Београдске новине

r Strana 2. . Utorak

Austro-Ugarska. Pred sastankom ugarskoga sabora. (N»re&ti brzojav »Beogradskih Novina«; * ’ BudlrapcSta, 18. Juna. ' S veliklm se interesom očekuje iMednica po«laničkog doma, koja će se .održati u četvrtak, poštio će u njoj mitistar ptredsjednik razviti vladin profcram, * grof T i s z a lično na nj refiekfratL U krugovima radne sttank.o ne jee da novoj vladi votiraju šestmjesečni fcdemnitet. Orof Tisza medjutim je ipak za to, da se vladi taj šestmiesečni inoemnitet votira i to s razloga, što je i pjegova vlada zahjevaia indemnitet od petstt mjecesi. Broj snovanih novih pet .fnimstarstva drže u radnoj stnanci za ( redalekosežan pa namjeravaju pred>žiti, da se imenuje sanio zemaljske omjsije, čiji bi vodje dobili ministarski ikasiov.

Ruski haos. Profiv ofenzivnih osnova. s Kb. Stockholm, 18. juna. Kuski list ,,V o 1 j a“ žestoko pobite nove ofenzivne osnove, koje mogu liti požcljne samo pristsalicania carističke rnetode i prijateljinra protivrevolucijc- Oni bi lujeli da mladu rusku slo»odu osramote i uguše, pa zato i bacaju plarnen gradjanskog rata u rcdove revojuciojnarne vojske. Fobuna ruskih četa u Francuskoj. Kb. Berlin, 18. juna. Wolffov ured javlja: 0 nedavnoj jpobuui ruskili čela u FraiR'usko]’, što se n francuske strane pokušavalo da prodptavi kao nešto sas\irn beznačajuo. saznaje se iz pouzdaaiog izvoia đu je iz gomila Rusa, koji se nisu više Jtljeli liorili za Franeusku, kiatkim pulem jzabrano SbO Ijudi, pa od njili svaki deselt Btrijeljan, dakle svej.a njih lo.

Wilsonove poteškoće. Kb. Benr, 18. juna.

staatina. Listovi naglašuju, dp. ustav mo ra ponovo stupifi na snagu ida se moraponovo sazvali venicelist:čka komora, je sazvana 12. juna 1915., pa je docnijc raSpuštena. Njon će zađatak, kako ,,Ternps“ javlja, biti, da kralja AleJcsandra potvrdi ili da izabere novog kralja. U intereeu sigurnosti sporazunrnih sila i bIo bode Grčke tek će se tada ruoći u Grekoj vršiti kraljevska vlast •— kad narodna skupština rekne svoju posljednju riječ. Dotle kralj Aleksanđar mora imati vretoena da uči i da zaboravi. On nikad ne *mije biti drugi Konatantin. 1 — „.Tournaldes Debats“ vrlo je nezađovoljan e proklamacijom i izjavljuje, da je Aleksandar samo namjesnik upražnjenog priJestola. ,,Evenement“ veli, da zaštifne sile ne nrogu biti zadovoljne samo s promjenom Jionosti a da se i daJje pro« duži ranija politika. Venicelos redivivus? (Naročiti brzojav; „Beograd. Novina"). Sofija, 18. JunaOvdje računaju s time, da će Venicelos doći do vlasti, ali i s time, da 'će on naići tia velike poteškoče. Protiv njega će se buniti, dok on konačno ipak pomoću engleskih i francuskih čeita ne ostane na kormilu. On hoće zacljelo da ostatak grčke vojske povede protiv Bugarske. O dogadjajima u Orčkoj nema ovdašnji grčki poslanik u Sofiji, N a u nt, nikakvih vijesti.

Nova potapljanja. Kb. Berliir, 18. juna. W o 1 f f o v u r e d javlja: Naše su podmorniee u engleskont kanalu ponovno potopile 5 velikili engleskih parnih brodova, od kojih su bila tri naoružana, a jedan po fzgledu oklopljen. Dalje je potopljeno 5 jedrenjaka i 8 ribarskili brodova: medju njima engleski brod sa tri jarbola ,,Pliantom“, engleski brod ,,Alfred“ (bivši njemački brod) sa tovarom tiglia na putu iz Nevcastjea za Caett te engleski motorski brod „Mariorie", jedan nepoznati engleski brod sa tovaroin uglja kao i niz engleskih i francuskih ribarskih brodova.

„Pariser Journal“ bavi se poteškoćama, koje ima Wilson da svlada provadjajući svoju ratnu politikulako je WiIsonov ugled velik, to on fpak ne može da odstrani sa svijefa iz,vje«ne principijelne oprjeke u poliiickoj mašineriji Sjedinjeniit Država. Senat i reprezentatdvna lcuća tie podupiru djelotvorni Wilsonov postupak. Ovo ne smije nikoga da izneiiadi, jer valja pi Or inisliti, da se parlamentami rad u Sjećinjenim Državatna nalazl u rnkama nćbora i stranafikih vodja, koji su sve 'tlo posljednjega časa bili borci za neutTalnost. S toga razloga nijes u j o š r a s p r a v 1 j e n i mnogi važni zakoni. WiIsonove izjave npućene su samo na inostranstvo.

Grčka tragedija. Francuska štampa o prokiamaciji novog grčkog kralja. Kl). Bein, 18. juna. l’iuklamacija kralja Aleksaiidra giekoru mu'odu, u kojoj oajskazuje želju >a jeđinstvo i jaetnu Greke i izjavljuje, da će nastati tla potlje ouim vetičanstvenim puteni, Knji je otlredjen vladavinom nje« govog oca, u uvjerenju, da će ga naiod potpomoći da Grčku oslobodi današnjeg sfanja, primila je francuska štarnpa nepovoVjno, kao dokaz o tom, da če kraij Akksandar poei stoj ama svoga oca Jvon-

Načelnik admiralskog stožera mornarice. Pokret za mir. Stockholmska konferencfja. Kb. Stockholm, 18. juna. Holajidsko-skaudiiiavski odbor održaće sutra sa članom engleske ntisije W e s t o m pripravnc pregovore. OstaJi predstavniei večine jesu Roberts, Carter i Roddisort, a predstavnici mairjine Macclonald, Jovveti i Feierehild. Pregovori sa Američanima održače se u utorak. KJ). Berlin, 18. juua. ,,V o r w a r t s“ javlja iz Stockholu a od 1G. ov, mj.: Jučeranje zasjeflavanje njemačkih izaslaaika sn. holaudsko skau,dinavskim odborom i Viktorom A d 1 er o m ne samo da je biio vrlo zadovoljavajuće nego je bilo i od velilce vrijodnosti za đalji rad.na sporazumu. HilquitJr, vodj američke socijalističke st anke, brzojavnim putem je odredio svoga dru a Go 1 d f ar b a >a zastupnika strauke i jednovrcmeuo jc prijavio njegov do avak. Kako se dalje javlja, privremena vlada u Petrogradu je izda’a putne listove še suaeslorici zastupnita radničkog i vojn čkog savjeta za stockholmsku kont'eieuciju. BEOGRADSKE NOVINE Gradjanski rat u Kitaju. Kb. New-York, 18. juna. Keuter javlja: Ovdašnja kineska nacijonalistička liga dobila je đepešu iz Kantona, u kojoj se nagovještavaju velika vojna preduzeća u šest južuih provinci a Kine protiv vlade. Depeša do.Iajo još, da čete s juga već inarširaju prema Vučangu.

Najnovije brzojavne vijesti. Žetva ii Crnoj Gori. Kb. Celinje, 18, juna. Žetveni izgleđi u Cmoj Gori su po voljui, a što je tako, ima so u glavnom zahvaliti potpori stanovništva radnom enagom i potpori vojne uprave teglečom stokom. Sad se pokazalo, da su proljetošnje preduzete mjero potpuno odgovorile svojoj svrsi. Okružni magacimi davali su sjeme i poljoprivredna orudja, a voj« na uprava se uopšte tradila, da poljoprivredu modernizira. Ona i sad u oči predetojeće žetve razvija živalmu djelatnost U cilju organizacijc radne snage i neometauog posla oko pribiranja žetve kao j obavještavanjem stanovništva za bolje iskorišćavanje unosa te tako izgleđa, da je bogata islirana Crne Gore osigurana. Izgoriela tvornica celuloida. (Naročifi brzojav „Bcogradskih Novina") Budinipešta, 18. juna. Tvornica celuloida u Rozsaheg y-u postala je žrtvom požara. Mogla su se spasiti samo velika skladišta. Šteta prekoračuje svoi’u od 3 milijuna, Prctivvojničke dem°nstraciie u New‘Yorku. Kb. Ber,n, 18. juna. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz New-Yorka, da je u noči od 14. na 15. o. mj- došlo u New-Yorku do protivvojničkih denronstracija. Uapšeno je 200 osoba zbog prosvjeda protiv vojnom zakonu. Došlo je do više sukoba sa policijoin. Francuska komora. Kb. Bem, 18. juna'. L i o n s k i lislovi javJjaju iz Farisa: Odbor komore za spoljne poslove je poslije izvještaja poslanika La.grov’il« J i e r a o istoenoj vojsci primio odluku, prema kojoj će jedno izaslanstvo podnijcti ministm predsjcdniku Ribotu i ministru vojnom B a i m 1 e v e u pređstavku o hitno potrebniip mjerama u jntcresu ekspedicionog zbora. Denionstracije protiv rekrutovanja u KanadL Kb. Monlreal, 18. juna. Ovdje je bilo demonstracija protiv rekratovanja. U jeđnom predg’alju polupani su prozori u Glavnoj ulioi. i

Grad i okolica. Dnevni nalencar. L Danas jc utorak 19. juna; po siarora 6. juna. Rt.r.okatoilci: Gervaslj i Protazij muć.; pravoslavni: Visar, Tekla. — Sunce se radja u 4 02, a zalaai u 7'58 (po starom vremcnti). G os t o v a n j e b e i k o g „Ra i ra u n clt li c a tc r-a." „Sišmiš" („Die Fledermaus''). Početak u S 30 na veče. Klncmatografi: Vojnl kino (Koloseura): U 4 i 6 sati poslije podne prcđstave za gi adjar.stvo. — C. i k r. g r a d j a nski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvoreua utorkom čctvrtkom, ncdjeljama I praznicima. Ladja izmcdju Zemuna I Beograda kreče Iz Bcograđa za Zemun od G

19. juna 1917.

sati u jutro do 9 sati naveče mkoga sata o s 1 m u 1 sat poslije podne. Polazak Iz Zemuna za Beograd od 6'30 ujuUo do 8-30 naveče svakoga sata o s I m u u w posllje podne.

C. ik. vojnički dom: Citaonica, »oba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satt ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savl:Privremeno otvorcno samo odjelenje ra casnikc. Do 11 sati prije podne mogu se kupati samo gospodjc; poslije toga vremena gospoda. „Grand Hotel": Dnevno konceraL Početak u 6 sati poslije podne.

Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnicl .Brčko': od 2—4 sata poslije podne. U boinici „Briimri: od 9-30—12 salt prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. Za slijepe ranjenike.

Gosp. Rista Najdanović, mesar iz Paianke darovao je svotu od 100 kr.una preko središnjeg odbora, kao svoj prilog za oslijepljele i ranjene yojnike- Za beogradsku sirothiju. Središnjeni odboru poslato je od gospodina Riste Najdanovića, mesara iz Palanke svota od 100 kruna, kao prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Srbl u Francuskoj. Jako se oležava Srbima prelaz u Francusku. Izgleda da postoji namjera, da se ni jedan Srbin više ne pušta n Francuslui, a oni, koji su već famo, da se otud istisnu. Tako u Švajcavskoj čekaju Srbi uzalud već 14 đana na viziranje pasoša i dozvolu da budu pušteni u Francusku. Eaergične reklamaoije kod francuskih vlasti ?a đobijanje putnica okončavaju se izba°ivanjem molitelja piel vrata.

Uspjeh junaka iz Like u Kruševcu. Juče smo od c. i k. okražnog zapo« vjedništvauKruševcu dobiii ovaj brzo.av: U prisuslvu gosp. okružnog zapovjednika potpukovnika B au ni a n a i cijelog časničkog stožera održao je čuveni atleta Marijan M a t i j e v i ć 16. i 17. juna svoje predstave. Sva su mjesfa bila rasprodana. Marijan je naišao na opšte i burno dopa« danje te postigao sjajan uspjeh. Matijević je upisao priloga za Crveni Krst 500 K,

Siavljanje nikleuog uov ca od 10 filira Izvan prometa. Nikleni novac od 10 filira od 31. decembra 1917. godine, stavlja se izvan zakonitog prometa, i ovaj se novac imade u privatnom saobraćaju primati u nominalnoj vrijednosti samo još do 31. decembra 1917- godine. Javna prodaja. Po odluci siarateljskog suda izloži’će se d a n a s u 9 s a t i p r i j e p o dn e javnoj prodaji zaostavština poč. Danice N i k o 1 i ć, u njenom stanu u Vatrogasnoj ulici broj 4, na koju se pozivaju kupci, da na istu dodju.

Stoka bez nadzora. U parku na Kalemegdanu uhvaćeno je juče pet ovaca 1 dvije koze, koje su tamo pričiniie šteitu. Sopstvenik stoke nije se mogao pronaći, te je ova za sađ predata opštini. Neka se sopstvenik odmah javi, jer će se inače drugče postupiti s ulivaćenom stokoniNadjeno. U gradjanskom kinematografu & „Paziru'* nadjena je u nedjeliu mania novoana svota. Sopstvenik neka se radi prijema obrati okružnom zapovjeđništvu za građ Beograd.

Broj 166. Neka se javl. Svaioo ko zna, gdje se sada nafazi gospodja Efimija A r g i r o v i č, sa djecom, bivša učiteljica u Bitolju, neka jan'i uredništvu „Beogradskili Novina“, Izgubljeno. Gospodja Marija pl. Ferrs, supruga pukovnika sa stanom u Donjoj ulici br. 59, izgubila je-crn, svilen suncobran sa zlatnom drškom, na kojoj je izrezan monogram ,,M. F“- Nalazač neka uz dobru nagradu preda suncobran na gornju adresu ili okružnom zapovjedništvu za grad Beograd. — Lovac Franz Griessler od lovačkog bataljuna br. 8, dolazeći iz Kraljeva u Beo« grad, izgubio je na ovdašnjoj želJeznič« koj stanici osamdeseti kruna u četiri novčanice od po dvadeset kruna. Moli se pošteni nalazač, da novac preća oJcružnom zapovjedništvu za grad Beograd. Izvještaj prijavnog ureda. 17. juna: prijavljeno 60, odjavljeno 32, seoba 20; u hotelima prijavljeno 99, odjavljcno 128, ostalo u hotclima prijavljenih 339.

Razne vijesti. Sfavista dr. Murko u Leipzigu. ,,L i d o v e N o v i n e“ donose o prvom predavanju prof. Matije M u rk a na sveučilištu u Leipzigu, kamo je slovenski učenjak pozvan kao nasljeđnik prof. Leskienu: ,,U nastupnom je prcdavanju govorio dr. Murko o s!ovenskoj filologiji u Njemačkoj, gdje su se rano več bavili slavenskim pitanjinia, osobito Leibnitz, što nije ostalo bez utjecaja u Češkoj (Dobrovski) i na bečku školu Kopitarovu. God. 1830. bio je Š a f a r ž i k pozvan u Bresiau. Slovenske su katedre uvedene na a isio vrijeme u Rusiji, Parisu i Bcrlimt, Šafaržik nije se odazvao pozivu, već poslao ministru, nastave u Berlin spomenicu, kako da uredi stuđij sloven« skih jezika na pruskim sveučilištima. U Breslau-a bi pozvan 1842. godinej čeh František Č e 1 a k o v s k y, pa na tamošnjem sveueilištu djelovao kao redoviti profesor đeset godina, dok nije pozvan u Prag. Slovensku kate« dru u Beču zauzeše Poljaci, profesor. Čybulski i Nohring. Prvu je slovensku stolicu u Berlinu zauzeo Hrvat Vatroslav J a g i ć (god. 1874.), odakle se povratio u BeČ kao nasljednik Mikloši-( ćev. U Berlinu je Jagić osnovao „ArhiV za slovensku filologiju”. Murko je. prediožio, da se u zapadno-pruskiml Ikoiama uvcdu tečajevi za ruski iezffcUz ruski je realizam istaknuo naročitd književnost južnih Slovena, pa upozorid kako je izučavanje slovenskc filologije od velike potrebe, da se upozna duševni život slovenskih naroda. Kako ruski car živl u zatvoru. Ruski novinar Zimine priopćtije u „Joitrnalu” veoma interesantne podatke iz života cara Nikolaja i njegovd obitelji u zatvoru. Bfvši car, njegova žena i djeca ne smiju se slobodno kretati po čitavom Carskom Selu, već su sinješteni svi zajedno u velikoj zgradi, t. zv. Aleksandrovoj palači. Bivši car i njegove odaje strogo su odijeijene od prostorija carice i njihovc djece. On je niorao zadati svoju časnu riječ, da ne će nikad ni pokušati, đa na bilo koji način stupi u dodir sa svojom ženom. Ta odredba se tako strogo provađja, da caricu smještaju u stražnje odaje palače za vrijeme đok je car u posjeti kođ

Od godine dana j više to je prva. A znatc muž mi je bio ranjen, pa je ozdra,vie i ponovo odveden na poiožaje, pa .valjda tek sada dobio novaca da bi juogao što god posiati. I prva jc ovo stmia.

Da, da, mislim ja. Zato što tt je m« uiiveden na položaje ti dobijaš prvu pc .šiljkti da bi mogli ovi drugi, koji se pc nameštal: po odborirna za pomoć, šiljii svojima i desctu pošiljkn. Eno čuje s< Jćako je pre neki dan čak i fijakeris. nekog našeg otuda ministra dobio ve šestu pošiljku, a svojini ljubimcima, č novnicima, koji sada „zbog sirotinje' drže prve i najbogatije radnje, odavm redcvno se šalje. I ovi ovdc čiji su očt \i, muževi. braća 1 sinovi tamo na polc žajima, odmaii se i po licu i po ođe! poznaju. Osobito njihove žene i mat< re. Sve sti pola u crnini. Od isplakani Miza već im pogied suv i prevučen nc liom belom magbcom. A u krajevim, nglovima njihovili očiju još sfoji on: 1rag od onoga strašnoga izraza, koji j izbio kad je onopala onesvešćena, d< bivši glas o pogibiji koga svoga- I t: Irag preživljenog bola, pcmešan sa vi iitim stralioni i noćnim nespavanjci ’da nećc i za drugoga što je ostao žit čutl, da je poginuo, večiio im igra ok krajeva očiju, po slepoočnjačama obrazima koje grči i skuplja u onaj nj »°v plačljiv izraz lica koji jasno govc ri# koliko su presićeni i samoga život; a nekmoli bolova i p»tnja šlo Sil ih po( iieh. Odela su irrf Većlnoni sfara. Pr< pravljafts lii ponovo idarbarta. Stari š< 7'” "* prepravijeiti nd brzu f( Krt drt bi se trtoglo islazltl u čaršiju. P preina rtjlfibvim i bfedrtirti i jadtiim He m I fedelirtia odgovfefaju velićin

posiatog novca: sto kruna, stopedeset, najviše đvesta i trista. I dok taj deo publikc priljubljcn jedno uz drugo, usplahireno i sa sfrahom iščckujc, da li če zaista dobiti poslati novac, strepeći đa se ne dogodi kakav nesporazum, kakva neispravnost i zbog toga i nc odgodi isplata dc.tie drugi dct koji je isto tako došao za isplatu svojih pošiijaka, več je komotniji i slobodniji. Ne prilazi pregradi da željno piiši u činovnika, čekajući kada će biti gotova isplata. Ostavivši svojc nputnice na nasJovu. da ih posle sarn činovnik uzmc oni bezbrižno, kao da su došli kome u posetu odmiču se i povlače oko ulaza, ili oko prozora kcji giedaju na ulicu da tamo posmatraju projaznike. Ćak neki od njih izidjti ponova na ulicu da se tamo zdravc- Od njih kad koja i udje, ona slobodno i prvoj poznanici koju nadje veh gl3sno, da bi je svi čuli, vadeći iz svoje torbice nputnicu: — Baš dobro što prodjoli ovamo. Evo nekoliko dana, kako mi stoji upurnica i baš kad sam ovde naišia, da je bar 3 naplatrm- I pogto vidi kako nije rtJijogo sveta, koji čeka na isplatu, ona sama sebi govorl. — Neina ninogo. Mogu počekati. A obećala mi je gospa Persa da će i ona »koro naići ovde, pa raožemo onda i do Kalimegdana u šetnju. J onda se »pušfa na kožno kanabe B2 ziđ. U tom b! naifazila druga kHmajući cfnom slajerom, koji joj se proteže ostrag Čak do pete (a umfo joj flekl daleki rodjak) sa rastresenim pramenovima crne kose okd svoga kao sneg belog liea— O zar sle opet dobill? Pozdrav)ja je ena, što je Već lefi.

— Atna tiisam! Zadižuči kosu sa malo kao cd mnora ođgovara joj ova —. nego ovaj moj boječi đa ne primam uredno, otvorio mi neki kredit ovde, od nekoliko hiljada. I naginjući se da što bolie vidi kroz rešctku, pa ugiedavši onog činovnika, onu gospodjicu koju sigurno poznaje počc se njoj klanjati i javljati. — Ktanjam se gospodjice! Je li gotovo ,,ono moje'*. — Da, da! Odgovara joj gospodjica! Gotovo jc. Izvolite uči! Dolazi još jedna — uđovica i to ne od kako je rat, već i pre rata. Iz bogate kuće svršiia je sve moguće, pa i najvcće škole sa najboljim uspehom. I to što je za najvcćit pohvalu, nc iz koristoljublja, ili radi kakve slttžbc. I sada se sećam sa kakvom smo mi, palančani i iz provincija pošiom i zanosont u nju gledali. Bila je lcpa i gorda. Kao za nekim „neđostižnim" ijdealom nii smo je pratili. I ona je znajuči za to još vile razbijala svoju Jeporu pred nama odvajajući u hodu svaki deo svoga tela- Posle svršene škole ostala je kućf, da čeka svoga fzbranika. I izbranik se nbrzo javio. Isto tako kao { ona f on j e bfo s« svirna mogućim svrščfllm Školama. 1 on je, kao svaki pametafl čovek tck onda sc Želllo kad je i po tltuiama i po zadobivenom položaju, postno „dobra partlja' 1 . Alf đok je uspeo da postane „đobra pafflja", đotfe ga je blla 1 mladost pro8fa. Svakom je on šfirčao svojim suvfm telom, vfsoklm stasom I obučen u najmodernije odelo | zakićen cvećem. Samo u Mcu vldeo se nekl Izraz kao od umora zbog toga svoga večitog upinjauia f mučenja, da je Ito mladji, suvljl, l tm a Izgled mladoženje. Zbog večltlh

dijeta, masaža i odiaženja po kupatiliina već je bio kao sustao i umorio se. I niko se nije iznenadio, kada su se njih dvoje venčali. Jeđiao su se iznertadili, kada posle nekoliko godiua jednoga jutra ču se, da je umre. I ona je zaista, umotana u crninu i to čitavim oblakom od raznih crnih krepova i svile, prvih dana { gođina, ne izveštačeno, već od srca istinski bila uplakana i neutešna. Jzgledala je tako uplakana i uznemirena kao razmaženo dete kada joj se prva lutka slomi. No srećom to je bilo odavna. Ona se brzo povratila svojoj lepotj. A sada još više se prolepšala. Poštovaoci njenoga pokcjnoga velikoga muža i šakom i kapom šajju. Jer za Boga šta će posle svet kazati o toj njihovoj neblagodarncsti? 1 zato evo dolazi da priini poveću suniu novaca. U tom kao svakada tako i sada medj poslednjiina od svib, kao počistivši i uredivši kuću dobro je zatvorivši i preporučivši je komšikama njihovoj pažnji i nadzoru, dok se ne vrati; dolazi srednov'ečna žena. Prvo gjava f držcćf ispred sebe U rukama nvijenu u befu maramu upuiflicu, da jc ne MprlJa, ulazi stnjerno i staje do vrata poledajućl po baflci, da nfjc pogrešila, Dit« oko povczarta glava da joj se samo brada, usta i flcki deo od čcla vidi. Suknja joj oivičena onlm starinskim, crniin čijkama. U venčaflom Jibadctu, čiji konef počeli vcć da se odvaljuju zbog dugog nenošcnja malo izgnžvartoj stajaćoj haljini. Na vrh glave, na čelu vldi joj sc povučen kroz krajeva R ovezane šamlje stari venčani prsten. Ijeno smežurano, izbrazdano licc stoji prlbrano I razvnčeno u onoj skromni ali pun nečuvene znake durašnosti osmeh. Ova kako udje, tako odmah do tila-

za stade i kao da nešto očekivaše. Po tonie se je videlo, da prvi put ovamo ctolazi i da joj je valjda prva pošiJjka. Počeše je upućivati da pridje onom prozorčetu i kao svi ostali i ona pređa svoju uputnicu. Ona, kao ueku svetu aniajliju razvijajući iz peškira onu hartJju, pcčc uznevereno gfedati oko sebe. Pridje mi: — Jelte gospodine! I prstom pokazujući na jedno mesto u upntnici i tako prstom pipajući oko toga nvesta kao što slepi pipaju novac, kada hoće da razliktiju deset helera od dvadesei, orpoče mc pitati; — Da )i opet vraćaju ove uputnice natrag. Jer znate ovde stoji ime inoga sina, koji mi šalje, pa bi btela njegovo imc da ostane kod meoe. Jer znaš g*:spodhic, inuž koji mi je bio u ratu, povede i sina odstupajući. Za njega sant čula da je već poginuc, a za sina tek sada cvo što dobih da je ž ; v, pa valjda zaštedio nešto i evo pr.-u pomoć, prvi novac šalje. „Prva brazda'* seiih se Glišićcve pričc kada sinčić posle smrti oca prvi put uzima plug i prvu brazdu povlači po neoranoj njivi. Evo jc i ovde prva iasta, prvi vesnik, koji doiazi i jaivlja »e u ovo ratom opušreno i razoreno gnjezdo. f signran sam kako je sada idući ovamo već u svojoj pameti rasporedila, šta od toga novca kupi te, da bi posle kao davajući inu računa mogia sinu govoriti: „Evo sinko, evo ovaj sam prozor ponovo namestila, ovu streju okrpila, ono drvo kojc je bi!o palo poduprla i podigia i evo ga sada ono ponova je zeleno. Da, da takoće ona dočekati sina kađa se vrati, kada.