Београдске новине

Broj 139- ■ MtfJanko bojno pozorište. Izvedbe su magjarskog bojnog pozori^ta uai^le na dopadanje gledaoca. NaroL<j(0 jc prekjučeranja predstava narodjiog igrokaza ,,N a n i“ lijepo uspjela. Svi su se glumci u jednakoj mjeri natjecali, ria pnbiiku što vjše zadovoije. To im je i uspjelo. 2 a beogradsku sirotinju. Gospodin Dirnitrije A r s i ć, abadžija i Dragić Vukosavljević, opatičar priložili su sirotinjskom odjelenju opštme grada Beograda po 10 kriuia, kao svoj prijog za pomaganje beogradske sirotinje. Na plemenite darodavce mogli bi se ugledati i mnogi imućni ljudi. Traže se radi prijema novca. Radi prijema novčanih uputnica potrebno je da se jave Aćiinu S k u 1 i ć u, Sabac, sa označenjem tačne adrese, da bi im se novac mogao poslati: Uaja-Jelisaveta Dragomira Marjaiiovića, sveštenika iz Selcnaca, srez Azbukovica; Zorka Lazarević, učiteljica iz Desića (pocerskoig); Ljubica Kikanović, učiteljica iz Knve Paianke; Aieksandar Kostić, policijski pisar iz Krupnja; Vojislav Vasić, poUcijski pisar iz Bogatića; Dragomir Vasić, policijski praktikant iz Bogatića; Dušan Gjttrić, policijski pisar iz Vladimiraca; Dragoljub Marković, penzioner iz Loznice; Mihailo Cvetković, poštanski činovnik iz Šapca; Andra Božić, predsjednik stida iz Loznice; Airdra Božić, penzioner iz Lješnice; Ljubica Zotović, učitelj. iz Zminjaka; Jelisaveta Gjaković, učiteljica, Draginac; Familija Miloša Živkovića, protokoliste, Šabac; Famiiija Mihajla Barjaktarevića, pol. pisara, Loznica; Djeca Ružico Jovana Petrovića, učitelja, Loznica; Kosara Petrović, učiteljica, Loznica; Nikola Nenadović, učitelj, Zajača; Kosara Mihajlović, učiteljica, Draginac; Anka Milovanović, učitcljica, urnčarc; Diarinka Pejić, učiteljica, Loznica; Sreten Mihajlovič, poreznik, Loznica; Ljubica Mihajlović, učiteljica, Ravnje; Mileva Vasiljević, učiteliica, Krupanj; Familija Ilije Nedeljkovića, depešara, Šabac; Danica NeđeJjković, ućitdjica, Beki Reka; Danica Dušanović, učiteljica, Mitroyica — Mačvanska; Jovanka Tošić, Učiteljica. Imenovani nijesti se mogli pronaći u označenim mjestima, da bi im se novčane pošiljke poslale. Potrebno je da i drugc porodice iz okrnga Podrinskog, koje sada •stanuju po drugim mjestima, jave svoje tačne adrese Aćimu Škuliću u Isapcu, kako bi im sc na slučaj prispjeća pošiljki, iste moglc dostaviti. Roditelji čuvajte svoju djecu. Više puta na ovoin mjestu skrenuli smo pažnju roditeljima, da je jijihova dužnost, jda čuvaju svoju djecu i đa se brinu, da ne obole ma od kakve boiesti, a naročito od zaraznih bolesti. Naponiinjali smo, da su najopasnija zarazna bolest za djecu boginje i da je dužnost svakog roditelja, da kaiemi svoju djecu od boginja. Tom prilikom skrenuli smo pažnju, da valja kalemiti naročito svu novorodjenu djecu u prošloj i ovoj godini, Jcoja protiv boginja još nisu ka lemljena, kao i svu onudjecii, koja su kalemIjena u prošloj 1916. godini, ali im se kakmljenje nije primilo. Ovom prilikom opoininju se i posljcdnji put roditelji, da svoju povorodjenu djecu kako u prošloj godini, t ako i u . ovoj godini, a koja još do sad nisu kalemljena, bezu* slovno donesu u ambulantu opšiine grada Bcograda, koja se nalazi u Kralj Milanovoj ulici broj 61 i podvrgnu nalemljcnju, a ne učine li to, pored toga što čine najveći grijeh prema svojoj vlastitoj djeci, protivu njih če se pr«iuzeti najstrožijo zakonske injere. Kalemljenje se vrši be s p 1 at n o svakodnevno od 9 do 12 sati prije podnc u anibulanti opštine grada Beograda, pa jie treba ni jedan roditelj, koji voli svoju djecu, da dopusti da izgubi svojc dijote iza uvijek saino zbog svoje jiebrižljivosti i nehatnosti, a pored toga da bude i feažnjen bcz ikakve stvarne potrobe. Do sada je kalemljeno u ovoj godini 1772 lica. Prvom prilikojn kalemljcno je 271 lioe od kojih je 171 lico primilo boginje; k! ok je drugom prilikom kalemljeno 1521 lice i to sa uspjehoin satno 98 lica, što očigledno pokazuje koliko je potrebno kalemiti se. Roditelji, čuvajtc svoju djccu, to je vaša dužnost! Priznanice za poraoć. Prizuanice za pomoč izdaju se u zgradi zapovjeduištva grada Beograda iKralja Aleksandra ulica broj 7, u sobi b r o j 57. Sađa su izradjcne tlo broja 4937 i mogu se odmah dobiti. Priznanice sc izdaju saino od 3*/» đ o 5V» sati poslije podne. Sutra dan po prijemu priznanicc od 8 do 11 sati pri.ie podne biagajna c. i k. okružnog zapoviedništva Beograd-grad isplaćuje pomoć. Utorak Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiče se javnoj prodaji zaostavština pok. Katarine Vukadinović na dan 6. jula 1917. godine u slanu u uiici K o č i n o j b r o j 6. Prodaja će početi u9 sati prije p o d n e. Pozivaju se kupci, da ua ovu prodaju dodju. Prodaja petroleja. Juče u poncdjeljak otpočeia je prodaja petnoleja za mjesec maj. Maloprodaja petroleja, koju vrši opština grada Beo.grada, vrši se i ovom prilikom posredstvom gospodje Jelene Eganović, sa stanom u Braće Nedića uiici b r o j 25, gdje se i prodaia vršL Petrolej će se i sada prođavtati samo na osnovu legitimacija za petrolej, koje je izdaia opština grada Beo.grada i sljedodovanje u petroleju za mjesec piaj dobijaće se po kuponu b r o j 8. Petrolej staje i dalje po litru 1.50 kruna. Skreće se pažnja gradjanstvu, da će se pctrolej izdavati za ovaj mjesec s a m o d o 26. ovog mjeseca, do koga vremena je i potrebno isti uzeti. Beogradski orfeum. U čelvrtak, 24. ov. nij. na pravoslavni Spasavdan, bićc fevije predstav r e, prva u 3 i&ata poslije podne, a dniga u 7 sati na veče. Izgublieno. 20. ov. nij. izgubljena je na putu čošak Vuka Karad/ića ulice i Knez Mihajla tdice do Bogojavljenske uliec br. 7 jedna ženska mčna torbica iz sive riblje kože, sa zrcaiom Sz umitarnje strane, u kojoj se nalazilo: jedna banknota od 100 K, tri banknote od' 50 K, pet banknota od 10 K i više banknota od! 2 K, kao i nešto sitnoga novca. Pošteni nalazač m-ka to preda kod oknižnog Zapovjedništva Beograd-gr;;d. Zapaiija se livada. 20. ov'. mj. u 1.30 sati poslije podne zapalila se na obronku Kalenmgdana prema brodarskoj stanici na dosada nerazjasnjen način trava. Pridošli požamici lokalizirali su požar, koji je za soljom ostav'io trag velik 50 četv'oniih mctara. Nadjeno. Nadjen je znak za djaka c. i k. realne gimnazije. Onaj, koji je taj znak izgubio, može ga dobiti kod pkmžnog zapovjedništva Beograd-grad. Izvještnj prijavjiog ureda. 20. maja: prijavljeno 86, ođjavljeao 37, selidaba 47; u hotelima prijavljcno 115, odjavljeno 153, ostalo u hotelima svega 324 prijavljena stranca. — 21. niaja: prijavljeno 53, odjavljeno 30, s<.didaba 22; u hotelima prijavljeno 92, odjavljeno 117; ostalo u hotelima svega 299 prijavljcnih stranaca. Uputstvo za skupljanje Ijekovitih biijaka. (Nastavak). 5. Poljska nana ili poljska metvica (Mentha silvestris) ima uspravne i četvrtaste stabljike .lišee dugoljasto maljavo, rjedje glatko po obodu zupčaslo ili krecavo obično bez dr.ške. Sitni cvjetovi stoje na vrhu stabljikc u cvjetnom klasu. Raste svuda po sušnim i vlažnim mjestima. Bero se lišće za vrijeme cvjetanja ili cvjctne grane, t. j. i kao ljekovita trava. Nanino lišće odnosno i cvjetne grane sadržc mirišljavo ulje i to je kod nane ljekovito, a i saino imo roda Mentha znači jednu jako mirišijavu matcriju. To naučno ime Mentha prekršteno jo ovdje U Srbiji lu ime metvica i otuda ge poljska nana feove i poljska metvica, a posebice maljava feuvrsta (varijetet) poljske metvice, koja Iraste i u okolini Beograda, zove sc 'još i k o n j s k i b o s i 1 j a k i ona se upotrebljuje ba tejovo kao ljekovita trava kao tiarodni lijek. Tcj parenik od osušenog naninog lišća odnosno od cvjetnil/ j vana je poznati kućevni lijek protiv grčeva, čupanja u stomaku i protiv trbušnih bolova. iz naninog osušenog Iišća, a i cvjctnih grana dobija se nanino mirišIjavo ulje, koje sc ujx>treb!java u vodicama za usta. Kad se istucanoj kredi zamiješenoj s vodoni doda naninog ulja, dobija se vrlo prijatna i osvježavajuća pasta, tijesto za zube, a nanino ulje dodaje se i drugim Ijekovima đa dobiju dobar ukus. Još se nanino ulje upotrebljava u mirišijavim i malo ijutim Jjonbonama i prominclama, koje djcca rađo jeđu. Zatim nanino lišče kuvano Sa pola vode pola vina je dobar lijek protiv neiigodnog zadaha u ustima. Nanino lišće kuvano sa sirćetom je Uobar Jijek, ali u maJoj količini za zaustavljanje pljuvanja krvi. Vrijedno je pomenuti, da se tej nanin upotreblja. a i za iijećenje konja protiv kolike. — Jedna zelcnoiista suvrsta jjoljske nane (Mentha piperita) sa crveno ljubrčastim cvjetom, zelonim nemaljavim Jišćem sa majom drškom i Ijutog Ukiisa naročito se gaji u veiikim nasadima li Njemačkoj, Francuskoj i Engieskoj. Ova gajena nana iina jače dejstvo u tejovima i kod ove nane ima po tri berbe lišća. U Srbiji so ova nana gaji u manjoj koiičini kao baštenska biijka. 6. Barska nan a ili barska metv i c a (Mentha aquatika.) — Ova vrsta nane zaziikuje se od predjašnje poijske nane po obliku lišča i po cvasti. Barska nana irna šire jajasto lišće nasadjcno na dršku, po obodu je reckasto, a cvijeće je na vrhu grana skupljeno u dva tri pršljena ili U zbivenu glavicu. Raste svuda oko bara i jjotoka. Cvjeta u junu. Bere se Csamo iišće iii cvjetne grane s lišćem. Za iste svrhe se upotrebljava kao i predjašnja.

beogradske novine U nekirn krajevima Srbije kao na primjer u Šabačkom okrugu ovu barsku nanu zovu konjski bosiljak. To dolazi otuda što konji ovu mirišljavu travu rado jedu. Jedna suvrsta ove barske nane, tako zvana krečava nana (Mentha aquatica, varietet crispa ili kraće Mentha crispa sa širokim krecavim lišćem ozdo dlakavim i crvenim Ijubičastini cvjetom naročito se gaji na zapadu u velikim nasadima kao i Mentha piperita. Slično dejstvo ima i osušeno lišče i mirjšljavo ulje kao i pomenute gajene nane Mentha piperita. Gore poinenuta barska jiana i njoj Brodne drugo 21—3 ,vrste barskih nana kao i poinenuta poljska nana sve su one ljekovite j poznate su u nauci o drogama pod opštim imenom herba Menthae crispe — iianin« Ijekovite trave. lej ovih raznlh nana ima manje ljekovito dejstvo prema teju pomenutih gajenili nana. 7. Bunika ili bun (Hvosciamus nigcr) je otrovna biljka ima sjeđeće lišće runjavo j ljepljivo, cvjeta Ijeti žućkastim cvjetovima sa Ijubičastim prugama. Raste po urvinama, pored putovaipo njivaraa. Cijela biljka ima njeki neugodan miris, sadrži Ijutu materiju — hiosciajnin, koji proizvođi jako širenje zcniee. Iz svježeg Jišća bunikinog spravlja se zejtin za trljanje, a od suvog lišća pomešanog sa duvanom prave so cigarete za pušenje protiv sipnje prave se cigarote za pušenje protiv sipnje (astme) a u ajjotekama dobijaju se i gotove cigarete od 6amog lišća bunikinog. 8. Tatula ili bivočići (Datura Stramonium) je granata biljka sa velikim lišćem, cvjeta gotovo cijologa Ijeta krupnim bijelim, Jjevkastim cvjetorima. Raste kao korov oko dornova i po smjetlištima. Lišče Iatulino bere se za vrijeme cvjstanja. Njeno lišćc sadrži otrovnu ojx)jnu materiju zvanu idaturin, sličan atropimi velebilja. Nekada je tatula mnogo više upotrebljavana u Ijekarstvu, a danas se saino osušeno lišće upotrebljava za kadjenje protiv sipnje jli se prave mješovite cigaiete od tatulinog lišća pomiješanog sa duvanom ili prave tatuline cigarete odsamoglišća talulinog. ’Pri kadjenju osušeno lišće poškropi se rastvoroin šalitre i pošto se osnši zapali se — t.o je kadjenje. —- Tatnla je r! ošla sa cigarama iz Istočne Indije. V. Biljke ljekovitog ploda i sjeuietia. Kod ove grtipe biljaka treba jiaporncnuti da se berba ploda i sjemena vrši kad su plod i sjeme potpuno zreji. U tome čini izuzetak samo plod maka. Kod maka se beru nezrele čaurg, jer zrelo makove čaure ne sadrže opiinn, ojx)jnu Jjekovitu materiju. Ovdje spadaju: 1. M a 1 i n a (Rubus idcus). Malina je ? ' u , koji raste na okrajcima šuma. Donje iišće je sedmopcro, a gornje pbično tropero, a sve je iišće s naličja bijelo, od Vunastih đlaka. ^Cvjeta Ijeti bijelirn cvjetovima. Maline su crvene, redje žučkasto bijele i sastojo se iz sitni-h sraslih koštunica. Sok od maline je prijatan napitak a upotrebljujo se i u Ijekarstvu. 2. Morač (Focniktilum Vtilgaro). Morač je srođan mirođjiji, samo jma veću i jaču stabljiku od mirddjije. Lišće >ma perasto dijeljeno u sibt° končiće, cvjeta Ijeti sitnim žutiin cvjepćinta u štitastoj cvasti. Mirišljav i prijatan plod rnoračev je dvojau kao i kod mirodjije, upotrebljujo se kao lijek i kao začin. Ljekovita materjja u plodu je vetrivo ulje s početka gorko, zatim prijatno. Morač raste kao zadivljala biljka u okolici Beograda i po drugiin mjcstima. Međicinska upotreba morača je raznolika: kao tej parcnik za krepljenje stomaka. Očna vodica moračeva spravlja se destilacijom ploda sa vodom; ona je vrlo dobro sredstvo za održanjo i jačanje vida. Moračev plod je sastojak ntnogih mcdicinskih preparata. 3. Ven ja (luniperus communis). Cvjets u maju, a njen p!od kiekinja sazre Itek u jesen iduće godine. Mirišljave vcnjine klekinje dcjstvuju na mokrenje i zato su dobar lijek kao tjej za srčane bolesti i vodenu bolest; u većoj količini venjine klekinje upotrebljuju se za liječenje životinja. Klekinje su još lijek protiv kostobolje i najzad za kadjenje. 4. Nezrele čattre m a k a (Paparcv soinnifz.uin). Nczrele makove čaure dolazo u trgovinu rasječenc, na presjeku pokazuju sasušen sok i onc sadrže opojmi — narkotičnu materiju opium. Zr 4e makove čatire ne sadrže opium. Mak se najviše gaji u Staroj Srbiji i Makedoniji-. 5. Lan. (Linuni usitatissimum). Lan ima stablo 30—60 san. met. visoko i uzano lišće. Cvjeta Ijeti plavim i bijelim cvjetoviina. Ova korisna biljka gaji se radi- vlakna, a i njeno jo sjeme ljekovito. Od lanenog sjemena dobija se Ianovo ulje kojo ju untitarnji lijek protiv kašlja a spolja zajedno sa iadnom Vodom liječi opekotine. Zatim lanovo ulje upotrebljava se veoma raznoliko u tehnici i fabrikaciji: za pravljcnje fimajza, za štamparsko crnilo, za sapune i u smjesi sa kredom za lem-kit za prozore. 6. SI a č i c a (Brassica nigra). Sva je biljka pokrivena kratkim dlakama, gornjo Jišće je lirasto a igomje jei lancetasto. Cvjeta ljeti žutim cvjetovima u grozdastoj cvasti. Plod je kratica obličasta Ijuska, sjemko su sitne, žute i Ijutog ukusa. Raste kraj putova i jx) njivama. Sjem© cme slačiee s vodom daje ulje, koje tjera suzo na Dči a na koži pravi mehur. Sjeme se istuca u prah, pomiješa se ljepljivom materijom i ova smjesa se zalijepi na hartiju ili platno i taj melom je Jijek protiv probadi i boiova od jakog nazeba. Sjemo u prahu pomiješano isa sirćetom dajo poznati začin od slačice fea apetit. Iz sjemena ove divlje slačice kao i gajene Uiože se najprije cijediti mastan feejtin a zatim poslije cij.'djenja iz samljevenog Sjemena dobija se slačica n prabu.

22. maja 1917. 7. Bijela slačica (Sinapis alba). Stablo je obrasb čekinjastim dlakajna, Jišć© je maljavo i perasto. Cvjeta cijeloga ijeta. Plod je obla dlakava jjuska sa dugim kljunom, sjeme jo okruglo žućkasto, Ijutog ukusa. Raste po polju i po njivaina. Sjcme bijele slačice, koje takodje sadrži mastan zijtin I Ijutu materiju, krijepi stomak, ali se najviše upotrebljava za začin j dodajej se cmoj Slačici da poveća njenu Jjutinu. I Jz sjemeiia bijele slačice možo se najprije cijediti Zejtin, a zatim iz samljevenog šjemena đobiti slačicu u prahu. Bijela slačica se (u Drugim zemljama naročito i gaji, ali u Srbiji se ne gaji. 8. Prečica jli prašuljica (Lycopodiiun tlavatum). Prečica je biljka bescvjetnica, slična mahovini, rasto po šuniama na višim planinama, gdje ima mahovine. Prečica ima poioženo, puzavo, dugačko 6tabIo s mnogobrojnim, tankim, u/.anim lišćem. Iz stabia izbijaju na »spravnim peteljkama po dva klaska sa semkonošama u kojima jx>staju sjemk© — spore. Sjeme izgleda kao žut vrlo lak prašak i otuda njeno dmgo ime prašuljica. Prečica sc poznaje i po osobitom račvanju stabla. Vrh stabla pe dijeli u dvije jednake grane, koje se kao raa - e đalje r azvijaju i otuda ime prečica, t. j. prečca se đesno i lijevo. Sjeine .prašak prečicc Upotrebljava se za posipanje krasta kod i za posipanje apotekarslcih pilula, da se ne slijepe. Dalje prašak prečice ima primjene u pravljenju raketli, za vještačke munje na pozorišnoj bini i za posipanje kalupa za mašinske metalne forme, da izljevena metalna materija jie prione za kalup. Prečica nosi rod od juna do avgusta i jedan kilogram lijepo prečišćenog injenog sjemena — praha — košta nekoliko kruna. 9. Izrodica ili ržana glavnica (Secale cornutum-Claviceps purpurea). Izrodica je jedna gljivica, čija stelja — mioelija izraste na ržanim klasovima kao duguljasto tavnoljubičasto zrno na mjesto ržanog zrna i otuda ime izrodica, t. j. izrodila se raž. Iz Ijubičastog zrna izraste gijivica sa klobučićein tek idućo godine. U uiedicini se upotrebljava samo ljubičasto zrno. Izrodica sa(rnljevena feajedno 6a ržanim’ zrnom je Veoma otrovna, ona stvara krivljenje kičme, nesvjesticu, grčeve, a u jnaloj količini kao prašak jc lijek za čišćenje kr\'i. 10. Borovnica (Vaccinium myrtillus) se javlja u borovim šumania na pjcskovitom zemljištu u velikoj masi kao onizak vrlo granat šib najviše do pola metra visine sa čoškastim granama, Jišćem zelenim sa obje -strane kao u mirte i otuda naučno prezime myrtillus. Cvjeta u maju i junu okruglim zelenkasto crvenim cvjetovima, iz kojih u julu i avgustu postanu plavocrne bobice. Borovnica je koliko ljekovita, toliko isto i hranjiva biljka. Svj-eže zrele bobice su slatke i vrlo ukusne za jelo. Medjutim osim šcćeme niaterije bobice sadrže štavuu — stežnu matcriju i bojnu materiju. Solc bobica je neškodljivo sredstvo za bojadisanj;e pića. A stežna materija u bobicama đejstvujc: kao stežućo srcdsho i nakvas bobica sa rakijom komovicom i!i još bolje vino od borovniči-nih bobica je lijek protiv crevnog katara, šećernc bolesti i za okropljenje slabog stoihaka. Osušene bobice su lijek protiv lijavice (proliva). 11. Velika bokvica, veliki žilovlak, veliki trputac (Plantago major) najveća vrsta bokvica a to znači i naučno prezime major. Velika bokvica iina jajasto bokasto lišee i ptuda imo bokvica, u svakorn listu ima sedam žila nerava;— rebara — koje se na naličju lista dobro vide. Ove se žile lako iz lista izvlače i otuda drugo ime žilovlak. A treće ime trputac znači da rasfe pokraj puta, a to znači i njemačko ime Wegerich. Majušne sjajne, crne sjemke ove bokvice rado jedu kanarine, zebe-finke i druge ptice. Ove sitne sjemke velike bokvice kuvane u vodi dobro djejstvuju protiv lijavice kao i suve bobice borovnice. 12. Divlja ruža (Roza canina) je šib sa mnogobrojnim granama obraslim kmtim nizvodnim bodijama. Neparno pcrasto lišće po obodu je testerasto. Mirišljavi bijeli ili blijcđocrveni cvjetovi stoje usamljeno ili po dva zajeđno. Iz cvjetova se razvije crven plod, zvani š i p a k. Šipak ima slično 'djejstvo kao i suve bobice borovnice i sitne sjemke bokvice. Ali šipak je više koristan nego lijekovit. Tako u mnogim krajevima od zrelih šipaka spravlja se supa. Prženi šipci mogu poslužitii kao zamena kafe. Još se od zrelih šipaka pravi pekmez od šipaka koji se upotrebljuje kao dodatak u -riazna testa.

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemačka i Spanjolska. Kb. Bern, 21. maja. ,,Temps“ javlja iz Madrida: Ministar za unutrašnje poslove izjavio ie zastupnicima štampe, da je Španjolska zbog pucanja na parni brod „Patricic" upravila njeinačkoj vladi jednu reklamaciju. Dok se ovo pitanje ne rijcši, po-trebna je patriotska saradnja cijeie štampe, da se izbjegne imutarnjim tcškoćama. Parlamenat se zbog toga ne će prije otvoriii.

Veiiki štrajkaški pokret u Engieskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina".) Haag, 21. maja. Londonske vijesri isitiču revoluclionarni karnkter velikog št.rajkaškog

Stiana 3. pokreta, koji se razmahao niedju engleskim municijonim i strojarskim radnicima. Vodje su sindikata izgubili svaki autoritet, te su prema štrajkaškoni pokretu posve nemočni. Zbog položaja, koji je tim pokreitom nastao u zemlji, odgodio je radnički ministar H e n d e rson svoj namjeravani put u Rusiju-

Sazonov, Izvoljski i Buchanan. (Naročltl brzolav „Beoeradsklb NovIna“.) Berlin, 21. maja. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javlja iz Kopenliagena; Nova ruska vlad«a nfe dozvojjava Sasonovu, da ode kao poslanik u Lonđon, pošto ga smatra odviše naklonjenim ratnim ci'ljevima sporazumnih država. S istih razloga jmao bi biti opozvan i lzvoljski iz Pariza. Kao nasljednik sadanjega engleskog poslanika Sir Buchanana imao bi u Petrograd doći Sir Francis Bertie.

Englezi zaposjeli Arhangelsk. Kb. Stockholm, 21. maja. „ A f t o n b 1 a d e t“ doznaje: Putnici, koji su stigli iz Petrograda, pričaju, da su Englezi sa 4000 Uudi z a p osjeli Arhangelsk a da namjeravaju zaposjesti i cijelu prugu od Arhangelska do Petrograda. Nadjena Iješina umorenog ruskog generala. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Beni, 21. maja. Švajcarski ,,P r e s s t e 1 e g r a p h" javlja iz Petrograda: U petrograđjskom kanalu nadjena je Iješina generala D ub I i c k o g, direktora Putilovih h'Ornica. Njega je nestalo za prvih dana revolucije. Kako se naknadno ustanovilo, bio je on poslije svoga uapšenja na putu u državnu duinu bačen u kanal.

Talijanski porazi na Soči. Kb. Lugano, 21. majaTalijanski službeni izvještaj priznaje talijanski poraz na S o č i, ali ga nastojava uljepšati time, što veli da su se Talijani oper preko Soče povra-tili, — dobrovoljno. Sto se tiče bombardovanja Gorice interesantna je primjedba „lra1 i e“, da je talijansko topništvo bilo postavljeno u goričkim vrtovima. Otuda se vidi, da je austro-ugarsko topništvo imalo po-tpuno pravo, ka-d je svoju vatru uperilo proiiv <5h ialijanskih položaja u Oorici.

Povratak grofa Czernina. Kb. Beč, 21. maja. Zajednički ministar za izvanjske poslove povratio se danas sa svoga puta, koga je pr-eđuzeo u svrhu vijećanja sa njemačkim državnim kancelarom, opet u Beč. Minis-tar grof C z e rn i n posjeiio je tom prilikom i njemački zapadni front.

ZuaniCne o&jcve. Br. 7371. OBJAVA. Svi potrošači struje iz c. i k. elektrane u Beograđu oviine se najozbiljnije upozoruju, da ne upobrebljavaju električne aparate za kuhanje prije nego li su to prijavili na blagajni ođjelenja za đozvolu trošenja struje c. i k. elekt.raue, Kneginje Ljubice ul. 43. Naročito se upozoruje na to, da ni prijava za upotrebljavanja spajalice (Steckkontakfes) još nipošto ne opunovlašćuje za upotrcbljavanje aparata za kuhanje. Svi potrošači struje, koji posjeđuju aparat za kuhanje, najozbiljnije se pozivaju, da to najkasnije do 30. maja o. g. prijave na blagajni odjela za dozvolu trošenja struje. Licima, koja tu prijavu ne učine do naznačenoga roka, biće smjesta oduzeta struja, a moraće da plate i kazncnu pristojbu od 150 K za svaki započeti mjesec upotrebljavanja aparata za kuhanje. Kraj toga će morati da odgovaraju i pred sudom zbog prijevare počinjene na štetii c. i k. vojne uprave. Najzad se primjećuje, da će se u slučaju, ako se no bi vjerođostojno mogao ustanoviti slvarni početak upotrebljavanja aparata za kuhanje, računati gore navedena kaznena pristojba od jmčetka trošenja struje u opšte. C. i k. vojno građjevinsko odjeleuje u Beograđu.

lElHlBl®IS|S|Hia|ElSls!s!BlB|E

Dll

Rkmil

na ki

il.

Danas: UMJETNIČKO VEČE sa potpuno novim programom.

Kazališna dvorana EtappsnStations-Menage. Početak u ^9 sati na večer.