Београдске новине

r Strana 2. Ua svojim ratničkim mjerama ide jedino xa potpunim priznavanjem svoga ulMmatuma, koji nije tražio ništa drugo, do <ia se Srbija u svojim dosadašnjim granicama drži umjereno prema Monarhiji — to ne bi bilo razloga, da se u taj rat umiješa druga koja sila, kad bi Orey i sa svoje strane bio pokušao odtVratiti Rusiju od miješanja u austrougarsko-srpski spor. Ali Orey to nije učinio i tim je Engleska u naprijed utvrdila, da je ona saveznik Rusije i protivnik središnjih vlasti, t e j e t a k o svojom politikom htjela a i izazvajaevropski rat. • Prema tome se tvrdnja, da Greyu nije uspjelo sačuvati mir samo stoga razloga, jer to Njemačka nije htjela, ispoljuje kao lukava i proračunana neistina, kojom se htjelo zavarati svijct. Da to bolje ispadne za rukom, poslužila se Engleska i naglašavanjem jedne posve razumljive no sasvim neznatne činjenice, da bi Engleskoj bilo milije, da se austro-ugarsko-srpski spor riješi diplomatskim putem. Jasno je, da bi ne samo Engleskoj, «ego i Francuskoj a takodje i samoj ’Rusiji bio miliji mir nego li rat, kad bi im i bez rata diplomatskim putein bilo uspjelo, da Njemačku i Austro-Ugarsku potisnu do političke ništice i tako ih priinoraju, da se u svemtt pokore volji sporazumnih sila- Nije nainte bilo više it pitanju, da Ii Grey hoće mir ili rat, iveč to, kakav je on položaj zauzeo prema zahtievima onih sila, koje su u ratu postale saveznice Engleske. A G r e y je zauzeo takav položaj, da je rat neminovno morao izbit i. Zacijelo bi se ovdje Ruchtisovim 'dokazima smelo dodati, da Grey lično nije litio požurivati rat, već da se kao slabotinja od drugih dao na to navesti. 'Ali to ništa ne mijenja u istoričkoj oc.ieni njegovih djela. Ruchtisu je dalje uspjelo potpuno 'dokazati, kako diplomatski koraci Greyovi za „otklanjanje rata” ni malo nijesu bili podesni tla posluže za dokaz, da ie on odista išta činio za mir, kao što imi je uspjelo dokazati i to, da su engleski državnici u pregovorinta s Nje' inačkom h o t i m i č n o h t j e 1 i, d a i m povreda belgijske neutralnosti posluži kao uzrok ratu, premda se tome moglo izbječ i, dasu pristalinaizvjesne P o n u d e N j e m a č k e. Ali taj uzrok bio im je potreban, da pridobiju za sebe narod, koji nije bilo lako pridobiti za rat zbog Srbije i evropskih težnja Rusije. Za to se predobijanje naroda za rat morala poslužiti engleska vlada i jednom krivotvorinom. Krivim datiranjem akata htjelo se naime engleskom narodu prikazati, kako je Njemačka napala Francusktt mnogo ranije, nego što je to bilo u stvari, pa je i satn Asquith u svom ratničkom govoru od 6- avgusta 1914. s istom nakanom prosto pre'čutao vodjene mjerodavne pregovore s Njemačkom. Time i drugim iaktima dolazi pisac do zakliučka, da Englezi ne samo da n i j e s u t e ž i I i da o t k 1 o n e r a t, ,već da su ovaj hotimično izazvali te da se oni i njihovi sa,v e z n i c i u z a ] u d t ru d e d a d okažu, kako oni ovaj rat tobož v o d e z a civilizaciju i č o v j eč a n s t v o.

fiuska revolutilct. Nastavljaju se nemiri u Petrogradu. (Naročiti brzojav tBeogradskih Novina«; Stockholm, 10. ntaja. Prenta najpouzdanijint vljestinta iz Petrograda nastavljaju se tamo netniri I još nijesu završeni. U Petrograd je stiglo mnogovojnikasaironta, koji su došli na vijesti, da su u prijesto-

iVoj. Jov. Kiilundžič: tta Kalemesdanu. Obadve su išle stazom posutom šljunkom. Njina laka nogS koračaše, odmereno, lagano, otmeno. Kao dva cveta, ljupke i nasmeianc sntejahu se obe. Na površiiti vode titrala se. rumelia svetlost. Jedna oranžasta traka sijala se kao rastopljeni žuti metal. Videlo se lepo, kako se gibaju talasi mirne vode. Večernji tnir; kao sva tihost da veje sa ogromnog svoda što plamti po krajevinta. Tanka, plava magla zastirala je medju-prostore. One stadoše. Nasloniše se na pervaz od gvoždja- Jedan beli, dugi parobrod plovio jc sredinom. U daljini vislele su se konture mosta, a povrh svega nejasni oblici nekih planina, kao nekih životinja... Ispod šešira lepršahu se suva vlakna plav'e kose. Pogledi su tonuli u prostore. — Osećaš li lepotu, upita jeđna. — U svernu- Ceo ovaj „štimitng'* utiče na mene. Jedna lokomotiva izbacivala je guste kolutove dinta pokraj vode. Videlo se, da obe uživaju u večernjem miru. Kao deca iskrena, prosta dlvlle su se prirodi. Večita težnja za lepotom, koja je u ritmu i harmoniji u tonu f boji, sllci i reči, nazirala se i ovde. Razvaline neke kuće ćutale su kao l uvek.

Petak nici izbili novi nemiri. Najveći strah vlada pred onim vojnicima, koji su pobjegli sa fronta, jer oni su u svom vlastitom interesu postali najljućim protivnicima rata. Provizorna je vlada u najvećoj neprilici, a njezino je stanje tim neprijatnije, što Kerenskij zbog svoje bolesti ne može da iiitervenira izmedju radnika i vlade. BoJest ruskog ratnog uiiiijstra Gučkova. Kb. Stockholm, 10. ntaja. Prema petrogradskim je vijestima bolest ministra rata Gučkova takva, da će biti primoran, da upravu ministarstva rata za nedogledno vrijeme ustupi drugome. „Morning Post“ o uzrocima MiljukovIjeve note. Kb. Bern, 10. maja. Petrograđski dopisnik „Morning P o s t“-a pobija shvaćanje, koje odašiljanje Miljukovljeve note dovodi u vezu sa pokusom snage, i veii: Uzrok brzojavu mogao bi se tražiti u toni, što se privremena vlada nalazi u ozbiljttoj financijskoj ucvolji. Suprotno ranijim izvieštajima izgela, da poreski izvori nisu ni tt koliko zadovoljili. Seljaci su potpuno nemarni i oni samo o tom misle, kako će povećati svoja zemljišta. Sa idejom slobode oni se mnogo ne bave. Franctiski list o Miljukovljevoj okružnici. Kb. Bern, 10- maja. Govoreći o petrogradskoj krizi, ,,T e m p s‘ izvodi, da je najvjerovatnije, da je Miljukovljeva brzojavna okružnica razaslata bez prethodnog znanja radničkog i vojničkog izvršnog odbora. Očito je, da če krajnja ljevica radničkog savjeta upotrijebiti okružnicu kao izgovor da oproba svoju snagu prema sadašnjoj vladi. Zbog izjava protivu Miljukova list se tješi tirne, što i privremena vlada ima nmoge pristalice. Radnički saviet protivu zajma slobode. (Naroćiti brzojav „Beograd. Novina“). Berliu, 10. maja. „K 6 1 n i s c lt e Z e i t u n g“ javlja iz Stockholma: Prema petrogradskim brzojavima Lenin je dobio većinu prilikom glasattja u radničkom i vojničkom savjetu o učešću u zajmu slobođe. Njegove pristalice su u svojim govorima istakli lozinku: ,,Dolje s ratom!“ — „Dolje s gradjanskom, kapitalističkom vladom!“ ,,Ni jedne kopjejke za Miljukova!" — Govori, koji su se zauzirnaii za zajain nisu imali nikakvog uspjeha. Radnički savjet za okončenje rata(Naročiti brzojav „Beograd. Novina".)' Stockholm, 10. maja. 1 Kako se iz Petrograda javlja, radnički savjet je doista uzeo vlađavinu u svoje ruke, ali ipak kadetskom osoblju brzojava polazi za rukom, da neke brzojave zadrži. Kako se saznaje, radnički savjet Je 4. maja po.slao sti'anoj štampi brzojave, u kojiina izjavljuje, da on osudjuje osvajačke planove, kao otvaranje Dardanela i ustupanje Transilvanije Ruimunjskoj i jadranske obale Italiji. Rastava crkve i države u Rusijl. (Naroeiti brzojav „Beograd. Novina“). Frankiurt, 10. maja. „Frankfurter Zeitung" javlja iz Stockholnia, da stt staro-vjerci u Moskvi zatražili r a s t a v u crkve od države. U Finskoj predleži već takav zakon senatu.

— Unteš li po kad-kad da voliš?, upita starija iznenada. Mladja se nasmeja. — Prirodu? zapita podrugliivo. — Prirodu, sve oko sebe. — Vrlo retko, gotovo nikada. Obe zamukoše. — Inta po kad-kad, kada se oseća potreba za tim, kao što kaže Maupassant, produži starija. Snovi stvaraju jedno stanje, koje zahteva Ijubav, kao suša kišu. Juče baš gospodja Zarič pričala nam je o tome. — O čemu? — Pa, o devojačkim snovima, rnislima. Najviše o snovima u šesnajestoj godini. — i sve se svelo na čcdntt iskrenu čežnju. — Da, na čežnju, ili bolje reći na težnju za lepotom nepoznatom, mističnom. sakrivenom. — Pa? — Pa ništa. Uvidele smo, da svi snovi potiču na lepoti, kao što je stvara jedna čista duša. No potom, da dolaze razočarenja, jer stvarnost ne odgovara sanjariiama. — No ipak snovi su lepi. — Da, i oni ne gttbe svoju draž, samo stoga što i u sebi nose lepote— To je cela istina. Ja ih voleni, dok se ne ostvare. Posle gube svalcu draž. Jer i sama stvarnost nikada ne daje omt sreću, koju snovi oortavaju. Ispod velikih jela prodjoše dva mlada čoveka. Mladji skide otmeno ŠeŠir, Obadve odgovoriše:

Beogradske Novifle Lenln nestao? (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockhobi, 10. maja. „Svenska Dagbladet“ javlja iz Petrograda, da >e Lenina od dva dana na ovaino ncstnlo; ne zna se gdje je. Privrenieno poravnanje. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Lugano, 10. maja. Prema opširnom izvještajn ,,C o r r i ere della Sera“ Miljukovu je pošio za rukom da u istorijskoj noćnoj sjednici vlade i radničkog savjeta izvede obrt time, što je pročitao brzojav, koji je u toku dana prispjeo ođ saveznih vlada. Brzojav je na sve pri'SU'tne učinio veliki utisak i pridonio, 'da su predstavnici radničkog i vojničkog savjeta odustali c/d zalitjeva za otpočinjanje pregovora sa saveznicima o reviziji ugovora o savezu, a ujedno izjavili, da ne bi bilo umjesno u sađanjem vremenu izazvati mintetarsku krizu- Na taj je roačin okončana znamenita sjednica u 5 sati u jutru s privrcmenim poravnanjern; ali se time položaj nije ni ukoliko razbistrio. Azev u njemačkom zarobljeništvu. {Naročiti brzojav jBeogradsklh Novlna«;, * ! Krakov, 10. maja. ,,G a z e t a P o 1 j s k a“ javlja, da se poznati agent provokater A z e v nalazi kao njemački zarobljenik u jednom zarobljeničkom logoru. Azev je odmah u početku rata uapšen u Berlinu.

Pokret zo mlr. llslovi mira njemačkih socijaldemokrata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stockhoim, 10. maja. U punom zboru radničkog siavjeta ponio je B e r g b j e r g poziv norveških, švedskih i đanskilt socijalista na konferenciju u Stockholm. Zatim je saOpštio ove uslove za mir njemačkih socijaldemokrata: Vraćanje svih osvojenja, Srbija dobije jiedno jadransko pristanište, Bugarska bugarsku Maćedoniju, u ruskoj Poijskoj riješiće plebiscit o pripadnosti država, a u Lotaringiji će se izvršiti granična uspravka na osnovu prijateljskog sporazuma. Njemačko-austrijski socijaldemokrati i stockholmska konferencija. (Naročiti brzojav j'Bcpgra'čTsKTh NoVma«;. BeČ, 10. maja 1 . „Socialdemokratische Korrespondenz'* javlja: U sjednici kluba njemačkih socijaldemo-krata, koja je održana u ponedjeljak, podnio je poslanik dr. A d 1 e r izvještaj o medjunarodnim pregovorima sa bratskim strankama, koji će sad dovesti do konferencije, koja će se idućih dana održati u Stockholmu. poo[i>n Francuski prestavnici u Stockholmu(Naročiti brzoiav „Beogradskib Novina'*.) Bern, 10. maja. Ima izgleda, da će se na socijalističkoj konferenciji, koja će> se 27. maja sastati u Parisu, složiti sve frakcije o izašiljanju prestavnika u Stockholm. Svakako sadanja manjina zadržava sebi pravo, da iz svoje sredine izabere izasianike za Stockhoim. Odluke „mediusavezničkog parlamenta“. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Ženeva, 10. maja. O pariškim konferencijama se naknadno javlja, da su u pitanju mira primljeni ovi prijedlozi Ribota: Četvorni sporazuin želi mir, ali ne mir, koji bi ostavio neriješena ona pitanja, zbog

— A vi niste više tako prisni?, upita mladja. — Ne— A zašto? — Ko zna? Neznani. tiajdemo. da scdnemo, pa ću ti nešto ispričati. One se uputiše do prve klupe. Desno su se videle zidine, obrasle travom. Kao zastirač pružalo se zelinilo svuda.^ Na glavnoj stazi šumeo je govor ko lagani pljusak. Sve beše čisto, vedro, jasno, veselo. Kada su sele, ućutaše za trenutakBilo jc, kao pred svakim uspomenama, koje nas podsjećaju na jedan dan. Potom starija otpoče: — Vidiš, on se koristio jednim takim trenutkom, kada se sve vole. Ima časova, kada je duša toliko razdragana, da sve utiče na nju; i boja i senka, sunce i svetlost. Tako se je i on mcni dopao. Na jednom izlefu svi smo bili veseli. Lomili smo se. Sišli, ćućurili. U taj mah, on prodje kraj mene. Iz učtivosti otpočesmo govor. Oovorio jev moram ti priznati lepo. To Je uticalo, taj govor, ta spoljašnost, na moju dušu, da mi se dopade, isto onako, ko Što mi se dopao sav pejsaž, sa celim svojim koloritoni. Osećala sam, da sam slaba; ja sam volela sve. On mi se pokazao sličan onome, o čemu sam ja sanjala, kao svaka mlada devojka. Toga dana sam pomislila, opijena svačjm, da sam najzad našla, što sam želela tako dugo, da se moji snovi najrad prlbiižuju ostvarenju,

11. maja 1917. . — , kojih je ovaj rat postao, jer su njegove žrtve vrlo velike. U pogledu Grčke Ribot je prihvatio englesko-talijansko gledište, da se, ako se ratuie za slobodu malih naroda, mora i Grčkoj ostaviti sloboda odluke, čime se utire put izmjeni dosadanje politike sporazumnih sila. U vojničkom položaju niora se naročitim naglaskom istači odlučna voija za produženje ofenzive na zapaduU četvrtoj tački dnevnog reda učestvovao je i američki admi-ral Simms. Kao najbolje sredstvo protivu opasnosti podmornica utvrdieno je gradjcnje malih jedinica, topovskih brođova i iznalazača mina. Clemanceau je predložio, da se n apusti solunsko bojište. Francuska vlada \ socijalistička konferencija za mir u Stockholmu. f' h Kb. Berlin, 10. maja. Kako „V o s s i s c h e Z e i t tt n g“ javlja, francuska vlada je riješila, da zabrani izdavanje putnih listova manjini francuskih socijalista za put u Stockholm. Ova odluka pokazuje veiiku uznemirenost, koja je obuzela francusku vladu od kako je saznala za odluku petrogradskog radništva.

Sporazumne sile medlu sobom. Napetost izntediu Itaiije i njenih saveznika. (Naročlti brzojav „Beogradsklh Novlna".) , Ženeva, 10. maja. Naknadno se saznaje, da je u jamuarskoj konferenclji u Rimu došio do ozbiljnog sukoba izmedju LIoyda Georges a i S o n n i n a, jer se posijednji pokazao kao protivnik Vemizelosta. Odnosi su ostali labtavi, jer se dljevi prošinenja Italije nisu slagali s WiIsonovkn pravcem. S druge su strane ti raini ciljevi uzrok, što bi Italija rado viidjela da Rusija odustane 0 |d rata, jer je rusifidranje Dardanela opasno za talijamske težnje u Maloj Aziji. Značajan je za zapete taliiansko-francuske odnose necenzurisani članak lista „L'Oeuvre“, u koime se dokazuje, da je sva pozadina Trsta njemačka, slavcnska, a nikako talijanska.

FtuncusKu. Nezadovoljstvo francuskih radlkala. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna‘'J • Bem, 10. maja. Francuski radikali sa sjeverozapada primili su u Bordeauxu odluku. kojom se izjavljuje žaljenje, što je parlamenat ostavljen prije i poslije rata u potpunom neznanju o svima najvažnijiin diplomatskim pregovorima.

Rumunjskn. Revolucijoni pokret i bolesti u riimunjskoj vojsci. (Naročiti brzojav. ^Beogradskih' Novina") Haparanda, 10. maja. Obavještenja, koja su ovamo stigla iz južne Rusije javljaju, da su u rumunjskoj vojsci strijeljani mnogi časnici zbog antidinastičnih agitacija, medju njima i pukovnik Creniceanu, čiji je otac bio podstrekač rata, on sam pak je slobodouman i neutralan. Kod njega su nadjene, kako se veli, revolucijonarne brošure, što ie i dovelo do njegove osude. U Jašu je umrlo od pjegaypg tlfusa 70 ljekara i 150 bolničarkl, a u Botošani umrle su čitave dvije če(g od kolere.

kojim bi bila sretna. Tako je postalo poznanstvo. Od toga vremena vidjali smo se. često. I što smo se više vidjali ja sam uvidjala, da on nije onaj kakav sam ga zamišljala. Moja duša počela je u iedno da žali i da pati; Postala sam uskoro nezadovoljna. Svu onu draž, koju su mi dotle dali snovi, bejah izgubiH, a sa razočarenjem sreču nisam mogla steći. 1 ja postađoh hladnija. Naše vidanje postade redje i redje: najzad postadosmo poznanici ,,iz vldjenja*".... Izmedju njih nastade počivka- Jedan leptir kč da je hteo sletetl negde. Povrh grana strujao je vazduh odnrereno. — Da, da, čovek ima takih časova, kada se sve vole. To su instinkti duše, koji se večito ponavljaju pri svakoj lepoti. — I večeras osećaš opet to isto? — Osečani. Čini mi se, da izmcdju unutarnjih snova i ove lepote postoji sklad. Za to se divim ovome sutonu. Sunce je već kao i uvek gotovo teatralno zašlo za rekom- Sa harmonijom divljom slile se boje u jednostavnost. One ustadoše. Vetar je ptrkao sa okolnih grana, šljunak se belasao'. Preko ravnice plivala, kao paučina, magla. Kada su pošlc, slušale su, kako šliunak škripi pod nogama pričajući o prošiim, izgubljenim snovima.

Broj 12 8. > Ametfka u rahT. Američke mjere protiv Nieraačke 1 b««. tralaca. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 10. maja. ' •>D a i I y M a i 1“ javlja iz New-Yorki’ Vlada je potpuno riješena, da uvoz u Nje' mačku spriječi odiučnim mjerama protivu neutralaca. Vjerovatno će sc skandinav, skim zemljama i Holandiji saopštiti, da sve zalilie imaju nabavljati u Amerid, eh će ih samo onda dobiti, ako se obvežu, da ništa od zaliha ne ustupaju Njemačkoj Posljednjih mjeseci je mnogo više raznih' vrsta žita uvezeno u Holandiju i Dansku nego li za Englesku i Francusku, gdje i e stauovuištvo mnogobrojnije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'J Haag, 10. maja. Ne samo ,,Daily Mail“ nego 1 „Morning Post“ ima iz Washingtona vijest, da Wilsort namjerava preduzeti stroge mjere, kojima bi spriječio, d a i z Amierikje izvezene zalihe ne udju preko Hclandije ili Skandinavije u Njemačkti. Daljc je WiIson tobož izjavio želju, da Holandije sve zalihe, koje su za nju odredjtne, mora prenijeti na vlastitim brodovima koje bude uzela pod najam.

Itajnovije trzojflvne vijesii, Njemačko-švajcarski privrednj sporazum. Kb. Bern, 10. maja. \ Savezno vijeće danas je potpisalo prl-) vrcdni sporazum s NjemačkomŠvajcarska neutralnostKb. Bern, 10. maja. Dopisni ured vojnog stožera jav. Ija: Jedna francuska letiiica, dvopločnik, preletila je 4. maja švajcarsko zcmJjište kod tromedje. 5. maja u 10 i pof satj prije podne rasprsnuo se njemački šrapnel nad Larginom, ali nije pričinio nikaleve štefe. Francuska štampa o sudbini Palestine. Kb. Beč, 10. maja. Iz ratnog stana za štampu javljaju;. „ J o u r n a 1 d e G e n e v e“ piše: Francuska i talijanska četna odjelenja hoće da se pridruže engleskoj vojsci, koja se kreće prema Jerusalimu. Nakana, da se ponovo ustanovi nekadanja kraIjevina Godfrida Buijonskog kao svojina belgijskog kralja Alberta, nije ozbiljniia od ponovne ustanove Palestine kao jevrejske države, o kojoj zioniste sanjaju- Sveta mjesta postavfće se pod zaštitu Francuske, Engleske, Italije l Rusije. Ausfro-ugarski uticaj tamo biće sa svim otklonjen. — Ova liiepa perspektiva ima samo jednu nezgodu, što su za sada Turci kod Gaza čvrsto presjekli put osvajačkim četama. Uzgred budi primjećeno.'lčako se ovo slaže s pravom samoopredjeljavanja na. roda? Je li stanovništvo Palestine već’ pitano, da li se slaže s tim izgledima?,

Šesti nuttrliskl ratni zajam.

Šesti put apeluje država na požrtvovanost i povjerenje stanovništva, da je u odlučnom Času iinansijskim sredstvima potpomogne u vodjeniu rata, možda i u njegovom završetkm I opet postoje vrlo povoljni uslovi, koji će se ukazati zajmodavcima u vršenju njihove patrijotske dužnosti. Veliki uspjesi ranijih zajmova, kao i uiozi, koji kod šđedionica i bankovnih zavoda dnevno rastu, opravdavaju nadu, da će sadanji zajam, koji će do & juna biti raspisan, imati sjajan ishođ, kao što je to bio slučaj i kod ranijih zajmova. Šesti austrijski ratni zajam dijeii se u 5% amortizujući državni z aj a m, koji je oslobodjen od poreze, i u državne bonove, oslobodjene ođ poreze, koji će se ispiatiti 1. maja 1927. Atnortizujući državni z aj a m biće podijeljen u serije po 5 mi-

iuna kruna I izvršiće se, kao i pojednji put, u odsjecima po 50 kruna. ajam će se vratiti po nominalnoj vridnosti, a isplatiće se, održavanjem nuitetskih troškova, koji pribiižno buhvataju plaćanje kanmte i glavni5 , u godinama 1923. do 1957. na osnou izviačenja, od kojih će prvo biti u ctobru 1922. Vraćanje će se izvršitt aprila koji sljeduje Izvlačenju. Isata kamata kao i vraćanje glavnicc ržavnih založnica vršiće se bez pore;, prlstojbi i drttgih kakvih oclbitaka i osnovu kamatnog kupona, koji je i redti za isplatu. Obrt državnog zaja ne podleži obrtnoj porezi na vridnosti. Cijena upisa zajma. iznosi >.50%, odnosno, sa obzirom na uobitjenu naknadu od */»%, 92%. Osim : naknade ovom se prilikom daje i jed>m za svagda kamatni jouissance ođ j helera za svakih 100 nominalniti runa, koji postaje otuda, što ćc se % kamata od komada, prema pozivu \ upis (tačka 1.), obračunati tek za maja 1917., dok će kamate kupotta >četi važiti od 1. aprila 1917. Koris>st amortizujućeg državnog zajiua rlo je povoljna i po sebl se razumije tzličita je prema vremenu izvlačcnja. ko se n. p. zajam izvlači u god. 1923lda kamata iznosi 7.29 od sto, a kou vlačenia deset codina docnije ka*