Београдске новине

Broj 121. 'BesplatnTproUetnja povrća. T picdjašnjem čUnka ;iOvt ovim uaslovoin u „Bcogradskim Nov'nania'*, br. oil i. aprila bilo je govora o koprivi i fofcslačku, a u ovom filantt i b ; fe r«’!cJI o pepeljugi, divljoj lobođi i mladom štiruSve Iri pomenute biljke slažu se u toni, što imaju neugledno cvijećc zeJenkaste boje kao i lišće i što rastu na sličnim miestima u blizini domova, po baštama porcd usjeva i pored putova. Za pepeljugu i lobodu. pominje se i u botanikama da se inlado lišće obc ove bilikc upotrcbljujc kao varivo kao i spanać, koji takodje dolazi u familiju pepeljuga. Medjutim da se i mlad stir bez koriena upotrcbljava kao varivo. i to kao vrlo ukusno varivo, to je manje poznato, a naročito varošanima. Sljeduje opis ova tri povrća. 1. P o v r ć e od lišća m 1 a d e p e p e 1 j u g e. Pcpeljuga je jednogoJišnja biijka sa uspravnom ćoškasrom stabljikom. Ciiela biljka zajedno sa lišćcm i cvije’ćem izgleda brašnjava. kao posuta pepc’iavim prahom i otuda imo pcpeljuga. Donje Iišće je čctvrtasto a gornje duguijasto. Pepeljuga je vrlo obična biljka i na prljuši kao i po usievima, pored putova i u blizini domova. Skuvano po.vrće od mlade pepeljuge ima svoj osobiti miris — aromu kao mlada boranija i zato je pcpeljuga, oduosno iišćc pepeljugino za preporuku kao proljetnje povrće- Ovo pepeljugino povrće još se drukčije zove „pepelJavo zelje“. Ovo besplatno povrče poznato je ne samo kod seoskog svijeta u Srbiji nego i po nekim varošima pa eto i u samom Beogradu siromašan svijet zna vrlo dobm za ovo pepeljavo zelje. Zbog liladnoće, koja je trajala nekoliko dana treba još malo pričekati na pepeljugu. 2. Povrće od lišća d i v! j e 1 o b ode. U botanici g. Živojina Jurišića prof. a tako isto i botanici Josifa Pecića i Djure Kozarca, pominje se loboda i njcna upotrijeba kao povrće, ali to se odnosi na pitomu lobodu s vetikim blijedo zclenim lišćem, koje se naročito sadi po baštama. Lišće ove pitome iobodc prodaje se na varoškim pijacama za namirnice i ona je varošanima dobro poznata. Ovdje je pak riječ o divljoj lobodi sa duguljastim lišćem, koje je ozdo bijelo 1 pri dodiru lepljivo- Ova đivlja loboda raste po baštama i po niivama poređ usjcva na dobroj djubrevitoj zemlji. Lišće ove divlje Iobode upotrijebljava se kao povrće kao i lišće pepeljugino, i to naročito u krajevinia duž Morave, pa i gdjekojim krajevinia daIje od Morave. Skuvauo povrće od ove ’liv'ie lobode kao i od pitoir.o loboJc ima osobeni mlris, svojstven samo lobodi. 3. P o v r č e o d m 1 a d o g š t i r a. Štir je onu blijedozclena biljka sa granatom stabljikom, koja raste po baštama, pokraj putova i pored rijeka, čiie sjeme ptice zimi tako željuo traže, a osobito ouda kada sniježni pokrov prekrili zemlju, a iz snijega samo vrškovi štira vire kao neki znak svratišta za gladne ptice- Mlad štir upotrijebIjava se u smederevskom okrugu, zatim u valjevskom okrugu, uopšre reći u zapadnoj Srbiji i u Raškoj do Kosova, pa i u Bosni, a kotl prekodunavskili Srba u Banatu pa baš i u varoši Novom Sadu. Novosadjani imaju fini ukus za jela kao i Beograđjaui i u Novom Sadu ovo skuvano povrče od štira smatra se kao vrlo dobro ukusno ielo. Prema svenni ovom što je kazano, ovo je besplatno povrće za preporuku i treba da se odomaći i po drugim krajevima i va-

još bojim. A opet kako čija narav. Tvoj pokojni amidža Juro pripni konje za onim istim donjim grobliem, gdje sam ja presjekao svoj pas, legni u kolibu nsred groblja i nikad ništa nije vidio. Jedamput su ga otišli momci plašili, I ja pristao za njima. Be on prepao sve nas! — Kako to? upitam Šćepana. — Lijepo. Spazio nas nekako i zaklonio se kraj ograde pa ćućno. Ja bio naprijed, ier sam se bojao iči stražnji. Uzmem ja i još jedan prelaziti polako preko plota. A bila bujad velika — u red ko plot. Istoin ti čapi nešto mcne za nogu, a tako i drngoga. Ulivatilo, brate, kosti lomi! Krisnusmo pa natrag. Be nešto u obojice prionulo za uogu i zveči. Čim to čuše drugi, nagnu ti bježati ko zvijezda. I mi bježimo, a nc smijemo ni pogledati, kojl se vrag vuče za nogom. Kad bijasmo na po puta do sela, ustave ti se onl pred nama i sklope stranputicom bježati. Opazimo pred soboni strašnu budinu, s nekom vražjom kapetinom. „Šta ‘s‘ sada, majka ti žalosna! Em nas nešto potjeralo, em drugo dočekalo!..." — Be nema se kada misliti, već udri i mi uzbrdiee. I prikaza naklopi za nama, uhvati za onu ziniju, što je vueemo sobom, i ne đa nain daIje. Stadc nas pomaganja. „Šta se gulite ko djavoli?“ izdere se prikaza. „Odnesoste mi sidžim (puto), pa nemani čim da pripuem ono dvoje kliusadi!“ — Ma zar si to tl, Juro, djavle!“ On se otrže smijati. I sad istom opazismo, da nain je bukagije sklopio oko jioge, a kad sino stali bježatl, izletio je pred nas prijekim putem pa nas izlndio. fcto je slobodan insan! S, L,

Petak rošima u Srbiji, gdje ovo povrče još nije poznaJo. Mlad štir se bere onda, kad počne razvijati grančice, pa se tc grančice zajedno sa lišćem beru, daklc slično kao kod koprive. Kao sto se pravi pita sa bundevom i pita sa zeljem, iako isto se pravi i pita sa štirom. Mladog štira još za sada nema aii ćc g.i uskoro biti. Posliie opisa ova tri besplatna povrča, treba još nekoliko rijcči kazati o jednoj vrsti pepeljuge sa kopljastiin lišćem, koja je vrlo srodna pravom spanaću po obliku lišća, a i po ukusu najbliža je spanaču i zato je dobila ime d i v l j i s p a n a ć, a Nijemci je još zovu d o b r i H a j n r i li. I lišće ove kopljoliste pepeljuge (divljcg spanaća), kao što tvrdi g. Živojin Jurišić, profesor, najčuveniji botaitičar u Srbiji, poslije Pančića, upotrijebljava se kao povrće za jelo u mnogim krajevima Srbije- Radi boljcg, tačnijeg poznavanja evo i kratkog opisa ove važne biljke: 4. D i v 1 j i s p a n a ć ili k o p 1 j o 1 i s r a p e p e I j u g a. To je dugovječna biljka sa debelom, uspravnom, ižljebnom i lisnatom stabljikom. Lišće je zeleno i kopljasto, kao i u spanaću i otuda ime d i v 1 j i s p a n a ć, a pok. Kosta Crnogorac, vrlo čuven botaničar, savremenik Pančićev, pored imeua divlji spanać, zabiIjc/Zo je i drugo narodiio jme k o z i j i r e p. Uijeće je neuglodm zeIja>;o kao i kod prave pepeliuge, lobodc i štira. Cvjctnc gomilicc bez lišća poredjane su u grozdove, a sjemke su tačkaste, sjajne. Raste porcd putova i potoka u brdovitim krajevima. Raste i u okolini Beograda. Varošanima ovaj divlji spanač nije po-ziiat i zato je ovdje bliže opisan, eda bi se javio i na varoškirn pijacama iwred pravog spanaća, jer kao što jc gore spomenuto po ukusu je najbliži pravom, pitomom spanaču. Sp.

Grad I okollca. Dncvni kalendar. Danas je petak, maj, po starom 21. april. Rlmokatolici: Florijan ; pravoslavnl: Januarije 1 družina. — Sunce se radja u 4'30, a zalazi u 7"15. Bcogradski orfeum: Prcdstava za iasnike i vojnike. Poćetak u 8-30 na veče. Plovidbu izmedju Zcmuna i Bcograda danas vršl ugarsko riječno 1 pomorsko paroplovno drustvo. Polazak iz Beorada u Zemun ođ 7 sati prije podne do satl na večcr svakog sata osim u 1 sat pos'ijc podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd ođ 6'30 u jutro do 7'30 na veče svakog sata osim u 12 30 u podne. Klnematografi: Vojnl kino (Koloscum) : U 4 i 6 sati poslije podne prcdstave za gradjanstvo.— C. i kr. gradjanski klno (Paris): Predstava za gradjanstvo. Počctak u 6 satl na večc. Casnlčka i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. Posjeta bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „BrQtin“: od 9'30—12 satl prlje podne i od 2—4 sata poslije podne. Prijava turskiii podanika. Po naredbi car. otomanskog komesara u Beogradu imaju se svi muškarci turski podaniei, koji se nalaze u Beogradu u starosti od 18—46 godina, od danas u roku od 5 dana prijaviti u zgradi turskog poslanstva, Pozorišna ulica broj 7, od 9—12 sati prije podne i od 2.30—5.30 sati poslije podiie. Preseljeno prijavno odjelenJe. Prijavno odjelenje preseljeno je od 2. maja ove godine u zgradi u Kralj Aleksandrovoj uliei broj 11. (prizemlje, ulaz: ugao Kra]j Aleksandra i Vlajkovićeva ulica). Prijave i odjave, zatim prijave pučko-ustaških, i!i vojnih obveznika vlnstitih državljana, kao i izdavanje objava i legitimacija vrši se od sada u navedelioj zgradi. Okružna komanda Beograđ- grad. Na osnovu naredbe car. i kralj. Oeneralne Vojne Oubernije Pras. Br. 8887 od 19. aprila 1917. god. upravno od]elenje mosne brane grada Beograda k. u k. (Bruckenkopfkommando) dijeli se od ove i kao: Okružna komanda Bcogra dg r ad izravno se podredjuje glavnoj vojnoj guberniji. Novo osnovanoj okružnoj komandl podredjuje se: opština grada Beograda i sreske komande Žarkovo. Banjica i Mirijevo, kojc su do sada bile podred;ene komandi mosne brane grada Beograda. Car. i kralj. komanda mosne bnne grnda Beograda ptestaje više b ti upravna vlast. Traže se radi prijema novtauih uputnlca. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da se jave g. Vojj V e I jk o v i ć u, predsjedniku opštine grada Beograda: 1. Nikola A ii d r i j a š e v i ć, iz Bcograda; 2. Dragomir S a v i ć, pisar po]icijski; 3. Dragomir D j o r d J e v i ć, sreskl pisar sa Umke; 4. Sima T u t n i k o v i ć, ekonom boinicc za duševne bolesti: 5. Raša Todorović, praktikant uprave grada Beograda; 6. Mati Save Živanovića, svršenog pravnika; 7- Q r o j, učiteljica iz Venčana: Beogradske Novine 8. Marija D i m i ć k a, učiteljica iz Venčana; 9. Draginja Markovič, učiteljica iz Darosave: 10. Zorka 1 v"k o v i ć e v a, učiteijica iz Darosave; 11. Andrijana Obradovićeva, učittljica iz Junkovca; 12. Milica Jakovljevlćeva, učiteljica iz Lazarevca; 13. Petar A n t o n i j e v i ć, iz Malog Požarevca; 14. Vitko A r s i ć, služitelj načelstva u Prištini; 15. Nilcola Taušanović, upravltelj kaznenog zavoda u pcnzijl; 16- Stefan R a d i v o j e v 1 ć, upravnik u penziji; 17. Stcvan N i k o 1 i č, vojni iiiarveni ijekar u penziji; 18. Stevan Jovanović, činovnik ministarstva u penziji; 19. Sreten T r i f k o v i ć, sekretar okružnog načelstva u Kurnanovu, sada na Umci; 20. Milorad A r s i ć, policijski činovnik sa Uinke; 21. Trajko A n d j e 1 k o v i č, služitelj okružnog načelstva; 22. Stojan Atanacković, služiteij sreza u Krivoj Palanci; 23. Mihajlo M i j o v i ć, sreski načelnik u penziji; 24. Milosav C e k I č, porezmk u penziji; 25. Natalija B a j a z e t, praktikant poreske uprave; 26- Svetozar Protić, telefouski radenik; 27. Svetozar Popovič, poštanski kondukter, i 28. Emilija Bogdana Zlatića, sudijc iz Zaječara. Prilikom prijema novca, potrebno je iinati uza se redarstvemi legitimaciju. U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje tačne adrese, preko kojih bi im sc novac mogao poslati. Da se jćve radi prijeina novaca gosp. Vladimiru S. C o n i ć u, načelniku ministar. u penziji (Bitoljska ulica 72): Mihajlo Z d r a v k o v 1 ć, cariiiik u penziji. Miloš Todorović, knjigovodja. Mihajlo S t o j a d i n o v i ć, okruž. blagajnik u penziji. Mihajlo M. J o v a n o v i ć, sreski kapetan u penziji. Mileta NaurniOvić, dijurnista carinske uprave. 'i ••n Mileta Slavković, služitelj carinske uprave. Milan S t o j a n o v i č, služitelj carinslte uprave. Upofreba peroclda. Jedno od najboljih sredstava za prskanje vinove loze jeste perocidova čorba. Spravijanje troprocentne perocidove čorbe (samo tako jaki rastvori mogu se upotrijebiti) treba da se vrši na ovaj način: ,‘i5i!sBravljanje trcproccntne perocidove čorbe napuni se jedna kaca ili bure sa 50 Iitara hladne vode, izmjeri se 3 klg. čistog perocida i izmjerena sol sipa se u voJu i iniješa drvenim šlapom. Jednom rukom vađi se sol iz džaka, mrvi se sitno i siiia, a drugom rukom se neprestano miješa. Poslije sipanja tekućina se s vremena na vrijeme miješa i onda se ostavi da stoji preko noći. Slijedećeg jutra perocidov rastvor dobro se promiješa i ostavi se jedan sat, da se taloži. U jednu drugu posudu od 100 litara zapreniine stavi se 3 kl. gašenog kreča iz krečane, nalije, se na :o 5 lit. vode i izmiješa, da ne bude u njem mrvica. Tome se doda oko 20 litara vode i dobro sc -promiiaša. Kad je to krečno mlijeko gctovo, sipa se u njega pohgano i cprcviio uz nepresiano miješanje vapnene čorbe peroc'dov rastvor, koji se dolje izdvnja od tajcga. Perocidov rastvor prije nego se S'pa ne sniija ,-e miješati. Taiog peru'dovog rastvora koji je pjeskovit mora ostati dolje, jer prouzročuje zapušenie rupica u štrcaljkl. Poslije sipanja perocidovog rastvora u krečno mlijeko napuni se posuda sa 100 litara vode, jedno vrijeme dobro se miješa i perocidov rastvor po praviiu je gotov. Tako spremljena čorba ima se ispitati Pheiiolphtalein-liartijom, koja će u njoj dobiti crvenu boju. U protivnom slučaju ima se krečno mlijeko tako dugo dolivati dok se to ne postigne. Tako spravIjena čorba drži se nedjeljama. Naknađno obavijestiče se gnadjanstvo, kada će se ovo dobro sredstvo za prskanje loze razdavati vinogradarima. Sava opada. Posljedniili nekoliko dana Sava je naglo opala i već su se mnogi dijelovi zemunskog pašnjaka, koji su do skora bili pod vodom, pojavii!, i s njih će svježa zelena trava uskoro primamitl krda ovaca, koja će mimo pasti pod divniin proljetnjim sunčanim zracima na veličanstvenom utoku Save u Dunav. Gostovanje beogradskog orfeuma u Srbiji. U \Temenu od 19. do 29. aprila prlredio jo beogradski orfeum predstave u nekoliko gradova c. I k. vojno generalne gubernije u Srbiji. Prva jc predstava bila u Kraljevu, gdje je u gostionici ,,Wien“ za dva sata bila poidignuta pozomica. Pr\a predstava", 21. p- m., bila je oilično posjećena, prisustvovao je cio časnički zbor i veliki broj gradjana. kiućeg dana prire-

4. maja 1917. djena je prcfJstava u Cačku u gostjonici „Viribus Unitis". 23. i 24. p. m. bde su predstave u Užicu; pivoga dana u tamošnjoj časničkoj menaži, a drugog rJana u c. i kr. kinu, gdje su mogli prisustvovati i gradjani. U veče 25. priređjena je predstava u Jagodini u tamošnjoj vrlo lijepo ukrašcnoj pozorišnoj dvorani. Predstava je biia. odlićno posjećena. Završctalc gostovanja bio je u Kragttjeycu, gdje je orfeum priredio 26. i 27. prefJstave u gostionici „Takovo“. Odziv je bio toliko veliki, da je 27. po podno prirefijena vanredua predstava. Svc predstaw vršene su u okviru ncfljelje udovica i siročafJi, te je i prinos natnijeJijen dobrotvornirn svrhama. Zabranjeno je kidati jorgovan. Dvije ovdašnje osobe prijavljene su zbog nancscne štcte u parku. Ovom se prilikom napominje, da je zabranjeno kidati jorgovan i drugo ukrasno cvijeće u javnitn parkovimaPretjerivanje cijena. Protiv obaćara Jovana Stefanovića, Terazije br. 16, predata jc prijava zbog prodaje loše robe po pretjeranoj cijeni. Pokvareni inlauići. 2. maja pritvorcna su tri dječaka zbog kradje, sva trojica u dobi od 12 do 13 godina. Oni se zovu: Branko 2iv o j e, Srefen Ć i r i ć, oba sa stanom u .Vatrogasnoj ulici br. 11, i Jovan T«th sa stanom u Ćika Ljubinoj ulici br- 35. Oni su lupali prozorska okna i kroz ova se uvlačili u lokale ovdašnjih trgovaca, te otud pokrali raznu robu u ukupnoj vrijednosti od nekiii 120 kruna. Istog dana pritvoren je jedan mladi kesaroš imenom Momčilo N i k o 1 ić, koji je na Cvjetnom trgu ukrao tri krune iz džepa jedne osobe gradjanskog reda, pa tom prilikoni uhvaćen. IzgubljeuoNa putu od konaka do Birčaniiiove ulice izgubljen je sa korice mača"donji mesingani okov. Nalazač se moli da ga donese c. i k. policaiskom zapovjednišU'ii, gdje če dobiti nagradu. . ,, Nadieiio. Na uglu ulice Miloš Veliki i Kraljice Natalije nadjeni su razni dokumenti, koji glase na ime Ignjac Danica i Gjorgje P o p o v. Dokumenti su predani c. i k. policijskom zapovjedništvu, gdje ih onaj, koji ih je izgubio, može primiti. Izvještaj prijavnog ureda. 2. maja; Prijavljeno 128, odjavljeno 31, preseljeno 90; u gosiionicama prijavljeno 92, odjavljeno 137. ostalo u gostionicama prijavljenih svega 283 stranaca.

Poslilednle brzolovne vljestl. Njegovo Veličanstvo car 1 krajj Karlo 'ia prolazu kroz Krakov. Kb. Krakov, 3. maja. ^vorski ie voz Njegovog VeliČanst'va danas prošao kroz Kr;' ov. Na poziv Njegovog Veličanstv. ušao je u Krakovu u voz galjci.sia namjesnik grof H u y n. Debata o podmorničkom ratu u francuskom parlameittu. „Ozbiljnost se podmorničkog rata ne da više zatajit i“, (Naročiti brzojav „BeogTad. Novina“). Ženeva, 3. maja. U francuskoj je komori izvijestio poslanik T i s s i e r o podmoničkoj opasnosti. On ie izmedju ostaloga rekao: Ozbiljnost se podmorničkog rata ne da više zataj i t i. Vlada nije — prema njegovom mišljenju — uišta učinila, da u pravo vrijeme predusretne toj opasnosti, koja se morala razaznati. Velika je jakost podmornica, što su za njihovo suzbijanje potrebna neizmjerna odbranbena sredstva, skopčana sa ogromnim troškovima. Podmornice su ratno oružje od čudovišnog djelovanja. Odstup engleskog ministra za niornaricu Carsoiia. — Američka reprezeutativna kuća za samoupravu Irske(Naročitl brzojav „Beogradskih Novina".) Haag, 3. imaja. ,,T i m c s‘ objavljujc predstojoći Cfisiup ministra za momaricu Carsona, koji da Ć6 odstupiti zbog —■ pitanja homo mle. — 184 člana amoričke reprezentativno kućo upravile su adresu L1 oy/l Oeorgesu, u kojoj traže samoupravu za Irsku. 1. maj u Parlzu. Velike đemonstracije za mir. •»< j Sukob s a polici jom. , (Naročiti brzojav »Beogradskih NovinasJ Ženeva, 3. anaja. Majska se proslava francuskih socijalista, koji pripadaju manjini, ispoljila u veliku manifestaciju za sporazum u svrhu mira. Na skupštmi u pariškoj sindikaiistjičkoj zgradi prisustvovalo jo 10.000 ljudi. Skupština jo prihvatila jednu političku rez»ludju, čiji je tekst cenzura zabranila. Poslije zavTšetka manifestacije poš!o je 5000 muževa i žona pod barjadma na Plaoe |de la republique. Na Boulevardu Magenta |došlo je do teškog eukoba ga policijom, ko t d čega je uapšeno više demonstranata. Ograničenje u Englesko]. Kb. Stockhobn, 3. maja, iz pouzdanog se vrela saznaje, da ae ogranitavanje živežnih sredstava u Engleskoj vrlo teško |o sjeća. —• Naročito je teška postala opskrba djece.

ouana a

Svrha LIoyd Georgesovog puta « Francusku. (Naročiti brzojav „Bcogradskiii Novina' 1 ) Rotterdam, 3. maj«. B o n a r L a w izjavio je u donjem domti, da je put Lloyd Oeorgesa u Francusku u vezi sa prilikama, k o j e se nijcsu dale predvidjeti. Auarhija ii Kronstadtu. (Naročiti brzojav „Bcogradskilt Novina"). Stockholm, 3. maja. ,,D ] c n“ pišući o nemirima u Kronstadtu, veli, da anarhija, koja je ondje zavladala, ugrožava revoluciju. Trcba dari znak na uzbunu; ako je samo polovina od onoga istinito, što se javlja o kronstadtskim nemirima, onda to mora izazvati užas- Radnički i vojnički savjet mora uložiti sav svoj autoritet, jer če se inače približiti katastrofa. Ogrouuia uzrujanost u Engleskoj zbog podoiorničke opasnosti. (Naročiti brzojav »Beogracfskih Novinac; , Amsterdam, 3. niaja. Uzrujanost jc medju engleskim stanovništvom zbog podmorničke opasnosti došla do vrhunca. Naroii traži, da ge {uestane sa sisteinom zatajivanja te da 6« narodu saoj>šti pravo stanje stvari. Izjava njemačkog državnogtajnika Helfericha, da Englf-ska zataiuje činjenice, doveia je u vezi sa nastalom nestašicom žive^rrih namlniica do stanja, koji bi mogao primorati vladu, đa saopšti javnosti cijeli opseg njemačkih podmorničkih uspjcha. Posljedice neuspjeha frattcuske ofenzhe. (Naročiti brzojav »Beogradskih Nov7na»i Ženeva, 3. maja. Smijenjcn je dalji jzvjestan broj francuskiii gencrala, koji su zapovijcdalt za vrijeme francuske ofenzive. —• Poslanik IIennessv tražio je jednom svojom interpelacijom u komori, da se ovi generali, „koii su zbog nedovoljno topničke pripreme skrivili, da jedošlo do najstrahovitijih gubitaka na ljudskom materijalu“, stave pred ratni sud. Austrijski tijemački i češki socijalistički izasianici ria konferenciji u Stockholmu. Kb. Beč, 3- maja. Kako večernji lisfovi saznaju, otputovati če zastupnici njemačke socijalne demokracije u Austriji 12. o. mj. na konferenciju medjunarodne socijalne demokracije u Stockholm. Konferenciii Će prisustvovati i češki socijaliste. Austro-Ugarska i Turska. Kb. Beč, 3. maja. Kako „N’eue Freie Presse“ sažnaje, doslo je prilikom boravka turskog velikog vezira Talaat-paše u Beču do vrlo intiniru'h vijećanja izmedju njega i austrougarskog mjjiistra spoljnih poslova grofa C z e r n i n a. Raspravljen je opšti položaj kao i sva alctuelna pitanja, te je konstatirana u sveniu potpuna saglasnost.

ffsraiinc zdmulje. Tjelesui razvitak omladiue. ,,W iener Zeitung“ objavljuje Previšnje pismo, upućeno ministru prosvjete, u kome Njegovo Veličanstvo naglašuje, da je prilikom posjete igri omladine sa zadovoljstvom zapazilo. da je potrebu živog poklanjanja pažnje tjelesnom razvitku omladine sad več I Škola priznala. Njegovo Veličanstvo izjavijuje blagodaniost ministru prosviete i svima onima, koji rade na unapredjenju te vrlo važne grane razvitka omladine.

Mno privredo. Teški dani za sporazumne države. U francuskim listovima od 1. maja opaža se velika zabrinutost povoJom sve večeg broja brodova, koji padaju kao žrtve neprijateljskih podmornica, kao i povećanili teškoča u nabavljaniu namirnica za države sporazumnih sila. Olemenceau več zahtjeva da se uvede jedinstveni sistem obroka-

Rozne vljesti. Kako Je Zagreb god- 1639. opskrbio siijepti ženu. U Zagrebu je god. 1639. živjela neka slijepa žena, koja se zvala Uršula. Ova se na gradsko poglavarstvo cbratila s molbom, da joj dozvoli sagraditl kolibicu kod Mesničkih vrata izvan gradskih zidina, nedaleko od stupa, koji je podignut u spomen muke Isusove. Sirota se nadala, da će Ijudi ulazeći kraj njene kolibice na Orič, sinilovati joj se 1 podati joj štogod hrane ili novca. — O. toj molbenici raspravUao je gradski senat u svojoj sjedniei od 24- niaja 1639, pa je stvorio ovaj zakUučak: Neka se Uršuli za uzdržavanje bijednoga života njenog doppsti, da uz Mesnička vrata podigne ,,huticu“ (kućicu). Senat stavlja samo zalitjev, da se za gradsku ubožnicu upotrebi veći dio one milostinje, koja će Uršuli preostati u času niezine tinrti. („Prothocollum actorum" u arhivu grada Zagreba.)