa vidi se, f.la su gubitd Francuza na pojedinim mjestima velikc bidco nađmašili sve dosadanje guhitkc. Vodjo i četc vrlo sn siotxo upoznati sa svakim kvadratnfen nictroin zcmljišta, to uzimaju protivnika, koji često puta nema veze sa svojlm topništvom, pod ubistvenu vatru. Naročito su biii toški guldci Ru.-a, kojima je Franatska ukazala čast, da pobcnt slavu na je/inom oii najtežih odsjieka fronta, kođ Brinionto. I jttčeranji d in horbo nijo donio Francuzima ntkakav veliki uspjeh. Ishotl toga datue stoji u ogronmoj suprotnosti sa lirinijetim žrtvama. NetispjeJi velikiii francuskih opcracija na Aisni i u za])*»noj Champagni tntdr sc francuski vojui izvještajda zabašmS. s opširniin opisivanjem pojeđinili uspjcha. On nijo u staiyu, da navedc ni joidan značajniji naprctlak Francuza ma na kome mjbstu. Malo pažJjiviji pogfed jia kartu objasniće svakom, da su to sve »mno mjosni uspjesi, koje su Francuzi postigli »fij'cloin u vrlo t> škoj bt»rbi, a đjjelcm gjpkiin izvijanjein pjemačkiii četa. U broj zuroidjcnika, kojr Franaizt n;i\ode, trcba jako posumnjati. Sjeverno od Aisnc i sjcverozapadno o.l Reiinsa tojmička djdatnost je bila vrlo živahna. Na ostabin djjoioviina fronta bilo jo santo djeiimjčno "borbe. Sv^jevoljnim napuštanjem šuino La Viiicmix-bois, koja se nalazi pred našbti položajima, »istavifi smo protivniku razhipane topove. U dugim izvidničkim borbama kod Lensa prdrpio je m'prijateij vetike gubiikc. l\t ocromnih bitki na zitpadnoin frontu, (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"), Bascl, 20. aprila. ,.B a s I e r Nachrichte n“ ima ovsj brzojav iz Parisa: Fraucuska ofenziva izmcdju Soissona i Reimsa, koja se prekjuče razbuktaia, iako je bilo rdjavo vrijemc, prestavlja najveću bltku na francuskom frontu poslije bitke ua Marni. Bitka se odmah razvlla n borbti do najžešćc ogorčenosii. Kao I engleski taki) isto i ovaj napad pokaznje naklonost, da se što više proširi. Več sad borbcni frot iznosi 200 kilomctra. Tačiio uzeto, razvile su se č c t i r i bitke, kod Arrasa, St. Ouentina, kod Laona I kod Craonne. Peta bitka bjcsni od juče n zapađnoj Cltampagni. Neutralci o itcuspjehii francuske ofenzlve. Kh. Stockitoim, 20. ajtrila. VojniČki saradniic ^Svcnska Dngblat"-a o bitvi na zapadnom frontu: Nc podlcži nikakvoj siiinnji, cla su Francttti svojim sihiim napadom žcljeli, da tt jodno; jcdinoj bitci probiju njemačku linljtt. Do-

I obrta" pokazala mara i rada u sprova- | djanju svoga plemenitoga i .hvalcvrijod- ) »oga programa, opc: ni iz daleka nijc , probrala svo narodno innjctttlčko blago, ; kojc jc rasijano po različitim i zukutnfjim krajevitna naše iijepe domovinc i za to sc i ua ovoj izložbi pokazuje tolika praznlna i manjkavost. Po DalniaclH, osobito u krajevima bivšo dubrovačkc stare republike u Kouavljima i na BelicŠcu i po ostrVima Mljct, Lopud, Scpanj i I. d. Još i danns cvjeta narodtla pučka uinjetnost 1 obrt, osobito u vezenju prekrasnili narodnili odijeia I ornamentike, koie mogu služiti kao uzor savršcnslva I ukusu. U Boki kotorskoj i drugim okolllnim krajevlma inia takodjer prekrasrtih ekzcmplara hrva;skc narodne indnstrlle, kojl nisu na lzložbi zastupanc- N1 Bosua | Hercegovlna, gdje se mogti naćl mnogobrojnl krasnl ekzemplari starluske hrvatske vczllačke innjetnosti JoŠ prlje turske doinene, nlsu nikako na izložbi reprczentovane, što je svakako šteta, jer tako ne dobivamo cjelokupni pojam o nafioi narodnoj domaćoj nnijetnostl. Uvažujući mcdjutim rnd i neuinorno nastojanje naše ,,Udrugc“ oko ožlvotvorenja svoga pienienitog programa nadamo se, da ćc u interesit sainc stvari, uvažiti u buduće ove naše opaske, d* će nastajuća Izložba bltl potpunija. tc ćc nam datl pravu 1 cjelokupnu sliku naše hrvatske narodne Industrije I obrta.

Genli I orsanlzaclln. Pođ n.islovotu „Sodjalno znamcnovanjc biografija izumitolja i obretnika" pišo ii „Zeitgcistu" <lr. (lcorg B i o k e n k aj>j> 0 oitnošaji! gcnij.'t i orgatdzacijo, o njihovoj zađaći i vnjednosti. Itošto jtmogo ako nc svc, no vrijodi samo za Njcmačku, donosimo evo (aj članak i mi: „Prijc rata nijo Wo svaki Nijcinac tlrugoinc Nijemcu fovjek i zeinljak, već je čovjck 1 zcmtjak drugrijo započco, već prama ćinu i bogatstvu. Istom jc rat innogima otvorio oči, tla iiniKle ,,i tamo doljo u narodu“ njima ravnih, a Čcsto i ninogo boijih Ijudi. U prilog tog tl ratu stečonog iskttstva, vcč so davno u miru moglo rarJiti. Svi oni, koji su sc prijo držali na ncšto osobita 1 nad narodom, učiti su sjcgurno jcdnoć u školama 1 flrf5ai i tom prilikom ne samo iz usta učitelja čuli, nego i iz raznih učovnih knjiga mogli saznnti za imcna Fjanklina, Faradaya, Fracnhorora, GoJssfera, Rulimkorffa, Rcissa, Stdhrcra, Zicissa, Wagnora, Editsona i OMtna. Zvučna su to imena iz povijcsti fiziko, a na zakonima flziko i poiiiva većim dijoioiti naša tohnika, kojoj sada dugujcmo naš opstanak. Kao što Nijemri obično anadu višo o tudjiin nego o svoin domu, to smo sjcgurno svo znali o Aincričaninti Franklinu, koji jrt nekada hio Jtam]>arski nnučnik, a oodn iiplivni novinar, nakladnlk i spisatelj, Culi smo moirJa, d* su F*r»day i Fdison nekada u »vojoj' miado6tl Iznašaii novinc, to se najvoćim tnukama i patnjama uspjcli do visittc. Nu sjegumo tdsmo kao Nijemri mali, da WagMr, koji j« pronaiao u oMctrotchnid tako

Beogradske Novine sadanji jc isiio<J, u sravnjenju s ogroinnim gubitciina, vrio mršav. Nijemci stt bili vr'o dobro sprcmni. I ako im nije pošio za rukom da sprijcče gubitak prvili linija, oni bu ipak več sada spriječili dalje prodiranjo Francuza. Zcmljište, koje su Francuzi zauzeli, i/gl'jda vrlo ncznatno. Neočcfcivano brzo dovcKlena je franatska ofenziva na njcnu prvu inrtvu tačku. Budučnost mora kazati, kako seona može daij'o dovesti u tok. Razaranjc irattcuskih gradova. Kb. Berlin, 20. aprila. Ratni izvjcstitclj ,,Lokalanzeigera“ izvještava svcme iista iz Laona od 17. o. mj., da sada počiaje i grad Laon da dijeli sudbinu St. Ouont.na. Francuzl i Fnglezi upravo sisteitMtski svojim topništvoin pucaju ua tai grad- Izvjestitelj tiavodi tt svom Izvještaju iinena usmrćenih i raujenih francuskili grndjana. Kod jednog letačkog napadaja na Laon usmrćeno je 57 gradjanskilt stanovnika. Spomena vrijedno vojničke štete neina. Lctačka diclainost. Stnrt natporučnika Berthofda. Kb. Bcrliii, 20. aprila. Wolffov Ured javlja: Jučcranjo vrijem» tiijo biio povoljno z» krtačku djelatnost. Kat(«> se nabnadno javlja, poginuo je natporučnik Berthold, pošto je oborio svoga 12. protivnika. l.etačka djelatn«t donijcla j« važna. of)avještenja o toku TtajiBtftknutijili bcprijat'ljskih linija.

Ruskn revoiutlja. Osaitiljciii MHjuknv. Kb. Kopcnhagen, 2<3. aprila. Ruske novine od 7• o. mj, koje su ovwno stigle sa zakašnjeujeni, donose ovu oficiielnn vijest: Povođom intervieuwa sa Miljukovom, koji je izašao 5. decembra 1916. godine u petrogradskoj fitampi, a bio prencsen i u inostranstvo, naložio jc imnistar pravdc Kerenski novinskom urcdu, da izjavj, kako su Miljukovljeve izjave o zadaćama ritskc spoljne politike u ovom ratu samonjegovo privatno mišI j e n j e, te da u n I k o j e m s! u č a i u nijesu odraz mišlienja priv r c m e n e v 1 a d e. U izjavi se veli, da je Kerenskievo st^jaLšte u pitanju rata is(o kao i prije. nekoliko godina t. j. da je doduše DdtTebno zemliu zaštitrtl od hivazije i osvajalačkin težnja neprijateliskih, ali đa isto tako odlučno treba ustali proti svakom osvajanju tttdjih zetnalja iatentaiu nanarođe s r c d i š n j i h v 1 a,s t!. „Djeu" od 8. 0 - mj. polemizira neobično.m ofitrinom pr.O’tiv Miljukovljevog progratua, koji je ineđjutim od privremene vlađe desavulran. Carigrad i morska tjesna pripadaji! turskom narodu, koji Imadc pravo na samostalnost I santoođržaojc kao i ruski narod. Zar ruski vojnicl 1 gradjanl itnadu samo zata da žrtvuju svoJu krv, jer Miljukov, Kojl jc tt svojim narozima posvema osamljen, hoćc da dobljc Carlgrad? „Djcn * na svršetku grdi Mlljukova, koji se ne žaea ni jednog srcdstva, kako bi tigušio svako prctivno mišljettje. Ta sređstva, kojima se Miljukov služi — vell ,,Djen“ — mogla bi da služe na čast ; samim bivfiirn inhtistrima caristieke vlade. Novj ueredi u okolicl Kijeva. Kb. Stockholm, 20. apriia. U okuliui Kijeva, kako se javlja, i zbiii su ncrodi. Naoružano oefce razoražalo stt narođmt vojsku i uzelo su viast u svoje nike. Rc-dovna sc vojska nioraia upustiti u pravu borbu s tim četama. U Brusilovu jo izvršen pogrorn nad jcvrejima. Velikiii netnira jo bilo i u Odosi. U opštc jc vladala anarhija.

važni Wagnerov čckić, nije bio ni profcsor, ni obrtnički mchaničar, već jodnostavni knjigovodja, koji jc bio već prcvalio čotrJcsctu godimt svog života, kada sc počoo kao ,,zclcni lajk" baviti firikoni. Jednako jo Stdhrer bio jcdnostavni mehaničar, na koga su sc profcsori i natičenjaci svjdskog glasa obraćali, da im izvoJo idcje o raznint strojeviina. Nadaljc .:1a su Ruhmkorff i Geisslcr bili takodjer samo mchan'čari rJa prvpm obrctniku tciefona Boissti, koji je bio privatni učitcij na selu, nijo stajao na raspoiaganjc nikakvi veliki fizikalni laboratorij — to svc je sjcgurno malo njih saznaio u školama. širenjem tog »vakako dosta važnog sredstva naobrazbo bavilc su so kaJkada novinc, a u njima samo neslužbeno osobe. Mi znademo što imadetno zahvaliti Wcrneru Siemonsu, ali bi trcbaii i znati, što jc on sam priznao, da ima zahvaKri svomc mehaničaru Halskcu. I po čitavom svijctu poznato radionico Zcissa osnovao je jednostavni tnehaničar. Onaj paloo muž, koji je počeo sa spokiralnom ana)izoin, naimc Josip Fauonhofor, koji jo i tirttgc novc ili poboijšano instrumento znanosti i praksi pružao, kojiina jc inogio đesctak bogatili diletanata ili službciiiit zvaničnih učcnjaka steklo obrctničku slavu na nebu, bio jc staklarski naučnjik i samouk, što je ntožda pomni čitaoc novina mo/ida već gdjo Čitao u ncsiužbemm spisima za mlađež ili u dncvnicitna, ali sigurno nikako ill vanrodno rijctko shižbcno u nastavi i školskim knjigama. Nu ni/. takvili pritnjcra dao bi so znatno prodrtljiti, kađ nočfcmo biografije izumiteIja i ohnrtnika bex obaira na tiržavn« gra-

21. aprila 1917. Uklnuće pravnlh ogr:'i«ićen!«i prollv .[evrela. Kb. Kopenhagea, 20. aprilu. U ministarskoj sjednici od 7. ov. inj. podnio je Kcrenski prcdiog, da sc ukfcnu svu pravna ograničenja Jovroja i svili stranaca. • Francusk] socijalističkl mlnistar Thontas na piitu u Petrograd. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Kristianija. 20. aptila. Fraucuski socijalistički ministar tnunicijc otišao jc u važnoj misiji u Petrograd. Jučc jc prispio u Stavangcr, gdjc je tamošnjim novinarinia o mogućnosti zasebnog mira Rusije sa srcdišnim vlastima izjavio, da ruska sloboda bcz vojnlčkc pobjcdc 'nijc mogtića. Francuska revolucija nc bi tako isto ostvarilai siobodu, da nijc i na bojncm polju bila pobjedonosna. On nc inože vjcrovati, da revohicija, koja jc ratom post;Ua, ne mora za rat j raditi. Berliuske i bečke izjave, o kojinta je Thonias saznao tck u Stavtuigcru, shvača on kao manevar središnjih viasti. Skandinavija ne može jofi dngo bitl ravnodušna prcma velfkom svjetskom pokretu, koji radl na tome, da stvori novi svijet, novtt civilizaciju. Svi ma!i narodi s velikom profilošću morajti se naći sad u velikom požaru, da se bore za velike ideale svijeta. Ruska revolucija i uiazak Ainerike ti raf zaduhnulo je francuski narod novim pouzdanjem. Na pitanjc, da li će rat trajati još đo iduće godinc, cdgovorio je Thomas: „Ako Nijemci budti željcii". Na dtdjc pitanje, kakav će uticaj hnati đržanje savjcta ruskih vojnika i radnika na tok ruske rcvolucije, odgovorio je Tliomas: ,,Pa to je ono, šio mi želinio tamo da doznarno". Mutne priiikc u imutrašnjostl Rusije. (Naročiti brzojav >Beogratlskih Novina«; Basel, 20. apriia. ,,C o r r i e r e đ e I i a S e r a“ javIja iz Petrograda: Nezadovoljstvo s Petrogradom 1 privremenotn viadom sve se više tt narcdu širi. Držanje ekstrenmih elemenata, izvjesni opasnl postupci nekih socijalističkih grtipa prijestonice, te drž.'uije izvrfinog odbora radničkih i vojničkilt izaslanika prema vladi, izazivaju veliku opoziciiu umjereniit socijalističkih grupa u đrugim većlm ruskim gradovima, naročito u Moslcvi, gdje već postoje rnnogi uzroci za opoziciju protivu Petrograda. Krajnje socijaliste i njiiiov crgan „Pravd.V* traže, da se vlađa napadne (gradjanski rat) 1 da sc okončaju neprijateljstva. Bivfil mhiistri u pctro-paviovskoj tvrdjavL (Naročiti brzojav sEcogradskih Novina«) Berlin, 20. aprila. ty A c h t u h r b 1 a 11“ javlja iz Kopenhagena: Petrogradskc „Biržev i j a V j e d o m o s t i“ javljaju fzntedju ostalog: Na zahtjev rađničkog i vojničkog savjeia bitno je pooštren u posljeđujc vrijeme postupak s bivšim ministrima, koji se nalaze u petropavlovskoj tvrdjavi. Oni nemaju više prava, da im se jelo donosi iz časničkog kiuba ili njlhovih porodica, te se moraiju zadovoljiti običnirn jelom, koje se sprenta u zatvoru. Samo jedanput nedjcljuo mogu primati posjete, 1 K) pod strogim nadzorom. Francuski glavni koinesar za Ruslju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Žcneva, 20. aprila. I za Pctrograd jc, slično izaslanstvu Tarđieusa u \Vashington, stavljen u izgled glavni komesar, koji će se uzeti Iz redova ir;uicuskog pariamenta. nicc. Orijaške industrijo i nebrojeni preiineti bilo za korisne ili zabavne svrhe zahvaijuju svoj opstanak ljudima, koji su gotiinc i tiecenije provcli pravi prosjački život. Dvama svjetovirna, koji prolaze kroz javnc škoie, ne ntože se tiosta jasnq i oJrcšito prcdočitS i utuvit^, a to su: svijet boga♦ih i svijet činovnika. Ali iz životopisa izumitelja i ohretnika možc se još više naučiti, nego puka činjenica, koliko so duševnog kapitala, kolttog se zakopanog tiušcvnog blaga možo naslućivati, iaiijeti i dići kod „naroda tamo đok“. Radi se tu o blagosiovu privatne ijiicijative napraina pogubnosti otpora službenog i organizovanog svijeta. Danas jc organizacija atout I punim pravom. Noi oiganizacije imadu svoje zlo strane, jer često upotrebljavaju svu težinu svoje nakupljeno snage za potlačenje onog što je no\t> i blagoslovno. Naučne nam organizacijc pružaju obilje primjera. Mukoin i nevotjom mogie su si matematičko i prirodoslovne struke izvojštiti mjestance na sveučilištiina uz tcologe i filologe. Dapače i samc struke moderne filoi<*gije moraju da sc bore sa staro-filolozima o priznanje, Da jc bilo do ceha kovača u Ga!gowu nikuda se joJan ođ najvećih izumiteija James Watt nc bi.inogao ni kao jednostavni obrtnik „elabiirati" u Glasgowu, jer baš taj se ceh opirao tnužn, koji je više vrijedio, nego svi celiovi zajedno. KaJ je Riquet u Francuskoj pod LjnJevitem XIV. gradio znaincniti prokop od Sreriozemnog do Atiantičkog mora, imao je baš tako protiv sebe thižbenc inžinjere, kao i Stcphenson

Broj 1 T e m p s“ mlsll, da je takva povjcrijiva llčnost vrlo važna rađi potpore privremene vladc protivu paclffstičkc struje. „Zajam slobode". (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna'M Petrograd, 20. aprifa. Rctrogradski brzojavni ured javIja: Sutra ćc se iznijcti na upis veliki tako zvani „zajam slobođc".

Promjenn olade u JpanJoiskoi. Dctttisija Romanoneso i og ministarstva. Kl). Madriri, 20. apriia. Ministarski pretisj<'Jnik Romanonea izjavio je, da je predao k ral ju de mtsi.ju cijetoga k abinota. i to s obzironi na pofitirke prilike. Minisfcarslu je prctb sjednik đodao, da će na svaki način nasttTs jati, kako bž Kberalna stranka ostala na via'di Sa kraljem je konferisao duljei vremena L'arcia Pieto. Poslije te koitferencije izjavio je Carria da će na veče ponovo poči k vladaru. Drže, da ćo t ’arck* Pietro preuzeti sastav nove vlade, tc jo5 tokom Večcri prcdiožiti Kralju listinu novifi ministara. ' Sastav nove vladc. Kb. Madriđ, 20. aprifa. Nova ]e viada sastavljena pot preri-i ■jcdništvom C'arcia PS eto. Ministroin spoJjnih jioriova postao je Juan Aiva-i rago.

lisoStanltenl podmornttkl rnf. Potopijeal brodo\i. Kb. Beriin, 20. ajiriia. Podmomice, koje su se vratiie u \r<menu ođ 13. tio 18. aprila potopiie gis u Istočnom moru, kanaiu i Atlai*tskom Okeanu neprijateljskih I neutr&lnih brodova u ukupnatoi iznosu otl 93.000 tona. Ogromni gubitci ribarskih brodova. Kb. Amsterdam, 20. aprila. ,,D »i i y T e 1 e g r a p h“ nabraja! u svom uvodnom članku ogromne gu-< bitke posijednjih ncdjelja na ribarskhrt! brodovima l upozoruje na to, da je euglesko ribarstvo od 191.3- do 1915. godine nazadovaio za 64 postotaka. l.isf: prefiučuje broj potopljeaih ribarskiK brođova od 1915. godine ovamo. pa nft koncu veli: Nijcmcr su upoznaii nai-i siabiju nafiu stranu. te su bezobzirnoml snagom protiv nje nperiil svojc uđarei

Akdin zn mir. Franciiska fitampa o austro-ugarskoii ooti za mir. Kb. Bcrn, 20. aprite „Tcmps" piše: Aristro-ugarska noiai za nrir stigta jc u Paris već 15. ov. mj. } hoI p«riška je cenzura držala, da nota takvega značenja, da bi se inorala odnuh| obje!od;mi1i. Smatralo se potrebrum tia se pričeka na objetodanjenje, dok se o toral stvcii zakijučak. U ostaioni inkti „Tcmjpe * 1 da će ponovni apcli za mir iz Beča i Ber-< Kna na Rusiju doj)rinijeti tome, da će Rusšja još ii užoj vezš nastavrti svoje djeloi na sfcrarti sporazummh aia. „Jou rniv( des Dcbats" miKii, da ruski revoiuchM narci ne će biti tako hidi te zapasti u stro-ugarsku Zamku. ,,R e pu bliq ue Francaise" misli, da se Rusija ne ćs upustiti ii prego\ore za zasebni mir.

kad je gradio žefjezničku pragu Maachen ster—LiverpoL Prciiakko bi morali poći, đa nabrojitnoi sve ono, što su zvanićni naučenjari snabi djcveni najvišfm znanstvenim nasfovBnv) zgrijcšili u svojoj zvaničnoj nobraženoistil protiv izusnitelja i obretnika. Samo neko' Iiko primjcra: Jedaii zvanični utenjak sa vžsokini titulama, lih za to odrodjen, da u jrctj nom fasoptsu za fčaikrc i keiniju saopći svos joj javnosti najnovija iznašašća, odbk> jej dva najsjajnija djeia devetnaestog vjckv^ jer ih nisu našli zvanični im dntgovi vec Jedan Ijječnik i privatni učitelj, a to su| rakon o uzdržavanju snage, koji je ođ to-, Kke Važnosti u umjeću inžinjera u fizid i tetefon, kojim bi se inogli bez one shižbcmei gluposti već poslužiti na štetu Francuza u ratu 1870.—71. U životu izuinitelja telefotK; Wiichelnia Bauera nailarimo dva puta či-, njmiai, da su 6e fizičari sa visokim titoianva 1 11 visokim zvaničnim pozirijama tako razjadili na izumitelja bivšega podčasnika, da su tvndili, da se njegov pnojekat no da:!c izvesti. Stavljamo sada tom službenom otponr nasuprot ono, što sc moralo učiniti sa shižbenc strane, a sto sc nije učiniio, već što imade da zahvali svoj postanak i opstanak privatnoj inicijativi. Da smo mi odmah iza kako jc u Engleskoj uvcdena ždjeznica, ta- ! kodjcr gradili žeijcziKce, ne bi nas biia. Engieska u toliko pretckla, da moio danas protiv nas podia taj rat na život i sinrt. Ntr nijesu naši vladini organi za trgovinu i pr*>met, biii oni, koji su uopšte kod nas trv«l» željeznicc, već privatni čovjek Fridrich List, koji je svojim novinarskim i agitaton»«i;