Београдске новине

Strana 2. /■. r „ svojc tužno lice. Sređ gmiljavine i lutnja topova iznenada su se Čuli sitni jpraporci ludjaka, pa i kraj sve zbiljc moramo se smijati šali crnačke republike. Doista Cervantesu budućnosti ne lCe biti teSko da rnpiše satiru o svietsiom ratn. Nova potapljanja. Kb. Berlin. 9. iuna. Wolffov ured javlja: U engleskom kanalu i u Biscayi potopljeno je podmornicama 21-500 brutto registarskih tona. Pored brodova i ostalog uništeno je: 12.000 tona žeijezne rude, 1Q00 tona mjedene ruđc, 4000 tona uglja i 5200 lona druge razne robe.

Rusija i Rumunjska. Neraspofoženje u JašuKb. Bern, 8. juna. ,,N e u e Z fi r i c h e r Z e i t u n g“ javlja iz Jaša: Povodom promijenjcnog položaja u Rusiji opaža se u posljeanje vrijetne i ovdje izvjesno neraspoloženje. Bolno se ovdje osječa, što petrogradska vlada ni najmanje tte taji, da će se ona za interese Ruimtnjske brinuti samo u okvirtt svoga .viastitog političkog i vojničkog tikupnog položaja. Uznemirenost u rumunjskim političkim krugovima pojačava se odltičnim držanjetn radničkog i vojničkog savjeta i ruske demokracije u pitaniu mrra u opšte.

Austro-Ugarska. Rijesetije ugarske krize. fNaročiti brzojav sBeogradsfcih Novina«; Budimpešta. 9. juna. ,,Az E s t“ piše: Designirani ministarski predsjednik grof Eszterha-' z y, čije }e imenovanje pobudilo sveopšte simpatije, primio je danas posjetu više političara. Jcdnont saradniku ,,Az Esta" izjavio je: Moje je imettovanje i za samoga mene jćđno iziicnadjenjeKriza je izbila zbog izborne reforme. U tom je pitanju moje stajalište. da se iskreno i pošteno oživotvori izborna relorma kako je precizirana u kraljevom ručnom pistnu. U tu svrhu ja ću raspolagati s potrebnim sredstvima. IJ ostalom već je iziava Njegovog Veličanstva, što ju je dalo načelniku B a r c z y-u povodom predavanja adrese gradjanstva i radništva glavnoga grada o izboruoj refortni, uslijedila pod mojom političkom odgovornošću. Mi smo iz rata učili te tu nauku ne ćemo da ignoriramo. Oni, koji su za vrijeme rata branili integritet države Sv. Stjepana, braniti će ga i u dajjem toku rata, a uzdržati ga i posliie rata. Smatram za svoju dužnost, da novu vladu sastavim Što je brže moguće. a onda ću tnanje politizirati a više nastojati riješiti sva najvažnija pitanja. koja su izbila na po.vršinu i to po mogućstvu na najjednostavniji način. Nastojaću dalje za svoju zadaću pridobiti zbiljske talente- 2clim raditi u demokratičnom smjeru. Razutnije se, demokracija u Ugarskoj ne može biti drugo nego ugarska. ,,Fremdenblatt“ o grofu EszterhazvjuKb. Beč, 9. juna,,F r e m d e n b 1 a 11“ piše povodom designiranja grofa Morica E s zterhazy-ja; On ne nailazi nigdje na nepomirljive protivnike, i ozbiljnošću kojom se on svagdje u prkos svoje srazmjerne mladosti pokazuje, stekao je opšte poštovanje. On je državnik. kome održanje dualiztna isto tako kao i demokratisanje Ugarske na srcu ležiTiine, što je grofu Eszterhazyju povje-

.. „ Neđjelja .... . ren sastav kabineta, vladalac je dosta jasno ocrtao pravce, koji treba da su mjerodavnl u budttćenr obrazovanju zemalja ugarske krune za održanje ideje iz godine 1867. i proširenje prava ugarske nacije. Ali sva prošlost designiranog ministra-prcdsjednika jatnči za to, da on uzima ozbiljno ideju o demokratisanju Ugarske i da je gotov da Joj pomogne. Ova gledišta bila su mjerodavna za pozivanje grofa Eszterhazy-ja i mi u Austriji nadamo se, da če ovom inladom državniku poći za rukom, da očuva sve ono staro, što je oprobano kao dobro. i da privede tt život nužne novine. Bugarski niiiiistar predsjednik u Bečir. Kb. Berlin, 8. juna. Kako ,,N o r d d e u t s c h e A11 g. Z e i t u n g“ saznaje, bugarski ininistar predsjednik, koji je juče ovdje prispjeo, konfcrisaće s njemačkim državnicirna o tekućiin pitanjiina, koja su za obe zenrlje važna, a potiču iz samih ratnih prilika. Zastupnik dopisnog ureda saznaje, da će se bugarski min.istar prcdsjednik u svome povratku žadržati ti BeČu radi konferisanja s ministTom spoljnlh poslova grofom Czerninom. Izložba zanatiuske ratno-lnvalidske škole. Kb. Bet, f). juna« Danas je nadvojvoda Maks u zastnpstvu carevom otvorio iziožbu zanatlijske ralno-invalidske škole.

Ruski haos.

. .. beogradske novinb Dogadjaji u Kronstadtu(Naročiti brzojav JBcoiradskih Novtat’'.) Stockholm. 9, juna. Organ radničkog I vojničkog savjeta ,,Izvjeslia“, pokušavaju da dogadjaje u Krcmstadtu predstave kao sporedne. Ministar Č e r e t e 1 i je izjavio, da tamošnji drugovl nisu samo protiv većine, nego 1 protiv socijal-demokratske manjine. Knez Lwow je izjavio, da su vlada i radnički savjet složni u odluci, da se pitanje Kronstadta riješi iia najodlučniji uačin. Sazanovljev odstup. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Stockholm, 8. juna, Iz Petrograda sc javlja: Ruskoin poslaniku u Londonu Sazanovu je odobreno odstupanje. Sazanova jc još car januara mjeseca imenovao za poslanika u , Londonu, ali on nije ni otišao na svoju dužnost, nego je svoj odiazak neprestano odlagao, u očekivanju, da će mu u Rusiji opet pasti vlast u rtike. Reakcijonarni poslanlci dume na poslu(Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Frankitirt, 8. juna. „Frankfurter Z e i t u n g“ javlja >z Stockholma: ,,Djcn“ javlja, da je uapšen reakcijonarni čtan dume M a r k o v, koga je poslije početka revohicije nestalo. Prije nekoliko dana se pojavio u Kursku i poslamk P u r i š k i j e v i ć, koji je po pozivu inžinjera željezničke pruge RigaRoinnjer trebao da đrži govor namještenicima i radnicima. U Minsku su njemu priredjene demonstracije i zbor je rasturen. 10. Jun a 1017. vor brandenburškom pješačkom puku, n kome je rekao: Protivnlk traži odluku. Mi očekujemo tu odluku Božjom pomoću, koji nas je do sada tako milostivo štrtio. Ncprijatelj će dobiti odluku! On će toliko dugo činiti dopune sa svojim Ijudima, dokle tih dopuna nestane, dokle iznjuren ne položi oružje. Za to ćete se vi pobrinuti. Kad će to biti, to zna samo onaj na visini. Kad taj trenutak dodje, tada ćete vi njemačkoj državi steći čast, koja joj pristoji. Mir ćete vi diktovati i propisati. Žrtve posljednieg njemačkog vazdušnog napada. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina' 1 ) London, 8. jnna. (Reutcr). Zvanično sc javlja: Ukupiii su gubici prilikom jučeranjeg vazdušnog napada 12 mrtvih i 36 ranjcnih. Materiialna je šleta neznabia.

Pokret za mir. STOCKHOLMSKA KONFERENCIJA. Zastupnici ruskog radničkog savjeta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Bern, 9. juna. „Progres de Lyon“ javlja iz Petrograda: Od strane radničkog i vojrričkog savjeta učestvovaće u štockhohnskoj koaiferenciji: Č e j d z e, B r a m s o n, S okolov, Statkević, KozIovsky i N i ž n i a k. Predhodne konferencije. INaročlti brzoiav „Beozraclsklh Novina* 1 .) Haag, 8. juna.

BTO) >67. . ma. Nije isključena mogufinost, đa <« poslije tlh konfercncija, konferencli* koju Rusija predlaže neće sastati * Stockholmu. nego u Londonu 1 da će s« ona ograničiti samo na socljaliste iz * e . malja četvornog sporazuina. Talljanskim socijallsdma niie još dozvoljjeno putovanjc. Kb. Lugano, 9. jun„. Prerna izjavi rninistia umitrariijih poslova, talijanskim socijalistima nijesn jos odobreni putni listovi za Stockliolni. Ministarskom savjetu će se možda ostaviti pravo, da on o tome riješi. Kad ;- A . sc ministarski eavjet sastati još se ns zna. Politika njemačke sociiai-dem<>kratsfc e strankc. Kb. Bcrlin, 9. juna. O pregovorima njcmačke delegacije u Stockholmu donosi ,.V o r w a r t s“ ovc pojedinosti: Po obavještaju o prcgovoriina ocrtao jc Scheidemann opšir. no politiku socijal-đemokratske strankc u Njcmačkoj za vrijeme rata. On je rekao: Kad je buknuo rat, mi smo sraznrjerno našem položaju dozvolili sredstva za odbranu zemlje- U isto vrijemc pokušavali smo uticajem na našu vladu i ponovnim približenjem socijalističkoj iuternacionali da se mir povrati. Njemačka vlada je svakojako iz. javljivala svoju gotovost za nrir. Na žalost, svi pokušaji približenja socijalističkoj intemacionali ostadoše bezuspješni. Mi hoćemo mir, ali nećemo da se naša zemlja smoždi. Zato ćemo je braniti, dokle god protivnik neće mir bez sporazuma.

Riislja i londonski ugovor* Kb. Bem, 9. jmia. Kako ,,P e t i t P a r i s i e n“ iz Ix>ndona javlja, pitao je član donjeg doma King ministra spoljnih poslova, da li je nova ruska vlada izjavila da prihvaća londonski ugovor. Lord Cecil je odgovorio, da nijo, jer to pitanje nije bilo ni postavljeno. Uzroei ostavke generala Aleksejeva. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Petrograd, 9. jtina. Petrogradski brzojavni ured objavljuJe>: Uzrok ostavke generalisima Aleksej e v a nije ni u koliko osnovan na izmjenjenom mišljenju privrenicne vladc prema njegovoj ličnosti. Vlada joko cijeni darovitost, obrazovanje i stručno znanje generalovo. Ali na žalost Aleksejev ne raspolaže u željenoj mjcri sa odlučnošću, oduševljenjem i pouzdianošću, što je u sadanjim trenuteima potrebno. Vlada je s toga gcnerala, sa žaljenjem, smjcnila; zadržavajući sebi pravo da se koristi njegovim znanjem i iskustvom, tc ga stavila na raspoloženje. Nesugtasice izmedju Rusijc i njenih saveznika. (Naročiti brzojav sBeogradsfcih Novina«; Stockholm, 8. juna. Kako „Novoje Vremja" javlja, ruska jc vlada primila od svojili savcztrika odgovore na želju o reviziji saveznih ugovora, koju im je izjavio ministar spoljnih poslova u svojoj noti. Odgovori su došli od Engleske, Francuske i Sjedinjenih Država. Od Italije još netna. Odgovori su u nekoliko ncjasni; u njitna se nalaze nešto opširnije izjave ministara, koje su dali u ime vlađe u svojim parlamentima, prihvaća sc načelo ,,bez aneksija i ratnih odšteta", ako bi sc našla osnova za samoopredijelienje naroda. Pa ipak zapađne sile očekuje nesuglasice, jer one taj pojam drugačije shvaćaju ncgo li Rusija. Saveznici n. pr. označuju uspostavljanje Belgijc i odštete za nju kao potreban zahtjev.

Socijalista Plehanov ruski poslanik u Parizu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina'0. Haag, 8. juna. ,,H a n d e I s b 1 a d“ saznaje iz pouzđanog izvora, da jc revolueijoni socijalista P1 c h a n o v imenovan, na mjesto Izvoljskog, za pariškog poslaaika. Odluka seljačkog kongresa. Kb. Petrograd, 9. juna. „Petrograđska telegrafska agentu>a" javlja: Kongres seljačkih izaslanika usvojio je odluku, u kojoj so kaže: Seljaci teže da se postignc pravedan mir bez ponižavajućih aneksija 'ItCz odšteta i s pravom samoopredjenbri|a svih naroda. Medjunarodne odredbri feao i medjudržavni ugovori moraju se podvrći kontroli dotičnih naroda. Nesporazume ima da riješava međjunarođni sud, a ne sila. Kongres odbija od sebe zaseban mir, odobrava siogu rađnika i poziva seljake cijeloga svijeta, da prisile vlade, da odustanu od teritorijalnog proširenja i ratne ođštete. Netna krizc u ishrani. \ Kb. Pctro^rad, 9. juna. Il'.V'UUi Petrogradski brzpjayn.i ured javlja: U ministarskoj sjedniei, održanoj 5. maja, poumo je ministar finansija izvještaj o pitanju snabdjevanja životnim namirnicama, o kome je rekao da je povoljno. Utisci, koje je ministar stekao na svome putu po Rusiji, dajn mu pravo da zaldjuči, da je snabdjevanje životnim namirnicama upućeno dobrim pulem i da ne daje povoda strahovanju od kakve ozbiljne krize.

Zapadno bojište. Govor cara Wilhelma. Kb. Bcrlin, 8. juna. Wolffov urcd javlja: Prilikom izvodjenja novog odbranbenog načina na zapadu, car Wilhelm je držao go-

,,T i m e s“ javlja iz Stockhohna: Izaslaniri njemačke sorijalističke manjine očekuju se u petak. Ugarski i bugarski socijaliste, kao što je već javljeno, otputovali su iz Stockholma, pošto su dali svojc opširne izjave. Ovo možc značiti, kao da neće ni biti opšte konferenrije. Talijani u Stockholmu. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«J i Bern, 8. juna. Iz Lugana se javlja: Uprava talijanske socijalističke stranke je odlučila, da učestvuje u stockholmskoin sastanku i da se s ruskim drugovima pridržava Zimmerwaldskih odluka. Slruja za mir u Francuskoj. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina'*.) Ženeva, 9. juna. Poznati francuski list „Bonnet R o u g“ izlazi sad u uvećanom obliku pod naslovom ,,L a Pai x“. On se spojio sa organom bivšeg ministra C a i 11 a u x a. I sami protivnički listovi, kao što je „Action Francaise", priznaju, da iiticaj tog pacifističkog lista grdno raste. Cenzura se ne usudjuje da mu čini smetnje. List stavlja sebi za cilj: spasavanje Francmske što skorijirn rnirom. Engteska ima riječ(Naročiti brzojav, „Beogradskiii Novina") Haag, 8. juna. „D a i 1 y C li r o n i c 1 e“ vrii: Pošto su Ribot i Wilson objavili ratire riljeve, to će i Engleska u izjavi Rusije naći povoda, da to isto učini. Rovarenja protlv stockholmskog sastanka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). .r Haag, 8- juna. ,,Da ily T e 1 eg r aph“ javlja iz Petrograda: Henderson. Thomas i Vandervelde su dugo konferisali s ruskim socijalističkim vodji-

Englesko rad«lštvo i stockholmska konferencija. (Naročiti l>rzojav „Beograd. Novina"). Rotterdam, 9. juna. ,,Daily Telegraph" javija: Englesko radništvo zaključilo je, da izašalje 3 člana u Pctrograd. Ovi će n Stockliolmit posjetiti Brantinga, ali neće učestvovati u sastancima neprijateljskill socijalista.

Borbe na talijanskom bojištu. Najveći fijasko svjetskog rata. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"), Bern, 8. juna(Vijest zastupnika dopisnog ureda.) ,JBerner Intelligenzblatt" piše: Udarac, koji su austro-ugarske čete zadale Talijanima kod Jamiano najjača je ochnazda sviti ofcnziva svjefskog rafa. Ukupv) broj od 22.000 zarobljenika od poče ka latfi janske ofenzive ponovo dokazuje, da su Cad'ornine operacije daleko od toga, da se približe svome cilju, slabljenju protiv« irika. Taiijanska nada u početak ruske ofe n zlve. (Naročltl brzojav ..Beogradskih Novina“J Kopenhagen, 9. jima. • Kako pefrogradski brzojavni ured iz Rimajavlja, talijansko stanovništvo i štampa živo se bave s đogađjajima na talijanskom frontu. Vlađa opšta zebnja, da sađa, poslije dosadanjih talijanskibi uspjeha, možo nastupiti uzmicanje, jeB je Austrijancima i Ugrima moguće, da' zbog mirovanja ruskih eeia dosoku na; talijanski front velika pojačanja s ruskog fronta. S velikim nestrpljenjem sei u Italiji očekuju vijesti s rnskog fronta. Svaki je uvjeren t» tom, da je konačnal pobjeda nad neprijaieljem samo tada rnoguća, ako se ruska vojska ne bude još dugo ustczala, da udje u borbu svojonf posljednjom snagom.

Nema sumnje, da žena, majka i sestra moraju da budu vaspitane, potpuno i savršeno vaspitane, jer kao robinjice neznanja ne mogu da vrše svoje zvanje, na koje su pozvane. Žena mora da sa razumijevaniem i savjetom prati rad svoga muža, sestra razvijanje svoga brata, majka rad i vaspitnje svojih sinova.

Nije li onda grijeh, da ne rečer zločin, kad žena napušta svoj sveti uzvišeni poziv, zanemaruje svoje dui nosti i traži za sebe neka posebna zv£ nja, položaj, traži ,,ravnopravnost“ kad jc i onako, kad bi ostala kod sv< ga, uvijek više od muža, slobodnija nczavisnija od njega u svakom pogledi Ako ima žensko pitanje, ako je on aktuelno, ako treba da sc riješi, nikak ne može da bude ono riješeno pokr< tima i težnjama za emancipacijom, n< go samo u porodici. Ako je žena rob njica svoga muža i djece, muž je rc svoje porodice — svako je bez razl kc rob svojih dužnosti, a čovjek, kc ne osjeća nl ne vršl dužnostl prerr n kome i ničemu, bez obzira jeli žei tli muž, nije čovjek — nego re životinj

duii besplodno ležali u meni? Moje grane ne rastu tako mnogo u širinu, da mi je za njihov porast potrebno mnogo hrane, inoje je liščc i uzano i uvek zeleno; nreni je Bog dodelio večitu mladost, i zašto njome da sc ne poncsem? Hoču da sunem svom snagom nebu i oblakti, i svojim vrhovima da param grudi i utrobu njinuI kad mu sokovi nabujaše snagu, on sunu svojim porastom u plava nebesa i nadvisi svo ostalo šutnsko drveće. a razbudjena sujeta u njegovoj srži likova sc: „Eto, večito sam mlad, najlepši od sviju vas; najviši od sviju vas.“ Šumsko drveće šumorilo je i prikrivalo teški bol, koji osećaše od ove oholosti. A kad zavejašc snegovi, i dunu opaka košava. šumsko drveće osianjajući se jedno na drugo. odolevaše teškoj nepogodi. Samo, visoki gordi bor, zadrhta kad pogleda oko sebe i kad vidc da je usamljen i pod jednim snažnim talasom košavc povi se, zajauka 1 u trenutku se sruši i sujeta, večita mladost, ponos i prosuše kostur na krune skromnom šumskom drveću.

MUorad M. Petrović:

Rosa.

S e n k e. Bor. Bor koji je rastao u jednoj šumi pogleda na okolna drveta i reče: ,,I meni, kao i ovom drveću daje zemlja sokove’, a moje bodljikavo lišće, pri najmanjem vetriću, reže k>roz vazduh te se njiine pojl. Sto bi onda i ti sokovi i taj v»z-

... A šesioga dana, kad sc baš sunce spremaše zahodu svome. sedc Gospod na jedan uzvišeni zelenikavi brežuljak, i razdragano posmatraše dela svoja. „Stvorio sam zemlju, reče Gospod, i u njene grudi stavio sam sva biaga svoja! „Stvorio sam nebo i njcmu sam dao svu milost svoju; .

„Stvorio sam vodu i njoj sam poklonio krepost svoju; „Stvorio sam sunce, mescc i zvezde i u njima sam oličio oči svoje; „Stvorio sam životinjc na zemlji 1 ribe u vodi, i u njima sam oličio potporu i sluge svojc; „Stvorio sain Čoveka, i u njemu sam oličio sebe saina; „Stvorio sam ženu!.-. Tu Gospod zastade i duboko se zamisli. ,,Da, stvorio sam ženu! Ali šta sam u njoj oličio od svoga božanstva? I dugo premišliaše Gospod a krupne graške znoja izliše se na licu njegovu. „Našto sam stvorio ženu? Našto? — Jest, rcče Gospod. Stvorio sam ženu i u njoj sam oličio trud i staranje svoje nad svim ovim, što sam stvorio. Lice se u Gospoda razvedri, a hladne kapljice znoja sa njegovog trudnog čela razliše sc na mirisna poija i livade, i tako postade r o s a. A umivena i osvožena polja i livade razliše svoj rfliris ria sve strane. a kroz blagu i tihu večer bruiaše skladna nrolitva zahvalnosti; „Veliki si, o Gospode, velika su 1 del« tvoja!" NALI PODLISTAR. W. Goethe: Himna prirodi. Priroda! Ona nas oktužuje, grli i mi nemamo snage, da se istrgnemo iz njczinoga zagrljaja, a niti, da dubljc prodremo u nju- Neumoljivo, bez opo-

minjanja, poviači nas u bijesno kolo svoga plesa, u kome se vrtimo tako dugo, dok opet umoriii ne klonemo u njen naručaj. Ona uvjek stvara nove prilike; što jest, nikad nije biio; što je bilo, nikad se ne vraća — sve je novo, a ii>ak uvijek staro. Mi živimo usred nje, a njezinl snio stranci. Ona govori neprestano s nama, ali nam ne odajc svoje tajne. Mi neumorno djelujemo na nju, ali je nč svladavamo. Priroda uvijck gradi i uvijek r:izara... Ona igra čudan igrokaz; da li ga ona sama vidi, mi neznamo, a ipak igra ga za nas, koji Iz zakutka posmatramo. U njoj je vječni život. postanak i kTetanje, a uza sve to nikad se ne mičc. Vječno sc mijenja; u njoj nema časa mirovanja. Ona se ne brine za postojanost, jer njena kletva i počiva na inirovanju. Ona je čvrsta. Korak joj je odredien, iznimke rijetke, zakoni nepronrjenljivi- Ima razuma i misli ncprcstano; ne kao čovjek, već kao priroda. Svi su Ijudi u njoj i ona u svima. Sa svima se prijateljski zabavlja i veseli se, ako joj se odupire. Svoju igru prikazuje mnogima samo u tajnosti, da je do kraja odigra, dok je nitko nije opazio. Najneniaruija je priroda! Iz velike ljubavi prema sebi bdije budnim okom j srcem nad sobom. Veseli se iluzljama, i teško onome, tko ih se usudi razoriti u sebi, ili u kome drugome, jer toga kazni, poput najstrašni-

jega tiramna. Tko je povjerljivo prati, toga privije k srcu kao dijete, jer njezina sti djeca bezbrojna. Igra joj je uvijek nova i uvijek skupija nove gledaoce- Njezin najljepši pronalazak je život, a smrt je njezino slavodobitno triumfiranje, da zadobije mnogo života. Okrunjena je krunom ljubavi. Samo po njoj možemo joj se približiti. Ona pravi jazove medju svim bitnostima, i hoče sve da proguta. Oua je svc izolirala, da može opet sve skupiti. Iz vrča ljubavi, u par mahova podobna jc naknaditi štetu za život pun stradanja. Ona je sve. Sama se nagradjuje i kazni, razveseljava i pali- Ona je gruba i blaga, drežesna i strašna, nemoena i svemoguća. U njoj je uvijek — sve! Ona ne pozna prošlost i budučnost. Vječnost je njezina sadašnjost. Ona ie dobra. Ja je cijenim sa svim djelima. Lukava je, ali u dobru svrhu, pa zato je najbolje učiniti se nevještiin kod takoj va posla. Ona jc čitava, a ipak uvijek nepoti puna. Tako, kako ona živi, može do vljeka živjetiSvakom se prikazuje na svoj čin. Skriva se iza tisuću imena i roko* va i opet je ista. Ona me je unutra uvela, ona će me i izvesti. Ja joj se povjc* ravam. Može sa mnom učiniti što no* će. Ona sigurno ne mrzi svoje djeD* > Svemu Je kriva i sve je »iezliia z* sluga. •. Preveo L. M. r.