Београдске новине

Broj 153. 4 . U pol 7 posliie podne pobožnost n čast Srca Isusova u župskoj crkvi, koja će se 9 dana u isto vrijeme obdr'žavati. ,,Raimuitdtheater“ u Beogradu. Karte za sinoćnju predstavu ,,Jesenjih vježbi“ (Herbstmanover) bile su ,već jučer prije podne gotovo sve raspačane. Brzo se raširio dobar glas o ovoj družini, pa opčinstvo hrli radosno svako veče u stari ,,Kasino“, da se prijatuo proveđe u lijepoj izvedbi i vrsnom pievanju bečkih gostiju. Kžhnanove „Jesenje vježbe ’ 1 dobro su i onako po2 nate, jer su se kako po cijeloj nionarhiji tako i u Beogradu već davale, a ta bujna svježa glazba još nije ostarjela. U rukama pako onakih sila, kao što su bile sinoćnje, dobiva opereta još veću cijenu, te se dade i po nekoliko puta slušati. 0. F1 e m m i n g kao Lorenty, gljica F u c h s — u dobroj uspomeni još iz zimskog gostovanja — kao Treszka, te gdjica Koss kao ,,feš“ dobrovoijac bili su zamamni ,,trio“, glmnački i pjevački na umjetničkoj visini. Komični su dio ispunjali izvrsnom i neodoliivom igrom gg. Egger (kao izvrsni rezervista Wal!erstein!) i Dfirr kao „obrstar”, te g. Leichter kao sluga Lajoš. I ostali ensemble: g. Binder, koji je ujedno .vodio cijclu režiju, pa gg. Netzl, Fogiar, Wessely, Hofmann i dr- doprinijeli su potpunu uspjeliu. Odobravanju i pljesku nije bilo kraja. Potpuno uspjelo .veče. Dirigent g. Neumann još nam je ti živoj uspomeni od prošle zime sa svojim temperamentnim dirigovanjem; i sinoć je spretno ravnao orkestrom. Večeras nema predstave. Sutra su dvijc, jedna poslije podne u 4 saia, a druga kao obično u 8.30 na veče. t Dr. Lorenc. Poslije dužeg bolovanja preminuo >e 1 - juna ovc godine u bolnici za duševne bolesti dr. Mihajio L o r e n c, sanHetski major u miru. Nesremi Ijekar možda je bio najstariji bolesnik bolnice za duševme boJesti. Prije skoro punih 20 godiiia na ladji, na putu za Valjevo, gdje je bio postavljen za vojnog ijekaira, doktor Lorenc je iznenada poludio i skočio bio n Savu. Uspjelo je, da ga spastt iz vode, ali je odmati morao biti odvedcn u bolnicu za duševne bolesti. i od tada je on stalno u boinici. I skoro svakom Beogradjaninu je bio poznat ovaj dobročudni siarčić, koji na jednoj maloj stoličici po vaz dugi dau sjeđi u lijepom parku bolnice i nešto piše — recepte, pribirajući neke travke, zanoseći se svojim idejama u bolnici i medeeini. Bio je jedan od spremnijih i boijili ijeka•ra, kao čovjek bio je pošten i dobar; ali na žalos t sndba mu je udijelila zao udes, da polovinu svoga vijeka provede u bolnici za duševne boles*i. Bog da ga prosti! Traže se porodicc zarobljenih vojnlKa u Austro-Ugarskoj. Sudskom odjelcnju opštine grada Becgrada potrebno je, da se odmah jave radi izvjesnog vrlo važnog obavješienja ove porodice zarobijcnih vojnika, svih iz Beograda: L Porodica 2arka Stefanoviča; 2- Tome Savića; 3. Nikole Pajkića; 4. Gjorgja Radivojevića; 5. Konrada Selera; 6 . Petra Gjodića; 7. Petra Gjorgjevića; 8 . Aieksandra (Vase) GovedaroViča; 9. Marka Jovanovića; JO. Ferdinanda Mudrovčića; 11- Branka Milenkovića, i 12. Tihomira Markovića. Pažnja vlasnicima koncesiia za naniirnice. Svi vlasnlci konccsiia, po kojiina donose životne namirnice u Beograd radi prodaje, u kotn su cllju i dobjli istc dozvole, ovini sc i posljcduj put opomlniu. da sc moraju odazlvatl naredb&mn nadiežnih faktora i prilikom donošcnja žlvoinili namirnica u Beograd radi prodaje, moraju donešcnc žlvotnc namirnice izložiti bczuslovno prodnji na bcogrudskoj pijacl, a nikako i»te prodavatl po privatnim domovima. Prilikom unošenja noinirnica još na trošarinskoj stunici nnznači lm se na trošarinskoj prlznanicl pri naplati lste t r g, na koji imaju prodavati donesetui robu, na koji iinaju iste i prodavati. U služaju ne izvršenja naredbc, pored toga što će im se koncesiia nđuzeti, iskusiće i najstrožiju kazmt. Juvn« prodaja. Po odluci staratcljskog suda izložiče se d ft n a* 6 . jtm« ove godino javnoj prodaji zaostnvština pok. Katnrlne Vukadinović, u njenom stanu u Kočinoj ulici broj 6 . Prodaja počiuje u 9 s a t i p r i j c p o d n e. Pozivaju sc kupci da na ovu prodaju dodjti. Smrt zbog k«marčevog ubodu. U c. i k. prlčuvnoj bolrticf ,,Brčko" umro je 1 . o. mj. viši pošt. oficijal kod c. i k. etapnog poStanskog i brzojavnog ureda u Krušev'cu Lajoš D o b o j. Ovaj je vrijedni činovnik tmiro tragičnom smrću. Krajem prošloga mjesecn uboden je na lijevoj ruci t»d komarca, od čega je nastupilo otrovauje krvi. Morao je biti prevezeu u kruševačku bolnicu, odakle su ga preveli u beogradsku prlčuvnu bolnicu „Brčko", gdje je medjutim n

Srijeda 42. godini svoga života umro. Njegov je lješ prevezen u Kološvar, gdje će blti pokopan u porodičnoj grobnici. Slučaj pjegavog tjfusa (pjegavca) u Beogradu. U kući br. 52 u Balkanskoj ulici konstatovan je jedan slučaj pjegavog tifusa. Preduzcte su odmali sve potrebne zdravstvene mjere, tako da je gotovo posve isključeno; da se ova zarazna bolest dalje proširi. Uspjesi „Junaka iz Like“. Jitče smo primili ovaj brzojav: „Danas 3- juna tek. god. Marijan Matijević, „junak iz Like“ priredio je u najoj varošici svoje predstave sa velikim uspjehom. Iz Požege otputovao je g. Matijević dalje po drugim krajevima unutrašnjosti, da ga toplo preporučamo. Gradonačelnik varoši Požege M. Jasiković”, Izgubljeno. 4. o. ni. izgubljena je ženska torbica sa 50 K gotovine. Pošteni nalazač se umoljava, da to preda c. i k. okružnom zapovjedništvu Beogradgrad. Nishn A. T a j t a c a k, špeditcr, sa stanom u Rajićevoj ulici br- 8, izgubio je zlatnu burniu (vjeučani prsten) sa monogramom ,,H. A. T.“ (ćiriiicom) a od 18 graina težine. Moli se onaj, koji bi ovu burmu našao, da je donese uz pristojnu n-agradu na goreoznačenu adresu. Upis ratnog zaima u BeogradaKod stožernog odjeienja vojue glavne gubernije upisano je 124.700 kruna. Redarstvene vijesti. llija Damjanovič, nasfanjcn u ulici Kralja Milana br. 93, predveden je juče na policiju, jer je protupropisno prijavio svoju suprugu i dvije kčeri, Icao da žive u Beogradu premda se one nalaze u Mačedoniji, u svrliu, da za njih dobije kupone za kupovanje živežnili namirnica, a onda da uzme robu i dalje ju proda uz visoku cijeiui. Protiv njega je podnese* na prijava. Izvještaj prijavnog ureda. 4. juna: prijavljeno 79, odjavljeno 39, selidaba 46; u iiotelima prijavIjeno 134, odjavljeno 79, ostalo u hotelima ukupno 335 prijavljenih stranaca. Književni prijegled. „Hrvatska njiva“. Primili smo 13- broj revijahiog tjednika „Hrvatska N j i v a“ s ovim sadržaiem: Za naciojonalnu koncentraciju Jugoslovena. — Dr. Fran. T nčan: Nutrina Zemlje. — Dr. L. Jurak: O. uredjenju medicinskog fakulteta. Prof. Josip M i Ia k o v i ć: Za bibiiografsku i bibliofilsku organizaciju. Svečenik-demokrata: Akcija primorskog kiera. — Dr. A. Bazala: Psiltički problem kao drama. — S m otra: Poiitika; Narodna privreda; Prosvjeta; CKI uredništva i uprave. — Lis t a k: Octave M i r b e a u: ,,Za našu djecu”. — Godišnja pretplata „Hrvatske Njive" iznosi K 30; polugodišnja i I mjesečna srazmjerno. Dobiva se u svim knjižarama i boijim trafikama, lcao i kod uprave „Hrv. Njive ’ u Zagrcbu, Nikolićeva ul. 3., telefon br. 133Hustrovana ratna kro ! 'ika. Piimili srno 10. broj ovog ilustrova nog ratnog' polamjesečnika, šlo ga izda je zagrebačka lcnjižara L. Hartmauna (St. Kugli). Sadržaj je najnovijega broja o vaj: Ilitka kod Soissonsa. — Kra'ki pregled dogadjaja velikog evropskog rata 1915. — Popis mrtvih i zarobljeoih vojuikn. — Kraj ovoga sadržaja donosi „Hatna Kronika" i vrlo nmogo intereBaJitnih slika navočito sa talijanskog, isiornog i zapadnog bojišta. Preporučamo. Narodna privreda. Stajsko djubre. (Svršetuk.) Nijo dobro ni dovoljno proicvcsti samo 5to višc stajskog djubrcta, pa maknr ga i dobro »ijcgovali, nego ga trcbai upotrijcblti i na iiačlu, na koji 6 o so od njčga dobiti 5to bolji uspjelt. hna nekoliko griješuka u upotrijebi, iia kojc moramo skrenutr pažnju poljoprivrecinika. Obifno sc tovari djubrc u kola vilama, itzlmajućl ga po siojevima svrha na niž-, Na taj se naćin uzima djubre vrlo različito po starosti. Prilikom istovarivanja na njlvl ponavlja so isttr, pa Jc zbog toga vrijednost djubreta na pojedinim clijdovima njive razllčita 1 djubrenjo nejednako. Mnogo bl bilo bolje, prdikom utovarivania uzlmati djubre sa jedne strane djubrišta Idnćl odozgo ua niže, time bi se djubre poipuno irmiješalo 1 njtva bl blla podjednako nadjubrena. Ne treba Iznositi djubre na njivu rahije, nego *to je potrebno I ostaviti g« u Bomilama da leži. Ako se ako radl, gubl a« vjetrcnjem vrlo velika koiičina azota, kiže odhose i spiraju rastvorljive materije, pa somji dio gomite nije rfšta drugo do »iama. Uaalud će ae djubre rashirati po. jednako, ietva će ipak blM oejednoka: *i* najvećem dijelu hjiva blće djubtenje

beogradske novine vrlo slabo, dok m mjesthna gdjc su bile gomile djubreoje je i snviše, a to se vidi, da jc na nekim mjestima žito tamno zclcno i bujno, a na mjestima žuto i slabo. Djubre treba izbaciti u male gomile 7 do 8 m daiefco jcdnu od druge, tako da bude na cijeloj njivi pravilno razredjeno. Te gomile valja odmah rasturiti pojednako na cijeloj površini i zaorati. Koliko če se upotrijcbiti stajskoga djubreta, zavisi poglavito od b i! j k e, koja se djubri i z e m 1 j e, koja će ga primiti. Lake zemlje traže lakše ili češče djubrenje, teške zeinlje mogu se rjedje ali jače djubriti. One nc ustupaju biljkaina tako lako hraaijive Jnaterije kao lake zemlje i sarno kad su tako reči zasićene, onda im pružaju i to sanio suvišak hranjivih materija. Iskustvo je pokazalo, da kad se metne u ascrpljeuu tcšku zernlju đjubre, onda prvo djubrenje ne daje gotovo nikakovog reznltata, tek poslije nekoliko djubrenja počinje takva žcmlja da ustupa hranjive elemente biljkama. Najbolji rezultati dobijaju se u opSts upotrebom ne suviše velikih količina stajskoga djubreta jednovremeno sa vještačkim. Sbajsko djubre počinie cdmait da djeluje. To djelovanie nije kratko i mfiže se smatrati, da ouo u normalnim priiikama traje tri do četrii godme, va koje su se vrijeme izvršile potpuno u njeinu kemijske promjene, pomoću kojih ou firanjive organske materije pretvoreue u neorganske. Stajsko djubre treba smatrati kao veoma važuo djubre. Njegovo je djelovanje vrlo brzo i dugotrajno. Fored toga što donosi sobom hranjive sastojke za biljke, raspadanijcm humusnih inaterija obrazuje se vefima slabe organske kiseKne i ugljena kiseliha, koje vrlo povoljno utiču !ia rastvorljivost izvjesnih hranjivih materija, koje se ti zemiji malaze, pa time pružajtt mogućnost biljkama, da se šlo boije njima koriste. Porcd ovoga stajsko djubre ptopravlja fizički zeinlju i spriječava u Iakim zemljama ispiranje i odnošenjo rastvorljivih liranjivih inaterija. Najzad ono unosi u zemlju život, posrestvom ogromnili količina mikroorganizama, koji imaju u zemlji da izvrše vrlo komplikovalii kemijski proces, potreban da bi biljke mogic da upotrijebe hraniive eiemente iz organskili matcrija. Treba se starati, da stajskog djuhrcta ima u zeinlii uvijek u dovoijnoj količini, ier ono i pređstavlja osnovnu snagu njene proizvodnje. Gajenje pirinča; pamuka J riciHa. Dalmatinšjir lištovi, javljaju, da je i ii dubrovačkoin Kotaru započela akcija za gajenje pirinča, patnulca i ricina. U Stonu je već zasijano oko četiri stotine metara zemljišta pamukom i ricinom. Sad se radi oko uredjenja zemIjišta za sijanje pirinča. Nade je, da če težaci sve nastojanie uložiti oko što boIjeg uspjeha. Bude li živog pregnuća, biće dobrog uspjeha, jer je stonjsko primorjc veoma zgodno, i klirnatičke priiike bolje nego li u Neretvi- Svim ovim požrtvpćho J favna ondješnji učitelj poljodjelsj(va( ri g. Vinko B a r an o v i ć. Jednakom će se akcijom u najskorije vrijeme pokušati u nekim drugim mjestima Dalmacije.

Privredne vijesti iz Bugarske. Početak žetveKako javljaju btigarski listovi, započelo se već u južnim i istočnim oblastima Bugarske sa žetvom ječma. Stanje usjeva, Obiina kiša, koja je posljednji'.t dana padala, izvršila je blagodatan utjecaj na cjelokupni usjev u Bugarskoj. Nema više nikakvc sunrnje, ua če o v o g o d i š n j a b u g a r s k a ž e ; v a b i t i j e d n a o d na j b o 1 j i h u 13 vr o p i. Ogromna d»bit na duhauu. Kako nam iz Sofije javljaju, polučile su bugarske tvornicc u prošloj trgovačkoj godini velikih dobitaka. Tako je na primjer tvornica duhana i trgovačko društvo na dionice tt R u š č u k u, koje je posjedcvalo kapitnl od samo 400.000 leva, polučllo čistu dobit od 1,401.152-25 leva.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 5. jttna. Zapadno bolUie: Front prijestolonasljednika R u ppr c chta bavarskog: Položaj je na flandrijskom frontu neizinijenje«. U zavijutku W y t s c h a c t e i u pogranlčnim odsjecima pojačala se topnička bitka, koja već traje nekoliko dana, poslije podne do najveće snage te je jednakom jakošću potrajala 1 u noć. Odjeljenja, koja su pokušala uznapredovati da ustanove dijelovanje neprijateljske topničko vatre, bila su uvljek odbijena. U blizini obale izmeđju kanala La Bassće i druina Bapaume - Carabrai blla je I juče na više mjesta borbena djelatnost živahna. I ovdje su ostall bez uspjeha engieski napadaji. Pront njemačkog prijestolona•IJednika? Uaduž Alsne I V zapadnoj Chnmpagal pojačala se opet mje-

6 . juna 1917. stimično topnička borba. Kod B r a y e su dva noćna francuska napadaja, do kojih je došlo poslije vrlo jake pripreme, suzbijena uz teške gubitke za neprijatelja. Isto od mjesta gdje je neprijatelj napadao, privete su naše jurišne čete iz neprijateljskih rovova nekoliko zarobljenika. Front vojvode Albrechta wurremberškog: Ništa naročitog. Kod povoljnog vremena bila je na cijelom frontu i po danu i po noći vrlo živa letačka djelatnost. U vazdušnim borbama i odbranbenom vatro-m oboreno je juče 12 neprijateljskih letilica, a 1 vezani balon oboren je topničkom vatrom. Poručnik Voss oborio je svoga 32., poručnik Schfifer svoga 30., a poručnik Allmenroeder svoga 24. protivnika u vazdušno-m napadaju. Na i s t o č n o m bojištu nije kod inače na više mjesta oživjele borbene djelatnosti došlo do većih borbenih akcija. Maćedonsko bojlšte; Osim predstražarskili čarki nikakvih bitnijih dogadjaja. Pn,’i zapovjeđnik glavnog slana pl. Ludendorff. Veliki nemiri zbog gladi u Portugalu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Ženeva, 5. juna. U posljednjoj nedjelji došlo >e u Portugalu do velikih nemira zbog gladi. Tom je zgodom usmrćen i ranjen veliki broj Ijudi. Ministar Alfonso C o r t a, čiju su kuću demonstranti napali, morao- je pobjeći na iadju. Svjetina se kamenjem nabacivala i na automobil šefa engleske vojničke misije, makar da je na njem bila izvješena engleska zastava. — Prema najnovijim vijestima usmrćeno je prigor đom nemira 138, a ranjeno preko 400 ljudi.

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 5 Na nesreću osudjeni je vrh toga ženski spol i na švelo, vezivo, pletivo, a jicsinijc se piašiti ni planiena domaćega ognjišta. Sto više, ta gospodjica posta će danas sutra majkom, pa bi dakako niorala još učiti vplcvažan predmet, „nauk o čistu srcU i plemenitoj duši.” Nehotice prepada se čovjek omjerivši toliiku zadaću .a misleći uz to na budućnost žene. Sumnjh'im okom gledaš na te nemile zahtjeve »dšega naobraženoga vijeka, a u ,sto prilika tvoja je sumnja onravdana, jer od gilna s|einenja neniknc često nego nekoliko kukavnili zrna, jre nježni pupoljak najeđanput ,zakržljavi, mjesto da se razvija u krasan mirisav cvijet. Da muškarci grade vciike osmove, građe jh i ženske, al su mažalost malo kad omjenli jakost •i ustrajnost ženske volje; često su zaboravšli, da je ižeua stvorena, da stanuje n domu, a Imuškarce da je obijati svijetom. što je plod? ije li jedro zdravo pleme, puno srca ►! bistra uma, puno karaktera? Eh'ojim. Teško je karakterisati piod toga sistema. Sto puta vidimo formc, jie vidimo duiia, sto puta čujemo nejasan glas, al nečujemo čisto zvoncc, srce. Na mnogo nailalaz-imo na meku pravilnost, koju potanje ispitati jiesmiješ, jcr je đno veoma plitko; često opct zaustaviš tee pred romautičkjm pojavoin, koja <e n prvi čas smcte, al na skoro ćeš »ivjdjcti, da je to nervozua kaprica. Ne jedanput nameće tl se pitanje: Kakve su aiaukc učile Spartauke, kakovc Ji niajka' Graha? Je li 'Katarina Zrinska toltko učcna 'bila koliko današnje ženske mladice? To jc pitanje Uoista naivno, al nijc nenaravsko, niti je anahronizam. Hoćeš li uljudnim, galantninj biii, neodgovaraj glasno na to pitanje, a ni ix>tajno, možcbit bi te često zaboljelo srcc. Branka nije zakržljavila pod tcretom nauka, niti je postala plitkom, roniantičkonj previjušom kao mnoge gradjanske i činovničke kčcri zagrebačke. U jakom, zdravom joj tijelu prebivala je jaka yo]ja, neslomiva uztrajnost. Od maleuih nogu nevidje sreće. Otac joj bijašc trgovac đosta dobro stbjeći', inati pako gradjanska kći iza svetoga Petra,’ i ‘) jedna od najljcpših žena ii gradu. Bili bi dobro proiazili, pače sr-tni bi biti imogli, da nijo b io nesrctne naravi očevc. Budući sin malena šljivara,**) bio je ponešto gospodske fcice, igrao se na kavalira, što injegovoj ženi, skromnoj gradjanskoj kćeri, Joije ni malo bilo po ćudi. Brankiu otac Ijubio jo karte, šampajijac, katkad i ghunice, ali kraj svega toga bijaše van reda Jjubonioraii na svoju ženu, koja je plačućt lnnogu hoć probdijevala, Jekajućt na raskaiašenog si inuža. Bilo jc u kući strahovitih prizora. Sve opotnene, s\e zaklinjauje žene odbilo se od nesr tnika, da, jednoiu razbjesni se tia bijednu ^emi i udari jo šakaina. Napokon Hodje neukloniva katastrofa *— bankorot Brankina oca. Vjerovnici razniješc sve, što je očova 1 majćina biio. Kao prosjakinja povraii se tužna trgovkinja u malu kućicu svoje stare majke za svetiin Petroni. NiŠta, ništa ni.e na svijetu imala nego milu svoju jedinicu, lijepu djevojčicu, koja je svojim anim oćama u čudu gledala rasap svoje obitelji. *) i rkva čzvan središta Zagrcba. **) Staro hrvafsko seijačko plerastvo. |

Strana 3 . A 1 otac dodje za ženom i kćerju. Ta kamo čo. nigdje nije jjašao ni posla ju zakloništa;' Brankina baba jnije ga Uodušc tjerai.i pd kuće, al ga nijc mogla živa gleđati, jer je bio njezinoj Jijepoj kćeri otrovao, milštio sav život; 6 tarica je plakala g’.edajući kako joj se kći žalosti, kako od dana do dana sve više gine. Brankin otac bijaše zlovoIjan, ljutio se, kad je žena plakaia, silio je, neka od svojc majkc istisne koji groš za karte ć vino, a žena mu odvrati, da ncće: razbjesni sc bankrotirac i poče ženu tući. Covjek taj živio je odsad od duga i kartanja te podivljao uz taj zanat i od žestoka pića. Istisnut radi divijačtva svoga iz kola finijih kartaša, spuštao se jadnik sve niže i niže medju kirijaše, siuge, <ežako i besposlice, da od njih izmarni Ivar-i tama koji groš. Kad inu sreća iieposluži^ pošao bi’ kući, digao graju j opct tukaof Ženu. A1 nisu muke le sirote dugo trajalej Skoro se preseii jadnica u susjcdstvo, pa groblje svetoga Petra. Starica tnajka išla za Jnrtvačkom skri-> njom vodeći za ruku Svoje unuče, niahrf Branktt. Jedva 6 u staricu nogc nosik. Kako joj je pri jduši bilo, kako joj se srce svijalo od žalosti, piakala je maio, jedvaf dvije, tri suze, al zato su obihiije suze te-> kle maloj djevojd, jer je mala Ijubila svojii i mater nada sve, a sad je nose okrutni Ijudi iz kttće, da je Zakopaju u crnu zemlju. Brankin otac jtepodje za sprovodom, valjda se' stitiio. Dok ntu je žena na odru ležala, šetao je po sobi amo tamo pko odra, straga skrstivši ruke, i spustivši giavu tca prs».j Tako jo išao anto tamo juoć j dan, kan da kod pokojnice straii stražu. Samo katkad zaustavio bi se kraj stočića u kiitu, na kojem je stajao veliki vrć vina. Tu' bi dva tri puta Ijudski potegao jz vrča, p* onda opet nastavio svoj put. Dodjole špitalske babe, da po starotn običaju bdijui kraj pokojne, al ih muž jztjera jia polje,;] pače zaključa sobu, da nije nitko mogaor do odra. Istom kad se jc primicaio vrijemc sprovodu, otključa opet Vrata. Oiedao je jnirno, suha oka, kako mu ženu meću u mrtvačku škriuju, slušao je tnirno, : sttha oka, kako mu je jcdinica udarila u zdvojan plač, kad se pokrovac l'jesa ja.kkipi nad tnajkom, 6 ve to gledao je niimo, al pri svem tom stajao je kao stup od ka-< I mena, ni da se maknuo, ni da je tremio.. Već su bili odujcli ženu na groblje, čuo je> kucanje zvonca, pjevanje svećenika, gla-j suo jccanje jedinice, al još je stajao u sobi kraj praznog odra kao stup, kau da gaf je božja moć prctvorila u kamen. iVe: se be|i ijudi pd pratnje vratiii, baba bilat 6 Brankom išla u susjedstvo, da se maiot Utješi. Već sc počelo mračiti. Tad htrus * 1 Brankin otac ostatak vrča i podje na groblje. Dodje do friškog groba svoje žene, tu kleknu. Klcčao je dobfu uru, a napokojV ustitna poljubio zemlju. Zatim se digutr, t podje ravno kući. Nadjc u sobi punicu i kćerku. Starica ni da poglcda. Branka jecala je tiho u kutu. „Puuice,” reče ćov.-: : jejc, stupivši prcd stariai, „čujte me. D»' jesatn njštarija, nisam na svijetu dobrotc zaslužio, najntanje pako toli dobru duki^ kao i|to je bila ntoja pokojna, t vaša kći, Mrzite tnc, pravo je. Učinio sam ,vam ve-: Jiko zlo, ranio sam vas u srce. šta ćcte, to vam jo moja sudbina, moje prokletstvo.« ja vam neću Hikad boiji biti, ,ncću se nikađ poptaviti, pače kukavuo ću zagla.viti, sve- to ja znam, to jni je sudjč io',, vjmijte jest, punice. Jdent, idern sad. ’ „Kuda?” upita ga starica U čudu dig.-iuvsij glavu. ,,U svijet, Bože tnoj!” jiasmije s« čovjek. čudnovato. „Mislitc li, da ću ,vatni tu ostati' na putu, mislite, da l>i ustra-t jati’ ntogao ostati u kući, gdje mi je žeaaf na odru ležala, gdje Inogu kroz prozor v djetr njezin grob. Ne, ne, jđem dakko^ kanto me satno pouesu noge. Nego molinif vas za jednu miiost. Po zakonu bio bih ja' dužan skrbiti za moje dijete, za o\ Branku. A 1 što ćete? ja nemam plšta na : svijetu, ja nisain za toišta, Punicc, hrattite, branite, čuvajte mi tu djevojku, priiikai je ntajri’, Bog joj dao bolju srcću, neg jc dao majri, boljega muža ttego što sam/ ja. Molint vas, punice, za jme bažje, giedajte da bude Branka poštena, .vrijcdna djevojka. Ja ću Boga za vas mol’tt, i Bog, če poiuoći', ako molitva takova prjpaJice što vrijedi. Molint vas, hoćcte Ji? Recite nti', da mogu 'ntirno krenuti u svijet.” ,,šta! ii pitate,” odvrati starica ponešto umekšana, ,,ta Branka nije sanio vašc, nego i moje pokojtte kćeri dijete, ja sam joj pravcata baba, pa inta i mojo krvi u «joj.' Znam, da ništa nematc, idite samo bs/. brige u svijet; bolje je, da vas Ijudi ovdje ncvide poslijc svega toga, što se je zbiJo. Kttneni vam se, žetc, da ću svoju unuku, dok mi Bog da ži\ota, boljc čuvati nego kćer.” (Nastaviće se.)

Pri tvrdoj slolici 1 zočepljeiiju učiniće vam priznati Hunyadi Janos (Saxlehnerov gorki izvor) odlične usluge. Obična doza: jedna puna vinska čaša, ne suviše hladna, po mogućstvu u jutro prije svakog jela.