Београдске новине

IzlRZtf

dnevno u Jutro, ponedjeljkom postije podne.

Pojsdini brojsvl: U iMfrid« 1 g knjavlmi iipoaiodnitlm od «. 1 kr. teta po etjanl •<....! k*hn U Hmtakoj-Sfnoaljl, BmdI - HartlgavM

Mjosečn« pretplat«: 1 U toogrodo 1 u krajovlim lapoajmtouttm I« .. i- 1 to -. 1 . . t rK « hi»u . . . . c tm U Hr vatalto 1 -tlavonlji, Boanl- HeraPfavM 1 OalmaoJJI ~ . . i mb

Irrai ovog patfrjlja pt ctjanl od. , . . 11 hatora

I U ottallra krajovkna Auftrn-uionkomooaikijt R »—

Oglasl pa cljeniku.

Urednlltvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Talefon broj 83. Uprava I prlmanja pratplata TopliSln vanac broj 21. Talefon broj 2f. Prlmanja oglaaa Knaza Mlbajla ul. broj 38.

Br. 109.

BEOGRAD, nedjelja 22. aprila 1917.

Godina III.

Rotni izv]elto]l. Izvještol ĐUJtro-uSonKo} šlaunof stožera. Kb. Bcč, 21 . aprila. Istočno I jugo-istočno bojište : Neina liikakviii nuročitiii dogadjaja. Talljansko bolište! Borbena se djelatnost liije nl juče ’ uzđijila nad običajtiu mjeru. Neprijatelj iie ii>ak na p r i m o r s k o m f r o u t u rposlao ztiatne letačke sna«e u svrliu Izviđjenja našili položaja i prostora iza tijih. Neprijatetjskl su letači na više •injesta bacali bombe iza našei? fronta. Kod L a k n h 1 a, sjevero-zapadno od 'A r s i e r a, p r o v a 1111 su iroslije jkratke topničke pripreme odjeli 14 . jpjcšačko}: puka u neprljatcljske ® o 1 o ž a J e i privcli odanle jednoga laarobljeiioga časnika 1 30 neprijatelj*kiii vojnlka. Zamjenlk glavar« generalnog stolera pl. HSfer, podmaršal.

• Dogadjaji na moru: U priključku na neprijateljskl ^vaz.tlušni napadaj ua okolicu T r s t a," koji uije prouzročio nikakve spomena ivrljednc štete, uzdigla se 20. ov. mj. T>rije svfmuča dana jedna grupa uaših (Iromorskiii letača i b a c ala bombe t-fl a v o j n I č k a p o s t r o j e n j a S a n ’C a n z i a na Bombe su u mnogo na(vrata pogodile svoj cilj, te prouzročile 4 jedan požar. Sve su se naše letilice beoštečene povratiie.

izuještaj nlemačko} uojnoj vodstva. Kb. Berlin, 21 . aprila. Zapadno bojište: Front nriiestolonasljećlnika R u pprechfa bavarskog: U Izvidničkim navalama zarobili smo ii zavijutku Yperna izvjestan broj neprijatcliskih vojtilka, a zaplijeniii raznog rovovskog oružja. Postepeno jpojačanje topničkc djelatnosti kođ L o[o s a i na željeznici A r r a s—C a m b r a i traje daljc. Front njemačkog prijestolonaHlodnika: Čete sviju njemačkili plcmena izvrsavaju na orijaškoni bojištu na A i sni 1 u Champagni u borbi prsa u 0>rsa i vjernom Izdržanjti sve do u smrt 'kod najteže vatre svakoga daua i sva-

Pomorska bitka u kanalu. — Bezuspješni francuski juriši. Turska prekinula odnose sa Amerikom.

koga sata nova junačka djela! Vojni iii izvještaj ne može pojedinačno nabrajati. Jnče prijc podne očistilc su od ncprijatclja naše navalne čete bivšu šećcrnu tvoniicu južuo od C e r n v-a. Dalje na istoku, na H u r t e b i s i, suzbile su naše čete francuske djeUtnične napadajc. Na Biimoutu odbijenc su francuske i ruskc jurišue čete uz velike gubitke po lijih- Poslije podne zapoćela je ponovno na cijelom frontu A i s n e i u C h a m p a g n i jaka topnička • borba. Zcstoki napadaii raz.vili su sc kcd B r a y c, od visoravnl P a i s s y do istočno od Craonne te izmedju Prosncsa i s u i p p e s k e nizine. Na Cli em i n-d e s-D a m e s slomio se neprijateljski juriš u našoj vatri, na pojcdiuim mjestima n borbi prsa u prsa. U Chainpagni izjalovili su se neprijateljski napadaji pred našim položajima. Sjeverno od R e i m s a I u A r g o nnama provalile su našc jurišne ččtc u ncprijateljske liuije, otkuda su se povratilc sa zarobljeuim neprijaleljskiin voinicima. Frout vojvođo Albreclita \vurtlemberškog: Istočno od S t. M i h i c I a proteklo jc jedno naše prcduzeče proma želji, i ovdje smo zarobili više francuskih vojuika' Nepovoljno vrijeme ograničiio je zadnjili dana letačku diclatnost. Od 17 o. mj. oboreno je u vazdušnoj borbi 7 , a odbranbcniin topovima 3 ncprijateljske letilice. Na 1 s t o č n o m i na maćeđo ns k o rn bojištu kod neznatne borbenc djelatnosti položaj neizmijenjen. Prvi zapovjednik glavnog siana pl. Ludendorff.

DemoKrocijo I svjetski rot. Od kako je uspjela revolucija ti SRusiji, nestalo je i posljednje zaprijeke, koja je spoi'azuinne sile mogla suzdržavali od fvrdnje, kako ona natvodno vodi borbu samo za slobodu inaroda i pobjoiu dcinokracije u ci'jeloj ’Evropi. Demokratska bujica, koja ise sad raz’vila preko cijole Rusijc, trefcala bi — kad bi stvari teldo proma ^„skroinniin" željama sporazumnili drŽava — poplaviti i srodišnje vlastti, (skrtiati njihovu .otponiu moć i narinuti im Voiju njihovili neprijatelja,

ko;a bi tobož imaTa usrećiti narocio EVrope. I’opfriježno shvaćanjo, da je deimokradja već u svom biću kadra jgarantirati tuir i isključiti svaku ratliui namjeru, pobija značajtiim načinom jcdan 'innogo rašireni borimski list, čiji su azvodi vad zbog toga ol voliko arijecinosti, što to nijo nikakav list i,,reakcionaniiii junkera", i!i bilo koje Uruge grupe „onih višiii", nego išto jo to naprotiv jodan radnički fist, ’i to ,,Der Arbeiter“ (Radnik), Organ saveza katoličkili radničkih uIdružcnia. Taj iist poJ gornjiin nasioVom piše: „Ruska rcvoluclja djeluje kao ncka z a r a z n a d u š e v u a b o 1 e s t. Bacil prevrata nije sanio u moskovskoj dižflvi našao plcdno zeiriljišto: izgieda da se i n nekim njeniačkim redakcb'ama i političkiin strankatna razvijaju zarazna guijczda. To dokazuju želje za dalje demokratisanje našeg državnog bića i za uvodjenje parlameutarnog vladavijiskog slstema. Demokracija treba od jcdnom da budc spasonosno sredstvo, ođ koga ćc ozdraviti snirtno oboljela Evropa pa tobož i cijelo čovječanstvo. Stoga ie potrebno, da sc fc tvrduje u njihovoj ‘.sttn’tosti pobliže ispitaju. Mi sc svi slažemo u loin, da je ovaj goletni rad itajveće svjctsko ziočinstvo. Gdje se godiuama pripremao bczbožni atcntat protiv blagostanja naroda? Da H ti Jakpm mouariiiiskom sistenni? Ne. demokratska Englcska, u kojoj se parlamcntarno vlada, sa svojim prividnim kraljevstvom, natovavila je na sebe krivicu ovog užasnog prolijevanja krvl nvog strahovitog klanja. U srpskoj dcntokraciji našia jc dragovoljno orudje svoje zavjerc, koja je bila upravljena protivu sreće narođa. njene su vodje bili tvorci onog dvostnikog ubistva, kome su kao žrtve pali plemeniti austrijski prijestolonasljednik i njegova uzvišetia supruga, a to jc izazvalo ovaj svjctski požar. Danas nam je već poznato, da je ruski car radio pod uticajem dcmokratskili savjetnika, kad nije litio da čuje njemačkog cara, koji je bio nakionjcn mlru; biie su to one iste demokrate, koji su kao najatnnici Engleske gurnull Rusiju u rat a danas su razbuktali revoiuciju. Na zapadu pružaiu francusko demokratc ruku zločinačkim državniclma u Loudonu, da uuištc Njcmačku i njene saveznikc. Od

nekoliko stoljeća ovamo čekale su francuske demokrate na čas osvete. Talijanske demokrate zadržale su za scbc, da izvrše sramno nevjersirvo, koje 1e ikad razdvojilo savcznc države, da apcninsko poluostrvo uvuče u ncsretni rat u korist Engleske. Bez lkakvog uzroka izazvala je portugaiska đemckracija sukob sa središnjim vlasoima. Kao kakav drumskl razbojnik napala je demokratska Runiuniia Austro-Ugarsku. Demokratska Amcrika pofpomagala jc obllato naše ncprijatelje novcem ! munlcijcin i stniljivo je podnosila cnglcska zločinstva prorivu iiarođuog prava. Pc.što ini nismo voljnl đa ravnodušno podnosimo i trpimo britansku san«'volju, tc i ona sad šprcma T a: protivii nas. Da demokraiska tragediia ue bi cistala bez satire, morala je najzad i Kitajska đemokracija prckinuti cliplomafske odnose sa središnjiin vlastima. Ko s pogledom na te ucobcrive čiujcnice vladavlne demokracije očeknip mirno doba, za tijcga če povjestilca ostati za svagđa zapečaćena knjiga. Naprotiv jc čista istina, da jc zločinačkl i užasni rat svili vremena djelo de* mokracije. Jaka monarhijska Njemačlca I Austro-Ugarska pokazaše sc medjutim kac najsigurnije cgnjištc mira. Ako se žcii, da se strahovita katarsfrofa ovih dana u budućnosti ne pouovT, OliJa so luTJc 5 Vt 7 ;i 11110 « oiunuihija 11 Njemačkoj i Austro-Ugarskoj cđržati u 11 e 0 s 1 a b I j e n 0 j 1110 ć i. Ali parlamentarni vlađavinski sistem bi njih iznutra iscrpio: on nijc ništa drugo nego republika s p r i v i d n i m kraljem na čclu. Demokracija pruža medjunarodnom velikom kapitalu najbclju priiiku, da u državi prigrabl \iast u svoje ruke. Tako 11 Engleskoj, parlamcntarnim sisteinom. vlada mali, ali tnoćni krug bogatlh trgovaca, „kojima jc pljačkanje i dvoličnost postalo načelo po predanju“. Nikako drukčije nije ni u Amerlci ui u Francuskoj; pa i državnici demokratske Itaiije, Portugalile, Rumuniije I Kitaja stoje u službi medjunarođnili gavana. Sto se više država deinokratskim reformama unutarnje slabi, 11 toi'ko lakše ide posao velikom kapitalu. To. ini trcnutno vidimo u Rusiji. Tanio ćc sc, kako se tvrdi. z'>o! !: o-

niti crkvcna i državna dobra, kao I imovina obcrcuc dinastijc. Zavcdenoa* ruskoni narodu propcvijedaju dcmokrate, da če se tako popraviti njegovri stanje. 'J'o je ona ista prevara, koju su počiniie francuske i talijauske dcmokrate, kad su od katoličkc crkve otcle njcna zakonita injanja pod izgovorom, da time poprave sudbinu sinrtnog naroda. AH je narod ostao praznib ruku; al! su zato vcliko-kapitalističkl pokretači revolucije prigrabili u svoje ruke zemljišta i blaga jirotiv-zakonsko oteta. I svjetski rat razbuktale su medjunarcdne vclike financiste zenialja, u kojima sc demokratski vlada, da bi ovladall svijetom. Uništenjc trgovinskog i zanatlljskog srednjeg staleža napreduje danas brzim koracima n cijelom svijetu; koucentrisanjc vclikog kapitala u nekolike ruke vrši sc uznemirljivom brzinoin. Ali se ta ogronma liovčana sila ne može sloiniti privrednom borbom. Naprotiv. radništvo će se zbog veliko-kapitalističke otmice za vrijeme rata prcdati na milost i nemiIost mediunarodnoj novčanoj sili. Ne dajnio se s toga obmanjivatl demokratskim frazama! Ostanimo trijezveni u političkom bunilii ovih dana, Ne zaboravimo kao nikadsi, da je demokracija samo spoljni matnac. Iza koga mcdjunarodni veliki kapital krije SV03U oezgramcnu g r a m z 1) 1 » u o \ 11a štetu njcmačke narodne privredc, a prije svega na štctu njcmačkog radništva. Sjetimo se uvijek, da za društveni polet radničkog naroda priie rata imamo na prvom mjestu da zablagodarimo staranju moćne carevine, pa da je I društveni napredak poslijc ovog bcsprimjernog rata jedino moguć pod zaštitoin j a k c, č v r s t e mo n a r h i j e. Pa’ožsj na zanaiinom tollštu. Cevrti daii ogrnmue bitke' Kb. Berlin, 21 . aprila. W o 1 f f 0 v u r e d j a v 1 j a: Na cijelom bojnoni polju, dugačkoin 50 kilometara, na Aisni i u Champagni vodila se i juče kao 11a četvrti dan ogromne bitke, ogorčetia borba. Naročito su žestoki biii francuski liapadaji na odsjeku fronta B r a y e-C e r n j r -C raonne, sjeverno od A i s n e. Sva očajna na-

Podlistak. Bora Staiiković: BeoMHs šetnje. Pred kasapnicoiu. v Kada se izidjć iz Sivarske ulice ubdmah vas susreta onaj u sredini, maJli, ogradjeni gvozdcnom ogradom fskverčić, koji je uvek pun dcce a i odbraslih. Vas čisto žao kada iz'azi'.e iz te Tilicc. csobito što ostavljate onaj ćošak, Sonc male prozore uvck poluotvorcue i fpunc saksijama svcža cvcća, a unutra piza providnilt zavesa žute se kugle od -anesiuganilt kreveta, a 310 krevetima i fpo naslonima stolica i foiclja razbacajni svileni jorgani kao i bcii, pcrjani jasluci još nerastrcšeni, jo^ sa otiscinia tela, giava i juku od noćašujcg ležanja na njima. A što je najlepšc i najdražc u l’SVGin tom jutarnjem, raskošnom ioš ne, izvetrenom od noćašnjilt mirisa nameštanJu sobc. to je sama gospodja, koja ' tamo namešta 1 koja se iii kroz otškri) nu>t'C prozore vidi kako rasprcma ili kako već umorna od posla nagla se ovamo 11a uiicu, na sam prozor, tohož čekajući, da se u sobi staloži dignuta prašina. U lakoj, gotovo providnoj jutarlijoj haljini, izvučenih rastresenih zaliska kose oko slepoočnjača: očiiu mrkih, kestenjastih i malo uskih, svežih, vlažnih i usta razvučcnih u sladunjav csmeh. A od mnogog dekoitovanja ne jatno da jo] se više lakafa vlde gole. bele oble ruke već joj se jasno nazire : 1 11a prsinia 011a dubodohna od koje se

širi sva belina njene kao sneg bele i namirisane kože. Eto samo to štto čoveka žao kada ostavlja ovu usku i tesnu Sivarsku ulicu i oslobodjava se u njoj od onih sflnili praznih i punih kola, koja ili doiaze ili idu ka Klanici svaki čas preteći vam, da će vas pregaziti. Jer kada iz nje izidjcte i ovamo dodjcste, čislo odahnjujete od širine, prostranosti i svetiosti ove prave ulice. Na samoni Škveru, medj gomile decc koja se vitla, igra kolutova, kolica i konjića 11a točkove uvek najboIje mesto na klupu zauzimaju dva sirota slepa gospodina, koji iflio šapućući i razgovarajući se sami sobom sede cupkajući štapićima po kolcnima i čekajući da dođje podne i dodjn njihcve vodjc i cdvcdu ili kući 11a ručak- Ako nijc lepo vrerne, oni bi se sklonili u suprotnu berberuicu. I tamo bi u uedostatku mušterija zauzcii najbolje stolice sa nasloniina. Koliko puta neki mušteri.ja, ne poznavajući ih, a ncmajući kada da čeka, kada udje u berbcrtiicu i po nji111a dvojici bojeći se, da će 011 tek kao treći doći 11a red za brijanje i šišanje, počeo bi da sc vraća iz dućana. Sam bl berberin morao onoga muštcrlju da zadržava i vraća natrag: . — Molim, molim? Izvolte da se brijete. Nećete Cckati na red, jer ovo nisu muštcrijc. Ovo dvoje osećajući prekor u :om bcrberinovu govoru, a ne znajući kuda će, počeli bi da skupljaju krajeve kaputa oko svojih kolena i da se povlače u svojim stolicama i Izvijaju glavom u vazduliu hoteći time da sc pokažu što povučeniji i mirniji.

Sproču berbernice kod onih dvejti kasapnica već je tamo ceo trotoar zakrčen redovima mušterija, koji čekaju 11a red za meso. Čuje se otrnia žagor, vika i ugurivanjo. Ispred sviju vidi sc kako se Arsa kasapin, kao prcdavši svoju kasaptiicu slugama da oni prodaiu i delc sada po kuoonima meso, raskrečio ispred svoje radnje. Stoji ljutit i uvrcdjen na ro, što se uveli kuponi, pošto ne može onako „prijateljr.ki“ više nego što je propisana cena, prodavati nieso- A to se ,,prijateljsko“ prodavanie mesa sastojalo u tome, što on nije prodavao meso svakoinc, nego nekom prijatelju po petnaesr i dvadeset kila, da bi onct ta.j svojim „prijateljima' 4 prodavao, ali naravno, i to 11 najstrožijem poverenju, i to sarno njemu i nikom više jedno kilo po 6 kruna (a cena je četiri i po krune). I sada uvredjeu na ovo da mora po kuponima svakome, pa i posljednjoj „šuši i barabi“ da dajc i secka po dvcsta i trista grama, kao da napustio svojn radnju, ostavio je svojima slugama, a 011, tiemoguči da odoli tolikoj nepravdi evo ga da bi ga ceo svet video. stao na sredini trotoara đo svoje radnje. Zavukao ruke u džepove od pantaiona i njiina podržava svoj široki trbuii keji mu se’ počev od jiodvoljka da spušla i razleva po prsitna đa mu nikada ne možc biti zakopčan ni kaput ni prsluk, a kamo 11 ona široka, oborena kragna ed košuIje. A iznad tih raskopčanih kragnova kako od kaputa, košulje i prsluka stojl njcgovo lice uokvireno redovima polumesečastim podvoljcima zajedno sa debelim vratotn. A sa onog njegovoga lica

ouako oblog, jajastog vire saino tamni otvori od usta i očiju. Na pozdrave prolaznika, u čijem glasu on jednako oseća Tao neki porsmeh, uvredu, odgovara kratko: —• Dobro! I to ,,dobro“ trebalo je da znači: „Jadno mi dobro! Eto sami vidite iz svoje, sopstveue radnje rnoram da idem, da samo ne gledam ovo čudo da moram svakome, ovako 11a kuponirna ineso davati. Ono, da ne greši duše i sada 11a kuponiina ipak ima dosta zarade. Pored zarade 11a ceni tu doiazi i hartija koja se meri, a 011a sve ili karton ili pakpapir, pa onda zarada prilikom vraćanja kusura, a uvek se nema po dve i tri krajcarc sitno da se vrati mušteriji. Iina daklc opet zarade, ne če da kaže da netna. Hvala BoguAli, pre, kada nije bilo na kuponc. nego koiiko jc ko hteo i komc jc on ldeo davati ipak, ipak bilo je bolje. Bilo je nckako rcntabiinije i što je najglavnije gospodstvenije. čisto je tada njegova radnja bila kao neka bankarska radnia a ne kao kasapnica. Nije morao svakome da secka meso i zaio da se prlja i đa mu se svaki ko je litco uvlači'u dućan. Meso izuđeno i 11 velika parčad skriveno je ležalo po ormanima za ladjenje. On je scdeo za astalom i čitao bi kao svaki gospodin novine. ili beležio račune u svojoj knjizi. Pod čist. zidovi čisti i goli. A tek u izlogu, do prozora da bi opominjalo da ie kasapska radnja, bačeno je bilo nekoiiko kosti. I kad god bi koji mušterija ušao kod njega i počeo bi sa onim obligatnlm: — Gazda Arsa, molim, imate li niesa?!

O11 bi, videvši po njegovom ode'u i po izrazu iica da ovaj iie misii više ođ jedne kile pazariti i đa će tražiti da plača po propisanoj opštinskoj ceni kratko i sa dosadom lnusteriju odbija: — Neinam, nemam! 1 opel bi nastavljao da se đalje usariše i cveće, koje je stajalo na astalu i čita u novinama, pa oored toga i da miriše i cveće, koie je stajaio 11a astaiu i koje je sada, pošto nema više muha po kasapnici niti onih mrlji od krvi i mesa, tako lepo i napredno cvetalo. U veče pred mrak đolazili bi „prijaielji" koji bi svaki po petnaest i više kila mesa uzimali i onda to raznosili po kafanaina i kućama, da bi opet tako svojim prijaitieliima naravno naplaćujući po krunu i više od propisane cene I svet je zaista tada plaćao, te ioš kako, pa čak i sa zahvalnošću. šta če? Čim se objavi nov cenovnik iz opšnine, a njima kasaphna se to ne donadne. ođmali kao nekim „bezžičnitu telegrafom" svi se izveste i kod svili odjednom ncstane mesa. I samo da se ne uveđoše ovi kuponi po kojima svaki inora dobiti koliko ima prava, Bog zna kako bi mu Icpo i dobro bilo! Ali ovo sve pokvari i poremeiti. Nije nanosletku gazda Arsi krivo što od sada neče toliko kao pre zarade imati. Naposletku i do sada jc dosta zaradio da može komotno i sa ovako malom zaradom biti zadovoljan. Ali što ga je najviše jedilo i bunilo, to je, što je sađa morao svakome, iz nlegovoga reona da daje mesa. A njcgov taj rcon većinotn ie bio slrotinja, i to 011a sirotinja sa kojom je on pre nckoliko godina drugovao, živeo, kada i cn