Београдске новине

I z 1 a z et

dnevno u jutro, penedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevit U Betgradu I u krajerima ieposjodnut n otl e. I kr. det« po cijtnl od. . . . 8 heJoro U HrvaUkol'Siavontji, Sosni-Horcogovini i Oaimaclji po cljcnl od’. . , . . . 10 helora Izvan ovog podrti6]i po cijoni od. . , .12 hoiero ' - Oglasi po

MJeiečna pretpletat •> V Seogrodo I u kralevltno zapoajedoiKi« «d o. i kr. ftota zo oojnu i etopnu poStu . . 2 U Beofredu »a dostavom u kaću .... 2 80 , U HrvottkoJ -Slovoniji, Bosoi-Horooaorint I DsHnocljl 2 60 U ostollra krojevlmo Au«tro-u|«rtKa montrkljo 3 | U inostnnitvu . 4 50 cijeniku. :-■=!

Uredništvo: BEOSRAD. Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tolefon broj 83. Uprava I primanjs pretplata Topllćln vsnoe broj 21. Telefon broj 25. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38.

Br. 139.

BEOGRAD, utorck 22. maja 1917.

Godiaa 111.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera.

Odbijeni su svi talijanski napadaji na Soči. Nove žestoke borbe na zapadnom bojištu.

sktm napadnim odjelenjima pošlo za rukom. da prodru u naše položaje izmedju Scarpe i Senseebache, uništene su našom topničkom vatrom. Snažniin protivnapadom izbacili sttio protivnika, koji je provalio u naše linije kod C r o i s i 11 e s a. Ista je sudbina stigla neprijat'djske napadaje, koje je on poslije podne, uvečer i u noći pređuzeo protiv naših položaja izmedju F o n t a 1n e s-a i B u 11'e c o u r t a. Zadržali smo cijeli naš položaj izuzev jedan posve uništeni rov, kojega smo prema osnovi prepustili neprijatelju. Front njemačkog prljestolonasljednika: Dok su kod L a f i a u x a ostali bez svakoga ngpjeha francuski đjelimični napadajl, ix>šlo je za rukom kod Brave zapadno pruskim grenadirima, a kod C e r n y-a i zapadno od H u r t ebiseta bavarskim četama, da zauzećem neprijateljskih rovova poboljšaju svoje položaje i da zauzeto brane od francuskih protivnapadaja. U Champ a g n i su opet jučer bili vrlo teški bo-

Rushi vojskovodje. Još uvijek stoji u središut političkog interesa pitanje o spremi i bojnoi sposobnosti ruskih vojski obzlrom na aktivno sudjelovanje u sadanjim sudbonosnim dogadjajima, Davna vruća želja mjerodauilii krugova država sila sporazuma za oživot\orenjem jedinstvcnog fronta, prlkupila je sada u Isttnu sve raspoložive vojničke sile saveznika, a novi i stari vojskovodje sporazumnih četa nastoje iz pcttiih žila, ne bi li im uspjelp, da središnjim vlastima zadadu odlučni udarac. Na zapadu bijesni već od muogo nedjelja ovamo čitiav niz bttaka, kakvih dosada još svjetska isforija nlje zabilježila; Sarrailova solunska vojska, na koju se već i zaboravilo takodje se počela da javlja i u uzahtdnim svojiin nasrtajima na čvrsti front središujih vlasti prctrpjcla više krvavih poraza; a na Sočl već je zasjala Iza ogorčenlh teških borbl, iza nečuvene bure i oluje, željeza 1 čelika pn'a zraka sunca srećnije budučnosfi Monarliije kao plod njcnilt veličajnih liobjeda nad podlim neprijateljem.

retku. Od onda s« položaj nije poboljšao- Jedino su još generali iz razboritlh razloga sa hvalevrijeđnom jtostojanošću odoljcvali anarhističkoj bnjici, koja je zahtijevala svaki dan uovih žrtava. Medjutiin i njili svakim danom nestaje sve to više, kao da umlru jedap za drttgim. Postepeno iščezavajtt sa površine imena, koja su sa sudbinont nekađašnjega carstva bila usko svezana, a oni, koji još nijesu posvema iščczli, dovedeni su u talcav jjoložaj, da im na njeinu tie treba'niko da zavidja. Tako o Brtisilovu, spasitclju domovine, kolaju odjednom najčuđnovaiije i najprotivuslovnije glasine. Najprije je žica objavila svijcttt vijest o njegovoj demisiji- Malo zatlm Je francuska službena brzojavna agencija razglasila svojlin vjernlcima', da je Brusilov opozvao svoju demisiju, pa da ostaje na svom mjestu. Najzad donosi jedan rttski list, da je Brusiiov stavljen pred ratnl sud. Slično se đešava i ostalim generalima. Oenerali Gurko, Ruskij i E\vert kolebaju prema poluslužbenim prikaziva-

Kb. Beč, 21. maja, Istočno I jugo-istočno bojište: Ncma osobitili dogadjaja. Taliiansko bojište: Na S o č i nastavio je neprljateli juCer svoje ttapadaje. NJihova snaga je bila upravljena protlv naših položaja Iznicdju V o d i c e i S o 1 k a n a. S v a n a s t o j a n j a neprijatelja o stalasubez uspjehaion nigdjenliemogaođazaitzmeisa- ™ o p c d a I j z e m 1 j i š t a. Prije podnc poveo je neprijatelj dva puta svoie mase na juriš protiv Svetog Brda. Prvi se napad skršio prije nego se mogao razviti tt vatri našeg topništva; kod drugog juriša probili su neki tieprijateljski odredl u naše topničkom vatrom razoretie položaje nedaieko matnastira na Svetom B r d u- N a š e It r a b r e Č c t e, m e d j u n j i m a m ariborski ustašc protjerale s u n e p r i j a t e 1J a u b o r b i n a n o ž. Na večer je navalio naprijatelj b e z s v a k e t o p n i č k e p r i p r em e sa v e 1 i k o m s n a g o m n a n a š c i j e 1 i p o 1 o ž a j ! z m e d j u V o d ic e i S v e t o g B r d a. Kod V o d 1 c e je uspjclo napadnim kolonama, da se sa najtežim gubitcima popntt na vis. Oprobani 41. pukbacio se sada na m tt o g o j a Č e g p r o t i v n i k a i p r is 11 i o tt o g o r č e n o j b o r b ! n a n o ž n a b i j e g. Talijanske divizijc, koje su trebale, da jurišaju Sveto Brdo, zadržane su već našom topniekom vatrom u njihovim rovovima. Za jučeranjih borbi z a r o b i 1 i smo 200 neprijateljskih vojn i k a i z a p I i j e n i 1 i č e t i <r f m ašinske p u š k e. Zbog najraznovrsnljeg sastava naših kraških četa nlje nam moguće spomenutl sve one četne tjeleslne, koje su se osobito istakle u Ovim borbama. Naši su letači svaliii u vazdušuoj borbi p e t taiijanskih letilica. Na ostaiim dijelovlma jugo-zapadnoga fronta netna da se jave kakvi osobiti dogadjaji. Načelnik giavnog stožera. Izvjestaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 21. maja. Zapadno boilšte: Front prijestolonasijednika R u pprechta bavarskog; Jučer su Englezi preduzeli nai>ade na drumu A r r a s—C ambrai it širi- | ni od 12 ldlometara. Odje je neprljatelj-

jevi. Topnička paljba, koja je s đana u dan postajala sve jača, postigla je u jutro svoj vrbunac- Poslije podne preduzeli su Francuzi na drumu PrunavS t. H i 1 a i r e vrlo jaki napad. Poslije vrlo ogorčene i krvave borbe, koja je potrajaia sve do u večer pošlo je za rukom neprijateiju da zadrži položaje na brdu Ćo r n 11 e 11, juž.no od N a ur o y-a i na brdu K e i 1, jttgo-zapadno od M o r o n v i 11 e r s a. Mi ležimo na sjevernim obroncima ovilt vlsina. Za posjed ostalili glavica vodila se izmjenična borba. Uspjelie, koje je neprijatelj u prvi čas postigao izgubio je opet zbog našeg protivnapađa. Stari su naši položaji osbali ovdje u našim rukama. Na večer pteduzeti neprijateljski napadaji odbijeni su u našim novim linijama. Krvavi neprijateljski gnbitci biii su i jučer vrio velikl- Neprijatelj je jučer izgubio 14 letilioa. Istvsčno boiište: W Nema nikakovih promjetta. Maćedonsko bojišt®: Na ovom frontu ograničila se cijela borba na djelatnost na pojedinačnu živalmiju topničku paljbu. Prvl zapovjeđnlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Jedino Rusiia miruje. Na toj čittjenici ne može ništa da promijeni ni svemoćna Ettgleska ni novi ruski kablnet, u koji je sada ušlo i nekoliko markantnijih socijalista. I najliepše su riječi bivšeg' minislra vojnog Ottčkova ostale glas vapijttćega u pustinji. Svi su nJegovi govori vojnichna na frontu ostali bez ikakvog uspjeha, i on je morao da ode. Alco svi znaci nc varaju, više sreće ne ćerimati ni njegov nasijednik Kerensk^Rtiska je vojna siia, i onako već dosta rasklimana, frazama krivo shvaćene demokracije iz temelja potkopana. Prilike, kojc su sada zavladale u svim dijelovima njezina organizma, od glave do repa kako kaže naša narodna poslovica, pružaju vrlo žalosmt sliku. Te su prilike posvuda jednake, i na frontu i u pozadini. Vojnici dezertiraju prema svojoj miloj volji u ogromnom brojtt i ispoljavaju se sve više kao faktični zapovjednici svilt čelnili jedinica. Najrazličniji odfcori vojske gospodare prema svojoj uvidjavnosti i ruše svakoga onoga svoga pretpostavljenoga, koji imade toliko smjelosti, da im se suprotstavi. Jedan cijeli niz zaslužnih časnika moralo se već prvilt dana revolucije da pokori novom po-

njima već odavma izmedju dvijt; poia otpusta i ratuoga sttda. Drugi su opet nek: u neprikriveno demonstraiivnoj formi zatražili, da ih se digue sa njihovih položaja. Ovamo spadaju Lcšickij, Cerbatlev, Kalednl, Saharov, Raiko Dimi.trijev i još neki, čija su imeua još pred godinu dana bliještiia u sjaju nacijonalne slave. Metla je revoluclje pomela sa površine kraj toga i onakve muževe, koje bi uzdrmana zemlja i te kako bila trebala u svom kritičnom prelaznom stadiju, a najludje okuženje vojske sa idejom samoopredjeienja oduz-elo je s vremenom volju 1 onirn starim i oprobanim vodjima, kojima je tt djo pala milost novoga režima. I onl su zbog toga hfcjeii da idu. No oni su pravili račun bez krčmara, koji se ovaj puta zove Kerenskij. Bez velikog promiŠIjavanja no\i je naime ministar vojni izdao ukaz, koji sa čudnim riječima a još čudnijom iogikom naziva veleizdajnikom svakoga onoga zripovjeduika, koji bi htio predati molbu za otpust i tako nastojatl izbjeći odgovornosti. Njihove se molbe ne će u nikojem slučaju uvažitiTako svijet doživljuje neobićnu igru, da na čelu ruske vojske danas stoje zapovjeduici protiv svoje volje; da je sudbina milijuna hrabrih ratuika

Podlistak. Pr. M. Šenoat * • * Oialog o teži. Sastali se na morskoj obali mladi Ceontije i njegov stari prijatelj Hilarije, koji je iwznat po svem kraju radi avoje trijeznosti. Leontiie: Učitelju moj, što mi sađa pada na pamet! Hilarlje: Da čujetno. Leontije: MI stno jadnici, tuž.ni, robovi. Vječno smo vezani uz tu grudu zemlje, a pomlčemo se s dozvojom njezine visosti gospodje teže samo u dvije dimenzije: u duljinu i širinu; u treću dimenziju idemo tako malo, da ta treća izniče prema one prve dvije. Kako bi to krasno bilo, da nestane leže, a mi slobodni poput ptice krilatice uzletimo zrakom, da se do mile volje prošećemo svemirom, p* 4a pogledamo sa sllnih visina na Zemliu suvereno... Hilarije: Gla Imam komad užeta; na jedan kraj sam privezao kamenčić, a drugi držim u rucl. Gle, sad sam zavrtto kamenčić. On se kreće oko mopalca na užetu, a sada — kad sam ipustlo uzicu, kad je nestalo teže, koja Je držala — sad je kamenčić odleiio leko — daleko. Sta bt od :ebe bi10 , kad bi nestalo užeta, kojf te 2 a Zemlju drži, kad bi nesiaio teže? Sio!,

Leontije: Istina je. Odletio bih. Hilarije: Ne samo to. U naširn širinama, jednako daleko od pola i ekvatora, iznosi duljina usporednice nešto više od dvaest i četiri sata, vezan silom teže na Zemlju. Kad bi teže nestalo, ti bi prema tome uzletio poput ptice krilatice do mile volje u svemir brzinom od trećine kilometra na sekundu. Mislim, dra bi ti postalo ipak toplo, — kakogod si brzo ostavio 11 ašu atmo&feru. Leontije: Dobro. Recitno, da ne prestane sva teža djelovati, da ipak uešto ostane... Hilarije: To bi, reciino, bilo u tom sluoaju, da se Zemlja jedno petnaest, šesnaest puta brže okreće oko svoje osi, nego što to sada čini. Čim se brže tijelo okreće na periferiji kruga, tim veća mora da bude sila, koja ga držtRazumiješ. Leontije: Razumijem. Ova se sila zove centrifugalnom, dok je teža centripetalna sila, što nas k Zentlii priteže. Recimo dakle, da je ceutripetalrra sila nešto, — sasma malo, — veća od centrifugalne. To bi bilo sjajno! Hilarije: U koliko sjajno? Leontije: Evo, na primjer. Ja skočim, ili bolje, odbijem se od Zemlje, poleitim u zrak, ništa me više ne priteže 11 a ovu prozaičnu Zemlju: sada ja gledam sa sjajnih visina uzdušnih ove plačne doline, šećein uzduhom bez neprilike, okrećem se bez zapreke, uzlazim 11 a visoka brda, na snježne vfhove bez

truda, gospodttjem u fevemint, a kad mi se prohtije sići... Hilarije: Ouda je komedija gorova, jer ako nema kake motke, ili kakih stepeuica blizu, kojima se ti đovučeš do te plačne doline — morat češ uvijek ostati u sjajnitn uzduštiim visiuama, jer nema tcže.- Tu bi bilo doista neprilično, hladno. Leontije: Hm! Istina je. A opet bi lijepo bilo. Hllarije: ČuJ- Sunce, taj naš hranitelj, pokazalo bi se petnaest, šesnaest puta u jednom danu, ono bi učiniio svojom topllnom, da se voda pretvara u paru, ta bi se para provukla svemirom. Ti se recimo šećeš svemirom, ali treba da obučeš čvrstu kafcanicu proti vlazi. Leontije: Dobro je, all će se opet razvedriti, kad kiša padne. Hilarije: Eh, da. I<ad će kiša pasti? Pa zašto da padne? Ono, što vrijedi zrd tebe, vriiedi i za druge stvari, dozvolit ćeš i ti si u katalogu prirodnih sila takodjer stvar- Ncma teže za te, nema je dakle ni za pare, ili za kapi. Ktše dakle u tom (vom novo konslruiranom svijetu — nema. Leontije: Dobro — ali Suncei Hilarije: Da se jedno dijete rodi u čas, kad je nestalo teže, — to bi dijete uzraslo do vedra mladića, do čvrsta muža, došlo bl pod stare dane na starački štap, u drevnoj bi starosti umrIo, — ali za svega svoga života ne bl vidjelo sunca — hranitelja našega.

Leontije; Dobro, — ali, dobri učitelju, a što vjetar, koji nosi oblake? Hilarije: Barometar stoji, maksimum i minimum ne postoje više. Ali čuj. Nerna ni snijega, ni kiše, ni tuče: i ne treba ih. Rijeke, koje su oni hranili, — te rijeke više ne teku- Voda se zaustavila ondje, gdje je biia u času, kad je nestaio teže. Tak malo, vrlo malo kreće se smjerom protivnitn kretanju naše Zemlje, — ell uz brdo, preko gradova, preko sela, ne pazeći ni na što. I more je ostavilo svoje gianice, prešlo na suitu zemlju, valja se lagano krajevima, koji mu na putu leže tako, kako se danas kreče pijesak na vietru. S visine, na koju je došlo ne silazi više, Ztak je pun bljutavo-slanih lilapova i mase vode •.. Leontijo: Jadnu mi sliku podaješ, učitelju... Hilarije: Tako je sve bhutavo-slano, — da svi skapavaju od žedje, ali nemaju vode, — ono, što su sačuvali u bocama, — ne će iz njih jer nema teže. Leontije: Ti pokazuješ novl svijet strašno... Hilarije: All dalje! Vidjo si suncokret, kako okreće svoju zlatnu glavu za Suncem; bio si u gustom bukviku, pa si vidio, kako drveće svoje krošnje.visoko drži, samo da dodje do Sttnca; viđio si, da u guštarl ncma trave, sve ide za Suncem, jer je Sunce svemu hranitelj. Leontije: Da^ Pa što onda?,

povjerena odlukama muževa, koji već davno ne vjeruju u onu sivar, za koiu bi imali da natjeraju u snirt najboiju snagu dotnovine; te najposllje da se generali i vojskovodie primoravaju na rad. koji može da btide samo produkt genijalnosti i uvjerenja, uprayo onako kao da se radi o kojem pisarčiću, keji bez vlastitih misli ima da prepisuje koji spis. Protiv svoje volje stajati 11 a čeltt jedne vojske kao zapovjednik i protiv, svoga uvjerenja stvarati odluke liajsudbonosnijeg zaniašaja — :o je jedna zadaća, koja graniči sa tragičnošću, Frivolua je i vrlo opasna igra, m kojtt su se sada bacili vlastodršci na Nevi. Ako je Rusija već tvretl neko vrljcme prestala da bu<i6 vojnički jaki čimbenik, onda Je 011 a danas dvostruko doigrala. U takvim znacima htjeti pobijedlti — znači ulaziti u bilktt okovanili ruku.

Potapljanja u Atlantskom okeanu, Kb. Beriin, 21. maja. W 0 1 f f 0 v 11 r e d javlja: U A t lantskom Okeanu potopije110 je i opet 20.300 tona. Tovar m potopljenili brodova sastojao većlm dljelom- iz uglja iz Eugleske i željezne rudače za F.nglesku.

Značajna izjava grčkoga kraija. Soorazumne sile rnorače za trl mjeseea molit! za mir. (NaroCitl brzojav ..Beozradskth Novina".) Budiinpešta. 21. maja. ,.A z E s c“ javlja iz Rotterdama: Orčki je kraij izjavio grčkim novinarima, da će podmornićki rat primorati sporazumne sile, da u roku od trl tnjeseca zamole zamir. Orčki narod stoga treba da izdrži samo još ova tri mjeseca.

Popuštanje razdraživanja protiv Njemačke u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina f< ). Beč, 21. maja. Javljaju iz 7. e n e v e: Opaža se popuštanje razdraživ r auja protiv Njemačke u francuskoj štarnpi. — ,,H utn a n i t 6“ zahtiJev'a još jedino Aizaciju i nazlvlje zahtjev ratne odštete 1 ud i 1 0 m.

Hilarije: Kako bi bilo u tvom 110 vom svijetu bez teže, gdie ne bi bilo Sunca. Ja misiitn, da ne bi bilo ni zelenja. A kad ne bi bilo zelenja. čime bt se hranili naši neposredni hranitelji, oda šta će se nahraniti goveče i krme. Nestat će ih — afl će ncstatl i naše hrane. Leontije: Prestani, moiitn te. To sve kao da ide na moj račun. Bože sačuvaj! Hilarije: Ali recimo, da se nadje kaki izlaz tomu, da se recitno biijka priiagodi, pa da ne treba Sunca, kako ga danas neke potajnice ne tnebaju, a goveda i krmad, da se opot priiagode, pa da jedu take nezeiene biline, — ali dragi moj ima stotiua drugih neprilika, Recimo jednu: ti putuješ rado. Leontije: Svakako. a zar ćeš i m štogod naćiHilarije: Dabome. Dakalco 0 parobrodima nema ni govora, jer nema mora; lokomotiva iuta đoduše, ali te su vrlo lagane; dijete če dlguuti najveću lokomotivu u zrak najvećom lakoćom. Ali to je neprilika, jer lokomotiva treba da bude teška, ako hoće da se s mjesta krene. Isto je i s autotnobilima. Aeropian se odbija u visinama od zraka, računajući na težitiu zraka, ali kako ovaj nerna težine, jer ga ngta 11 c privlači k Zemlji, tako se aeroplau muči i muči, a tte miče se s mjesta. Preostaje dakle putovanje pješice, ali svakako treba uzeti sa sobom kakvi ogrtač, koJi će te dobro obraniti od viage. U, ostalom ima tih sitnica vrlo mnogo.