Београдске новине
f
1 7 I a z I:
dnevno u ,
utro, ponedjeijkom
poslije podne.
Pojedini brojevi: U iW|Ul< 1 u krajtvlm« l>p(l)«<niitim •đ ». 1 tr. C«ti p« cljMl btlH« U Hmttlmj-rmnlJI, Soinl - Hcrctjiotlal 1 DiliMciJI M cijMl M. , , . , ,11 M«r* ! HtfM «>«| »oHuij« »• cljonl M , , , » ndnra 1
Mjesečna pretplati: U BaoRrad-j 1 u knjolm« nuijnlnutim «4 J.ltrto »Jujnu 1 «t»R»:' RCltli. . « J'U DocjnOo !■ dfiitarom u kut-j . ... t t .t U Hrtf<Uku) -Slavuniji, Bosai - Horc«ju>tn< | OfilmaclJI . . . N Uocti!lr*kraJ*v<m»Aa«tr«>ii 9 «nk«n 0 narjTij 9 K U hiastranstva | 4 $#
-■=-=- Oglasl po cijenlku.
UredaiMvo: BEOORAO, Vuki Karadžića ul. broj 10. Tolefon broj 83. Uprava I prlrranjo pretplato Topllćln venae broj 21. Talefon broj 25. Hrlmanje oglata Knoza Mlhajla ul. broj 23.
Godina III.
Br. 129.
BEOGRAD, subota 12. maja 1917.
Rotni izvieštaii. izvleštn] Dustro-usnrsKos jlavnot stožera.
Nove borbe na zapadnom bojištu. Napadaji na admiralitet u engleskom donjem
Kb. Beč, 11 . maja, Istoćno I jugo-Istočno bojlšte : NiŠta bitnoga. Taiijansko hoiišic: Na donjoj Soči s obje stranc živahtia lctačka djelatnost. Zamjenlk glavara generalnog sfofera pl. H3fer, podmaršal.
izvjeitaj njematkoš vojnoj vodstvo. Kb. Bcrlin, 11 . tnaja. Zapaduo bojišfe: Front prljestolonasljeclnika Rupprcchta b'avarskog? Djelantost ie obostranog tojtništva dosegla juče 11a cijelom arraskom iborbenom frontu veču žestinu. Ostali : su bez uspjelia engleski djclimični 11aipadaji Jcod Fresno v-a, R 0 e u x-a te tizmedju M 0 n c h y-a i C li e r i s y-a. iKod jednog pokušaja, da se zaobilaže■pjeiti zauzme na juriš B 11 11 e c 0 u r f, tncprb'atcjj je 0 d b i j e 11 uz velike svoje ■gubitke. Front njemačkog prijestolonasljednika: Poslije relativno mirnoga prijepodneva pojačala se opet prema vcčeri borbena djeiatnost izmedju S 0 i s s 011^ a i R e i m s a. Jake topničke borbs RViju Icallbara razvile su sc naročito na drumu S oissoa s —L a o n, s obiju jStrana C r a 0 n 11 e, uzduž. a i s n cm a r 11 s k 0 g prokopa, u Clia mP a g n i, a mjestimično takodje i u A rg 0 n n a m a. Izjalovili su se jaki franjćuski napadajj izmedji W i n t e r b e r!g a i druma Corben y—B err y-a ufB a c. kao i kol Prosncsa. Front vojvoJe AlbrecJita v. iiriiembcrškog: Nikakovih naročitih dogadjaja. U v a z d u š n 0 j b 0 r b i i ođbranbenim topovima oborcno je 10 . tnaja 18 neprijateljskih leillica i 1 vezani baion. Poručnik barun Riclithofen pobijedio je svoga 22 ., a poručnik Ooutermann svoga 20 . protivnika, Istočno bojištc: Borbena je djelatnost ostaja nezitatna. Maćcdonsko bojištc: Ponovljeni iranćuski i srpski po•kušaji napadaja izmedju Crne Reke Pocfljstak. iBogoslav K. Jošt: A. Vsseli i tužnl danl. (S 1 i č i c e i z ž i v 0 1 a.) V. Pod smnnjom s umorstva! ... ‘ Bio sam veseo, kad sam mogao ostaviti velcbni Beč. Čast njegoviin krasnim zgradama, ali pločnici mu ne valjaju, naročito kad u njih pripeče žarko Ijetnje sunce, a čovlck nenta na cipelama potplata. To ti je onda kao da hodaš po usijanoj pećL V M °ie ie veselje bilo dakle opravdano, kad sam mogao bez obzira 11a etiketu svući svoje poderane cipele, strpati ili u torbak i fićukajući marširati po zclenoj travi, što je rasla na okrajcima ceste. 1 Marširajući tako ogladnio ja kao yuk i tatnan pomišljao, 11 kojoj li ću grabi da pojedem ono ostataka od raznih kobasa, što sam ili za pet krajcara (dakako u mirno vrijeme!) kupio u zadnjoj mesnicl Beča, kad uoćim pred sobom dva odebela žandara. — Ručat ću malo odalje... Šta ircba svaki da ti zavidi na gospodskom ručku... promrinljah sani u sebi i skinem kapu. — Dobar dan, gospodo žandari! Je li vruće? — Hvala na pitanju! — odgovorio |iil onaj sa dvije zvijezde, dok je onaj »rugl sa tri nešto tražio pod svojom žiuzom i zaustavio me: -r? Otkuda ti? upita on mene. "
i Vardara nijesu mogli ništa da izmijene na rezultatu bitke, kojti su izgubile sporazumne čete. T i s 11 n a p a d a j i b e z i z u z e t k a 0 d b i j e n i. Prema vijestima četa proizlazi, dci je neprijatelj u svojim trodnevnim bezuspjcšnim napadaiima p r e t r p i 0 n a r 0 č i t o t e š k i li g ub i t a k a. Prvl zapovjednlk glavnog sfana pl. Ludendorff.
Podružnice Lloyda Georsesa. Britanski imperijalizam, koji ima najvećim dijelom da zahvali svoju egzislencijti ne baš liajpoštenijem radu svojih diplomata, doživio je ponovo poraz- Ovaj v se poraz ne sastoji 11 izgubijenim biikania na zapadu, ni 11 uspjesima na istoku. Veliku Britaniju stigao je poraz 11a mjestu, gdic je uvijelc mislila da je najjača: u zagušljivoj atmosferi. u kojoj se eksteritorijalni poslanici, ovi bezobzirni eksponenti pogibeljne politike nasilja, spremali i pleli svoje mreže. Od nekoliko dana čuju se razne glasinc 0 sudbini Sir.Oeorgc B u c h a n a 11 a. Prvi su javili finski listovi iz Petrograda, da je engleski diktator pobjegao iz ruske prije's omcc. U isto vrijeme dok je velika množina svijeta, Vojnici i gradjani. demonsMirala pred engleskim poslanstvoni, pobjcgao je Sir Buchanan sa malim drušivom svojih prijatelja iz zgrade i umaknuo u inostranstvo, liašto se spreitiao vcč đuIje vreinena. Ove su glasine pocvrđjcne brzojavom, koji je stigao dan docnije iz Bergena i javljao, da je engleski noslanik 11a svom bijegu prispio u ovaj grad. Ovaj dogadjaj priznale su lndirektno i petrogradskc liovinc. Ove su naime javile, da kada je zastupnik provizorne ruske vlade clošao t: poslmstvo, da sc radi demonstraoija ispriča kod cngleskog poslanika, primio ,r a je manji činovnik sa jzjavom, da je poslanik' otputovao- Danas je stigia na svc to vijest iz Stockhohna, lco.ia nastoji da sve te glasine prikrije. U cvoj se vijesti javlja, da je poslanik S’r Buchanau već dnlje vremena bolesian i da je radi svoje bolesti otputovao iz prijestonice, doduše prije nego štO je to obično činio. Naravno ova novina, — Pa ktid me oči vode! U svijet! ... — To mora da si onda fini ptić. Ko si i šta si? — Pa pošten čovjek. Podjoh 11 svijet, da nadjem zarade ... —Da, da ... talco svaki lopov veli... Skidaj torbak! Nije mi trebao dva puta da rekne, jer znam ja gospodu žandare. Ne valja im se zamjerlti. — Šta imaš 11 njemu? — Nešto zamazana rublja, cipele, pa malo kobasc ... Evo, izvoli, uvjeri se sitm ... — ČuJeš, nemoj da budeš drzovit! Otkuda tebi pravo, da me tikaš ?. — Oprostite — fspravim se ... ja sam samo držao, da će Vam to biti ugodno... — Suti! Šta je ovo? upita on, izvadivši jedan mali omot iz moga torbalca. —To su kobase, gospodine žandare... — A ovo? usklikne on o<l veselja, ko kad bi bio dobio glavni zgoditak na lutriji. Izvukao je bio moj najprljaviji rubac, sav krvav. Bila nti prošle noći potekla u ,,herbergu“ krv iz nosa, pa sam je tim rupcem bio zaustavljao. — Rubac, gospodine žandare: — To vidim i ja... A otkuda ova krv? Marš, u ime zakona, s nama... — Šta? S vama? Ja? . . , A zašto? ... Nisu mi odgovorili, a niti sam Ja đospio da dalje pitain. U tren oka svezali mi ruke debelim lancima, da su ml sve suze na oči navrnula i gurnuli 1 me naprijed. '•'■*'?**'* ’ rr * * *
odncsno ruski zvanični novinar, ko;i jc sastavljao ovaj demeiui, počinio je iednu nespretnost, jer je priznao, da poslaniku Velike Britanije nijesu bili baš najprijatniji posljednjl dogadjaji u Pctrogradu, šio više da su ga zastrašiii. Medjutim bez tbzira na pojedinosti i razne sitnice jedno stoji nepobitno, da je upravniku podružnice Lloyda Oeorgesa u Petrogradu dogorjelo. Instiuktom svoje rase, lcoja je uviiek na vrijeme primijetila sve polltičke prevrate i pogibli, Sir Buchanan morao je uvidieti, da je nezadovoljstvo 11 narodu protiv Miljukovljeve vjade veliko i sve da je zrelo za eksplozije protiv uzročnika ovog stanja, Engleske. Ovo najliolje dokazuju opsežue mjcre sigurnosti, koje su preduzete za čuvanje engleske poslaničke zgrade. Pod tim uslovima pojmljiv je bijcg cngleskog pcsianika, bcz obzira gdje i kuda se on sklonio. Motivi ovoga bijega nc moraju da proizlaze iz brige za ličnu sigurnost, nego je engleski poslanik. koji je več toliko ođigrao drama i tragedija u Petrogradu, uvidio da tiema tamo što više da traži- Miljukovljeva r.ota bila ie posljednji uspjeli njegove politike. a izjava vojuičkog i radničkog savjeta njegov potpuni i konačni poraz. Danas ne postoji niko više u nekadanjoj državi ruskoga cara, koji bi se htlo zalfžjti za poiitiku i ratne ciljeve sporazumnih sib. Sav rnski ttarod i ruska voiska ima pred očima samo jedan cilj, a t 0 j e m i r p 0 d s v a k T u s 1 0 v- Zato su i sve nade. koje su sile sporazuina postavljale, a danas izgubilc, jcdnake najtežiln porazima na bojiiom pojju. Rijetko dolazi nesreća saina. U isto vrijeme sa neuspjchom u Rusiji, koji je ’danas više nego jasan, pojavio se i dfugi neuspjeh, koji doduše nije toliko zanimao javnost, a]i nije ostao i bez svakog uticaja u \ clikoj Britaniji. 1 drugi jedan engieski poslanik Sir A. Hardinge zapao je ovili dana u veliku nepriliku. I ovom gcrspodinu, koji je do tiedavna boravio 11 Madridu, šire se po Španiji vrlo zli glasovi. Špansko novinstvo javlja, da sti uzroci odstupa ovcg diplomate vrlo ozbiljni, pa se za sada ne inože još 0 njima govoriti u javnosti. Medjutim ima i u Madridu ljudi.
— Ako se samo makneš i pokušaš da bježiš, mrtav si... — Ali molim... — Šuti... 11 i jedne riječi... 11aprijed ... marš ... Šta mi je drugo precstalo nego da ili poslušam. Naprtili mi ponovno moj torbak n-a ledja, a onaj prljavi rubac uvili 11 nekakvi fini papir i spravili kao svetinju kakvuŠto sam dalje marširao s gospodom žandarima, to je moja pratnja bila veća. Skupili se ljudi i promatrali me kao zvijer kakvu za pet krajcara u panorami. Medjutim su ljudi počeli i da mrmijaju a neki pograbili i za kamenje. — Ubijnio ga! Zatucimo ga! čuli se najprije pritajeni, a onda sve bučniji glasovi. Ja sam se baš okrenuo da vidim, koga to kane ti Ijudi da nbiju, kad mi prozuji jedan kamen kraj glave ... i ja opazim, da ti zamamni povici idu mene glavom. — Mir, ljudi! Ubica će biti po zasluzi kažnjen pred sudom! Vi nijeste zvani, da mu sudite! Ko ga dirne, biće strogo kažnjen! zagrmio žandar sa tri zvijezde i tako meni u ovaj čas ostala koža čitava. Nego, meni nije bijo više do šale. Ti su me ljudi zacijelo držali za nekog ubicu... Počeo sam se tresti kso slamka na vodi i kad su me dovell pred gospodina ,,valitmajstora“; rekao mi ovaj. da taj drhtaj dokazuje moju krivnju. Pretražiše me onako iz temelja kao kad bi buhe tražili, a onda me počeše preslušavati. — Kamo sam metnuo novac? Odje sam sakrio no l, kako sam došao
■koji znadu sve, a ne mogu da šute i ovi danas pričaju da je Sir Harding morao cdstupiti, jer je na njcga pala sumnja, da ie sudjelovao ili potpomagao urotnike, koji su radili 11a torne, da se makne sa prijestoija kraj Alfonso. Ove su glasine dcdttše odmah zvanič110 dementovane ali ovaj dementi zvuči kao potvrda ovih vijesti. Dakic je. Engleska doživjela nettspjeli u Španiji, koja joj je radi svojc neutralnosti već davno trn u oku. S\e po malo ruši se i raspada zgrada englcskoga svjetskoga gospodstva, a iinena Buchanan i Hardinge samo su etape 11a putu, koji vodi do potpimog rasula gospodstva Velike Britanije, koje je sagradjeno i onako na vrlo slabim, a i nepoštenim teineljima. Na svaki način moraće londonska viada 11 buduće poslati 11 Petrograd i Mađrid druge poslanike i sa posve drugim instrukcija111a naravno ako žele i ako im je sta'o do toga, da ne izgube i ono niaio poli.'čkog ugleda, koji uživajn u svijctu.
iiaćedonlja. Budiićnost Sarrailovog preduzećaUiaročiti brzojav „Beogradskib Novina".) Haag, 11. maja. Francuska se štampa bavi budučnošću Sarrailovog pieduzeća sosigniranim naeinom. ,,Temps“ i ,,Matin“ saglasni su u tome, đa su no\d uslovi svjotskoga rata bituo promijenili Sarrailovu zadaću. „Tenips" podsjoća na cijjove sporazmnnih sila kod organizacije solunskog preduzeća, koji su osujcćeni porazom Rumunjske. List daljo podsjeća na povcćane poteškoće dovoza zbog po'Jmorničkog rata. ,,Matin“ otvoreno izjavljuje ,da sadanje i buiiuće potcškoćc Sarrailove vojske na terenu, koji je vrio nepovoljan za pokretni rat, iic podavaju nai'Je u postigmiće spoinena vrijodnih rezultata. Major C i v r i e u x zaključuje sa primjedbom, d a j e d a n as n e m ogu će r i j e š e n j e S a rr a i 1 o v e z a d a ć e. Vrhovna bi vojna uprava morala iJia iz toga povuče konzekvence. neosranlčen! podmornlčki rat. Opet nova potapljanja 11 AtlaiUskotn okeanu. Kb. Beriin, U. maja. \Volffov ured javlja: U Atlantskoiti okeantt potopljena s.u ponov:ao i parna broda i 3 je,đrcnjatka sa.24.000 | tona zapremine.
k itekoj gospodji, šta sam s njome razgovarao i ko bi ga znao šta su me sve pitali. Ja sam ili u početku gledao kao tele u nova vrata, a onda itii navrle suze na oči. U bečkom pregradju Floridsdorf, kamo su i niene sada doveli, zbilo se umorstvo. Umoriii neku staru ženu i ugrabili joj nekoliko iiiljada kruna. I sada sa sumnje zbog toga mnorstva optužuju mene!... Dakako da jm nisam mogao dati onakova odgovora, kakvog su sj oni saželjeli, i konačno me prestadoše ispitivati, te pozvaše tamničara. Ćuo sam još, gdje su gospoda žandari medju sobom prošaptali neke tajanstvene riječi, a onda me tamničar uljudno upozori, da se ne vučem tako polagano, jer da on nema s takvim Jritatigama kada da gubi vrijeine. Čas kasniie bio sam u iloriđsdorfskoj tamnlci. Floridsdorfska tamnica baš nije liajugodniji. liotel- Nisam imao kamo ni da šešir objesim. Stola ni stolice takodje nije bilo. Ormana nisam ni kod kuće imao, pa nijesam za nj ni ovdje žalio što ga nije bilo. Sjeo sam na one daske, što su imaIe služiti kao postelja i počeo razmišljati. Na misao mi dolazili mnogi i mnogi slučajevi, gdje su stradali nedužni Ijudi i mene sve više obuzimao strah.., Onaj dan bih po svoj prilici bio i posijedio od brige, da rae i opec nijesu pozvali u kancelariju- Ovaj put nije za stolom sjedlo gospodin ,,vahtmajstor“, nego neki brkati gospodin sa eelavom glavom. — Dakle... počme on. Btidući da smo telegrafskim putem obaviiešteni. da vaši navodl o boravku zadnjih dana
domu.
Propast jedue taltjanske podtnornice. (Naročiti brzojav »Beograclskiu Noviua«; Ženeva, 11 - maja. ,,S e c c o 1 o“ objdodaniuje osinrtuicii za jeduog poginulog podmorničitog telegrafistu. Iz toga se zaključuje, da jc posljednjih dana potopljena jedna taljjanska podmornica. Po!a ntilijuna dolara ttacrade za sredstvo protiv poduioniica! (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Haag, 11 . maja. Kao prvu tnjertt za otklanjanje opasnosti od pođmornica američka je vlada odrcdila tragradu od pola niilijima dolara ononre, koji pronadje stvarno sredstvo protivu tiništenja podtnornica. Vjerovatno će se odrediti ratni krcdit od jeđne milijarde dolara iskljtteivo za mornarske cijeli. Potopljen brod za pojaganjc mitia. Kb. London, 11 . maja. Admiralitet javlja, da je 5 . maja torpedovan i potopljen jedan _ brod za polaganje mina. Nestalo ie 2 časnika i 10 ljndi. Fraticuzi iraže ntornare u Špatiiolskoj. Kb. Barcelcna, 11 - maja. Ovdašniem mornarskom društvu pcnudjcna je s fraiicttske strane veiika svota novaca, za slučaj, ako bi ono mogJo đobaviti čašuike i liudstvo _za rcdovni saobračaj od istoene obale Špatiije do Cette i Marseillesa. Mornarsko društvo ie pontidtt odbilo.
RusKa revaimija. Samoubistvo Sazanova. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“>. Berlin, 11 . maja,,R u s k o j e S 1 o v o“ u brcju od 4 . tnaja javlja pod naslovom: ,.S a nt o ubistvo ministra Sazanova i drtigih“ da sc noću 4 . tnaja Sazanov ubio, ispio je strilinin. U pistnu, koje je ostavio, navodi kao uzrok samoubistva, da time hoće da protestuje protivu razdvajanja od svojih prijatelja, koje — ka!;o u pismtt dalje navodi — svojom sntrću hoee da ,,spase“, „Ruskoje Slovo“ dodaje ovotne, da su doista one ttoćL u kojoj ie Sazanov. umro, presjekli sebi žile P u h o 1 s k i j, M i h a j 1 o v i K o r e s k o v, ali sti blagovremeno spašeni. Obrazovanje koncentracijonog kablneta. Kb. Bern, 11. niaja. Petrogradski sara ( Jnik ,,P e t i t P a r i« s i e n“-a brzojavija: Obrazovanje koncen-
odgovaraju istini, naročito jer je pravi ubijca već uapšen u Beču, to se ovim službeno konstatira, da vi ne možetc biti ubijca, te da prema tome krv na vašem rupcu može da potiče iz vašega nosa, kako ste vi to u zapisniku kod prvog preslušanja naveli. U sobi je nastala tišina. Samo je onaj gospodin žandar sa tri zvljezde duboko uzdahnuo... Izletila mu premija. —To sam odmah i mislio, da sam ja j a, a ne lopov, povičem veselo. — No... no..- samo ne odmah previše nos u zrak. Evo, tu potpišite da smo vam vratili rubac.-, Tako, a sada srećan put... — A jok! Nc idem ja santo ovako... — Šta!-.. Vi ne Idete? — Jok! Sađa je već noč, a ja sam bez novaca. Morao sam danas stići u Nikolsburg, gdje bih bio sigurno dobio posla... — Pa dobit ćete ga sutra! *“ Sutra će majstor uzeti drugoga!. nastavim ja. — A.najposlije molim da mi izdate ijredovmi potvrdu..— Kakvu? — Da sam ja pošten čovjek, a ne lopov.... , I ja se nisam dao napolje, dokle mi nisu dall svjedodžbu poštenja, u kojoj mi se uredovno potvrdjuje, da nis’am niko drugi nego glavom baš ja. O sa- : motn poštenju doduše nisu ništa najiisali, aji su naveli, da i prcnida sam vagabund, da se ipak čini da nisam pogibeljan ,,individuum“. Uz tu su mi svjedodžbu dali na moju mojbu još i 5 kruna, da mogu željeznicom u Nikolsburg, a budući da željeznica polazi istom n' jutro, dozvolili mi da mogu pretioćiti u :