Београдске новине

Strana 2.

Srijcđa

Beogradske NotIa«

Heojrnnlćenl podmornltKI nt. Poiiovno polopljeno 50.000 tona u Sredozemnom nioni. Kb. Bcrlin, 8. maja. W o 1 {{o v u r e d javlja: U Sredozemnom moru ponovno jc potopljeno 12 parnili brodova i 2 jedrenjaka s prcko 50.000 tona. Eiieleski strah zbo« podmorničko« ra<a. Kb. Berlin, 8. maja. j O uzdrmanju engleskog pouzdanja i ii razvitak dogadjaja pi§e ,,R o t e r tTag“: Najuvaženiji mornarski stručnjaei i teliničari razbijaju sebi vcć godinama glavu o tom. kojim bi se noviin pronalascima mogle uništLti podmornice- No javno sc englesko mišljcnje ttc zadovoljava više samo sa nastojanjima it raznim Iaboratorijima, ono postaje ncstrpljivo i hoće da već jednom vidi rezultate tih nastojanja. Kao št'o francuski, tako već upozoruju i englcski listovi svakoga dana, da će pogibao od giadi bfti najveća baš narednih mjescci. Rngleska je vlada postala silno nervoz.na. Oua osjcća da se njemačka pesnica primiče i strepi od njcnoga smrt- | noga udarca. Njcmačka krsfarica »a istoku. Kb. Rotterdam, 8. .ntaja. U holandsko-indijskhn vodama izglcda da se pojavila jedna njemačka krslarica- ,,.I avaboote" javlja: U prisL'anišnom kanalu kod Malaka, izmedju Pcnanga i Singapore, pogašene su sve svjetiljke, da bi se sprijcčio pokušaj njemačkom brodu da noću proilje kroz važan plovidbeni put isfočue 'Azije. Potopljeni brodovi. N j e m a č k i z v an i č n i i z v j e š t a j. Kb. Berliii, 8. maja. Izinedju juče javljenih potopljenih hrodova nalaze se: talijanski parni brod ,,S a v i o“ 1922 tona, natovaren ugljem iz Kngleske za l'rancusku, ruski parni brođ ,,Condo r“ 3562 tone, mtovaren ugljem i sitnom robom, tnedja ovom granatama i rasprskavajućom matcrijom za Oibraltar, a za račuu engleske .vlade, francuski broj ,,l.a Provid e u c e“, natovareu ugljeru iz Bngleskc za Francusku, eagles'ii ribarski brod ,,U p t o ii C a s 11 e“, ncimznati liatovareaii brod i jcdan ncpoznati praztii engleski parni brod- Već ranije objavljenim uspjesiina podmornica imaju se ioš ovi dodadi: Naoruž.ani engleskl purni brodovi ,,S c a I p a“ 1010 tona.to.var nepoziiat, „Deciast" natovaren narandžama i lukom, ,,S t u p t o r“ 2846 tona, natovaren žitom, ,,T c ra p u s“ 2981 tona, natovaren željezom, ,,P o nd i a c“ 1600 tona, natovareu raznom roboin, ,,Neotaw“ 1799 tona, natovaren zobi i čclikom, ,,F eradan a“ 2770 tona, natovaren žitom, engleski jedrenjak ,,L aur a“ natovaren drvima, Načelnik admiralskog stožera mornarice. Gubitci norveške trgovačkc moruarice. Kb. Kopenhagen, 8. inaja. ,,N a t i o n a 11 i d e n d e“ javlja iz Kristijanije: Trgovačka je mornarica izgubila u aprilu 72 broda. Uračunavši, da ćc se od ovih brođova još eventualuo 22 od niih povratiti, to je norveška trgovačka mornarica pretrpjela ipak gubitak od 50 brodova sa 98.531 tonom.

Podmornica u b»rbl sa parnim brodont. Kb. Bern, g. maja. ,,N o u v e 11 i s t e d c L y o n“ javIja: Parni brod „Njemen", dolazeći iz S e n e g a I a, prispio je u Marselju tcško povrijedjen zbog borbe, koju je imao s iiodmoriiicom 25. i 26. aprila. Zatvorcna francuska pristaništa. - Kb. Rottcrdam, 8. maja. Pristaništa Le Havre i Diinkirchen zatvoiena su zbog opasnosti od inina.

Ruskfl reooiutiiu. O zajcdnićkoj sjednici viade i radničkog : savjeta. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina“). Ženeva, 8. maja. ,,T c m p s“ donosi prema pelrogradskim ,,B i r ž e v i j a V j c d o m os t i“ ovaj izvještaj o zajedničkoj sjednici ruskog ministarskog savjeta i izvršnog odbora radničkog i vojničkog savjeta, koja jc održana u petak u noći: Odmah u početku sjednice ministarski predsjednik L w o \v istakao jc kabinetsko pitanje: 11 i potpora r a d n i č k o g s a v j e t a i 1 i o s t a vkakabineta. Ministar privrede Š i n g a r e v izjavio je, da će anarhija onemogućiti snabdjevanjc. Ministar financije Tereščenko obratio je pažnju prisutiiih na zavisnost Rusije od financija sporazumnih sila i na njihovo povjcrenje. C a j d ž e i drugi članovi izvršnog odbora izjavili su negodovanje zbog imperijalističkih težnji Miljukovljeve iiotc, upućeiie sporazumnim silama. M i I j u k o v jc u toku svoga ; obranbcnog govora pročitao tajni brzojav, koji je imao da clokažc, da on ništa drugo nije mogao raditi. Poslijc toga je uzeo riječ ministarski predsjcdnik Lwow i potpomagao MiljukO'Va. Čajtlže je zahtijevao, da vlada, kad več inače nije moguče izmijeniti Miljukovljevu notu, izda narodu bar neko obavjcštenje. Slično su se izjasnili i ostali zastupnici radničkog savjeta. Minitarski savjet je najzad riješio, da izda izjavu o ratnim ciljeviina, koja je medjutim već objavljena. Ozbiljna zabrinutost u Englcskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 8. maja. ,,S e c o 1 o“ javlja iz Londona: I ako sc zvanično izjavljuje, da jc otklonjena kriza, koju je izazvala nova nota ministra spoljnih poslova Miljukova, Ipak su jučeranji dogadjaji u Petrogradu izazvali u engleskom svijetu ozbiljnu zabrinutost. Boje se, da sc zavada izmedju vlade i radničkog savjeta možetoliko zaoštriti, da ee se jedna ili druga strana'riješiti na odlučne ili nasilne mjere, da bi konačno prigrabila ptinu vladavinu u svoje ruke. Poljoprivredna reorganizacija Rusije. „D a s e s p r i j e č i p o t p u n a d e sorganizacija zemlje. Kb- Petrograd, 8. maja. Po naredbi privretnene vlade obrazovana je u Petrogradu središna komisija s poljoprivrednim odborima u cijeloj Rusiji, kojima je svrha, da prikupe izvještaje o poljoprivrediiini potrebama stanovništva i da izradc opšti agrarni zakon, koji će se podnijeti usiavotvor- I

noj skupštiui. Jednovremeno je vlada poiioviia poziv seijacima i vojnicinia da trpljivo sačekaju faj zakon i da ne riješavaju agrarno pitanje po njihovoin naliođjenju, da bi se izbjegla pofpuna desorganizacija zemlje. Vojnička zaštita privremene vlade. (Naročit: brzojav „Beograd. Novina“.) Karlsruhe, 8. maja. ,,D a i I y M a i 1“ đonosi ovaj bržojav iz Pctrograda; Radi zaštite predstojećih mjera, koje vlada misli preduzeti, prispjeli su u Petrograd vladi odani topnički pukovi iz Moskve. Oni su smješt'eni u preobražensku vojarnu. Ruski „zajam slobode.“ Kb- Petrograd, 8. maja. \'clik zbor radničkog i vojničkog savjeta riješio je sa svima protivu 123 glasa da pottinognc izvjodjcnie tako zvanog zajma siobodc.

G r f K 0. Novi grčki kabinet. , t (Naroeiti brzojav „Beoitradskih Novlna*'.) - Rim, 8. liiaja. Agencija ,,Stefani“ javlja iz A t cn e: Novi je kabinet sastavljen ovak»: Predsjednik i vanjski posloyi: Zaim i s; Unutarnji: Nekris; Pravda: Lidoriki; Finansije: Rhallis; Privreda: K a 11 i g a; Prosvjeta: Eginitis; Saobračaj: kapetan eskadrc A r g yr o p u I o s; i Mornariea: D e m er g i s; Snabdjevanje: Drosspulos; Rata: pukovnik C h a r 1 a m b i s. Orčka štampa jednodušno izjavljuje želju, da pafriotiznui i odlučnosti ininistarskog predsjednika Zaimisa podje za rukom da otkloni nesporazume sa sporazumnim silama i da što prije s njima ustianovi najbolje odnose.

Sporazumne slle medju sobom. Parlamentarna konfereiiclja sporazumnih sila. Kb. Pariz, 8. maja. (Havasova vijcst.) Parlamentarna konferencija sporaztimnih, <$iLa održala je danas obje svoje zaključne sjednicei Utvrdjeno je, da usvim pitanjima, koja su pretresana, vlada potpuna saglasnost. Konferencija je primila jednoglasno ovaj dnevni red: Članovi medjunarcđne konferencije sporazumnih sila utvrdjuje u 4. završnoj sjednici, da je u njihovu radu vladala potpuna sloga u pogleđu putevn,Tioje treba preduzeti, da bi diplomatsko i vojničko postupanje saveznika postalo što jedinstvenije i jače, da bi s e snabdjevanje osiguralo, pa da se na taj način snage izved-U; ido (najvišeg položaja. S pogledom na novi oblik pacifističkih smiealica sredilkjih vlasti članovl konferencije p-onovno naglašuju i ističu jeđnodušnu volju, da p-nTtT£“£tmo takav mir koji bi zado\ oljio opravdane nacijonabie zahtjeve i osigurao u svijetu pobjedu slobcđe i prava. Vijećanja parlamentarnih poslanika sporazumnih sila. Kb. Ženeva, 8. maja. Senator Clemanceau predsjedavao je izvršnom odboni udruženih parlainentarnih poslanika Francuske, Engleske i Italije. Pročitan je poziv MiIjukova zastupnicima parlamenta pomenute tri države, da u odredjeno vrijeme dodju u Pet'rograđ. Poencare je primio predstavnike triju parlamenata. aKtrag-žo—awaBa— mbbb—

pisivao sam, šta znam da mu kažein! iValjda sam ja to namerno? Donosili nii u dućan, a ja potpisivao. Ja jedvainogu i da pročitam, kad je nešto rukom pisano. Dodjoše nckakvi mladići sa ravnodušnitn licima, zapečatiše dućan i popisaše u kući sav nanieštaj. Podozrevajući da je to neka spletka i, kao i pre, ne osećajući da je išta kriv, uvredjeni Avdjejev poče trčati po nadleštvitna i žaliti se. Po čitave sate je čekao u predsobljima, sastavljao dugačke molbe, plakao, svadjao se- U ime odgovora na njegove žaibe, državni nižilac i istražni sudija govorahu mu ravnodušno i sa razlogom; — Djodjite, kad budete pozvani, a mi sad nemamo kad. A drugi mu govorahu: — To nije naš posao. Sekretar pak, čovek obrazovan, koji bi mu, kao što se Avdjejevu činilo, mogao ponroći, samo je slegao ramenima i govorio: — Sami ste krivi. Ne treba biti ovan.... Starac ie trčao i radio, a noga mu je trnula kao i pre, a stomak je vario sve gore- K«d ga nerad umori i pojavi se oskudica, on se ođluči da cdc ocu u mlin ili bratn, pa da trguje brašnom, ali ga ne pustiše da ide iz varošl. Porodica mu otputova kod oca, a on ostade sam. Dani prolažahu za danima. Bez porodice, bez posla i bez novaca, on, bivši tutor, ugtedan i uvažen čovek, po či•lave dane idjaše po dućanima svojih prijatelja, pijuckaše, mezetisaše, i saslušavaše savete. Jntrom i večerom, da t>] ga prošlo vreme, išao bi u crkvu.

Gledajući po čitave sate u ikone, on sc nijc molio Bogu, nego je raznhšljao. Savest mu beše čista, i svoj položaj on objašnjavaše pogreškom i nesporazumom; po njegovom mišljenju, sve se ovo desilo samo otud, što su islednici i činovnici mladi i neiskusni ljudi; njemu sq činilo da kad bi se ma kakav stariji sudija razgovorio sa njim svesrdno i potanko, onda bi svc pošio svojim koiosekom. On ne razunievaše svoje sudije, a sudije, kanda, ne razumevahu nK'ga... Dan po dan i, naposietku, posle dugog, mučnog otezanja, dodje vreme sudjenju. Avdjejev uzajmi 50 rubaljii, ponese lekovite vodice za noge i trave za stomak, i podje u onu varoš, gde se nalazio prvostepeni sud. Sudjenje trajaše jedno desctak dana. Za vreme sudjenja Avdjejev je sedeo medju svojim po nesreći drugarima solidno i sa dostojanstvom, kao što to dolikujc čoveku uvaženom i nevino postradalom, slušao je i prosto ništa nije razumevao. Raspoložen beše neprijateljski- On se ljutio, što ga tako dugo drže u sudu, što ne može da nađje posna jela, što gu brauilac ne razume i što, kako se njemu činilo, govori ono što ne treba. Oni ne obraćahu na Avdjejeva skoro nikakvu pažnju, obraćahu mu se jedared u tri dana, i pitanja, Što mu davahu, beliu takva, da je Avdjejev, odgovarajući na njih, svaki put izazivao smej kod publike. Kad bi se on otimao da govori o svojoj šteti i o tom, kako on želi da traži naplatu sudskih troškova, branilac se osvrtao na njega i pravio je na licu nekakvu nepojmljivu grimasu, publika se smejala, a predsednik suda je strogo izjavljivao da to ne spada na stvar. U svom posiednjem go-

voru on ne reče ono, što ga beše naučio braniiac, nego nešto sasvim drugo, što takodje izazva sinej. U toku ovih strašnih časova, kad su se porotnici savetovali u svojoj sobi, on je ljutit sedeo u bifetu i nije ni mislio o porotnicima. On ne razumevaše što se oni savetuju tako duge, kad je sve tako jasno, i šla oni hoće od njega. __ Izgladncvši, on zainoli gostioniekog služitelja da mu donese štogod jeftino i posno. Za četrdeset kopcjaka on dobi nekakve hladne ribe sa mrkvoni. On pojede i odmah oscti kako se ta riha kao neka teška grudva poče kretati po njegovom trbuhu; poče podigravanje, paljenje u grlu, bol... Kad je posle slušao porotničkog starešinu, koji čitaše pojedine tačke pilanja, njegova se utroba prevr:aia. po svem telu mii izlažaše znoj, leva niu je noga tmula; on ne slušaše, ništa ne razumevaše i beše mu tešk> i nei/.drž9 -vo šio ne sme da slaša starcšinu sedeći, ili ležeći. Naposletku, ka.l nieniu i di ugovima mu dozvoliše da sedmi. ustađe državni tužilac i reče nešto nepojmljivo. Kao da iz zemlje iskočiše, piojavise se od nokud žandarmi sa isukanhn sabljama, i opkoliše sve optužene. Avdjejevu zapovediše da ustane, i da ide. Sad on razumede da je osudjen i da je opkoljeti stražom, ali se ne uplaši, niti se začudi; u trbuhu mu se zbivao takav nered, da ga se straža ni najmame nije ticalaNas dakle sad neće pustrti u hote * • zapita on jednog od svojih drugova. A meni je u hotelskoj sobi osta*°. ri rubljc novca i nenačeta četvrtina čaja... Noćio je u privatnoj kući, svu noć

9. maja 1917. InKrltt n rotii. Akciia američke flote. (Naroćiti brzoiav »Beogradskih Novina*! Haag, 8. maja. Iz Washiiigfona javljaju, da je amerieka flota izašla na pučinu da otpočne borbu s podmornicama. Ministar mornarice je izjavio, da vlada vrlo dobro pojmi, kolika je ozbiljna opasnost od podmornica. Zajam Engleskoj. Kb. Washington, 8- maja. Reuterov urcd javlja: Vlada je zaključila da pozajini Engieskoj 100 milijuna dolara, da Hme podmiri u Siedinjenim Državama svoje potrebe u maju. Obročna ofplata u 25 miiijuna predata je jučc engleskom poslanstvu. tfnjnsuiie Drzojnune vijesll. Povratak veiikog vezira. Kb. Carigrad, 8. maja. Pri svome đolasku pozdravili su velikog vezira austro-ugarski i njemački poslanik i austro-ugarski i njemački vojni punomočnici. Veliki vezir ie otišao u palatu, gdjc ga je sultan primio u audijencijiTurski veliki vezir bugarskom ministarskom predsjedniku. Kb. Sofija, 8. majaOsfavljajući bugarsko zemljište veliki vezir T a I a a t-p a š a poslao je lninisterskoin predsjedniku brzojav, kojim mu blagodari na toplom prijemu. Odiazak grofa Biankenberga. Kb. Sofija, 8. inaja. Zastupnik austrijskog crvenog krsta grof Blankenberg je danas napustio Sofiju. Na žeijezničkoj stanici ispratile su ga mnoge zvanične osobeEiigleski egoizam. Kb. Berlin, 8. maja. „Oermani a“, pretresajući izvještaj o britanskoj državnoj ratnoj konferenciji veli: Ako saveznici Engleske prate razvoj stvari bodrim okom, oni će sa strahom saznatj, kako se u Londonu brinu da sami sebe osiguraju od zlih privrednih posljedica rata, dokle Talijane i Francuze ostavljaju za dugo vremena prepuštene samima sebi. Opšte pravo glasa i pravo ženskinja. Kb. Stockholm, 8. maja. Švedski brzojavni ured javlja: Liberalna stranka predala je državnom niinistru akt, kojim moli za saradnju vladinu u cilju što skorijeg riješenja pitanja oopštem pravu glasa 1 pravu ženskinja. U motivaciji toga akta ukazuje se na prešnu potrebu regulisanja toga pitanja prije raspuštanja parlamenta. Državni je ministar izjavio. da će tek po savjetovanju s ostalim ministrima moći na to da odgovori.

AKdja dunauske flotile u nouembru 1916. (Svršetak.) Prelaz kod Terkidere otpočeo je tek oko 10 sati, a neprijatelj je iz pravca od Fontanele puoao kroz gustu maglu onako u prazno. Tamo je oko 11 sati uspjeo monitor, da se koristi nekolikim momcntima, kad je ovdje ondje za oasak nestajalo magle, da pronadje neprijateljske položaje i da ih na-

se gadio na ribu, i mislio o tiri rublje i četvrtini čaja. U jutru rano, kad se nebo počelo plaviti, zapovcdiše mu da se obuče i <la ide. Dva vojnika sa bajonetima poveđoše ga u aps. Nikad mu se drugi put varoške ulice nisu činile tako duge i beskrajne. On iđjaše — ne tr’otoarom, nego sredom ulice po blatnjavom snegu, koji se topio. Utroba mu je još neprcstano ratovala sa ribom, leva mu je noga tmula; kaljače je bio zaboravio ili u sudu, ili u privatnoj kući, noge su mu zeble... Posle pet đana sve optužene opet povedošc u sud, da im se pročrta presuda. Avdjejev doznadc da je osudjen na prcgonstvo u Toboljsku guberniju. Ali to ga ne uplaši, niti ga začudi- Njemu se odnekud činilo da se sudjenje još nijc svršilo, da sc ono još odugovlači, i da pravog ,,rešenja“ još nije ni bilo... Živeo je u apsu i svaki dan je čekao to rešenje. Tek posle pola godine. kad đodjoše da se od njega oproste žena mu 1 sin Vasilije, kad on u mršavoj, prosjački obučenoj starici jedva poznade svoju, nckad jedru i solidnu Jelizaveru Trofimovnu, i kad na svom sinu, mesto gimnazijskog mundira, opazi kratak, poaban kaputič i pamučne pantalone, on razumede da jc njegova sudba več rešena i da, ma kakva bila nova sudska odluka, on već nc povrati svoju prošlost. I on prvi put, za sve vreme sudjenja i zatvora odagna sa svog lica Ijutit izraz, i gorko se zaplaka. S ruskog preveo: J. Mak$imovi6

Broj 125. — : : ipadne. Poslije jednog sata ti su poio. žaji na uzvišicama zauzeti* Niz voda od T e t k i d e r e preduzeli su monitorj ,,K 6 r 6 s“ i „Bodro g“ prema K r iv i n i da štiie bok naših četa i protjerali su otud nadiruću neprijatcljsku pj e . šadiju. Za to vrijeme prebpodila je jedna grupa izvidničkih čamaca ostalc đijelove rijeke izmedju ostrva C i n g h in a r e 1 e i B e 11 n e, te je svuđa očistila obalu od ncprijatelja. U 3 sata poslije podne već poče da se spušta gusta magla, iza koje je u brzo nastala tamna noć. Sve se ovo tako brzo zbilo, đa mnogi brodovi ne mogahu da stignu na svoja odredjena boravišta, već moradoše da se ukotve u rijeci. Docnijc, kad jc magla postala sasvim gusta, dospjele su pred veče Četiri skele s ljudstvom u tjesnac kanala B c 1 i u e tako blizu jedna drugoj, da se nijesu mogle slobodno kretati. ’ Zbo% toga je bio zastao svaki transport. Zapovjcdništvo flotile moralo je da uzrne posao oko uklanjanja skela iz tjesnaca u svoje rukc, te je jedva poslije tri sata napornog rada uspjclo, da skcle uputi na svoje opredjelenje i da otvori vodeni put za daljc transporte24. novembra dovršila je svoj posao i ona monitorna grupa, kojoj je bilo povjereno da zauzme I z 1 a z i R ak o v i c u, pri čcmu je u početku imala da suzbije djelovanje četiri neprijateljska topa. Monitor ,,S z a m o s“ izvršioi je tom prilikom jednu bravuru, jer pošto je ućutkao jednu neprijateljsku bateriju, on je, ne čekajući potporu prelazećih četa, poslao jedno svoje jače: odjelenjc, koje je pod neprijateljskonn vatrom zaplijenilo i na brod prenijelo dva topa od 7.5 cm. I tog dana bio ie za ue punih 16 sati i Herbertov most gotov i spremljen, da se njiine vrši dalji prelaz četa i prenos trena i municije. Kao zaštfta mosta ostaia je tu jcdna monitorna grupa, a mcnitor „M ar o s“ i parobrod ,,U n a“ uputiše se nz vodu, te očistiše svu neprijateljsku obalu odBelinedoTurnuMagur e 1 i. Time su završene akcije S i s t oV o—Z i m n i c a. Tada se tražilo od dunavske floti)e naročita pažnja i brza odlučnost, jer je borbena linija bila vrlo dugačka i jer, se borba vodila u isto vrijeme na raznim tačkama Dunava, a vrijeme je bilo do zla boga nepogodno. Ali, hvala budi uspješnom rukovanju svih jedinica. flotile, sve su nezgode brzo savladjivane. Dunavska flotila je ovim kao i hrabrošću svoje posade u glavnom najviše pridonijela, da je prelaz kod S i s t ova mogao tako brzo da se izvrši. Ovo je priznao i zapovjedajući general, general pješadije K o s c h, u svojoj duevnoj zapovjesti, u kojoj je to istakao > izjavio flotili svojc priznanje i svoju z«hvalnost. Iz IMKe I Bome. Novi začasni kanonik stoinog kaptola djakovaćkog. t Njegovo Veličanstvo car i kralj imenovao je Previšnjim riješenjem od 23. april« o. g. profesora i vjeroučitelja u realnoj gimnaziji u Zemunu dra. Ivn K r a 1 j e v 1 ć a začasnim kanonikom stolnog kaptola djakovačkog.

Dr. Gj'uro Basariček. Narotfna Industrlja l ratnlčKe žene. Negda jesvaka lcuća u našim seiima sania izradjivala sve, što je potrebno, naročito pak ruho. Cak ni opanaka nisu tjudi kupovali u ono doba, sve sti ih sanu kod kuće pravili, a pogotovo krpali, kad je tre-balo. Otkad su se pcd:j<Mo zadrugo, nastalo je u kući više ognjišta, pa ne dospijevaju žone više toliko da se bave ručnini radovima. S toga sve više nestaje lijepili narodnih vezova i lijepe narcdne ncšr.ja koju sti zamijenili jeftniiji ali i tošiji proizvodi tvorničkoga rada. Narod se zaogrnuo u t ruije, što s jećaju na cig-ansku robu. Velika skupoća tvorničkih proizvoda, koja je nastala poradi rata, učinit će, da će se narod jamačno opet vratiti lami i konoplji, pa će početi i opet tkati i nastaviti tamo, gdje jo već prestao. Tomu će pridonijeti i naša inteligenrija, koja u najnovije vrijeme navraća opet pažnju toj velikoj grani narodnoga rađa. Narod je negda uvelike cijenio vješte ženske ruke, pa se u nekim krajevima naše domovine zaidržao običaj i kod svatovskih obreda, da mlada moma sjeda za tkalački stan, da time pokaže, kako joj je mio takav rad; a prije svadbe pa i u svatovima daruje rcd svoga rnctnka darovima, niožda 1 . i zato da se vidi, što umije. Iina jedna šaljiva slavonska- pjesma, u kojoj prkosi inomak djevojci, pa joj sei podniguje: „Sto ine giedaš, kad te uzet ne ću, dok ne vidim, kakve su ti ruke: Znaš le presti i iglicom \esti. Evo tebi dvoje povisaina, naprodi mi gaće i kcšulju što ostane predi u darove, u darove kupit ću svatove“. Ona njemu bolje odgovara: , t Oj junačc, ala si ti mudar! Meni kažu, da si kulundžija, evo tebi bitrma pozlaće•na, skuj ti meni razboj i brdiia, i dva čunka i četiri rivi! Sto ostane, potkuj konje vranc, pa na njima dodji po divojku!“ Posao oko tkanja i vezenja nije baš Iak, pa seljačke žene uz to!iki drugi rsd dospiju raditi ponajviše tek u zinisko doba, kad nema toliko (dnigoga posla, a koja je vrijedna, ra>di i dugo u noč. ,,Na sehi se mak>spava“, piše Lovretić. „Žene tfoće-