Београдске новине

Subota

Beocradske Novine

28. aprila 1917.

Strana 3 \

Broj 115^ ra, crno pšenično brašno 45 helera, hu’kuruzno brašno 25 helera, krompir 30 belera, pirinae 80 helera, griz 80 helera, so 42 1 /« helera, šcćer 1 krunu 50 helera i saptm 1 krunu. Objektivan prosudjivač iz ovili ćc cijena najbolje razabrati, u kolikoj se mjeri varoški odbor, potpornagan c. i k. vojnim vlastima, brinuo za blagostanje ostavljcnog siromašnog bcogradskog stanovništva.. Dok su u cijeloj monariiijl sve gore na.vedene životne namirnioe bile ninogo skuplje, u Bcogradu se eto prodavao žrvež uz najmanju cijenu, koja se dade zamisliti. Do konca oktobra varoški odbor nije radio po utvrdjenom proracunu. 'i'ck prijelazom varoškog odbora pod iipravu c. i k. zapovjedništva bcogradskog sreza i grada Bcograda utvrdjen jc takav proračun za nijesec novembar, u kojein je mjesecu varoški odbor imao svega skupa prihoda oko 25.000 kruna. U itroračim nije imašana svota za isliranu siroinažnih porodica, pošto je taj broj povratkom izbjeglica bivao iz dana u dan sve veei, te se i svota na Izdržavanje nijc mogla unaprijcd odrediii. S tih jc razloga predsjedništvo dobilo ovlašteuie od odbora i c- i k. zapovjeđnišrtva beogradskog srezu i grada Beograda, da kupovinu namirnioa mimo proračuna ispiaćuje poslije prodajc, a da pomaganje sirotinjc vrši iz viška prihoda od prodaje namirnica. Za mjesec đecembar nijc rješavau novi budžet, već je predsjedništvo aobilo ovlaštenje, da radi po budžetu od novembra s tim, što je za povećanje rashođa moraio prethodno tražiti odobrenje odbora i nadležne nadzorne vlasti. ()d 9. oktobra do 31. deccmbra imao je varoški odbor ukupuo priiioda nešto manjc od 230.000 K, a rasiioda ukupno nešto oko 180.000 kruna. Na raeun 1916. godinc preneseno je dalde kao višak nešto oko 50.000 kruna. Da zaključimo! Re'kli smo na počctku, ida ne možemo pružiti tačnu sliku ovoga ogromnog rada beograđskog varoškok odbora u 1915. godini, pošto će se to iz mnogih razloga moći učiniti tek nmogo kasnije- No ipak, i iz sviii povrŠnih podataka svaki će moći da si stvori sud o svemu, što je varoški ođbor za prvih najtežih mjeseca iza evakuacije učiuio. Neumitna istorija moći će im istom izreći pravi i potpuni sud.

OreH l oKoIlcs. Bnevni kaienear. Danas je subola, 2S. april, po starorn 15. april. Rimokatolici: Pavao od K. Vaicrija; pravosiavni: Aristarii. — Sunce se raiija u 4’49, a zalazi u 7 07. Bcogradskl orfeum: Predstava za gradjanstvo. Početak u 7 satl na veče. Plovidbu izmedju Zemuna i Beograda danas vrši c. I k. poviašteno đunavsko paroplovno društvo. Polazak iz Beograda u Zcmun od 7 sati prije pođne do 8 sati na veče svakoga sala o s i m u 10 s. prijc pcdne i 3 s. poslije podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 6’30 u jutro do 7-30 na vcče svakoga sata ostm u 10-30 prije podne i 3'30 poslije podne. Kinematograf i: Vojni kino (Koioscmn): U 6 sati poslijc podne predstava za vojnike, a u 8-30 na večer predstava za Casnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): Pređstava za gradjanslvo. Počctak ii 6 sati na veče. Casnička i činovriička kasina olvorena je do 12 sati u noči. Posjet bolesnika u boinicama: U bolnici ,Brčko‘: od 2—4 sala poslijepođne. U boinici s Brfum u : ođ 9 - 30—12 sati prijc podne i od 2—4 sata posiije podne. Iment dan Njeziuoga Veličanstva carice i krajjice Zite. Juče je u Beogradu skromno aii doličiio prosiavljen imeni dan Njezinog Veiičanstva cajrice i kraljice Z i t e. U 9 sati održana je n kcnaku svečana siužba Božja. Crkva je biia dupkom puJia. Prisuslvovali su joj uz v o j n o g glavnog guvcrnera pročelnici c. i k< vojne uprave u Srbiji, časništvo i' mnogi članovi austrougarske i njemačke kolonije, koji su svi usrdno moliii Svevišnjega, da Našoj mladoj, dobroj i plemenitoj carici i kraljlci podari svaku sreću i biagoslov. — Neki su javni zavodi a i privatnici juče u siavu imenoga dana carice i kraljice izvjesili barjake. Škoie su u Beogradu juče povodoin imenoga dana uzvišene cariee i kraijice imale p r os t o, a u jutro su sa Kalemegdana ispaljeni pozdravni topovski hitci. Rimokatolička siužba božlja. Sutra u nedjelju, 29. aprila služiće se: 1. U konaku: u8 satiu jutro sv. misa la vojuike, kojoj ima slobodan pristap 1 građjanstvo. 2. U župnoj crkvi (Poslanička ullca): u 8 sati u jutro sv. misa za školska djecu. U 10 sati njeraaćka propovijed 1 pjevana sv. misa. Poslije podnc u 3 sata večemja. U radne dane počinia prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati u juiro. U mjcsecu maju svakl dan u pol 7 na večer msjska pobožnost. ft Tasa Denčić. . . Pos ^ bolovanja preminuo je juče Tasa D e n č i č, trgovac i bivši dugogodišnji kmet opšjine beogradske. Danas poslije podnc u 3 sata pogreb će se krenuti iz stana u Resavskoj ulici („Crveni petao“)- Jedan od retko poštenlh Ijudi, bio je uvijek veliki prijateU slrotlnje.

Traže se radi prijenia novčanih upntnica- Radi prijema novčanili uputnica, potrebno jc, da se jave g. Voii V e 1 jk o v i ć u, predsjedniku opštlne beogradskc nižc imenovana Ilca: 1. g-dja Mara C o 1 a k-A n t i ć; 2. g-dja Danica Laudauović, učiteljica iz Ražanca; 3. Milan M a 1 e š e v i ć, učitelj iz Železnika; 4. Parodicu dr. Jovana M a k s im o v i ć a, sanitetskog pukovnika; 5. Sofija J o v a n o v i č, učiteljica iz Stojnika; 6. Svetolik Bađnjcvac, penzioner iz Stčpoievca kod Umke; 7- Porodica Cire I v k o v i ć a, tiadničara, sa stanom u Orobijanskoj ulici broj 4; 8. Darinka J o j i ć, poštanski činovnik sa Uba; 9. Uroš M i j a t o v i ć, poštanski služitelj žeijezničke stanicc; 10. Dairmjan Sdefanović, nadzorn.ik fabrike duvana; 11. Vitomir Stefanović, činovnik fabrikc duvana; 12. Mara S r e č k o v i ć, zvanienik fabrikc duvana; 13. Zarije Popović. poštanski služitelj; 14. Svetozar Stanišić, inspektor (nadzo.rnik) fabrike duvana; 15- Sava Spasojević, inspektor (nadzornik) fabrikc duvana; 16. Voiisiav S t o j a n o v i ć, služitelj uprave nionopola dtivana, i 17. Ružica Savić, zvaničnik uprave monopola duvana. Prilikom prijema novca, potrebuo je imati uza se redarstvenu legiiimaciju. U slučaju, da se naiaze u unutrašnjosti, potrebno jc da pošalju svoju tačnu adresu, preko kojc bi im se novac mogao poslaiti. Sava i Duiiav nadolaze. Zbog stalnih Stiša, koje padaju vcć više dana skoro svuda, nabujale sit sve rijeke. I Sava i Dunav počeli su naglo da nadolaze zbog pridolaska sve veće vodeRad opštiuske ambulante. Da bi se zadovoljila potreba publike, a naročito varoške sirotinje, u pogledu ljekarske pomoči, opšiina grada Beograda uveia je od 1. ovog mjescca rad u opštinskoj ambulanti, koja se nalazi u Kralja Milana ulici broi 61, o d 8 do 12 sati prije podnei od4 do 5 s a t i p o s 1 i j e p od n e. U varoškoj ambulanti vrše službu svakoga dana naizinjence o d 10 d o 12 satiprije podne iod 4 do5 sat i p o s 1 i j e p o d n e opštinski Ijekari ovim redom; Ponedjcljnikom: g. Dr. Bukić P i j ad e, hirurg i ginekolog; Utornikom: g-dja Dr. Ljubica 0 j u r i ć; Srijedom: g- Dr. Milcnko P r o t i ć; Četvrtkom: g. Dr. Dimitrije M i od r a g o v i ć; Petkom: g. Dr. Vasa Dimitrij e v i ć; Subotom: g. Dr. Drag. Niko1 i ć, i Nedjeljom; g. Dr. Voj. Ojorg j e v i ć. Osiin toga svaki dan od 8 đo 10 sati prije podne vrši preglede u varoškoj amhulanti g-dja Dr. Natalija D a v i d o v i ć-Nikolajević, poglavito z a d j e c u. Sirotinjski ijekari osim ovoga rada u varoškoj ambulanti, dužni su b e sp 1 a t n o ukazivati ljekarsku pomoč varoškoj sirotinji, (koja ima legitimaciju za pomoć) u svonie konaru. Pošto je broj ijekara relativno mali, a sirotinjski kotarevi dosta veliki (odgovaraju policijskim kvartoviuia) i svaki od njih doseže periferiju varoši, to sc umcljava gradjanstvo, koie traži pomoč od sirotinjskiii ijekara, da ih saino u teškim slučajevima, kađ bolesnik ne može napustiti postelju i potražiti ijekarsku pomoć u varoškoj ambulauti, pozivaju kcd svojili kuća i to blagovremeno; u jutru do 8 sati, kako bi ljekar isiog daua mogao stići da obidje bolesnika. Ljekari su prema policijskim kotarevima rasporedjeni ovako; I. kotar (S a v s k i k r a j) ima g. Dr Milenko P r o t i ć, koji stanuje u ulici Kosančieev venac broj 22; II. kotar (V a r o š) g-dja Dr- Ljubica Q j u r i ć, sa stanom u Pivarskoj uiici broj 48; IH. fcotar (Dorćol) g. Dr. Bukić P i j a d e, sa stanom u Kolarčevoj ulici broj 11; IV. kotar (Z a p a d n 1 V r a č a r) g. Dr. V. Gjorgjević, sa stanom u„ Miloša Velikog ulici broj 77; V- kotar (P a 1 i 1 u 1 a) g. Dr. Vasa D i m i t r i j e v i ć, sa stanom u Bitoljskoj ulici broj 25; VI. kotar (IstoČni Vračar N o v o S e I o) g. Dr. Dimitrije M i od r a g o v i ć, sa stanom u Kapetan Mišinoj ulici broj 78, i VII. koiar (l s t o č n i V r a č a r) g. dr. Drag. N i k o 1 ić, sa stanom u SkopIjanskoj ulici bnj 2. Javna prodaja. Po odluci Starateljskog Suda, izIožićo se javnoi prodaji zaostavšdna pok. Pere Živanovića, na dan 11. maja 1917- god. u stanu u ulici Botaničkoj broj 2. Prodaja će početi u 9 &ati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju.

Prodaja soli. Prodavnica životnili namirnica opštine gTiada Beograda u Bitoijskoj ulici prodavala je juče gradjanstvu so, na osnovu kupona. So će sc i danas prodavati. Izvještaj priiavnog uređa. 26. apriia: Prijavijeno 87, odjavijeno 59, selidaba 407; U Iioieliina prijavljeno 107, odjavljcno 127; ostalo u hotolima prijavljeno avega 303 stranca.

HBfodno privredo. Zclja ua beogradskim pijacaina. Ima oko deset vrsta ro:ia zelja, neke vrste zelja iipotrebljuju se za je'o a dnige ne, i zaco što se dešavalo i u Beogrodti i u drugiin varošima fja se u prolječe pod iincnom dobrog zclja prodaje na pijacama za namirnice i gorko neupotrebljivo zclje, vrijedno je o tim raznim vrstania zeija nckoliko riječi progovoriti. Pored ideset vi-sta poljskog zelja treba pomenuti i tri pitoina zelja i ova pitoina zelja biće pno opisana, da se bolje istakne razlika prema raznom poljskom zelju. 1. Proljetnje pitomo zelje sa dugačkim i pcširokim lišćetn tnmno-zeiene boje, gaji se po baštaina kao i pitoma loboda. Ovo zelje vrlo rano sti/.e i ono je pno proljetnjo povrće pored spanaća. 2. Pazijaje proijetnje zelje sa dugim i poširokim bšćem zeleno-žute boje, inasno i meko pod rukoni, vrio fJobro zeIje kao i spanać. I ovo zelje rano stiže, u Nišu se nmogo više upotrebljava ,nego u B<‘f)gradu. 3. Pitomi kiseljak je snisko zelje sa pepeljavim Ušćcm i puzećim podankom, sadi se po baštama rajdi lišća, koje se upotrebljujo u jelo za čorbu i za sos. Od deset \Tsta raznog poljskog zelja upotrebljnju se za jeio samo četiri vrste i ta dobra zelja nose ova imena: 1. Pravo po 1 jsko zel je je sniska biljka sa razvedenim grajiama i sitnim egedastim iišćem, raste svufJa po utrinama ' oko domova, upotrebljava se za jelo kao sj>ajiać a od njega se pravi i čorba zeljanica. Ovo poljsko zclje stiže docmje u početku maja mjeseca. 2. Konjštakovo zelje od jefJne vrste zelja, koja se zove kon j štak. Konjštak jrna srcasto iišćo po obodu pravo i zbivene cvjetne pršijenove, raste po livadama i zato još,; zovo I i v apt ar ; s k o zeljc; upotrcbljavaj^c kao povrće, kao pitoino zelje i pqljsfco zelje. Konjštidc je narodni lijek protiv bolesti konjštaka i otuda irne konjštak. Konjštakovo zelje stiže ranjjo od poljskog zeija. 3. Velikikiseljak sa zelenim kopljastun lišćein, rasfc po šuinanra i dumacima, upotrebljava se u jelo kao i pitomi kiseljak. M a I i k i s e 1 j a k sa kcpljastijri iišćem, raste po kamenjarima i •žuinama, jupotrebljava so u joloj kap) i pitomr'. I (niaii kiseljak i veliki kiseijak stiže docnije kao i poljsko zelje. '•* ' Osfakh šest vrsta poljskoga zelja rie upotiebijuje se za jclo zbog gorčhie, opora su i kup« usta. Ovdje dolazo: a) Vodcno zel je ib' bljuštura sa kožastim dugini i uskim ljšćem sitno rovašanim. Ovo zelje je veoma gorko i u Crnoj Gori poznato je pod imenorn bluštura; b) srodno dugolisto i uskolisto gorko zelje raste i na suvu; c) štavalj iii konjsko zelje sa dugim i uskim tšćem, koje je jako krecavo, a još pe lako razlikuje od idrugih vrsta, što se njegova stabljika pri zeinlji grana. Samo ime štavalj kfjzuje da ovo zelje sadrži prilično štavne materije koja kupi usta, x ono drtigo ime konjsko zelje pokazujc, da jc ovo zeljc dobra stočna hrana. Raste po bujnim iivadama; d) gorskozeljc sa kmpnim lišćem, raste po visokiin brdima; e) crvenozelje sa srcastim ili zaknižcnim iišćcra, raste pored jx)toka i po šumaina; f) onisko zelje sa slifnim lišćem kao kod konjštaka, ali sa nižem stabljikom. Kao što se iz ovoga pregleda vifJi u ovom injesecu može biti samo pitomog ranog zelja i konjštakovog zelja a pravo poijsko zelje i sva tri Idscljaka stižu docnije. Ali dešava se naročito u početku aprila mjeseca, kada se svaiko novo zeljo tako žcljno očekuje, da se pojavi na pijaci za nainirnice kakvo gorko aelje sa dugim i uskim h'šćem pod imenom fJobroga zeija, a ovo zelje lifeniju naročito Ciganke, da dodju brzo do para. Na nekoliko dana prrd Uskrs jeđan nastavnik imao je prihko vidjeti na Cvetnom Tiguda se pcd imenom dobrog pitomog i poljskogzelja prodaic pomenuto gorko zelje. Skuvano jelo od tak\x>g gorkog zelja mora se baciti i žaB bože, zaprške, masti i drva. Jedna stara gospoJja odbolovala je jedući skuvaiio takvo zelj\ kojo je kupila na Velikoj Pijaci. Lane u isto vrijeme pred Uskre de*Ho se u Kruševcu da jc na pijaci.L za namimice prođavano gorko zelje pod imenom pitomog zelja i poslijo dvije-tri žalbe od strane gradjana, |da su moraii skuvano jelo od toga zelja baciti, policija jo odmah zabranila prodaju toga zelja. Sada se to isto pred Uskrs ponovilo u Beogra/đu, a filičnog primjera bilo je i u Kragujevcu. Ovaj jo članak napjsan u narajeri da gradjare varošano sačuva od slične varanđje U buduće. Najbdje je lco nije siguran u đobrotu zelja, koje žeU kupiti, d a proba dva-tri Ssta pa ako zelje gorči i kupi usta, ne treba ga uzeti | l

Poslijednie brzoiBune vilesti. ; Dogadjaii na inoru. v. Kb. Beč, 27. aprila* Kao odgovor na napaJaj jedne neprijateijske Ictilice na okoliai Trsta u noći ođ 25. na 26. ov. mj. — koji nije nanioi nikakve štete — odgovorili smo odmah vazdušnim napaiJajem izvedeniin od nekih uaših pomorskih ietilica, ua vojnička postrojenja San Canciana, na koja su isto kao i na jednu bateriju na ušću Sdobbe bačeno bombe. Opazilo se više zgoditaka i požaia. Sve su se naše Ietilice u prkos žestoke odbranbene vatre neoštcćene povratile. Zapovjcdništvo mornarice. Riješena kriza u austriiskoni minis(arstvu- Kb. Beč, 27. aprila. Dauašnja ,,W iener Zeitung“ donosi dva Previšnja ručna pisma, upravljena niinistarskom predsjedniku grofu C 1 a m-M a r t i n i c u. U prvom Njegovo Veličanstvo car i kralj K a r 1 o izriče Svoie puno povjerenje cijelomu kabinetu, a u drugom saopštava, da ne p r i m a ostavke, koju su podnijeli ministri bez portfelja dr. B a e r n r e i ther, dr. Bobrzinski i ministar za trgovinu dr. U r b a n. Ruski haos. Demonstracije protiv sporazumnih sila u Petrogradu.

Imenl d«n Njezinog Veličanslva. Kh. Bcč, 27. aprila. Iz svih dijclova Austrijo stižu vijcsti O svečanoj prosiavi imcnoga dana Njezinoga Veličanstva. Posvnda je imcni dan proslavljen najdostojnijini načinom. Amerika ne će sklapati zasebtiog mira s NjemaCkoni. Kb. I.ondon, 27. aprila. ,,M o r n i n g i } o s t" javlja iz Washingtona, đa je Wiison uvjerio Balfoura, kako Sjedinjene Državc ne Oo skiapati zasebnoga niira sa Njeinačk )inKitaj za ratKb. London, 27. aprila P'-utcr javlja iz Pckinga, da s ■ Kcmifcrencija guverncra provincija, koja »c održala pod proJsjedništvotn ininistarskog prcdsjednika, jcdnog'asn.o izjavila za ulazak u rat. Pretožna je vcćina pariaincuta, za intervenciju. Predsjtdnik se repubiike još n i j e odlučio.

Razne vljssli. 6000 petrolemnskih kauti .. Priča o 6090 petroleumskih kantr — veli pariski iist ,,L‘Ucuvre“ — isfiniia jc, zabavna je i poučna, što inače ne bi nikako mogli sebi rasturnačiti. Dakle evo šta jc na stvari.

(Naročiti brzojav. „Bcogradskih Novina") Berlin, 27. apriia. Iz Kopenhagoiia javljaju: U Petrogradu je došto do bučnili demonstracija protiv ulaza Amcrike u rat. Deinonstracijo su priredili' rajikalni socijaliste. Prve čete, koje su poslane protiv demoustranata, priključile su se d e m on str a nti m a. —• Demonstranti su prolazili ulicama, kličući: „Živio mir! Dolje s Amerikont! Dolje s Englje|skom!“ Medjutim su se sastali i prijatelji sporazmnnih sila i priredilt protivdemonstracije, te Im je uz pomoć vladi naklcnjoni!) kozaka uspjdo, da rastjeraju socjaliste, koji su se malo zatim opet sastali i nastavift sa svojim demonstracijama protiv sporazumnih siia na Nevskom Prospektu. (Naročiti brzojav „BeogradskiK Novina' 1 ) Berlin, 27. aprlla. Javijaju iz Ženeve: Od ponedjeljka pokušavaju Leninovi pristaše, da u Petrogradu priredjuju demonstracije protiv sporazuirmih sila, kod čega razvijaju crne barjake. Dosada je miliciji uz pripomoć publike teško ali ipak polazilo za nikom, da rastjeraju demonstrante. N8silje sporazmnnih slla nad Orekom. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘9. Lugano, 27. aprila* Grčki list ,,N e a H i m e r a“ javlja: Sporazumne sile ziahtijevaju od grčke vlade, da iz Atene odstrani izvjestan broi časnika, medju njima vrhovnog zapovjednika žandarmerije i tajnika policijske direkcije. Grčka pred re'oluciiom? (Nsročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Laudanne, 27. aprila. Ovdašnjl zastupnik ainster'Jainskog ,JJandelsbIatla“ saznaje, da je u Grčkoj sve spreinljeno za jednu revoludju, koja bi imala — kako se sa sasvim pouzdano strano doznalo —• zajjočeti 5. m a j a. Turski vellkt vezir o pitanju mira, (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«) Bejlin, 27. aprila. Turski veiiki vezar izjavio se prilikoin sadašnje svoje posjete u Njeinačkoj o pitanju mira ovalco: Ako svi vodcči idržavnia naše grupe izjavljuju svoju pripravnost za mir, onda to vrijoii, razumijo se, samo u onom slučaju, aiko i na drugoj strani postoji volja za ininom. Mi ne tražimo ali i ne dozvoljavamo nikakvih aneksšja. Onaj ko svom silom hoćo da nastavi rat, naći će nas za to sjM-cmnc. Statistika potopljenih brodova. Od avgusta 1914. đ o 30- 9 e p te mbra 1916. potopljeno 2024 broda sa ukupno 3,688.669 tona. (Naročiti brzojav „Bsograd. Novina“). Bern, 27. aprila. . Prema ,,T a g b 1 a 11 u“ proizlazl iz izvještaja bernskog transportnog osfeguravajućeg udruženja, da je od avgusta 1914- do 30. septembra 1916. potopljeno 2024 trgovačka broda sa ukupno 3,688.669 tona zapremine torpednim hitcima ili zbog sudara s minom. (U ono vrijeme još nije biio neegraničenog podmorničkog rata! Op. Ur.).

Moralna, liumanitarna, pravdoljubiva, mironosna, idealistična i iicsebičii.« Amerika, neuinorni ratni liferaiit — to Wilson zna ipak iijepo složiti — poslala je u Lyon 6000 limenih kanii, puniii kamenog ulja. U Lyomi izručiše pctroleum i otpremiše prazue kante u Marseille, odakle su se prvom prijevoznomi prigodom morale vratiti natrag onome, koji ili je poslao. No odjednom saznaše Francuzi, da fabrikant ne će da primi natrag kante. Zaludu su ih dakle opremfli u Marseille- Dakie u ratno doba 1 ništa nc smije ići u štetu, pa prema tome ni 6000 kanti. Ali sad, šta će s njima? Prodati iii ko da više? Hm: ne bi ih niko bio kupio. Kante su bile ođ> tako tankog lima, da se prosto nijesu mogie ui>otrijebiti po drugi put. Jjudr se skupiše u vijeće i dugo vijećaii, dok su najzađ smislili, da oprerne kante vojnoj upravi u Pariz. Pretovarišc dakie opet ono 6000 kanti i spremiše iii vozom u Pariz. A!i pariska vojna uprava nije htjela da prhni kante, jer da su to> stvari, koje se nje ne liču, a da ona ima i ouako dovoljuo glavobolje sa stvarima, koje sc nje tieu- Te ona liiepo opremi ono 6000 kanti natrag u Lyon. Kante su doduše putovaie brzim vozom, jer ie otpremač bila vojna uprava: U Lyonu opec se sakupiio vijeće, kako će se oprostiti od ono prokletih 6009 kanti. Vijećalo se i vijećalo, dok se najzad svi složiše, da bi najbolje bi!o, kad bi zalcopaii kante u jamu od smetlišta. Tiin sc svršiia priča o 6000 kanfi. ,,L‘Oeuvre“ na kraju nadovezujei neka vrio oštroumna i pravedna razmatranja. On veli: Teferično putovanje ono zdepastili] pefroleumskiii kanći, osobito u onoj! veiikoj masi od 6000 komada, mora ipak; đa je stajalo skupih novaca. Pomisiite' samo, da su se kante iz Lyona voziie u Marseiile, iz Marscille preko Lycna \t Pariz, a iz Pariza opet natrag u Lyon. Ali velikc štete od toga nije, jer to će. napokon plaćatj gradjani u formi poreza. No pri tome je nešto drugo uprav odi nacijonaine važnosti, a to je, da se onaj 6000 prazniit zdepastih petroleumskiiti kanti za nekoliko sedmiea neprestano« kebečilo po željezničkim vagonima. U} ovim teškim vremenima, gdjeno vJada' prijevozna kriza, koliko se samo ćtimura ili zeija mogiona njihovo mjesto prevoziti!

ZiHinltne objove.

OBJAVA. Primaoci struje iz c. i k. električttog! postrojenja u Bcogradu jrozivaju se u svoiu vlastitom interesu još jednom, da seobc bezuslovno i neodložno prijavljuju na blagajni c. i k. električnog postrojfchja, kako bi se instalacija osvjetljenja u starim stanovima odvojila oJ ulične mrežc, te time oneinogućihv bespravno i ncprijavljeno primanje struje od strane novih stanovnika tih stanova, a i da bi se raCun za evenhialno još ncispiaćeuu upotrebljenu stmju mogao dostaviti na novu adresu. Pošto partaje u najviše siučajcva propuštaju da prijave svoju seobu, ma da je po 6vo ranmiljiva dužnost prijave, to će u budućo stano\e tih partaja c. i k. redarstveno zapovjcdništvo pronalaziti t dotično krivce kaznitL C. i k. vojno gradjevinsko odjfJtnje.

Promjena u lubiinskoj gubernijl. Kb. Lublin, 27, aprila. Generalni guverner FZM. pi. K u k ostiavlja mjesto guvemera. Na njegovo ie mjesto imenovan zapovjednik poljskog pomoćnog vojnog zbora generalmajor grof S z e 11 y c k I. FZM. pi. K u k u podarilo je Njegovo Veličanstvo car 1 kralj K a r 1 o u znak priznanja za - njegovo vanredno djelovanje velikl krst Leopoldovog reda.

KORESPONDENCIJA. Haiui Lowy, regrut 2. čete, 1. bataljuna, 2. puk, moravske divizije, javIjao se prije redovno, a od 2- mjeseca ovamo ne javlja se nikako, ko o njemu šia znade, umoljava se. da javi na adresu: Samojlo Konfino Čelebor.ović, I3eo* grad, Despot Gjtirgja 5. 30441^-8^