Београдске новине

Broj 133.

Srije’da

Beoijrailshe Novlne

16. maja 1917.

Slrana s

, Jovan Radović, sresk. kapet i Milenko Paunović, poreznik oba iz Klado»a; DuSan Popović, Stinko Ljubičić, Jul la Mrdakovič i Katarina Gjorgjević svi jpCit. u penz. iz VeL Gradišta; Jevrem Milosavljević i Zorka Gj. Banjanin ućit. 'ji penziji, oba iz Petrovca; Živojin Prjvulović i Miloje Popović, učitelji »i penz. oba iz Batovca (Požar.); Jovan I.azić i Julka Miladinović ućit. u penz. o Jioje iz Žabara; Jevrosnna Atanacković, lučit. u penz. iz Giljana; Ana Cerić, učit. jz Kratova; Janja Ljubiea, učit,. u peuz. jiz Preševa; Persida Simič, udova iz GoJubca; Sava Nikolić, sud. pisa-- iz Kostolf.i\; Jovan Bogđanović, učit. u pcnz. iz ftabrova; Tanasije Kostić, uCit. u penz. \/ Kičeva; Sterija Marković, učit. u penz. jb. Prugova (Požar.); Jovan Stajić, Jovan Slamenković, slu/.itelji železn.; PeraSto jadinović, inspekt. železn.; Vlada Petroivić, nadzorn. žclezn.; Jovan Pecija, kočpičar železn.; Josif Pie, konti'. železn.; JJarija udova Bože Kneževića, profesota; porodica Milana B. Živanovića iz Jtumodraža; Drago Ob; a lović, učit. iz Priboja; Jovan Mitrović, učit. iz Prije »olja; Milica Angjelković iz Sakulje, srez lolubarski.

Grad i okollco. Bnevm uaiondar. Oa n a s je srijcđi; lij. maja; po slaiom 3. mnjn. Rfmokatolici: lv.ui Nepomuk; pr.ivostavnl; Mučeaik Tiinotije. — Sunce se radja u 4 22, a zalazi u 7-31. Bcogradskl orfeum: Predstava na v u 7 satt Novi progiain. Paroptov i/.medju Zemitna l Bcogr.ida kreče 1/ Beograda za Zemun ođ 6 sati u jitiro đo 9 aati na veče svakoga sata o 3 i n; u 1 sai poslijc podne. Polazak 'rt Zemur.a za Beograd ođ 6'30 u jut;o do 330 na večc iv.itcoga sata osim n 12-30 postfje podne. K J n e ro a t o g r a f i: Vojui kino (Kotosciim): U i 6 sati poslije pođnc prcdstava za vojnike; u 8 30 ua veče prectstava zn časnikc. — C. i kr. gradjanai;i lilno (Paris); U fj sati postije podne prcdstava za gradjanstvo. Casnička i činovnička kasina otvorrna je do 12 snti u noći.

j r a n d H o t e 1“: Dnevno konccrat. Počeial; u 5 sati postije podne. Fosjet* botemika u bolriicama: U tiO'mici .Brčko": od2 —i sala posliie podne. U boinici ,,Briinn“ : oci 9-30—12 s’ati prije podiie i od 2—4 sata poslije podne.

Biuiokalolićka slitžba Božija. Sulra na Spasovo, 17. niaja služi sc: 1. V konaku: u 8 sati u jniro sv. liiisa za vojriike, kojoj ima slobodan prjtt'ip i g racijanstvo. 2. t' ž ii p s k o j c r k v i (Posbuiička frlba): u S sati u jutro sv. niisa za školj»kn (ijocu. li 10 sati hrvatsko-srpska profovijed i velika sv. tnisa. : U pol 7 na veče majska pobožnosf, juija se i u radnc- ,'Jane u isto doba drži. IJ ra.lnc dane počiuia pna sv. misa v !>oI 7, a drugta; u p r! -S sati u jutro. 8'raži ifi opstina. Radi izvjcsnog Intnog saopSrcnja, poivcbiio jc da sc odinab ia' r e tajništvu cpr.tinc Krada Beograda: . i'itiiuš Marić, bivši zakupac kio:■!. t uu Cvcinom Trgu; 2. Staraoc mase Milke StefanoiVič, iz Bcograda; i 3. Srođnlci Mihajla Živkovića, rotijctiog u Bcogmdu 1879. godine. Otac mu je bio .Tovan Živković trgovac, koji jc umro prije dcvet grdina. Stanovao je u Svelogorskoj, sada Bitoljskoj ulici fcvoj 10. Majka mu je Hristina rodjeiia Palić, koia se ivalazi kod svoga T.eta Save Kojića. Dj se iave radt prijema uovćanili uputnica. Radi prijcma novčamlli uputnica, poticbno ie da se jave gospodiiiu Gjorgiu Pimoviću u .,Ho{cl Park“: b Gjorgje S a p i n a c. poreski K/vaA: ( 2. Diniifrije Nestorović, monoDo'slii čiiiovirik; i 3- Dobrivoje Jovanović, telegrafista u pcnziji. IVilikom pvijema novca, potrebno je imati uza se ređarstvenu tegitimaciiii. U slučaju da se ne. nalaze n Br-ogra'du, potrebno je da poSaJju svoje tačne adrese. na koje bi im se novac mogao posiati. Rudi prijetna ainaneta. Gospodia Poika D. N e Š i ć a sa stanom u Visok&j ulid broj 10, poti-ebno jc 'da se javl gospodinu Stojanu R i b a r c u. $a stanoin u Zorinoj uiici broj 100, radi Prijcma poslatog joj ainaueta. Umrfa. , ' Naša mila i neprežalier.a majka, sefetra, baba i tašta Nasta.sij .1 Vi toro vić, »ulova Riste Vitorovićn, preminnla jc poslije dngog i teškog bolovanja. Pogreb će biti danas u 4 snta poslije podne. Stan, NelKijišina ulica broj 1. Potrebn? radnici. Poljoprivrednoj stanid u Bcogradu poiielmo je 50 do 100 radu iku i ra lnica tc odrasle djecc z a p o I j s k e r ad o v c. Dneviu nagrada do 3 krttne. Po luasućstvu svaki iina sobom da poucjm; rmtiku ili malu motičicu. Javiti sc treba od danas svakog dana priie 6 satt irju'tra poljoprivrednoj stamci u Kralki Alekfim.ira ulici br, 68.

Preporučuje se svoin radničkotn staležu i liciina besposlenini, da sc jave nu taj' rad bez prinudne nijere. Javna prodaja. Po odluci staralcljskog suda izložiće se d a n hti u 9 sati prije podne javnoj prodaji zaostavština pokojnc Drage J o v a n o v i ć, u njeuon; stanu u ulici S t a r o Crkvenoj b r o j 24, na koju se pozivaju kupci radi učestvovauja. Javna lieitacija za izradu mrtvaćkih sauduba. Opština grada Beograda hoće, da da putem javnog nadmetauja izradu mrtvačkili sanduka za saliranu umrle beogradske sirotinje u ovoj 1917. godini. S toga poziva majstore stoiare, da podnesu ekouomnom odjelenju opštine grada Beograda, a najdalje do 20. maja 1917. gođine pisinenu ponudu sa tačnim naznačenjem cijena za satiduke i to: a) od 0.60 cm. do 1. m. dužine, b.) od 1 m. đo 2. m. dužine i drugib dinicnzija. Opština daje od materijala samo daske. Ostali materijal mora dati predtizimač. I Izgubljcuo i nadjeiio. U kttez Mihajiovoj ulbi nudjena je ! 13. t. mj. somolom izvezena ženslca ručna torba. U jetlnim Iramvajskim kolima nađjena je 14. t. m. manja svota novaca, koja se nttlazi u oktužnom zaoovjednižtvu Beograd-grad, gdje je onaj koii je i/.gtiltio može primiti. — U uliei kralja Milana, odnosno Gimnazijskoj ulici izgubljen je 11. t. m. crveni kožni novčanik sa 15 kfitna i jeđnotn fotogratijom. Na putu iz ,,Parkhoteia“ do „Grčke kia ]ji< e“ izgubJjen je 13. I. m. ziatni ženski sal na zlalnoj narukvici. Cestiti nalazač se moli da izgubljene slvari preda c. i k. redaislveuom zapovjedništvu. | Kretanje stranaca. Izvješiaj prijavnog ureda ol 15. t. I m.: Prijavljeno 136, odjavljeno 4.0, preI eeljeno 32; u gostionicama prijavljeno | 150, odjavljeno 116, ostalo u gostioni j cama prijavljenib slrauaca svcga 334. i Vijcsti Iz Zenruna. Novi kraljevski povjercnik. Baa kraljevina Dahnacije-HrvatskeSlavonije riješio je kralj. veiikog župana požeškoga Dragana viteza T r n s k o g a zvanja kraljevskog povjerenika za žnpanijit srijemsktt i gruđ Zenittn, pa je imenovao kraljevskim povierenikom za srijetnsku županiju i grad Zeiniin vladiira tajnika Custava H u t h a. ; Dobrotvorni koncerat srednješkolske omladine. Na Spasovo, tt četvrtak 17. oV. mj. priredjuje omladina kralj. rcalne giumazije | i s njom spojene krali. trgovačke akademije tt Zemttnu u prostorijama ,,G r a n đ H o t e 1 a“ koncerat s vrlo lijepim i oJabraniin progratnom. ČHt priltod ovog konceria tfamijenjeTt je za potpomaganje ratnih invalida, ttdovica i siročadi pallh junaka u ovom ratu. Rasporcd je ovog konoerta, koji po; čitije tačno u 8'/a sati tt veče, ovaj; 1. Siiuoii < i r e go r č i č: SočI- DekJa : muje uoenica III. tcčaja trg. akad. Zlata i M a t k o v i ć. 2. pl. Zaic: Davorija- Izvodi nmški j zbor učenjka, 3. pl.Zajc: Raslanak: Pjeva učenica l. tečaja trg. akad. Vcra Crljettjak. 4. Mfill er: Violin-Duett. Izvodie učenici rcabtc ginmazije A- Tonkres i F. M o s e r. 5. Meudeisohn: O ljubavi moja! Pjevaiu učtnice I. tečaia trg. »kad. V. B I <a n e n S t c i n e r i Vcra C 1 3 j e n j a k. 6 1 p a v e c: Mraktt. Izvodi muški j zbor učenika. 7. Dvoržak: Stavenski plesovi IV. j Sviraju četvcroručrio na glarcvirti ttčei rdce Vera i Nada C r I j e n j a k. 8. J. Canić: Nad grobont jttnaka. ' živa slika, Ulazne cijene: za obitctj K 6.—, za pojediii'e osobe K 3.—. Obzirom na 1 dobrotvornu svrlm prinvaiu se prcplate sa ! zahvalnošćit. Prcmjcšieitje. Jednako je batt kralievino DalmacijoHrvatske-Slavonije premjestio iz zvaničnlh razloga kralj. oficiiala Martina Biliča od kralj. pograničnog redarstvenog satništva u Zemtinu lca kralj. dal.hrvat.-shiv. zemaijskoj vlađi u Zagrcbit, odielu za unutamje poslove.

Cnevns vijesti. L'inrc potomak brvatskog pjesnika fra Kačlć-Mlošiča. U Makarskoj u Dalmađjl je tanro u vciikoj starosti odvjetnik (ađvokat) dr. Ante pl. K ači Ć-Mioš 1 <5, potomak slavnog hrvatskog pjesnika fra Antc Kačića-Miošića. Ostavio )e — kako javljaju zadarski listovi — vrlo veliki iinctak. Aincrika I skiapanje zasebnoga mlra. ..Associadet Prcsa" javlja iz Masliingtona: Dižavni tajnik Lansing je oprovrgao vijest, da su Sjedinjene Državo s ma kojom savazničkom siioni UtvTdilo sporazum, da »c ne zakijučuje »ikakav zaselan mir. Lansing je rekao: N© postoji ni pismeni fti nepismeni aporazum o miru. Kml au na Lansinga nn-

valili da izjavi, da li je to pitanje pretreBano na neobavezan način, on jc odbio da o tom pređmotu d.tlje gov tri NjemačkJ Kencral o sadanjeni ratu. Pri svečanom ručkit društva njemačkili tvomica strojeva držao je govor general Grdner, u kome je rekao: Sadaaji rat nije rat vojske i čcta, nego jo ra'. cijelog naroda, a naročito jo još i ptivredni rat. Odluka će past; u otaJžbini. Ako nti s ratničkim genjjem narođa ne istra jemo do kraja, mi ćcmo prosto ići pro pasti u susret. Danas mora svaki čovjck raditi na tom, da se taj ratnički geuij, koji za borhu radi budućnosti nnšeg na roda sve žrtvuje, ii''prckiduo pojačava i ohnavlja. Odlazak hivšeg guvernera pl. Kuka iz Ljubiiina. Prekjuče poslije podne olputovac je bivši glavni guvemer podmaršal pl. K u k iz Ljubljina. Na stinici je bila postavljena počasna četa s glazbom. Rađi oproštaja sa došli na stanicu: giavui guvemer grof S z e p t i c z k y sa glavarom g’avnog stožera, načelnici gradjanskog zemaljskog jpovjereništva, gospođa njemačkog za ptupništva, niimstarstra spoljnib pnslova i drugj. K°ngres švedske soci.ialističke ljevtce. Švedski brzojavni ured javlja: Ovdje je danas otvoren kongrcs švedske socijalisličke ljcvice. Učestvovalo je 200 švedskili izaslanika i mnogi strani prelstavnici. Potopljen brod. „Liberal" jtivlja, da je u bhzini Barcelone polopljeit parobrod „Car med“, natovarea vitiom, na putu iz Va iencije za Celle.

M. S p a s o j e v i ć: Uputstuo ztt skupijanje Ijehotiifih biljaha. (Nastavak). 6. Pakovanje ljekovitih biljaka vrši'se pri stivom vremenu. Pri tom treba iinati u vidu, da Ijekovito cvijeće i lišće ne bude suviše osušeno, jer bi se pri pritisku izlomilo. Za pakovanje služe pretna vrsti robe džakovi, korpe, bttrad i saoduei. 7- Ono što je liekovjto kocl jedne biljke, to može,,'})iti ili sluzava matcrija kao u korjen# bijfrioga sleza, lišću crnoga-sleza ilj tnirisljava materija kao u cvijettt ,,kamflteja“ ( lipinom cvijetu, zovinoru cvijetu ili štavna (stežuća) materija kao u oraitovont lišćtt, bobicanta borovnice i najzad otrovna nraterija kao u lišćtt vejebilja, liščit tatuie, cvjetnini granama bunike, korjcnu čenterikc i- t. d. Za ove otrovne ljekovite biljke potrebno je primjetiti, da su one ijekovite samo n vrlo malim količiriama. Ovdje se petvrdjuje ona izreka: protivnosti i suiu'otnosti se dodiruju. 8. U opisii'ljckovitilt biijaka pominju se i razni ,,teiovi“. Treba raziiko! vati tri vršte ,,tcja“, tej parenik, tej vavctuk i ladan vodeni tej zvani vocleni nakvas ili naliv. Kod biijaka ijekovitog, mirišljavog cvijeta kao lipe, kamilteja, bzovc i i- d. osušeno mirišljavo cvijeće sarno se prelije vrućom vodom, da ne bi kttvanjem mirišijava materija izvjetrila, — to ie t a j p a r e n i k. To isto važ-i i za ijekovito mirišljavo lišće n. pr. tej parenik od mirišljavog lišća. Ako se ljekoviti dio biljke kuva s vodom kao korjen bijeioga sleza, lišće crnoga sleza i t. d. to je t c j v a r e n i k. Kod nekih biljaka liekoviti dio samo se nalije vođom i dobije se vodeni rastvor, 1 to je l a d a n v o d e n i t e j, zvani n a k| v a s ili n a 1 i v, kao nakvas kičice, nai kvas divlje Ijubičice protiv ospe kou j maje djece- Kod nekih biljaka Ijekoviti ! dio nalije se razblažcnim špiritusom i taj rastvor ljekovit-e materije zove se u nauci o drogama t i n k t u r a n. pr. pelenova tinktura, tinktura opittma. Mjesto špiritusa uzima se rakija komovica u narodnitn ljekovima kao tečnost za rastvaranje ljekoviti'ti biljnih materija i tako se dobijaju Ijekovite rakije poznate kao stomaklile, pelenače, gorkaj če i t. d. 9. Poslije ov'ih opštih pravila biće j opisanc one ljekovite biljke, koje su j više manje poznate i koje se mogu u većoj koiičini skupljati i to ovint redom: I. Biljkc ljekovitog korjena; 11- Liekovite tirave; Ili. Biljkc Ijekovitog cvijeta; IV. Biijke Ijekovitog lišča; y. Biljkc ljekovitog ploda i siemena. Nekc liekovlte biljke spadaju u dvije grupc; tako bijeli siez ima ljekovit korjen, a osim korjena i lišće. Kod velebilja otrovne ljekovite biljke Ijekovito je lišče a osim lišča i korjen; kod hajdučkc trave ljekovita je cijela nadzemna biljka kao cvijet. Gve poJedinostl biće u opisu Ijekovitih biljaka pomemite10. Najzad potfebno je napomenuti, da če u opisima poređ srpskog imena svake ljekovite biljke biti u zagradi ispišano i njeno naučno ime sa dvije riieči: prva riječ označuje ime rođa, a druga in:e vrste dotične ljekovite biljke. Na primjer bogorodičina tiava zove se naučno Hypericum perforatum. Ime rođa Hypericum znači da raste na sušnim mjestima, a ime vrste perforatum znači da je lišće tačkasto. izbušenc. (Nastaviće se)

Poslijednie brzojavne vijestL Izuješfaj nlemafkos volnoj oođstoo. Rb. Bcilin. 15. maja. Zapadito boj'šte: Froitt prijcstolona.sijediiika R u p‘ p r c c h t abavarskog: Izmedju Y p e r n a i A r m e n t i e r esa traje dalje živalma toptiička djelatnost. Kratkoui bubnjarskom vatrom na S c a r p i i kod M o n c h y a p iprcmljoni engleski napađaji njjesu se rnogli razriti zbog naše uništavujuće vatre. Južno i istočno od Bullecourta krvavo eu odbijeni neprijateljski napadaji. Front njemačkog prijcstolonasljcdaika: Na više mjesta fronta na Aisni i u ’Cbampagrii opet se pojačala topnička borba. Protiv visinskih položaja •C h e in i n-d esDamesa, istočno od C«rjmicy-ai jsjevemo od Prosnesa uzdigla se ta borba od vremena na vrijeme do znatne jačine. Naše su čete u odIjičnom napadaju zauzele na juriš St. Berthenski majur i održale ga protiv neprijateljsluh pokušaja, da taj majur opet preotmu. Isto su tako rajnske čete na visu 108 sjeverno od Sapigneul-a održale u prkos četiri puta ponovljenih neprijateljskih napadaja one svoje poboljšane linije, koje su potisnuvši Francuze zauzele 13. maja Kod Ail1 e s-a sjeverno od C r a o n e 11 e-a i za padno od druma C o r b e u y—B e r r y a uB a c oslali su bez uspjeha fi aucuski djeUmični napadaji. Istočno od M a a s e od1 bijeni su napađaji neprijateljskib naval! nih četa protiv sela Blance. U vazdušnoj borbi oboreno je 6 neiprijaleljskih letilica iza njernačkili linija. Jerlna se dalja neprijaleljska letilica ntorala u nuždi spustiti kod nas. Istočno bojište: Nikakvih naiočitih đogadja.ja Maćedoiisko bojištc: -- Sjevemo od Bitolja i n zavijutku Crlie Reke ponovo se pojačava topnička borha. Pn'i zapovjednik gtavnog stana pl. Luđendorff. r- r « 1 ! ■ * i V u 1 Dogadjajf na moru: K.b. Beriin, 15 maja. W o 1 f f o v u r e d javija: U poslijednje viijeme više su puta pokušale ruskc pomorske letilice, da zapriječe djelatnost naših stražarskih pomorskih sttaga na obalama sjeverne Kurlandije. 13. maja Ujutro izbacili smo jednoin ovakovom zgodom na rusku letačku stanicu T/ebam bombe u izdašnoj mjeri.

fiusfro-usarskt veterni! izuještaj. Kb. Beč, 15. maja. Iz c. i k. &tara za ranu štampu javljaju 15. o. m. n a v e č e: Na Soči vodila se i danas preko cijeloga dana ogorčena borba. Borbeni se frO;it proteže sieverno do preko Canaie- Bo-be teku za na« povoijno.

fiuskf ndnltki I volnitkl saujet i pitanje mira. (Naročiti brzojav. „Beogradsldh Novina' ) Frankfurt, 15. majn. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javIjajtt iz Stockholma: Alanjina radnićkog savjeta traži cdstup Miljukova, a na njcgovo mjesto da đodje S k o b e1 j e v, koji je već potpisao zadnju izjavu savjeta o izvanjskoj poiitici i ratnim ciljevima. U svom govoru od 12. maja izjavio jc Skobcljcv, da odbija pomisao o zasebnom ntiru takodugo dok Rusija nije sve pokušala, đa svoje saveznike sklone na zajedničko utanačenje mlra. (Naročiti br/ojav. „Beogradskili Novina'O .* Lugano, 15. maja. 'J urinska ,,S t a m p a“ javlja: Radnieki i vojnički savjet zaključio je sazvati medjunarodnu konferenciju za mir, na koju bi se imali pozvati zastupnici socijalističkih stranaka svih zaraćenih vlasti. Konferencija bi se imala održati u jednoj neutralnoj zemlji. Imaju se smjesta raširiti proglasi na sve socijalističke stranke, naročitoone u sporazumnim državama, u s v r h u m i r a.

Mn vljestl. Korist od vulkanske topline. Već se ć.uže vrernena nastoji, da se niedju prirodnim snagama nalje što višo Eamjena za kameni ugljen i da se teko inđustrija učini što nezavisnijom o ovom gorivom materijalu, čija skladišta nijes’t peiscrpiva. S velikim se uspjehom već nekoliko decenija iskorišćuje vodena snaga, a kuša se, da se upotrelti toplina supca, snaga vjetra, plirne i osjeke, morekih ivalova itd. — Kako je poznato. Italija neiita ugijenih rudnika, pa tamošnja inđustrija nastoji, da iskoristi još neupotreii ljenu prirodnu. snagu, toplinu vulkan . U Larđarcllu (južno od Volterre u To-;ka 5 jtaktzi se područje od nekoliko kdomotara, u kojetn izlaze iz zeir.tje vrućo v<;dene pare. God. 1903. izvrtani su u tr i.t široki rovovi, iz kojih suldjaju jaki nri podrućju 120—150 m duboki, 20—10 cui zovi vodenih para s tlakom od 2—5 a mosfera i s temperatuvoin od 150 - J90° C. Is T o panii stroj, za čiji su pogc.; siužile ove pare, brzo sc ošteiio, jer parc sadržavaju nešto sumporne kiseiine i đrugih štetnih primjesa. Poslije stt izvrtani đublji ; širi rovovi, od kojih je jedau u satu da.vao 25.OC0 kg. pare s tlakom od 2—3 aitnosfete- Kako se za I svjetskog rata u Italiil osjelila t: Itai'i; nesfašica ugliena, nastala je potreba, da se parna vrela šo više iskoristc. Prošle je godine dovršena u tu svrhr, elektiićna centrala s 5 turbodinama, od k'-jil; svaki ima 5090 kilovata. Da se izbjcgue razoriion'. učinku piinova, koji su parama primiješani, prolaze pare krož; cijevi, što vode oko posebnih konov:’, ti kojima se na aj način grije voda. Pare iz-tih kotlova služe za tjeranjc tttrbodinama. Centrala dajc struju od 4500 volta, koja se transformir?- na 36.090 volta i dovodi kroz pe: vodcva u gradove: Volterra Siena, Cecina, I.iv iio i Fireuza. U plant: je : da se na isti načiu iskoriste znameni;.’. Flegreiska po]ja bližt; Napnlja. (.,Priroda“.)

PoKret protlv MiljurtOM. Kb. Rotterdam, 15. maja. Pretna ,,N i e u v e Courant' 1 javlja „M a n c h e s t e r G u a r d i a n“ iz Petrograda: Socijalisličke sti stranke spremne stupiti u vladtt, ali zahtijevaju, da se kabinet prije očisti cd onih elemenata, koji se ne saglasuju sa ratnim ciljevima demokracije. Time se siavlja na dnevni rcd pitanje ostajauja Miijukova na mjestu ministra izvanjskih poslova. Deirtokracija nema ništa protiv toga, đa Miljnkov ostane u kabinet'u, ali ne kao ministar izvanjskih poslova, nego samo kao minisUr za prosvjetu. Ensieskl radnlćkf konsres zn mlr. (NaroSiU briojav „BcOEra'đskiti Novtoa ,, J Rotterđam, iv. saaj*. Radnički kongres, koji se sastao tt N o r w i c h u, a kojemtt je prisuatvovalo 27 grupa 1 strukovnih udružanja, prihvaćena je rezolucija u korist trajnoga i Časnoga mira. Ovaj se mož« postići samo fcre^ovorima, dok bi ee rojnički mogao đobiti aatno na fitetu uaroda kao 1 eijeloga svijeta. Rezolucija je prihvaćena sa 66 protiv 14 glasova. Kongresu ru prisuetvovaJi delegati k Lovenatofta, Yamioutha, Lunda, N«w M&rketa 1 oetalih gradova. ! Kako šc iz starog papira dobiva novi? Za traianja svjetskoga rata nasiala je u mnogim evropskim državama uestašica i skupoća materijala, iz kojcg se pravi papir, pa je tako postalo važn't pitanje, kako se iz starog ispisanog, iii istiskariog papira mcžc načiniti novi papir. Počevši od konca 18. stoTjćć kušalo sc nekcliko puta izvcsii tu slvar s većim ili s manjim uspjchorl•, n) tek za sadašttjeg rala uspjela jc izvcdb.-_, koja potpuno zad' vo'java. Kod te sc redbe postupu ovim retiom; Stari upotrebijeni papir dolazi tt sito, kojc ima obiik bubnja, te kojc se vrti u posudi napimicnoj s’abom lužinom- Slabo ugrljana ttt lužina razmoči p?.pir i rastopi štamparsko mastilo. Papir sc raspadne n kašu, iz kojc se u posebnom aparatti veći dio hižine istisne. Sad sc ta mas« isiječe i preraui, d« se raspadne u gla\nu sastojinu papira, stanična vlakanca. Kad je ta proc&dura gotova, preostaje ješ, da se od vlakanaca odijeli boja i nečistoća. U tu svrhu treba masu temeljito isprati vodorn, a to se čini u dttgom finom sHu, koje se polagano napred pomiče. Stanična vlakanca pada}u iz sianovite visine na to sito, kroz koje iscuri najveći dio tekučine, dok se masa giba sa sitom i nsilazi zove vode, koji je očiste od posljednjih 06 tataka nečistoće i luga. Najveći dio yode oteč& već za ispiranja, a ostata-k se ukloni » pomoću valjka za istiskiv«nje, što se nalazi na kraju sita. Napokon se 3 pomoću stroja za papir fabrlcim na običau način papir za pisanie, ffi &tempanje. - , ^

i