Београдске новине

Broj 123.

ttić Sima, sn'J. u ponz.i Nfvić Dušan, učit., Pri/ron • Nićifor, mitropolt, Pnstina; NikoES jelica Dobr., Cricvena ul. 4, Mladjiovac; Nikolajcvić Mileva Radojce, Mladcl,ovac; Nikoiić Ostoja, Cin. u p< nz. Obrcnouć Sinia, polic. komosar u pen.; Oriović Frusina, učit. u penz., Vučitm; Orlović Lazar, učit, Vučitrn. Pantclić Sreten, kapct. u pcnz.;Parić Stanija, Rogača, Sojiot; Pavlovic Sinia, okr. nač. upenz.; Pejo\ić Metod., učit., K.Oceva; Pešića, služ. san. odjcl. poroaica, Pctrovićcva Marija, učit, Orocka; Pctrovic Marija, udova; Petrović Natalija, ucit. u tv'nz, Skoplje; Pctronć Olga S., prakt. mijiist.; Popović Josif, učit. Kos. Mitrovica; Popović Leposava, učit. u pcnz. Pnstina; Pojx)vić Sava, magac. u p>:nz.; Popovic Serafin, inž., Priština; Popović Sima Oj., voj. kontrolor u pcnz.; Popo'.ić Vencđikt učitelj, Kičevo; Prlinčević Suttana, učitolj. u penz., Priština; Protić Ana Nikolo, Ripanj; Protić Svetozar, sresk. čin. u pcnz. Radojković Stcva, opančar, Mladenovac za Martu; Rafajlović Jda Jov., ndova, učit; Rajića Milana, slnž. san. odjei. poroćlica; Rajićković Kosta, učt, Kani.-ii IV" Ristić Sima, vojn. čin. u penz ; Ristić Svctozar, tnašin. fabr. duv. u pcnz.; Romanović Milovan, računovodja u peuz.; Rosić Sara, udova, šumadijska ul 2<.>. Savić Dragomir, opšt čin.; Savić Svctozar, sresk. čin. u penz.; Savić Velimir, sreski načeln., Kratovo; Simonović Jelena

Toše, preduzimača, Beograd, Prostofonaskdnika ul. No. 12, željeznička stanica Markovac; Splilial Rosa Jov., udova; Stajević I>aga, učit. pomoć., Niš? Stamatović Cvetko, učit. Vučitrn; Stavrić Nastasija, učit. u penz., Priština; Stovanović Živaua Tanasija, Ripanj; Stojanovič Gospava Stojana, Ripanj; Stojanović Neša, poreznik u pcnz.; Stojanović Teofilo, poštan. čin.; Slojić Svetozar, arhivar u pcnz.; Stojković I>arinka, učit. Groclca, Šumkarević Jelena Vojislava, udova. Todorović Svetolik, blagajn. ti penz.; Toinić Dušan, atač, Priština; Trifunović Nedeljko, vojn. čin. u penz. . Životić Smilja Velimira, udova, Ripanj. II. g|. Tomi Stojaiioviću, sveštenilai, Carigrađslca uL br. 1: Porodica Dimitrija Kuzmanovića, plsara glavno policijo; g. Nikola Vujić, kapctan u penz.; Natalija Stanković, prakf.; i Nikola Jovanović, sreski kapetan u\pciiz. III. g. Dragutinu GjorgjeVoću, sekretaru D. C. Krsta u v. g. g., S. fkograd, Dobračina uL 16: iz Ostnižnice—Umka: Nasta M. Sušić; iz Grocke: Stanojo i Persa Brkič;' iz B<x>grada: Dragutin Dimić; SvJti$lav Ilić, arhitekti; Simeun Gjorgjević, in iinjer i Emil Kralovec, inspektor željezn.

direk.; iz Prizrena: Jovan Janićijević, sud. služit; Svetozar Filipović, sud. služ.; Mihajlo Stefa/iović, čin. načcl; Živojin Ristić, sres. kapetan u penz.; Ranko Trifunović, rač. čin.; Marko Milovanović, prakt.; Milutin Antonić, sud. čin.; Draginja Stefanović, 6ud. prakt.; Kuzman Slavković, su(d. služ.; porodica Dimitrija Jovanovića, čin. načeL; Darinka Dimitrija Janićijcvića, udova, služit.; Lazar Spirić, služ.; Despot Jovanović,

služ. načeL; iz Niša: Porodica Spire Kocića, sresk. kapetan; iz Piištine: Cvetko Petković, profos.; porodica Stojadina Veljkovića, sres. čin.; Miloš Macanović, služ.; Živko Macanović, služ. nač.; Vitko Arsić, služ. naćel.; iz Ferizovića: Dragutin N. Gjuričić, porez.n.; Konstantin Pop. Janić, porezn.; iz Giljana: Rista Prhnčević, učit. u

ponz.; iz Golupca: Vojislav Stanković, prakt. 6resk. kase. IV. g. M i š i N i k o l i ć u, načelniku željez. direkcije, svakoga r&dncg dana ođ 10 do 12 sati prije podne u Crvenom Krstu, Dobračina ul. 16, prizemno I. vrata desno:

Ne'djeUa Viši kontrolori: Mnrinovića Marka, porodica; Ranković Isailo; Janković Petar, mžinjcr; željeznički čiuovnici: Vujić Dušan; Drndarević Dragutin; Gjorgjević Jovan; Žikić Aleksa; Jugović Jovan; Maksimović Persida; Mičanović Milan; Momirovič Petar; Mitrovića Milana porodica; Mišković Vojislav; Micić Radovan; Nešković Borivoj; NoŠić ŽivojLn; Nikolajević Duša.i; Nhiič Radovan; Pavtović Dragoljub; Pavlović Radovan; Pecarski Božidar; Protić Branisiav; Radović Ršjdiša; Ranković Andrija, Rašić Velimir; Cirković Dragutin; Računoispitači: M hajiović Dagćjnia6ino\x>dje: Lučić Toma; Milovanović Jovan, mladji; Nikolajcvić Miodrag; vozovodje: Marinković Zarić; Nfdeljković Pavle; Pavlović Proka; magackmari: Milovanović Gjorgje; Moničiiović Stojko; nađzoniici pruge: Vrbić Dimitrijo; Vukić Miloš; MilojeVić Živojin; Radović Viadislav; nadzornik fabrike: Kovačević Lazar; ekspeditor: Davinić Momčilo; pregledači kola: Kosovalić Dragutin; PaJić Aleksandar; koadukteri: Jovanović Maksim; Košan n ž vko; nadzornici magacina: KovačeviĆ Milan; Hadži-Lazarcvić Gavrilo; desetari: Jovanović Adam; Mladeiiović Milorad; ložači: Dimkića Lazara porodica; Miliajlović Vojislav; kočničari: Varagić Radojko; Vučković Milan; Gačić Svetozar; Gojića Jovana porodica; Gojković Milan; Ištvanović Dobrivoje; Milešević Luka; Pa’ibrkić Veljko; Ristić Toma; Sandić fvan ; Sekulić Mlajden; Silčić Borisav; skretniČari: Aćimović Milenko; RiČanin Novica; Vučković Nikola; Jovanović Dimitrije; Živić Gjura; Kotnrović Mladen; Lazarević Lazar; Mitie Dragutin; Pavlović Mijiajlo; Paunović Jordan; Rašše Vjdoje; Ristić Stevan; manevriste: Djuitrijević Dragutiri; Savić Jovan; čuvari magadna: Krstić Petai'; Popović Ljubomir; lampist: Erlenvein RudoJf; avizer: Jovanović Bogđan; poslužitelji: Kostić Potar i Curčić l’Iadimir. Lijep prilog za bcogradsku sirotinjuGospoda \V. W. i Filip K r e m i ć poslali su svote od po 50 kruna sirotlnjskom odjelenju opštine grada Beograda kao svoj prilog za pomaganje sirotinje grada Beograda. Ovaj lijep primjer zaslužuje pažnju i ostalili imućnib gradjana. Okruž»o zapovjedništvo za graa Jeograd- S obzirom na objavu c. i k. zapovjedništva mosnc brane i grada Beograda br. 7847 od 30. aprila ove godine objavljuje se, da se ovo zapovjeđništvo nalazi u Krajja Aleksandra ulici br. 7., zgradi, gdje se prije nalazilo redarstveno zapovjedništvo. Zapaiio se dininjak. 4. o. nij. u 3 saia poslije podne zapatio se dimnjak na kući u Gospodar Jovanovoj ulici br. 63. Vatra je od c. 1 k. požamika ubrzo ugušena. Većc štete nema. Izvještaj prijavnog uređa. 4. maja; Prijavljeno 92, ođjavljeuo 58, selidaba 61; u hotelima prijavljeno 101, o.djavljeno 129, ostalo u hotelima prijavljeno svega 276 stiranaca.

(Njene korisne i štetne strane). Voda je jedna od najvećih potreba za život. Bez vode ne bismo mogii živjeti. Vodu upotrijcbijavamo za piće, za kuvanjer jela i miješenje hljeba, za kupanje i umivanje, za pojenje stokc, za pranje rublja i i>osudja, i zamnoge druge potrebe. Ali voda treba da bude č Is t a i z d r a v a, naroeito voda, koju upotrijebljavamo za piće. Jer ako vođa nije čista, ona je pravi otrov, leglo zaraznih bolesti i izvor sm r t i. Neči-

kod gazda Maksima. To je najbolji gazda u našem selu. Velim, on ćc hteti da proda jedno jagnje, a inta ih baš dobrilt. Zatekosmo gazda Maksima pred kttćom, sedi na jednoj tronožnoj stolici i pušta gustc diniovc iz svoje lule. Vrlo brzo se pogodistno za jagnje, lepo i dobro jagnjc, za koje gazda Maksim tvrdjaše, da će ga biti pttnilt 7 kila pečenog. Dadoh 60.-- kruna, s tim, da mi jagnje donesc do Beograda, a ja da platim trošarlnu. Pristao sam vrlo rado 1 srdačuo sc oprostim sa ovim dobrim ljudima. Doekan u veče stigao sam kući, urnoran ali i raspoložen, što ću za Gjurgjev-dan imati jagnje. Mojitna sam kazao, da me u jut>ru razbude ratto, jer će gazda Maksiin oko 9 sati prc podtte đoneti jagnjc kcd Pante kovača, ma!o višc iza varošiJuče u 9 sati bio saiti već pred rabatnom Pantlnom kovačnicotu. Upjtain da li jc došao gazda Maksim i doneo jagnje, na šta dobijem povoljun odgoVor, da je i Jagnjc 1 ga«da Maksim tu i tla će sad doći. Za tnalo eto i gazda Maksima. — II, vaia, što Jc jagnje, pravo gjurgjcvsko, nisain nl sam znao, da je ‘vako dobro, hvalt se gazda jVlaksim, rukujučl se sa mttom. i, W ! dijete, te donesl Jagnje, ,vell gazda Makslm svome unuku, kojl jc do.šao sa njim. , Kad U!u niie udarila kaplja onda, živceu sto goditta, j er dijete izlete iz ka|)ijc ko opareno i tiplašeno vlknu; — Dedo, jagnjcta ncma! , Kak .° da nema j a Knjeta, pita gazda Maksa, koji sc već bto I sam zbunio, što se vldelo po njegovim sedim obrkVama, koje stt ncrvozno mrdale.

Udiosnto svi u avliju, gde je jagnje bilo vezano za jednu Šljivu, tu beše Šljive, beše i konopče, činte je bilo vezano jagnje, ali jagnjeta ne bešc. Ovamo, onamo, ali sva muka beše ttzalud- Panta kovač kleo se u sve, što ntu je najmilije na svetu i u njegovtt Cvetu i u njegovtt desnicu —■ kovački čekie, i u slavu (koju lte slavi), da se on i sam čudi, gde je moglo jagnje da ode, osim ako nijo otišlo uz — ,,bagrein“. Gledali smo i uz — ,,bagretn“, ali se ni po čeniu nijc moglo utvrditi, da jc i na ovaj način inoglo umaći. Poslc većc prepirke izmedju gazda Muksc i Pante kovača bi izveden zaključak, po mišljenju Pante kovača, da ga je morao ill „vetar odneti", ili da je moralo Jagnje načuti da će biti zaklano i da jc prosto uteklo i ,,vratilo“ se u selo! I dok su gazda Maksim i niegov unuk polako išli u selo da vide da U se „vratiio" jagtije, ja sani išao kao pri sprovodu nekog dobrog prijatelja, nogu pred nogu i ntislio na divno jagnjeće pečcnje, koje se puši na panju tamo ncgdc daieko, daleko.... Ne treba da vam kažeui, đa če ini današnii Ojurgjcv-dan presesti gorc no Božlč j Uskrs. U mesto jagnje (a . j a ću danas inrsko gledati u „kiselu čorbu", koja če se blesasto smešiti na mene, ali zaricajuči se u sebi, da ću prilikom budttćih Gjurgjev dana brti mnogo više predostrožan pri kttpovini jagnjeta I neću više verovatt ni mom prijatelju meseru, ni gtavnom „škembaru", ni doktoru poljoprivrednilt nauka, ni kon♦roierti mesarskilt prerad'Cvina — foš marje seljaku iz Ml'IJeva. U sc i u 8VOic KITse, što rekao naš narod....

Beogradske Novlne

6. maja 1917.

stom vodom najlakše sc raznose za-.j motiv“, kako i on zna za „beskrajno melorazne bolesti, naročito bolesti crijeva, dije“, te kako je snabdjeven potpunim pokao što su vrućica (tifus) i srdobolja. znavanjem kontrapunktsko i motivičke

Zato valja uvijek da so o tom briaemo, da Ima dovoljno zdrave i čiste vode. U Srbiji ima dosta vode, ali rijetko ima dovoijno zdrave i dobre vode, jer je mnogo voda zagadjeno. Ovdje se voda dobiia mahom jz buuara. Bunarska voda nije rdjava, ako su bunari duboki i ako su na takvom mjestu, da se u njih ne stače nečistota iz djubreta, pomijara i nužnika. Ali se na bunare mahom ne obrača dovoljno pažnje, to su naročito po selima i manjim varošicanta rijetki bunari, u kojinta je voda čista i zdrava. Bunari su mahom plitki, ili su blizu djttbrišta, baruš'tina ili nužnika, te se u njih siiva svakojaka nečistota. Oko bunara nije nasuto i occdno, nego se zagadjena voda stače u bunar. Bunari su najčešće otkriveni, te u njih upada prašina i druga krupna nečistota. A ćesto upadno kokog, mačka, ili i koji brav, 1 opct voda se iz toga bunara upotrijebIjava i za piće i z« drugc potrebe, nc znajući kakva je nečistota unutra. Već kad udarc poplave, pa povodanj prelije bttnare, oni su onda pravo leglo zaraznih bolesti. Ako se želi sebi i svojima dobro zdravlje i tug život, valja obratiti ozbiljnu pažnju bunarima. Prvo pri kopanju buiiara valja paziti, pa ih ne kopati u blizini baruština, niti blizu djubrišta, naročito ako stt djubrišta na uzvišenijem nijestu od bunara. Oko bunara valja dobro nasuti šljunkom ili kanienom i udesiti tako pad, da se sva voda 1 od kiše i ona, koja se rasipa pri vadjenju vode iz bunara, razliva dalje od biinara. Bunar treba da je uvijek ogradjcn visokim santračem i ozgo pokriven kapcima. Sudovi, kojinta se zalivata voda (kovc, kotlajke, bakrači), valja da su uvijek čisti i ne smiju stajati objcšeni kođ bunara. — Bur.are trcba češće čistiti. Ako poplava prelijc bunar, nc treba iz njega zahvatati vodc ni za piće, ni za stoku, ni za kakvu drugtt potrebu, dok se bunar ne cčisii. A treba ga čistiti odmah čim malo sekne voda- U tom slučaju treba u bunar usuti nekoliko kilogranta n egašena kreča, pa svu vodu iscrpsti i sa dna izgrijepsti blato i mulj, pa opet zasuti negašena lcreča i opet iscrpsti vodu. Poslijc toga voda se Iz bunara ntože upotrijebljavati, ako inače nije bunar zagadjen ođ nužnika, djubrišta 1 poniijara. I inačc valja godišnje bar jednom bunar ovaketn zasuti negašenim krečom i očistKi gaj.: — r. i—i -i 'l ■■ 'VL - - L— Knliievnost I umletnost. Hrvatska operna premiera. PrMnamo iz Zagreba: Dne 25- prošloga mjeseca izvoafla se u kr. hrvatskom zemaljskom kazalištu prvi put roniantična opera Petra Konjovića: „Vilin v e o“, ujedno prvjjenac mladog hrvatskog skladatelja, kojeniu,,ia ppje toga sa sjajnim uspjeliom davau. ,u -hrvatskom feonzervatoriju koncerat ji)žyosIovenskih narođnili pjesama. Poslijo Berse i Viihara došao je na Iirvatsku pozoruiou svjež i simpatičan talenat, obrazovan u školi Wagnera i R. Straussa, Smetanc i Dvoržaka, a s pohvalnom aimbicijoni, da elemente naše narođne pjesme obradi sa svilm sredstvima modernc glazbene telmike. Je li uspio? Nije potpuno — da odouah kažento — ali je svakako učinio korak naprijed spram dosadašnjog pisanja hrvatskih opera. S mnogim sc drantatskim injestiina uzvinuo do visine svojih uzora, a da th ipak nije u jezgri kopirao, ali su mu ostala mjesta izišia slaba, prazna, ncizgradjena, neđovršeua — tako đa cjelina ne daje utiska potputie velikc opere nego recimo romantićne feerije sa spomenutim jakim i visokir.i opemim oazama. Mnogoif je tomu kriv libretto, kojl potiče iz starijc romantične drame D. I. Ilića „Ženidba Milosa Obilića" (iz g. 1898.) Tu su već bili niotivi naroduc pjesmie što izvodnjcni a što nasilnim zapletima iziiakažeiii, pa jc Konjoviću valialo glazbom dozivati onaj pravi, sannorodni narodni vazduh i islikavatl trađicljonalnu, mermeruu pozadmu starine. Za Konjovićev glazbeni i školovani talenat trebao je jedinsstveu, povczan, orgaiBČni libretto sa svim porastiina, zapktiina, kulniiuiranjem i kulminacijom, pa onda raspletom, te bilo katastrofalnim bilo uniirnim završetkom; trebali su kontrasni karakteri, kontrasne sile, a prijc svega nia dnu kontrasne i d e j e, da se rnogu mladoj mašti razviti krila, a nc da se pletu i zaip!|ču višc puta i u operetnim kučinama, kakovili ima razasutih u pr\ r a dva čina, a upravo slaipljenitt u trećem činu. Uzalud su i najljepšc boje, ako su bačenc po izdcranom platnu. Ouako, kako je složen prvi čln, trebalo bl da jc izjetduačen cijeli libretto Tu je potpuuo došla đo izražaja narodna pjesma 0 Marku Kraljeviću i Milošu Obiliću, te vili Ravijoili, koja iz zavisti, što jc „ljepšc grlo u Miloša carsko" ncgo što je lijezino, strjelicoin ublja takinaca, a Marko je topuzhtam doitvaća, da tnu izcijeli pobratima ijekovitim bitjwn. Taj je Čin i glazbeno najvišl, najjači t najzaobljeniji, tu jc mladi Kcnijović prosuo sve svoje blago i prirodjeno i školovano, narodno 1 umjetno. Već prvi zbor vlla i vllesijaka pokazujc veKkc geste i bujuc boje, a prizori temedju vile 1 'Miloša pravl su bkseri narodne muzike okovani u zlato modcme lnstnimeiitacije. Gotovo da ie to zlato bilo i predebelo, pa svojim prcputiim blještavilom smetalo tiliomu sjajn biserja. Kao da je mladi glazbe:4k htio odmah reći, što jc sve naučio u svijetu: kako i on možc provođitl „Leit-

obradbe. Iako je pri tom pokazao dosta samostalnosti — tako da mu se veliki uzori razabiru višo u 'ieliničkoj strirkturi nego ii u unutarnjem biću njegovih glazbenih mjcsta — ipak se opaža, da Konjovlć joS nije đospio da provede otio, što će istom inožda budući koji, hrv'atski ili južnoslovenski kompozitor (a možda 1 sam Konjović mnogo poslije), a to je, da u svojoj dušl amalgamira tečcvine modemc orkestradjc s elementima već postojeće narodne nntzike kao i s oniina, kojo se nadahnjuju sistematskim studijcm narodne pjesme. Našl dramatičari (Smrt Majko Jugovića, Hasanaguiica) i naši vajari (Koeovski ciklus), a doneklo i slikari (Rački, Babić) približili su se dosta tomu Idealu, pa sad treba da to već jednom učlne 1 gJazbenici. Dakako da je to sve Konjović mogao učiniti samo u prvom činu, pa bi bilo možda i boije, da je taj prvl čin sam za se izradio, ali dubljc 1 dotjeranije, pa tako vidio, što mu svc ncdostaje i kako mora da postiipa kod većc opere. U drugom se nafine Činu spušta sujet Iz visina u klance i gudure. Tu je n. pr. vračara, stari operni „rekvizit", tu je izravno koniični motiv, da Marku Kraljeviću više ne prija vino, otkad je nadvladao vilu, pa ga vračara nagovara, da ulcrađc njczin ,,veo“, pa će onda opet moći piti; nije bolja ni ona đosjetka vilina, da se riješi Markove ljubavi; ona će ga pobratiti(l), a on je onda kao sesrru ne sanije više đa Ijubi! Vilenjak ,,Grabancijaš“ sasvim Je operetna flgura, preslab da buđe kontrast, a kao lice u đjelu višo smeta, jer nije organički vezan za sađržaj; on je samo romantički spletkar. Priznajemo, da bi drugi glazbenik ovdje sasvim pao. Konjović Je tek mjestimice posrtao ostajući natn dužan nastavke I završetke svojili glazbenih misli. Prizor ntu jc kođ vTačare islikan bogato; invendja ga pomaže naročito onđa, kad se javi vila, najbrižnije izradjena partija. -Aii dramatičnost jenjava zbog nikakve arhitelftonike libretta. Treći Je čhi već posvc u nizini. Kao epilog, dođatak, privjesak izgledaju ti svatovl Ravijoile I Miloša, naivno rajstjeranl i opet naivno skupljeni, gdjie se ponavljaju čarolije i „deus ex machlna" prvih činova. Ovdje je Konjović mogao da dađe svcjo divne zborove u sasvini vjemom južnoslaveniskotn koloritn sastajući se po ujiima s Marinkovićem i Mokranjceim, kako je zgodno opazila jedna kritika — ali inaČe se nije mogao uspeti đo visina prvilt činova. Konjović Je pokazao majstorsku ruku, puno srce i obrazovanu gjavu, a kađ lednom nadje svojeinu nastojauiju dolično izgradjen hbretto, moćl će da otvori vrata južnoslavetkskomu mitu, da udje u carstvo tonova, otiako kako Je to učinio Wiagner germauskomu miitu, dakako ako Je slobodno Ispoređjivati talente s genijima. Svakako je Konjević na najboljein putu, toj veiikoj zađaći, a hrvatsko kazaKšte može od njega još đočekati savršenijih i nama bližih djela. Neka nastavi i neka polako radi! Uprava je hrvatskog kazališta učiuila *ve, da ovo ,,par excellence“ dornaće djelo zasine u svoj svojoj vrijednasti. I dirigent Rukavina i redateij pl. Rajić i s-enograf Kr’zman, kano da su sc natjecali, da miadomu glazbenSku osiguraju pobjedu, Pjevačice: Engelova (vtia), Pospišil (vračara), Oblak (vila brodarica) i pjevači: Jastrzebski (Miloš), Pisarević (Marko), Vušković (Relja), Binički (Grabancijaš) i Križaj (starac knez) poznato su prve sile zagrebačkog kazališta, a u ovoj su se operi osobito istakle. „Vilin veo’* diaje se uz dupkom punie kuće i ostat će, izgieda, trajno na repertoaru hrv. zem. kazališfia. Sk. Peijeifg brzolsuse vljestl. lil. Dustrijski rainl zajom. Kb. Beč, 5. maja. Prema objavi ministra za finansije započeće supskripcija na VI. austrijski ratni zajam 10. niaja, a zavržiće se 8. jima o. g.

liemlrl u Italijl. Kb. Lugano, 5. maja, U Mi ijianu, i u više mjiesta Lom b ardijile nastavljeni su još i jučo jcrlnaki nemiri kao i 1. maja. Rad još nije Započdt u veoem opsegu. Policija i vojska moralii su uredovati u više slučajova, naročito ondje, gjdje su radnici htjeli siloni da provale u t\'omice i primoraju na obustavu rada. PotopUen entieskl razorat Kb- London, 5. maja. Adniiralitet javlja, da Je Jedan engleski razarač starijega tipa u srijedu u kanalu nabasao na minu i potonuo. Ne zna se za sudbinu 6 časnika I 61 mornara.

Pooreda šuajcarske neutnlnostl Isprika francuskog poslanlka. Kb. Bern, 5. maja. Fraticuski sc poslanik juče na veče službeno u imc francuske vlade ispričao za povredu švajcairske neutralnosti, počinjenu tirne, što su francuski letači napali švajcarsko mjesto Truntru. (O tom smo napadaju več ranije izvijestili ) Šteta će se naknaditi.

Stran* $'• Rarodiia prlvrefln. - ’ Jfa poijopMnlk tadi u malti? Mjcsec maj je \t!o važan za poljo^ privredniko. U ovome mjesecu mora scljak' raditi bcz cdmora, ako želi da zimu dočeka bez brigo. Ko u maju provodi vrijcmo u' ncradu ili ostavi posao, pa trči po seosldnfi kafanama, zavctiina i soliina, neka so ne nada da ćo s joscni napuniti' ambare, koševo i jpodnune. Njeniu će zima biti i gfc-dji na f hladna. U maju so rado ovl poslovi: U doinu i dvorištu: Opravi gr*j djcvine, košcvo i anibare, ako to još nis* uradio; čisti dvorišta, olKiro i senjafee? oštri i sprcinaj koso i *rpove. Oko stokc: Isteruj stoku na pasu; ali govcdiina ne daj mokm i uj>arenu lenu travii i djctelinu, da no bi dobila na$ dim; pcđiži strižu ovaca; u živinamiku drži čisto, da ti živina ne strada pd pjpe; mja du živinu dobro hrani. N a n j i v i i I i v a d i: Plijevi proljetna žita; ®ij kukuruz, pasulj i duloke, akd to nisi mogao u aprilu da uradiš; praš#( kukuruz, kruinpir i repu; kosi djetclinu; kosi iivado i sredjuj sijeno. U gradini (bašti): Rasadjuj kuj? pus, papriku i patlidžan; zalivaj rasadf kad j© fcušno; pobadaj pritke uz pasuijj pl«\i i okopavaj zelen i povrćo. U voćn jaku: Ćisti voćke od gusjtf, nica; kad ti so čini da ćo biti slane, pa® po voćnjaku vlažnu slainu ili djubro. U podrumu i yinograđu: Cisti ntdove; pretači viuo; nova vina počhijuj ponova provirati, zato olabavi vranjeve, pa poslije vino pretoči u burad sumporom oka-j djoau; dopunjuj burad; praši vinograd ; pr«kaj lozu, da je sačuvaš cd plainenjače; icađ počno cvjetati loza, ostavi vinograd »»

miru. U pčelarniku: Pazi na rojenje pč< la; koji ima sandučaro košnice, neka jn dodajo okvire. Oko svilcnih buba: Cisti oko gi sjenica; hrani ili fcistim i svježim, aft n mokrim lišćein; prebiraj gusjenic© po knif noči.

*n e %

Zvonitne oblave. OBJAVA. U rnislu naredbe vojnog vriiovnog zapovjedništva od 9. jula 1916. broj naređ-, benog lista 10. zabranjeno je Borivoju Sto-i kiću iz Beograda opterećenje i prenos' njegove kuće u Gundulićcvoj ulici broj bj na drttgo iice. Upravno odjelenje c. i k. zapovjedni-, itva mosne brane i grada BcografJa kaoj <4ov.žno zapovjeduištvo.

Ekspozltura pettnnsks-užarske :: Koinsrđalne Banke :: u Beogradu — Knez Mihajlova 50.

GLflVNfi UPRAVfl CES. I KR. MONOPOLfl PETROLEJrt I ŠPIRITrt.

Bevl se svlma barfcarskim poslovima, poSiljkama novaca iz Auatro-Ugarske 1 za AustroUgarsku, aevezniEke 1 neutralno države. Spscijalno odjeljenje xa šiijanjo nevaca raenEm zarobijeniclma 1 interniranima. Prlme uloge 1 obavlja mljen]an]e novca po najkulentnljim dnevnlm kurtevima. Zasebno odjeljenja ze robu za •ve vrste Irgov. poslova.

Osnovnagiavnita i prščuve 232,000.000 kruna.

Ožalošćena djeca s fainilijom daI vaće svojoj miloj i plemenitoj majci t Jeleni 1 udovl Radovana Jellsavčića, željeznlčkog f konduktera | četrdeseto-dnevni parastos na kra1 gujevačkom groblju u 10 sati prije I podne 8 maja. A 2481 Kragujcvac, maja 1917.

Svome inllom i neprežaljenom t Pai DjordjevićD. blvšcm trgovcu kragujevačkom divaćenio polugodlgnjl pomen u subotu27. aprila, u 11 časova prc podne, u novoj crkvl. Kragujevac, aprila 1917. Olalošćenl: Stn: Miloš, okružnl načclnik; kćeri: Draga, Mlienija 1 Ljubica; zet: Radoslav Karamarkovlć, potpukovnik; unuci: Nenad P. Djordjević, sudlja; MUan 1 Radoje P. Djordjević, »tudent prava; Pavle 1 Djordje M. Djordjević, stuđenti prava; brat: Kosta. penzionar; sestra: Savka; snahe: Sofija, udova P. Djordjcvlća, državnog savetnika i Leposava Trifunac; slnovlca: Zorka Ugrinovlćka; sestričfna: Mllica Jovančićka; sestrići: Pera, Joca 1 Pavle Pavlovlć, 1 ostala rodbina. A 2480