Београдске новине

Slrana 2.

Cetvrtak

BeoEradske Novine

3. maja 1917.

/

Đržanje Sponlje. M a h r a p r o t i v s p o r a z u m n i Ii s i 1 a. Kb. Bern, 2. maja, Jedan ovidašnji list piše: U spcrazumnoj štampi moglo se prošlili nedjelja čitati, da bivši konzervativni ministar Maura važi kao budući španjolski državni krmalioš, koji će, čim dcdjc na vladu, prekinuti odnose sa Njoinačkom. Safia je Maura progovorio, no posve drukčijc, nego li što isu to sporazumne silc očekivale. Njegov je govor bio jedan porazan obračun sa politikoin nak 1 onjeJiomj sporazumnim silama, koju je vo'dio njegov stari protivnik Romanones. Maura otvoreno izriče, žta Spanija mora da traži u ovome ratu. Te su tražbine: „Oibraltar Tanger“. Oore razoearenje, nego li žto je ovaj govor španjolskog državnika, nije sporazutn mogao 'doživjeti.

Nlemočka. Njemačkj konzervatjvci protiv programa za mir njemačkih socijaideniokrata. {Naročiti brzojav »Beogradskih Novina;/, Berlin, 1. maja. Olavni odbor njemačke konzervativne stranke održao je juče u Berlinu svoju sjednicu, u kojoj je jednogiasno primijena odluka, u kojoj se iskazuje ozbiijno i teško sumnjičenje o držanju ,ylade prema sve jačem uticaju socijalne 'demokracije. U odluci se veli: Stranačka odluka socijalne demokracije, kojom se zahtijeva, da se zakliuči mir bez aneksije i oštete, bacila bi Njemačku u propast', ona bi nas lišiJa mogućnosti da dobijemo mir, koji bi odgovarao neizmjernim žrtvama i sjajuim lispjesima oružja naše vojske i fiote. Odlukom se zahtijeva jasno i odre'djeno držanje viade prema izjavi socijalne demokracije.

Rotnl clljevl NJemačke. (Naročltl brzojav „Beogradskih N'ovint".) Berlin, 1. maja. Svakim danom sve je jači pritisak, koga čine sve stranke, bez obzira na njihovo političko držanje, na državnog kancelara, kako bi ga navele, da objavi svoje ratne ciljeve ili boije rečeno ciIjeve za mir. 1 ako državni kancelar sve moguće pokušava, da tu izjavu odloži koliko je moguće više, ipak prema jakom pritisku sa svih strana izgleda vjero'vatno, da će državni kancelar udovo|4 Ui toi željl i ♦v v "’u_ IzkDni datl u skorom vremenu. Izvjestioci nekih neutralnih saznaju, da će državni kancelar učiniti tu izjavu u svome idućem govoru u Reichstagu i to prilikoin trećeg čitanja državnog budžeta, dakle tek poslije nekoliko nedjelia. Vlada se, prema dobivenom obavještenju rukovodi mišlju, da 'će se dotle položaj u Rusiji toliko razbisttiti, da će zvaničan razgovor bar prema istoku biti mogućan.

Rktlja za mir. Slobodan gov»r o mlru u francuskoj štampl. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Ženeva, 1. maja Francuska je vlada odobrila, da francuska šttampa može sa svitn slobodno pretresati uslove o miru-

Precjenjloanje. Raspravljanja o mogućnostima m ir a uzela su posljednjih nedjelja oblik, koji u inostranstvu a možda i po gdjekome u unutrašnjosti izgleda, kao da u sredini tih mogućnosti, a time i u sredini mira uopštc stoji socijalna deinokracija. Dopuštamo, da je takvo mišljenje moglo lako ixmići, i ako je stvarna jezgra tiakvog shvatania morala izgledati neopravdana svakom poznavaocu pravog stanja stvari. Taj utisak je s poIja time izazvan, što se socijalno demokratska štampa djeliinično povratila na svoj žargon i agitacioni način prije rata i što se istakla kao jedina zaštitnica miroljubivih težnja. Ovome je pridošla još i ta okolnost, što se u veliko pocelo. da govori o putovanju socijalista u Švedsku i o pregovorima s ruskim socijaiištima. Mora se utvrditi, da socijalisti jako precjenjuju svoje značenje u težnji za mir. Veze izmedju radničkih stranaka svih zemalja teineljno su pokidane ovim ratom i gdje je prije bilo prijatelistva i veza, tu se sad opažaju protivnosti i neprijateljstvo. Teže će biti zbližiti radničke stranke jednu drugoj, nego li vlade; jer ove posljednje biće svršetkom rata na to primorane, dok one prve samo dobrovoljnim sporazumom mogu do toga doći i što se ta dobra volja teže postizava nego nuždia za sklapanjem mira. i u drugom pravcu znatno precjeiijuju socijal-demokrati svoj uticaj na težnje za skfapanje mira. Oni neinaju ni u jednoj zemiji mjerodavan uticaj na politički razvitak stvari pa čak ni u Rusiji, gdje bi možda moglo najpriie izgleđati, da ga imaju. Mi otud doznajemo za zaključak rađničkog i vojničkog savjeta, po kome se ne će separatno već opšte sklapanje mira; a to ne zn'ači ništa drugo, do da se ruski socijaiisti uvršćuju potpuno u politiku sporazumnih sila, što opet ništa drugo ne znači, već da nad ruskim radnicima vlada engleskibič! U drugim je pak zemljama politička nesvjestica socijal-demokrata toliko uočijiva, da tamo niko i ne precjenjuje njihov uticaj. Precjenjivanjem socijal-demokrata podstiče se naravno m'ihova sopstvena taština (sujeta) i njihovo sopstveno p r e c j e n j i v a n j e, te se ne treba čuditi, što iz gore onako odjekuje, kako se u nju trubi. Posljednjih daiia je socijalna demokracija, kako nam se čini, sama zauzela položaj protiv toga precjenjivanja, jer je preko svojih partijskih odbora usvojifa naročitu rezoluciju, u kojoj sc u jednom vanredno koncentrisanom obliku ogledaju sve stare utopije socijalno demokratskih nada o miru i koja se ni u čem svtarnom ne razlikuje od sličnih Izjava socijaine demokracije u vremenu .jgrije rafca. I ovdje čujemo o nekom „mfru oež aueksija i ratne odštete“, o iiekom ,,slot°đnom nacionalnom razvitiku, o dužj 10sti niemačke vlade, ,,da se od'rekne sv?.ke osvajačke politike", i najzad čujemo ć. jiajstarijoi frazeologiji apostola mira o nek om sklapanju mira, koje ne bi bacilo ni je&PJ^rod u unižavajući i nesnošljiv položS«!,. već pružio mu mogućnost, da dobi 0 voljnirr’ prilaskom u neku organizaciju 'ižvan državnih medja i priznavanjem obligatnog internacijonalnog suda pomogiie osigurati trajan opstanak budućeg svjetskog mira. Ne vrijedi sravnjivati ove visokoparne riječi iscrpno sa no 1 likim stvarnim faktima. Svaki, ko je otvorenim očima pratio ovaj rat i ko poznaje njegove izvore moći i snage, i ko je na sopstvenoj koži osjetio nesaj lomljive protivnosti pojedinih zemalja I i naroda, samo će se nasmijati, takvim sanjarijama i takvoj sili uobraženja, koje socijalna demokracija opet izvlači iz svojih najstarijili agitatorskih zaliha.

Kim, prcd smrt, čišćenjem kose, lica. A ! ja zaćutah. I mene kao da beše ol'tizeo onaj strah, zebnja, trepet od čega su svi po kući strepili. Jer cela kuća, još od i-apije, od kaldrme ispo'l lozinaka do k'imenili stepenica, pa gore. u k.iC široko predsoblje, kujna. gostinska soba, sa otvorenim vratima, prozoiima — sv je izgledalo nekako svečano, ć.idno, ukočeno. A sami oni . tnajka mu, o ac, St-U'ika kao da su u dnu duše ose'ćnii dr (e ;m on skoro, brzo umreti, pa su za:o kao bez giave trčkurali po kući i, uznevereni, preplašeni, sve više i više oko njega iskupljali, čuvali ga, te kao da su tim svojim neprekidnim prisusivom, nadgledanjem hteli da ga od nckoga otrgnu, zadrže-... A ovamo i sami, ne znajući zašto, jednako su čistili, spremali kuću kao za nekog gosta. I to s lašnog, užasnog gosta. — Eh bre Mile! iznenada. odjednom prepade me Jova. , Beše digao giavu i gleđao ine pra,vo, netremice. — Ne boj se, Jovo, ništa nije?.. počeh đa ga tešim. Ali on kao da se brzo pokaja za tu svoju malodušnost i ućuta. Opet obori glavti i samo što prošapta: — Ne bojim se ia. I strepeći da ko od niegovih ne naidje, pokazujući na .vrata, brzo dodade: — Ne žaliin sebe, ali oni... A vidiš kakvi su! Šta će oni posle bez m6ne? U to mu se majka vrati. Ona, kao uvek kad je ulazila k‘ njemu, preplašeJio, tako i sada, kao da je slutila da je Jzmedju nas nešto bl!o, poče sa sira-

hom, upitno, čas u mene čas u njega da gleda. Jova to primeti, pogleda je, namršti se neugodno na to njeno večito kao špijunisanje, trepet, strah. Onu to oseti, trže se, zbuni i, da bi kao zagladila, otpoče ga nuditi: — Hočeš, sinko, što da jedeš? On odreče. — Hoćeš jabukc, kruške? Hoćeš pite malo? Sad je baš Stanika umesila. Hoćeš majka da ti da groždja . . . — Ništa neču! prekide je on malo osomije, samo da ga ne bi i dalje nudila, nabrajala. Ali ona produži. Redjala mu je sve što god je znala. Jova joj više ne odricaše, samo opet onako klonulo obori glavu i začuta. — Šta hoćeš majka da ti da? uporno poče ona oper. — Ništa. Ne jede mi se ništa! Čisto braneći se od nje, odbi je. — Kako ništa, sinko? a u glasu joj se oseti prekoran plač- — Uzmi, okusi nešto. Još otkad nisi ništa okusio, a ovamo tobože hoćeš da ozđraviš, da se izlečiš? Jova podiže glavu, pogleda je duboko, umorno, jedva držeći otvorene oči i odgovori: — Camovina če me izlečiti, — šalim, se šalim! prekide odjednom i trže se kad vide kako ona htede da padne, pa se, sva prebledela, ledjima zadrža za zid. — Ništa nije. Šalim se, majko, šalim, poče je hrabriti i, da bi je uverio, silom, bolesno, poče da se smeši... Ona se jedva osvesti, ispravi sa zida, i, pribirajući se, odahmi:

Ona je isticanjein svojih starih utopija i sanjarija najbolje pokazala, kako su je stari ozbiljni političari precjenjivali u pogledu njezinih težnja za sldapanje mira i kako snažno raspadaju te te/.nje, kad dodju u dodir sa stvarnošću. Što dakle manje budemo prccjenjivaii socijalnu demokraciju u posloviina oko mira i što stvarnije i <rezvenije budemo vodili borbu protih naših neprijatelja onom starom energijom i izdržljivošću, to ćemo se više približivati miru; jer se mir ne da postići n a đ am a i ž e 1 j a m a, već jedino s i 1 o m oružja i nuždom prilika!

Rusha revolucija. Anarhija u Petrogradu. Ubijen general Kaštalinskl. Kb. Petrograd, 2. maja. Izvršni odbor raf.iničkog i vojničkog savjcta obnarodovao jo u gia/Ju ovu objavu: U prijestoniđ su so juče dogc.dili žalosni slučajevi. Jcdan nepozuati mlafiić ubio je generala Kaštalinskog. Na jednu grupu političkih manifestanata u kotaru Vasilije Ostrov ispaljono je nekoliko metaka, a bačene su i bombe. Nekoliko ljudi, koji su se izdavali kao članovi izvršnog ođbora, uapsili sti veleposjednika Lesienskog. Drugi hepoznati ljudi zderali su časnicima epoletnc. Samo sumanuti ljudi ili neprijatelji slobode mogli su počiniti takva gadna djela, koja su u staniu, da okaljaju rusku revoluciju. Izvršni odbor osudjujc ove postupkc svom strogošću i poziva gradjane, da ih u buduće spriječuvaju, jer takva djela izazivaju anarhi stičko stanje i troše revolucionarnu snagu. 1. maj ti Petrogradu. Kb. Petrograd, 2. maja, iMajska je proslava prošla u miru. U povorci je sudjelo\ r a!o po prilici inilijun ljudi. (Ova vijest stoji u direktiiom protivuslovlju sa objavom, koju je izdao izvršni odbor ratdničkog i vojničkog savjcta, a koju gore donosimo pod nasfov'om „Anarhija u Petrogradu“. Op. Ur.) Za i protlv separatnog mira u Rusiji. Kb. Bern, 2. maja. O raznim strujama, koje vladaju u Rusiji, izvještava „Berliner Tageblatt“: Pristalice Leninovi traže mir uz švaku cijenu, dok ,,regalni“ socijaliste istupaju za jedan opšti mir na socjjalističkoj podlozi. Pretjerani prikazi o r^sKpj anarhiji u njcmačkoj štampi izrabljujp se u Rusiji fu agitatorske svrhe piotiv .mirovnog pokre(a. S tim prikazima žele ti agitatori ruskom' naiodu prikazati, fda njemački hnperijaljzam r ačuna sa ruskim slomom. Rusija jmora prema tomo prije dokazati svoju snagu, a onda je tek moguć nfcr. Zahtjevi seljaka. Kb. Bern, 2, maja. „Nouvellist© d.$ Lyon“ javlja iz Petrograda: Konfeiencija scljačkih zastupnika, koji su se sastati W Pofcrtogradu, jzaključila je sazvati jednu sveopštu rusku seljačku skupštinu za 1. maja po starom kalendaru. Seljački su zastupnici izmr !,„ osraloga zahtijevali još i-to; da se grajiica starofjt ~: d j z bornike, koji će birati postanike za konstituantu, snizi na 18 godina; da na svakih 150.000 fhiža otpadne po jedan poslanik, a |da kod izbora sudjeluje i vojska. Seljačka će skupština imati, prema zaključku ^eljačkih poslanika, izraditi i izborni red u sporazumu sa radničkim predstavniciina. Lenlnova agitacija za mir. Kb. Petrograd, 2. maja, Pošto jc radnički i vojnički savjet uvidio, fda jc agitacija i propaganda rcvolucionara opasna za rusku siobodu, pozvan je Lenin pred savjet na cđgovor. Po saslušanju njegovih objašnjenja odlučio je savjet, da nema uzroka da mijenja svoje mišljenje.

— Uh, sinko! Nemoj tako da se šališ. — I, ne mogavši da se više uzdrži od suza, plača, izidje iz sobeUstadoh i ja da idem. Jova me nije zaustavljao, ali ine je gledao bolno, molećivo, kao očekujući da mu obećam da' ću mu opet doći, obići ga. I ja mu obećah. I to da ću, nekog dana u veče, na ,,sedenje“, doći. Jer znam da sad svake noći njima od rodbine po nekoliko njih dolaze, donose ponude* seđe kod njega, razgovaraju ga, i kao čuvaju od $mrti. — Pa dobro, dodji, isprati me on, obradovan mojini obećanjem. — Mi celc ncći sedimo. Ja nikako ne spavam. U kujni majka nn* i žena Stauika zausiav’jahu me i mollihn da ostaucm da riičam- Nisam mogao. Ođoh. Ali mc na kapiji sustiže majka mu. Trčaia jc za mnom, a u is ’j vreire upiašeno obzirala se, da je ko ne spazi kako za mnom trči i zaustavlja me, a naročito se krila od prozora sobe u kojoj je bio Jova, da je on ne bi sp«tzlo 1 video kako ona tako za svakim gostom, koii njemu dodje u posetu, da ga pohodi, posle trči, dosadjuje im. — Sinko! Zaustavi me. Je li ti moj Jova što govorio? — Ne. — Oh! poče ona da mi se tuži. Jest. Ništa on neće da kaže. Samo tako ćuti. Pa moram, sinko. kao što vidiš, eto, drugoga:.. A nama ništa on neće da kaže. Ni „bolan sam“, ni ,,oh“, ni „ovde me boli“, ni ,,ovo mi se jede, paJo mi na um, daj mi, rnajko"... Ništa, ništa, sinko! Samo tako ćutl. Sramuje se stidi od nas i ništa, ni§ta neće nama da kaže. Te

Iznenadna ruska Ijubav prema Poljskoj. . i (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina") Petrograd, 1- maja. Pctrogradski brzojavni ured javlja; Komisija, kojoj je povjereno prečišćavanje stvari kraljevine Poljske, otpočela je, poslije kratke svečanosti, svoj pad u zimskoj paiati. Ministarski predsjednik L vv o w je držao govor, u koine je rekao: Sastav ove komisije i njen rad treba da posluži kao simbol i j'emstvo jasnosii i čvrstine osnove, na kojoj će se od sada r.alaziti odnosi izmedju dva bratska naroda. Komisiji će spadati u dužnost da prečisti ne sarno sa starim uredjenjima i stvarima, nego i sa svinia zadjevicama i nesporazuniiina izmedju ruskog i poijslcog naroda. Koaliciono ministarstvo ti Rusiji? (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina“.J Lugano, I. maja. ,,C o r r i e r e d c 11 a S c r a“ javija iz Petrograda: Plehanov ic primio ponudu minist'ra za saobračaj Nekrassova, da zauzme mjesto predsjcdnika novog odbora u ministarstvu željeznica, kome je dužnost da prouči pitanje o poboljšanju stanja žeijezničkih zvaničnika i radnika. Time Plehanov čini prvi korak, da neposredno učestvuje u vladi. ,,R u s k a j a V o I j a“, list koji dobija sve veći upiiv, izjavljuje, da je obrazovanje koalicionog kabineta jedino sredstvo, kojiin bi se mogao ublažiti sukob ižmedju vlade i pojedinih socijalističkili struja, a možda bi se tad mogao sasvim i otkloniti. Sudbina cara Nikole. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Bern, 1. maja. Lyonski listovi javljaju iz Petrograda: Ministar pravde K e r e n s k i je izjavio, da se bivši car Nikola ne može sprovesti u Petro-pavlovsku tvrdjavu, jer je ona već — prepunjena.

Ausiro-UfiarsKo. Admiral pl. Njegovan — načelnik mornarske sekclje u ratnom mlnistarstvu. Kb. Beč, 2. maja. Njegovo Veličanstvo car i kralj K a rio upravio je adiniralu Njcgovanu ovo Prcvišnje ručno pismo: Dragi admirale pl. Njegovanc! , Imenujem Vas, ostavljajući Vas u Vašem đosa(dašnjem po'.ožaju zapovjednika flote, za zapovjednika cjelokupne mornarice i šefamorske sekcije ratnoj* ministarstva. Karlo, m. p.

iieagraničenl podmornlčki rat. Potopljeni brodovi. Kb. Drontheim, 2. maja, Ruski parobrođ „O1 g a A b a 1 i a“, 2400 tona, natovaren ugljem na putu iz Nev Castela za Kol, potopljen je ,60 {rnorskih milja od sjevernog rta. Kaperan potopljenog broda je izjavio, da se izmedju sjevernog rta i Murmanske obate nalazi 16 podmornica.

Amerlka u raiu. Amerika | sporazunme slle. Kb. Amsterdam, 2. maja. ,,Times“ javlja iz V/ashingtona: V&ličanstven prijem, koj'i je ukazan britanskom i francuskom naročitom izislanstvu, ne trcba da nas vara o tom, đa Amerika još nije došla rfo saznanja, da se u ratu na-

moram drugoga, kad mu ovako dodje, da pitani, molim, da ako njemu što nije kazao, potužio se, a on nama ništa neče sinko, da kaže.“ Ispričah joj što sam znao. Kazah, kako sam mu obećao da ću ga još koji put obići, da ga bolesnoga posetim— Dodji, sinko. Dođji, :c ako bar tebi što kaže. Zaradovana, otprati nte cna.

Uklđanje kmetstan u HraatskoJ. (Iz hnvatske prošfosti.) 25. aprila 1848. g. ostaće za Hrvatsku veliki istorijsiki dan. Toga je naimc dana ban Josip barun J e I a č i ć u 'k i n u o u H r v a t s k o j kmctstvo. Držimo, da će naše cajenjcne čitaoce zanimati. ako doneseiTK) bansku naredbu, k-ofoni je to djelo izvedeno. Naredba gla si: ,,Mi, baron Josip JeJačić od Bužima, ban hrvatski, sIa>vomšfci i dalmatjnski, Njeg. apostol. VeSčanstva Ferdinanda I., cesara Austrijanskoga kralja Ug.irskoga, Ccskoga, Lombardskoga, Mletačfcoga. Daimatinskoga, Hirvatskoga, Slavonskoga i Goričkoga, Vladimirskoga i Irskoga it. d. pravi tajni držaivmi savjetnik, feldmaršallajtnant i u kral'jevstvu Llrvatsikom nad cdjefoni vojskom i vofoom Krajinom zapavjcdajući gcneral, svemu finvatskomu i slavonskomu narodu I pufcu od Boga poinoć i pozdrav. Akoprem je već u fcraljevinaih Hrvatskoj i Starvoriiji progkšeno, da je svaka urbarsfca daća, Tobota i dcsetina crkvena dotrgnuta, Vi Ipak bi sumniati i bojati se

Broj lao . fazi. Može se reći polovina Američana gle^ daju ovaj rat sasvim akademski i čvretd vjeruju u pobjedu sporazumnih sila, p« vodeći raćuna o onom žto se dogadja^?i misli, da jc zadatak Amorike da pobjeda ubrza finansijskom i moralnom potpororni Mišljenje, da se Amerika nalazi prcd istom opasnošću koja i sporazumnim silama prii jeti, za pjili je sa svim strano. Izvjestilac na( lazi kao najbo !je sredstvo, (Aa se Ameriid predoči tožico stanje, u kome se Engfe* ska nalazi, naroćito prikazom onih pii.stpi. šenja, koja je stvaraju podmornite.

Nojnovile brzojovne vijesii. Lloyd George u FrancuskojKb. London, 2. maja >. Ministarski predsjednik L1 o y d; O e o r g e otputovao je sinoć u Fran^ cusku. Zabrana izvoza kovina Iz Spanije.Kb. Bern, 2. maja . Lj'onski listovi javljaju iz Madrifla: Ij§ voz kovina je zabranjen. Ministar finaitj sija izjavio je, da se vlada mora pobrinuti; da u zemlji ne poinanjka potrcbne kotić« ne kovina. Ako se pokaže da ima suviškrt onda će 'ge zabrana opet ukinuti. Tučnjava izmedju prljatelja I neprija’ telja Nljemaca u San Sebastianu. Kb. Bern, 2. maja-A Lyonski listovi javljaju iz San Sebastiaž na: Poslije skupštine, koju je održala antfi njemačka iiga, došlo je d<> nemira. Prijatelji Nijemaca priredili su manifestaciju u korist neutraiiteta. Razvila se tučnjava, r> vrijemc koje je policija pohapsila nekoliko manifestanata.

Crvđ l oKollto. Dncvni kaiendar. Danas je četvrtak, 3. maj, po siarom 20. aprlL Rimokatolici: Našažće Sv. Krila; pravosiavni: Todor Trihijan. — Stince k radja u 4'41, a zaiazl u 7’14. Beogradski orfeum: Predstava u gradjanstvo, početak u 7 satl na veče. Plovidbu izmedju Zemuna i Beograda danas vrši c k. povlašteno dunav* sko paroplovno društvo. Polazak tz Beograda u Zemun od 7 sati prije podne do 8 sati na veče svakoga sata o s i m u 10 ». prije podne i 3 s. poslije podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 6 30 u jutro <kS 7-30 na veče svakoga sata o s 1 m u 10 30 prije podne i 3'30 posllje podne. Kinematografi: Vojni kino (Kokifi seum): U 6 sati poslije podne predslava r* vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): Predstava za gradjanstvo. PočeiaK i! 6 aati na veče. Ćasnička i člnovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noćl. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnld .Brčko': od 2—4 sata poslije podnc. U bolnicl u Brflnn“: od 9'30—12 saii prljć podne i od 2—4 sata poslije podne Odiikovanie. Njegovo Veličanstvo car i kraij Karlo podario je bivšem turskoin žan- 1 darmerijskom kapetanu u Mitrovici na Kosovu Derviš-begu N u r i-u u znalc priznanja za pomoć, koju je on dao au-» stro-ugarskim četama, viteški krsi re-* da Franie Josipa sa ratnom dekoraci-i Jom. Traže se. Da se jave radi prijema novca: I. Družtvu Crvenoga Krsta i C. i k. glavnoj vojnoj guberniji Srbije | Beograđu, Simina ul. 21: Monopolski službenicii Gaja Gjorgjović, Dragutin Mihajfović; Nastas Avramovič; Ljuba Ignjatović; Milivoje Todorović; Mihajlo Gjorgjević; Sava Raškovićj Jevrem Gjnrićić i Obrad Ilić. G. g. Velimir Savić, sreski načcljirk Kratovo; Gjorgje Micić, poreznik Kratovo; Stevan Čutnrilo, profesor;/Mi!an MarkovićPeper, državni činovnik iz Kruševca; Alilen-

moigfi radi ove Vaše novo zadobljene pravice, iz toga uzroka, jer vrliu toga u Vaših rukah nikakova pisma Jož dosad ncrnaic. Zato Mi, ban hrvatski, slavonski i dalmatinsfci, kano Vaš od svietloga kralja naimenofvaiu i postavljcni vrliovni poglavar, i Vaših pravica branitelj, želeći Vas umiriti 1 osigurati, dajemo svim Vam, od hrvatsfco slavoivsfcoga naroda, koji ste do »ada bili spaj'mski tii gospodski podiožnici, ovo Našo otvoreno bansko pismo, s kojini Vam novo zadobljcne Vaše pravice i slobošćinc, po kojih Vi sfcupa sa svim Vašim pofcolcnjem za na vieke o d r obote gospodske i svake dače urbarialske i desetine crkvene oslobodjenijeste, po jafcosti i krieposti rvaše bansfce časti i oblasti osjeguravamo, obcćavajući, da Vain nitko ove Vaše sada zakouom dane i od premilostivoga kraija potvrdjene pravice I slobošdne nikada više do viek vieka uzeti ne može niti smije. Vrhu česa Vam i Vašem obojega spou odvjetku o\'o Naše vlastitom ridcom podpisano, velikimbanskimpečatom potvrdjeno odprto prsmo dajemo i podieJiujemo u Zagretou na da« sivetoga Marka, to jest dvadcset petoga travnja godine hl« Ijadtt osam sto četrdeset i osme. Barun Josip Jelaćič, Ban.“ Za bolje razunujevanje banova pofožaja u ono vrijemc, evo još nefcih podataka iz „Zapdsnika 6abora trojedne kraMevine...“ gdje se veli: „Godine 1848. 5. i shjedećrh dana nrieseca iipnja 1 srpnja u Zagrebu najprije u« piad svete Katarine, posMe pako u kaz*-, kšnoj dvoram pod predsjedništvom pr*>