Београдске новине

Bro; 137.

Neđjelja

koSi Dobrinuti, da se * hranom ponujesa ^amloven. kreć. Ako se ne nalazi uzrok u oskudici kreča, onda ise kokoši mogu oduZili žderanju jaja time, što se izduvauo jaje napuni sa zapaprenom tečnošću, zatvwi se ponovo otvor, pa se takvo jaje položi u gnijezdo. Kokoš kljucne jaje, ali ona zapaprena sadržina učini svoje, kokoš brzo izgubi volju da i dalje ždere ja.ja. Nova knjiga. Po naicgu njeif;ačko-austro-ugarskog privrednog udruženia u Berlinu izdao jc njcgov sindikus Paul Brandt knjigu prijegleda opšte i ugovorue carinske tarife obeju država, koja tačnim brojevima izvještava o svakom pojcdinom artiklu, kao i o cjelokupnom uvozu i izvozu. Iz toga izvještaja može svaki zainteresovani da dozna nc samo obim uvoza § izvoza izvjcsnog artilcla u Njemačkoj i Austno-Ugarskoj, već i ulogu, koju u tom jzvozu i uvozu igra svaka od tih dviju država u medjusobnom saobraćaju. Jz toga izv’ještaia daje se izvesti zakbucak, u koliko se smije izvjesnoru arulclu dozi-oiifj uvoz u vlastitu zemlju bez stete po svoju proizvodnju, kao i za koje bi artikle .valjalo ukinuti carinu, da bi se privređna gaiednica obiju država još većma izjeduačila. Mudrom i nepristrasnom ocjenom »lteresa jedne ili druge države biće nio«u6e, da se pronadje harnroničua nagod•ba, koja bi čak i unapredjivala proizvodnju jednc države, a da time ne štcti proizvodnju one druge. Rečeua knjiga pruža mogućnost svalcom industrijalcu i proizvodjaču tih država, da se brzo orijen'tiše, koliko smije da zahtjeva od buđitće carinske tarife. Ove tarife su do sad Jmale za osnovu podjelu po specifikaciji, te nijesu pružale lak prijegled svekolikog materijala, dočim ie pisac rečenog djeia 'te poteškoće znatno uravnao, naravno uz veliki trud i saradnju upttćenih stručnjaka. Pa sve i ako ima još po gdje što ne riješenoga u ovoj kttjizi, njezina vrijeđnost za buduća trgovinska savjetovanja time ni malo ne gubi, jet je prva ove \rste. Bajrovič-paša čian Musliuianske banke ii Sarajevu. Na posijednjoj sjednid ravnateljstva Maslimanske hanke n Sarajevu izabran j© kao član ravnateljstva Izet-paša Bajrović iz Plevlja.

IBIIBS m

■ DBIBBBHBiei

l' iffl 58

■E

0 ■

a K 3 S*

Polpisivanje ratnoga zajma

je

najpreča dužnost.

m s EBIIIIIIII9IIIRIB3RI

M. Spasojević: Uputstvo za skupijanje Ijekovitih biljaka. (Nastavak). 3. Zova, bzova (Sambukus nigra) — Rastc kao šib ili drvo. Cvjeta ljeti žućkastiin cvijetovima u velikoj štitastoj cvasti. I od zovinog mirišljavog cvijeta tej parcnik je omiljen lijek protiv nazeba. Zovino cvijećo bere se na sunčtinom danu tek pošto se zora digne, acvijeće se bereprencgo što se razvije. Zovino cvijeće lako pocrni pri sušenju. Zato je najbolje ovo cvijcće sušiti na pomenutim mrežastim ramovima, odnosno na situ ili rešetu nađi dobre promaje, još cvijeće treba osloboditi nepotrebnih sočnih drški, koje se teško suše. Svježe cvijeće zoviuo prclivcno sa toplim mlijekoin daje tako zvano zovino mlijeko, koje se u nekim krajevma rado pije. Osirn toga zovine zreJe bobice se upotrebljuju za crveno bojadisanje vina: a od zovinih bobica kuva se pekmcz. U Bavarskoj seljaci suše zovine bobice, pa ili u zimu skuvaju i tako jedu ili od osušenih bobica kuvaju tej — čaj. 4. 7. u t a k r u p n o c v j e t n a d i v i zma (Verbas kum pblomoiđes) je dvogodišnja visoka biijka sa negranatom stabljikom i sjedećivim lišćem, koje malo silazi niz stabljiku. Sva je biljka obrasla bijelim ili žućkasiim runom. Cvjeta ljctj od juna do scptembra velikim žutirn cvjetovima spljoštenog oblika, a pra’šnici u cvijetu obrasli su bijelim dlakama. Rastc na suvim pjeskovitim mjestima, po kamenitim brežuljciina skoro svuda zajedno sa malorn situo cvjetnom divizmom. Cvijeće divizmino ima sladunjav ukus, sadrži sluz i šećer, a tej njegov osušeiiog cviejta imia prijatan miris sličan mirisu meda i upotrebljava se protiv kašlja i kao grudni tej. Osušeuo cvijeće divizmino treba čuvatiu plehanim kutijama. Tej divizminse upoirebljava kao lijek protiv kašlja i kao grudni tej. 5. R a z 1 i č a k (Centaurea Cyanus) je jednogodišnja bilika sa gramatom uspravnom stabljikom visine 30—60 centimetara i sjedećim lineamim, sivozelenim lišćem. Vršne cvjetne glavice imaju omotač od sušuili listića crepasto poredjani, svi cvjetovi u glavici cijevasM, samo po obodn nešto većiiijepše plave boje. Raste po njivama a sa žitom je razneta po cijelom svijchi. U okolini Beograda je biljka rijetka a što se ide više jugu ona je sve češća. Ljekoviti cvijct različkov upotrebljava se sprašen u smješama za kadjenje a i sarn osušeu i sprašcn cvijet različkov može se upotrebiti za kađjenjet Različak cvjeta oci juna do avgusta. 6. Turčinak i 1 i b u I k a (Fapaver rhoeas) je biljka vtIo srodua maku i zato se jošzovedivljimak, alikod dvljeg ma ka nisu nadjene nikakve olrovne materije kao kod priavoga maka od koga se đobija opijum. A ime turčinak ili bulka došlo je od tako nošljive crveue boje cvjetnih lisaka ove Ijckovite biljke. Lišće je kođ bttlke isječeno na duguljaste, redje liraste kriške. Kruničuc cvjetne liske su crvene, okrugiaste i obodoin se poklapajit, a pri sušenju dobiju plavocrvemi boju. Raste po njivama kao korov, cvjeta u maju i jimu. Cvjetne liske sadrže sluznu materiju i sa šcoeroin i vodom osušene cvjetnei liske prerade se u sirup, koji ublažava kašalj. Osim toga zbog boje osušene cvjetne liske upotrebljuju se za bojadisanje kiselih tečnosti, kao npr. sirćeta. Beru se samo cvjetne iiske. Cvjetne liske biilkiue treba pažljivo sušiti na mrežastim ramovima, odnosno na sitii ili rešetu. Q. V e 1 e b i 1 j e, v e i i k o b i 1 j c (Atroppa Beiladonna) je dugovjcčna biljka sa razvedenim granama na kojima jedan manji Jist stoji pored većcga. Cvjeta u junu i julu mjesecu, cvjetovi su zvonasti, prljavo žuti sa ljubičastim prugama. Plod je sjajna crna bobica nalik na trešnju. Ovo je jedna od najotrovnijih biljaka. Raste po planinama gdje je gora sječena. Zeleno veliko, jajasto lišće a po obodu cijelo sadrži otrov.nu narkotičnu materiju — otropiu. Rastvor o\oga otrova ima to sv<>jstvo, da ukaparr u oko raširi zenicu. Lišče se bere za vrijeme cvjetanja. Iz osušenog

20. maja 1917.

Straaia 3.

je četvrtasta kao kod sviju biljaka plemena usnatica, gdje dolazi i žalfija- Mirišljavo lišče je naspramno sa prilično dugim drškama, mlado lišče tje gotovo bijelo, a docnije postane pepeljavo, oblika je duguljastog i pod rukom je kruto. Veliki Ijubičasti cvjetovi složeni su u pršljenove. I ako je žalfija prilično izgubila od staroga dobrog glasa, ipak je ona još uvijek važna ljekovita biljka. Ladan vodeni tej od osušenog lišća žalfije upotrebljava se za vodice za usta i vodice za gdo, a i protiv nočnog znojenja. Naročito je dobra ova žalfijina vodica za desni (zubno meso), kad desni lako krvave pa da očvrsnu, a desni sc mogu trljati i svježim žalfijinim lišćem ili sa praškom od Psušenog žalfijinog lišća i sagorjelih trošioa hljeba. Kad se osušeno žalfijino lišće ukuva sa vodicom i šećcrom, dobijaju se žalfijine bonbone protiv kašlja. 2alfija cvjeta u julu i junu mjesecu, lišće se njeno skuplja prije cvietanja, a i za vrijeme cvjetanja. Divlja žalfija ne raste u okolini Bcograda ona se javlja tek u Nišu, a rjcdje do Niša, a dalje južno od Niša sve je češća. U Nišu ima jedno mjesto, koje se zove Kalaverova strana prema drugoni imenu kalaver, a u Dalmaciji žalfiju zovu k a d i 1 j a. Žalfija se zbog ljekovitog mirišljavog lišća gaji i po baštama, a naročito u zapadnoj Evropi radi njenog Ijekovitog lišća. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Austro-ugarski večernji izvještaj. r Kb. Beč, 19. piaj*. Iz c. i k. stana za ratuu štampu javljaju: Danas su sa fronta na Soči javljene samo jake topničke borbe. Neprijateljskisu pješačk i n a. p a d a j i i z o s t a 1 i.

U apriiu uništeno 1,091.000 tona. Kb- Berlin, 19. maja. W o 1 f f o v u r e d javlja: Prema definitivnom ustanovUenju uništeno je u mjesecu aprilu ratniin mjerama središnjih vlasti ukupno 1,091.000 tona brodarske zapremine. Od toga 822.000 tona neprijateliske brodarske zar]>emine, od čega 664.000 tona e n g I e s k i h b r o d o v a. 80.000 tona potopjleno je od podmornice ,,U 35“ pod zapovjedništvom kapetanlajtnanta Arnaulda de Ia P e r r i e r e prigodom jednog njegovog preduzeća. Od početka neograničenog podmorničkog rata potopljeno je ratnim mjerama središnjih vlasti Hkupno 2,772.000 tona trgovačkih brodova, od toga 1,707-000 tona e n g 1 e sk i h brodova.

maja o. g. prijave na blagajni odjela za dozvolu ti’ošenja struje. Licima, koja tu prijavu ne učine do naznačenoga roka, biće smjesta oduzeta struja, a jnoraće da plate i kaznenu pristojbu od 150 K' za svaki započeti mjcsec upotrebljavanja aparata za kubanje. Kraj toga će morati da odgovaraju i pređ eu : . dom zbog prijevare počinjenc na štetu c. i k. vojne uprave. Najzađ se primjećnje, da će se u slučaju, ako se ne bi vjerodostojrio mogao ustanoviti stvarni 1 početak npotrebljavanja aparata za kubanje, računati gore naveđena kaznena' pristojba od početka, trošenja struje u opšte. C. i k. vojno gradjevinsko odjelenje u Beogradu, <

Podpomaže probavu, ublažuje kiselimj.^ ^MATTONIl GIESSHUBLER ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA. i ^SELlC^ Heinrich Mnttonl đ. 0. Beč i KarlsbotfGlavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87. BEOGRADSKIORFEUM (prije BULEVARD). = Ulaz iz Knez Miietine ulice. =r

DANAS u nedjelju 10. K\i 191?. DVIJE PRESTđVE Pačatak u 3 sata I u 7 sati m veče.

Prctprođaja karata na dnevnoj blagajnl Orfemna .Hotel Opera", Makedonska ulica — otf 9—12 h prije podne l od 2—7h poslije podne.

Ekspozltura peštanske-užarske

BEOORADSKE NOVINE lišća velebilja spravlja se apotekarski ekstrakt (iscrpena inaterija) koji je u malirn količinama unutrašnji lijek protiv sipnjo (astrnc), protiv bolova od kamena u bežici, a poslje kao melean. Od lišća velebilja pra\x; se takodje cigarete protiv sipnje slično kao i od bunikinog i tatulinog lišća. — Kod \'t-lebilja Ijekovit je još i korJen i sjeme. 10. Orah (Inglafls regia) je veliko, lijepo drvo sa razdvojonim muškim I ženskim a'jetovima na istoj biljci. Muški cvjetovi su u debelini zeienkastim resama, koje docnije otpadnu, a ženski cvjetovi stoje po dva i tri zajedno na vrh grana. Malo inirišIjavo i gorko orahovo lišće je ljekovito isadrži štavnustežnu materiju. Kod oraha lišće se razvija po cvjetanju i lišće trcba brati u junu mjiesecu, jer tada sadrži jnajviše ljekovito materije. Sa vodom popareno orahovo lišoe je lijek protiv škrofula, kožnih bolesti — zaa'azne ospe, za čišćenje krvi, zatim kao dodatak za ]ji-ko\nta lcupatila i najzad kao očna vodica za crvcne očnc kapke. IV. Biljke Ijekovitog jjšća. Kod većine biJjaka ove grupe lišće se bere za vrjjeme cvjetanja, šro tada Jišće sadrži najvoću količinu Ijekovite materije. Kod oraha i podbjela lišće se bere poslije cvjetanja, a poslije cvjetanja zat 0 što se koJ ovc dvije vrste lišćc razvija poslije cvjetanja. Kod žalfjje možc sc brati prijc cvjetanja. a i docnijc, slično je i kod bokvice. Kod sušcnja lišća kao i sušenja cvijcća trcba obratiti veću pažnju nego kod ostalih ijekovitih biljaka što je napred pomenuto. Ovdje 'doiaze: 1. G o r č i c a ili g o r k a d i e t eIina (Menyanthe« trifoliatai ima tropero dugodrškasto lišćc, nalik na djetelinu i otiida njeno dntgo ime gork a d j e t e 1 i n a, a to Itazuje i naučno prezime trifoliata. Cv;e:a u maju sa bijelocrvenim cvjetovima, lišćc sadrži vrlo gorku nrateriju i otuda njeno prvo ime gorčica. Raste po močvarnim livadama i stajaćim vodama. Bere se lišće u do'oa cvjetanja. 2bog gorčine upotirebljava se tej od osušenog lišća protiv povratne groznice i kao dodatak u rakije stomaklije. 2. P o d b j e I (Tussilago farfara) ima dnbok lažni korjen (podauak), iz koga izbija više negranatih ljuspastih stabljika i svaka od njih nosi na vrhu žut složen cvijet'. Podbjel je vijesnik proljeća, cvjeta u februaru i martu mjesecu. Prizemno. veliko, šakasto lišće razvija sc pojslije es’jetanja, lišće je ozdo sivo maljavo i otuda ime podbjel. Mlado lišče je purpurno crvene boje. Podbjel raste na vlažnim injestima osobito na glinovitoj zeinlji- lišće podbjelovo sadrži štavnu materiju, stežnu materiju i sluznu materiju. Podbjelovo Iišće od siarine je poznato kao ltje’f, pa i danas se upotrebljava tej od ositšenog podbielovog’ lišća kao izvrstan grudni tej kod katara pluća — b ! jele džigerice, kašlja i šlajma u vratu. Lišće se bere posljje cvjetanja, jer se lišče poslije cvjetarlja razvija. 3. M a I a b o ^ ,V i c a ili m a 1 i ž !1 o v 1 a k. Ima fri vrs'e bokvice, sređn : a bokvica i mala bokvica. Ovdje je rlječ o maloj uskolistoj bokvici, koja je na glasu ka 0 ljekovita biljka. Cvjetne drške su dugačke, a cvjetni klasovi.su vrlo kratki. Rasie svuda i cvjeta pieko cijeloga ljeta- Lišće ove bokvire ima gorak, slan i stežući ukus. Svjež list je lijek protiv posjekotine i rane, a dobro je iscijediti kap soka nienog lista u ranu. No list uskolisne bokvice poglavito je lijek protiv plućnog katara, plućnog šlajma, kašlja i šlajma u vratu, a sem toga i protiv groznice i organa za varenje. Pomoću obične voda iscrpe se Ijekovita materija, pa se ta tečnost ukuva sa šećerom u lekoviti sok ili se još dalje ukuva u bonbone od male bokvice. A može se i iz svježeg lišća iscijediti sok i piti. 4. 2 a 1 f i j a iii k a 1 a v e r (Salvia officinalis). U južnoj Evropi gdje žalfija raste kao divlja, tn je ona zimzelen polušib visine 1 metra a polušib se naziva zato, što je njeno stablo pri osnovi drvenasto, a go>re zeljasto. Stabljika

Zvitnične onjave. Br. 7371. f OBJAVA. Svi potrošači struje iz c. i k. elektrane u Beogradu ovime se najozbiljnije upozoruju, da ne upotrebljavaju elektrdčne aparate za kuhanje prije nego li sru to prijavili na blagajni odjelenja. za dozvolu trošenja struje c. i k. elektrane, Kneginje Ljubice ul. 43. Naročito se upozoruje na to, da ni prijava za upotrebljavanja spajalice (Steckkontaktes) još nipošto ne opunovlašćuje za upotrebljavanje aparata za kuhanje. Svi potrošači struje, koji posjeduju aparat za kuhanje, najozbiljnije se pozivaju, da to najkasnije do 30.

EHspozlturo pe£tansHe-u$arshe :: Komerdoine BonRe :: u Beogradu — Knei Hihajlova 50.

GLflVhfl UPRRVft CES. I KR. MONOPOLfl PETROLEJrt I ŠPlRITfl.

Bavi se svlma bankarsklm postovima, poSfljkama novaca iz Austro-Ugarske i za AustroUgarsku, savozniSke i neutralna države. Specijalno odjeljcnje za SEIjanje novaca ratnim sarohljenicima I InterniranEma. Prima uloge i obavlja mljenjanje novca po najkulantnijlm dnevnim kursevima. Zasebno odjeijenje sa robu sa sve vrste trgov. poslova. Osncvna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna.

ft&T NA3NOVDE BAZARE u djen! od 3—6 kruna preporučuje Knjižura nopredoh, Beojrađ Knes Mlhajlova 7. Iz unutrašnjosti novac unaprijed uputnicom sa 0-60 poštarine.

f06

BEČ, VII, NeubaugUrtel 34-36. KOTEL OIHBERGER u neposretlnoj bllztni Westbahnliofa, z godna vesa »vlma teUeznKHIm »tanicama ■ BiCu. Odllčna restauracia, uinjerene cijenc, lijepa baSta. <3 Kupatllo u kutt. Elektrtfno osvljctljenje. t> Toloton No. 37447 . LHR. g

Fabrika sunco i kiiobrana Spšre Miloševka i Com.

PT otvorena ie. “ttl

Saborna ulica 14.

30738

Beogradjanima poznata hirurška radnja za izradu vježtačklh nogu I ruku, raznlh utega, mi dera za grbave, midera za trbuh (Đauch-Đinde), suspenzora i sve ostale predmete od lekara preporučene, kao i sve ostale gumene artikle, na«7 lazi se sad pod firmom: Gross i Comp. Bttdmtcrt vtu Klruh Bttza iOl

Saborna ulica 14.

ORIoiujte u „Beosrathklm ltotflnama".

Sa bolom u duši jav 1 potnaniclma, da je nz tetka f svckrva

Ijamo srodnlclma, prijateljima Sa dobra I plcmcntta majka,

t Katarina K. CenSt učitcljica u penzijl naprasno Ispustita dušu u 68. godinl života. Sahrana 19. maja 1917. god. u 10 satl prije podne. Stan: Kralja Aleksandra ulica 96, Beograđ. Ožalošćenl: »in: Miloš Djurdjcvić, Činovnlk carinskf; braUnac: Bora Ccnlć, reviz. carinski; snahe: Mlllca Djurdjević I Milica Ccnić; unncl: Sava 1 Laza; unuka: živka I ostala 30923 rodblna.

PEROCID" najbotja zamjena plavom kamenu za njegu vinograda dobiva se na manje i na više kod W. H. GABAJA == KRUSEVAC.

30939

Teško ožalošćena i do svoga groba nesretna kći Marija Jankovićka, tužnim srcem blagodari svima prijateljima i prijateljicama, koji su joj izjavili svoja iskrena saučešća i uzeli učešća pri pogrebu, njene mile i nikad neprežaljene matere f Nastasije Vitorović

udove Rlstc Vitorovića. Beograd, 18. maja 1917. Nebojšina ulica 1.

30936