Београдске новине

Broj 166.

Utorak

svojc djece. Sa vanjskim svijetom ne smije opčiti ne samo Romanovi, već ni ono malo njihovih pratioca, Sto im je ostalo. Protivno od svog prijašnjeg običaja Nikolaj Romanov sada ustaje tek oko 10 sati izjutra. Poslije čaja kupi po kojem vojniku novine i to večinom ,,Rječ“ i „Birževija Vjcdomos:ti“. Osim toga je pretplaćen na „Ruskoje Slovo". List mu biva redovito dostavljen pod naslovom: „Nikolaj Aleksandrović Romanov, Aleksandrova palača“. Zatim oko 1 sat poslije podne jede po drugi put, a glavni ručak je oko 8 sati uveče. U 1 sat jede saino povrće i nešto k tome, na večer dobiva i ribe. Mesa naprotiv nikada ne jede. Isto tako ne užiya nikakvih alkoliolnili piča, tako da ono pol litre crvenog vina, što na dan dobiva, ostaje uvijek netaknuto. Kuhinju još uvijek vodi njegov kuhinjski šet Charles Olivier, koji danomice dobiva 20 kruna za hranu svakog pojediuog člana bivše carske obitelji. Samo bivšem careviću je radi njegove bolesti dopušteno, da se drukčije hrani. Poslije zajutarka ide car svaki dan u svojoj pukovničkoj odori šetati u vrt palače, kod čega se časnik, koji je u službi, uvijek nalazi u njegovoj blizini. Dva puta na dan ide porodica u crkvu, koja se nalazi u palači, ali i tu jc bivši car strogo odijeljen od svoje žene. Za bivšu caricu kažu, da je upravo pretjcrano pobožna. Ne zauima se ni zašto svjetsko osim za svoju djecn. Zabavlja se poglavito sa pobožniin knjigama, a za dopisivanje upotrijebljava sanio karte sa crkvenim slikama, pa se potpisuje jednostavno sa A i znakom krsta. Bivši car čini se, da je postao posve ravnodušan, te nikada ne pita ništa, što se ođnosi na dnevne dogaSvakog od ovih uapsenika stalno prali straža. koja je postavljena n svim krajevima i hodnicima palače. Sania zgrada opkoljcna je trostrukim redom stražarske momčadi. Iz podmorničkih bojeva. ,\a pilauje, da'i se mogu podmornice i pod vodom medjusobno borili, odgova ra „Deulsclic Tageszeitung" sa siijedećim dogadjajem: Bilo je to 19. aprila t. g., l;a I se jed»ia njemačka podmomica sudarila sa eagleskom, prigodom jednog pređuzeča u Kaualu. \akon sudarastavi engleskapodjnornica svojc aparale u gibanje, d;i se digne na površinu. Kod toga se je dig'a na raziuu morsku i njemačka podmomi ca, koja je svojim prednjim kiaiem le/.a]a na engleskoj podmornici. Došavši go re, nague se njemačka podmornica posliauce i spusti se sa eugleske. Prednji dio njcmačke podmomice ležao je na tomju eugleske podmomice, na kojem je elajala istrla brojka 55 ili 85 i gdje je liila islaknnta engleska ratna zaslava. \a lonšto su se rastavile, počmu s" pcdmornice okretati. Kod toga se je opa/.ilo, da eu nekoji vijci engleske podmom.'ce r.šie ćeni. Ičad su bili već oko 50 meiara razdalcko zaroui engleska podmornica. tako da je njemačka podmomica, koja ju je već zarouivši Jiljela pod vodoin napasti, hije više vidjela. Njeniačka se podmomica povraliia bez ikakove štele. \ije poZnato, kako je proš.'a engleska podmornica kod tog čudnog sudara. To i/.gleđa kao u priči — tajanstveno i zagonetno čudnovaio. Obje podmomice mogu se pod vodom barcm suđaranjem boriii, ali na površini, uvijek spremne da zavone, ni•jesu u slanju, da upotiijebe oružje premdaleže jedna do druge i premda nromčarl eigurno željno teži za tim, jer su svi O'vnri začepljeni, ria se može zaronit'. ..Ti“ u Francuskoj. I’oznalo je, da je za vrijeme velike liancuske revolucije svaki gradjanin, koji je želio tla važi kao dobar republikanac i dobar gradjanin govorio svima i svakome, bez razlike pola i slarosli, zvanja i

joj prva Iasta ponova doleti i zacvrku1a i zapeva po kući. Zato ona i ište natrag uputnieu, na kojoj stoji njegovo ime, da bi je mogla uramiti ispod ikone i niedj bosiljkoni i venčićima od trave i cveča koje je na Duliove iz crkve donela i da bi mogao u veče svalti prolaznik pored njene kuće čuti je, kako se sa tim iinenoiu, kao sa živim glasno razgovara: „—Milane, sinko, inoramo ođ ovih tvojili para onaj deo krova popraviti, jer počco da prokišnjava“. Književni prijegled. „Hrvatska Njiva“. Primili smo 15. broj revijalnog tjednika „Hrvatska Njiva“ s ovim sadržajem: Dalmatinac: Austrijski Nijemci proti pripojcnju Dalmacije.Prof. Lj- D v o r n i k o v i ć: O radu Davorina Trstenjaka. — Dr. Ivo Politeo: Socijalna polrtika u ratu. — Nina iVa v ra: ,,Lonlača“. — R. B.: Zagreb i provincija. — Dragan Zoranić: Razgovor. — Smotra: Politika, Narodna privceda, Prosvjeta, Književnost i umjetnost. — Listak: Vojčanin: U službi.— Oodišnja pretplata oa „Hrv. Njivu“ iznosj K 30- Pojedini broj 70 lil. Dobiva se u svim knjižaiama i boljim trafikama, kao i kod uprave „Hrv. NJive" u Zagrebu, Nikolićeva ul. 8.

položaja, bez obzira na to, je li mu' to lice poznato ili nije, samo ,,ti“, a m’kako ,,vi“. U konventu (skupŠtini) bilo je poslovnikom propisauo, da pos’anici jedaa drugom smiju govoriti samo ,,ti“, u republikanskoj vojsci govorili su (naravno samo u prvo vrijeme revolucije) vojnici oficirima ,,ti“, svaki čistač ulica mogao je, gobespierre-u, Dantonu i drugim prvacima ,,suverenog“ uarada mime duše govoriti ,,ti“. Od toga je vremena prošlo preko 100 godina, za kojih je Fiancuska po obliku vladavine bila carevina, pa kraljevina, pa opet careviua, dok je najzad, evo već 47 gođina opet republika. |No kao što današnja oligarhijska, „banlcokratska“ (da upotrijebimo jedan kođ nas popularni izraz) republika nema u opife mnogo sličnosti sa idealisličkom, fanlastičkom francuskom republikom od 1792. godine, tako se i u pogledu medjusobnog ophodjenja ,,ravnopravnih“ gradjana sa vasposlavljanjem republike nije vratilo „narodsko" oslovijavanje sa ti. Baš posljednjih decenija, Francuzi su više no ikad jedan drugom oslovljavali sa ,,vt“. Ono što tamo supmžnici vrio često jedan dnigom govore ,,vi“ nije ništa neobično, toga ima i u drugom svijeti\, kao gođ što i u Srbiji dosta često kako u grado vima tako i u patrijarhalnim seoskim kućama djeca govori roditeljima (naro* čito ocu) ,,vi“. Ali u Francuskoj vrlo često i roditelji djeci, pa i nialoj djeci govore ,,vi“. U opšte, izgleda da će se francuski jezik u lome pogledu razviti poput engleskog jezika, gdje je u svakodnecuiom jeziku potpuuo iščezlo ,,ti“ (Ihou) pa se upotrebljava samo još u molitvi Bogn i u pjesmi, dok se u razgovora iskljnčivo upotrebljava ,,vi“ (You) (D engleskim gramatikama n. pr. naćićete u konjugaciji vrlo česlo i na mjestu drugog lica jcdnine, zabilježeno ,,You“, pa tek u /y;radi ,,thou“). No kako je ovim ralom kod Francuza njihova i ihače velika strast za novolarijama našla još većega polela, to se sada, lcako pišu pariski lislovi, opažaju i na tome poliu težnje za preolu'elom. Na ime, kako vele ti listovi u Parizu u posljeđnje vrijeme sve više ponova dobija maba nekađauje jakobinsko ,,ti“. Krojačice i modiskinje razlike pola, godine slaros’ti i t. d. pišu govore ,,ti“ stražarima, vojnici na odsuslvu govore „li“ svima prolaznicima, bez ti listovi kao nckada po Bogu za vrljeine „jedue i nepodjeljive francuske rep'itblike“ od godine 1792. Saino da viđimo, bo'će li se ta najnovija „pariska moiia“ i održati.

lm\m objaue. C. i k. okružno zapovjednišlvo za grad Beograd. Br. 11/1917. I OBJAVA. U mjesecu januara g. 1917. ob.avI ljen je bio eijeli postupak oko porezivaj nja poreznih objekala, koji podleže porezf ! te prava i đužnosti poreskih obaveznika. Ovirn sc objavijujc, da su u svrhu J porezovanja poreskih objekafa koji po: dleže porczi i razrezivanju svešfeničkog j bira za god. 1916. i 1917. i eventtiabio j povratno za četvrto tromjesečje godine 1915. u gradu Beogradu ođredjcne tri kornisije, lcoje će se saslojati sva’ca od 9 gradjana grada Beograđa. Ove komisije će svoje đjelovanje započeli 19. juna ov. god. i to u Knez Mihajlovoj ul. br. 19. I. sprat. Porezi sc podvrgavaju sva imanja u zemljištu, zgrade, kamata na glavnicu i rentni dohoci, kao i sva zaiimauja koja donose koristi ma koje vrsli bi!o, da' je svaka lična zarađa i svaki prihod, ma iz kog izvora policno. Svaki poreski obveznik doiazi u oj noj ulici pod oporezovanje u kojoj slanuje, jedino trgovci u ulici Kneza Mihajla će biti oporezovahi u svojim ra'dnjama, i firme koje iinaui dva ili više orlaka (kompanjona) biče oporezovane u ulicatna, gdje su im radnje, a ne u stanovima. Svaki poreski obveznik ima pravo, da pri pretresu o njegovoj porezi đodje pred komisiju. Dotićni, koji su poslije 1. februaia 1917. dobili koncesiju za vršenje kakve radnje i nijesu svoju čisln zaradu prijavili poreskom odjelenju okružnog znpo vjedništva za grad Deograd, imaju bczuvjclno doći pred komisiju za razrez porezo da iskažu svoju za adu, jer će im u protivuom slučaju komisija razrczali porezu bez njihovog sudjelovanja. Žalba prolivu iznosa poreze, koju i bude razrezala komisija za razrez poreze, đopušlena je u slijedećim slučajevima: 1. Kada riješenje o razrezu poreza nije bilo jcdnoglasuo i kada je komisijski utvrdjeni čisti đohodak veći od prljavljenog. Protivu jednogla-suih doneseuih riješenja nema mjesta žalhi. 2. Kad je primijenjena nelačna poreeka stopa ili kada se pri obračunu poreskog izaiosa podkra'a grješka. Zalbe se imaju podnositi V. G. G. preko okružnog zapovjedništva za grad Beograd najdalje u roku od 8 dana i to ako je poreslci obveznik bio prisufan pretresu, računajući od časa razrezivanja, inače od dana predaje poreske knjižico. Podnosenje žalbe ne zadržava naplatu poreza. Raspravc komisija trajaće svaki dan od 8—12 sati prije podne. Pojedine ulice đolaze na slijedeći nacin pd red:

19. Juna 1917.

Sfrana 3.

„Vjerujem, vjerujem!“ potvrdi Šilić pljunuv i opet, zatim reče okrenuv se: Ženo, uzmf ključ, povedi der gospodjicu u njezin stan. Sluga! Sluga!“ Za tim se pokloni gkolnlk i »avuče se u svoju špilju, iz koje izidje za čas njegova — oprosti mi Bože vrijedna drugarica. Bog i duša, stidila sani se za nju. da je žcnska. Imala Je na sebi nekakvu suknju, nekakov kamizol, ali da me na mjestu ubiješ, ne bih ti znala reći, je li to sivo, žuto, zeleno, šta li, samo vidjeh, da je izderano, zanirijano. Vrijedna gospodja školnikovica nije se nimalo stidila svoga užasnoga ,,negligća“, pače je posve junački koracala preda mnom uskim hodnikom, da sam imala priliku promatrati je od glave do pete. Na kraju hodnika ustavi se, zataknu ključ i otvori oniska vrata. ,,Ev'o,“ reče, „to bi jedna vaša soba bila.“ Stupini na prag, da zavirim u taj budući zakutak moje snivane sreće, aii u isti čas uzmaknem za nekoliko koraka. Pusta, prazna komora, prazna. Vapiio po stijenama bilo požutjelo, naokolo po tavanicama visila paučina, pod bijaše blatan, a peć na više mjesta probušena, a da stan taj još prijaznijim bude, imala je ta komora samo jedan — zasad razbijen — prozor na dvorište, pred kojiin se na vrlo idiličan način dizao kotac (svinjac) gospodina Šiliča'. .!a pogledam Šilićku, ona menc, ja nju od čuda i prepasti, ona^ mene posve mirne duše gotovo smiješeći se. „Pa kud, kud da zaklonim glavu za ovaj čas?“ ,,Eh!“ maknu ona ramenom, „nije dakako posve čisto, ali za nekoliko đana kad nema boljega, mogli biste se i tu zadovoljiti." (Naslaviće se.) - >

Vijesti iz Grčke.

Poslijednje brzojavne viiesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berliii, 18. juna. Nikakvili većih borbenili djelalnosti. Odlučno stanovište Rusije. Za reviziju ratnih ciljeva- — Protiv londonskog ugovora. Kb. Pefrograd, 18. juna. Petrogradska brzojavna agencija ob’javljuje pod 13. o. mj. slijedeće: Francuslci minjstar Albert Thomas posjetio je prilikoni završetka svoga bavljenja u Petrogradu radi oproštaja pojedine članove privremene vlade. Tom prilikom pređao mu jc ministar spoljnih poslova Tereščeriko notu u kojoj se veli: Ruslca revolucija ne znači samo preuredjenje unutanijega položaja u Rusiji, ona je prije svega moralna činjenica, koja će dat>i niaba volji ruskoga uaro'da, da i u s p o ] j n o-p o I i t i čkimodnosima ostvari svoie i d e a 1 e o slobodi, brafstvu i jednakosti- Ov r a je volja ruskoga naroda izvor, iz kojega ruska revolucija crpi svoju energiju. Njen je zadatak i poziv, da služi toj volji. Rusija, koja u borbi sa protivnikom brani uzvišenu ideju slobode, postavlja sebi za zadatak stvaranje opštega mira na takvoj osnovi, da se isključuje svaki čin nasilja, p a ma sa koje strane on dolazio, kao i sve imperijalistlčke težnje, pa ma u kom obliku se one javljale. Rusija nema nikakvih osvajačkih namjera i energično se protivi svakoj težnji te vrste. Ru>ski je narod čvrsto odlučen, d a se bori protivn potajnli i)i otvorcnih imperijalističkih namjera. Ako bi se pored svega toga izmedju naše vlade i savczničkih vlada pojavile izvjcsne nesuglasice u pogledu ratnih ciljeva, to mi nikako ne sumnjamo u to, da če se zahvaljujući fijesnoj vezi. koja postoji izmedju Rusije i njenih saveznika postići potpun sporazum ii pogledu svih pitanja, a na osnovu načela. kojima je zadbjena ruska revoIncija. Ruska vlada teži dogovoru i pogleđu konačnili ratnih ciljeva, koje bi ona rado podvrgla reviziji, pa moli, da se ta njena žclja usvoji. U tu svrhu ona predlaže sazivanje sastanka zastnipnika savezničkih sila, koji bi se mogao skupiti uskoro, čim prilike za to budu pogodnc. N o j e d a n od r a n i j i h s p orazuma, naimc sporazu m, k o j i ie p o t p i s a t 5* septembra 1914. u L o n d o n u, a u medju vremenu već i predat javnosti, na osnovu kojega s e isključnje mogućnost, da jedna od sav e z n i č k i h s i 1 a z a k 1 j u č i s eparatanmir, ne trebana ovom sastanku u opšte da se iznosi n a đ n e v n i r e đ.

Odlazak kralja Koastantina. (Naroćiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Haag, 18. Juna. ,,D a 11 y T e I e g r a p h“ javlja \z Atene, da kralj Konstarftin nije htio putovati na engleskoj ili francuskoj ratnoj ladji. Stoga mu je dozvoljeno, da smije otputovati na svojoj jahtt. ; Saziv venicelistikče komore. (Naročlti brzojav „Beozradskih Novina'‘.) Haag, 18. Juna. . Izdana je sveopšta amnestija zai političke krivce- i' Sadašnja je grčka komora r a s p uŠtena, ponovni se izbori ne će provadjati, nego će biti sazvana komora, koja je izabrana u junu 1915. godine u vrijeme Venicelosove vlade. Francuzi pred Atenom. (Naročitl brzojav „BeoEradsklh NovIna“.l Haag, 18. juna.' Francuske čete, koje su iskrcane U Pireju i pošle prema Ateni, zaustavljene su na dvije milje pred gradom, gdje sti se utaborile. Još nije postignut sporazum u grčkom pitanju. (Naročitl brzoiav „Beogradskib NovIna“.) Berlin, 18. juna., „Berliner Tageblatt“-u javIja njegov kopeuhaški dopisnik, da je .Venicelos nezadovoljan sa sadašnjiiri prilikama ti Orčkoj htio da lično putuje u London i Paris i da tanio pregovara 0 budućnosti Maćedonije- Engleska je vlada odgovorila, da ga za sada ne može primiti, pošto o grčkom pitanju nije Još postignut sporazum izmedju pariške 1 Iondonske vlade.

Tajni ugovori sporazumnih sila. Savezne vojne uprave protiv obnarodovanja. Ženeva 18. juna. Na pitanje poslanika Brisona u francuskoj komori, izjavio je vojni ministar Painleve, da savezne vojne uprave iz vojničkili razloga ne mogu dloezivoliti, da se obnaroduju saveznički ugovori.

Kriza taiijanske vlade. (Naročiti brzoiav sBeograđsfcih Novma«] Lugano, 18. jima. Talijanska štainpa, koja je uzela seii za zadaću, da podjanije javno mnijenje u korist sporazuma, izjavljuje svoje nezadovoljstvo zbog riješenja talijanske rnioi* starske krize. „C o r r i e r e d e J J a S e r a“ prigov a ra, što je ministar unutrašnjik djela O rJando ostao u kabinetu, jer da pogoduje svim protivnieima rata. Na žalost nemaju ratne stranke većinu u parlamentu, a ni u zemlji, što bi se dalo nadoknaditi jedtno energičnom ratnom politikom. • i ,,S e c o 1 o“ otvoreno traži, da odstupe Sonnino i Orlando. Sadašnja je djelimična kriza samo predigra jedne opšte krize. ,,Avanti“ brani Sonnina, jer on štiti talijanske interese protiv velike prožđrljivosti izvjesnik nezasitnib savez ika, Glad u s|evernoj Rusiji. (Naročitl brzojav „Beogradsklb Novina".) Koln, 18. juna. * Prema vijestima, koje je „Kolnische Zeitung" primila iz Svedske, zavladalajeskoro u ciieloj s j e v e r n o j Rusi ji g 1 a d. Minisiar finansija izjavio je u Rostovu na Donu, da su prijike u selima gdje vlada glad tiako strašne, da se to ne može opisatiM a j k e i z o č a j a u b i j a j u s e b e I d j e c u. Opskrbni ministar je izjavio, da ne zna kako bi pritekao jadnicima u pomoć. U mjesecima junu i julu m oraće mnogi da umru od gladi. Za i protiv rata u Kitaju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“), Berlin, 18. juna. Ageucija „F o u r n i e r“ javlja iz Tienčina, da je predsjeđnik kitajske republike raspustio parlamenat. Vojničke mi stranke za. rat protiv Njeniačke, no predsjednik je protiv toga. „Tem ps“ javlja iz Pekinga, da je načehiik ix>licije Čian Čang Tung primio mjesto mmistra predsjednika^ Privremena je vlada poitpisala dckret predsjednika republike, kojim se raspušta parlamenat.

BEOORADSKE NUVINE Komisija br. 11 ‘ ' 18. iuni: Mlatišumina, Tmska'. 19. juni: Hadži Gjerina, Hadži Propanova, Kopaonička, Smiljanića. . 20. jum: Resavska, Kočina. 21. juni: Beogradska. . \ 22. juni: Vrtljaska. __ .. . t 23. juni: Avakumova, Nema ijina, K o m i s i j a b r. 2. 18. juni: Miletićeva, Vršačka. Radenička. 19. juni: Makedonska, Ko’a čeva. 20. juni: Prino Evgen, Jakšić, Budimska. 21. juna: Skenđer Begova, Visoki Stevan. 22. juni: Baovanska, Pančićeva, Kiućanin, Avramova, Solunska, Bistrička. 23. juni: Despot Gjurgja, Močvarska, Jevrejska, Bitoljska do No. 25. Komisija br. 3. 18. jurii: Gračaničarska, Tm, Hadži Rufimova, Vinograđarska, Dečija. 19. juni: Hadži Milentijeva, Rudnička, Gjevgjelijska, Nebojža, Reonska. 20. juni: Laudanova. 21. juni: Petroljinska, Miiišić, Novoškolska, Slavujska 1, 2, 3, 4, Veljkova, Vojvode Žike. 22 . juni: Budimska, Sveti Prohor, Gjuričić, Novo Pazarska, Slijepa prava i sokače. 23 . juni: Poljska i poljskci produženje, Nova, Gospodarski put, Podgorička, Sloboda, Starine Novaka, Poljska, Ivina, Kriva, Stražnja, Poštarska. Daljni red će u pravo vrijeme biti objavljen u „Beograđskim Novinama“.

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 15 Kola stajaliu časak pred vratima a ja čekah, ne će li ko izići pre kuću, da me dočeka. Niko neizidje, samo opazili iza okana nekoliko radoznalili lica. To me je žacnulo. Pomoću svoga rutavoga Fajetona skočiii sa kola u mlaku snijegom pokrivenu, jer jc cijela školska zgrada kao kakova tvrdjava okružena barom. Dovučem se sretno do trošnog balkona a kočijaš dopremi za miiom s kola oistalu prtljagu. i sada još liiko ne izadje preda me. Srdito otvorih kućna vrata i preda mnom zinu dosta mračan hodnik, iz kcjega udari užasan zadah u moj nos. „Zar nema nikoga u kući?“ vikltuh dosta glasnos Na to se otvoriše na hodniku prosirana vrata. Na pragu se pojavi ovisok trbušast čovjek dosta glupa bca, kuštrave kose, čupave brade. Imao je na sebi zamrljan dlakav kaput. urešen s više raznolikih za'krpa. Taj čudnovati 'ridividiuni uze, odbijajućl prema meni smradne dimove iz svoje zemljene Jule, moju ntalovrijednu osobu ponešto piezrnim, jxmešto radoznalim okom motriti od pete do vrli glave, za njim pak pokaza se ženska glava. Kosa joj bijale nečeŠljana, lice obijeIjeno iičilom kaa mukom, samo je iz njega virio šiljaist,. crven nos; ostale prilike nemogoh u prvi mah razabrati, jer se je ženska skrivala za rame svoga muža. „Ah!“ reče čovjek puhnuv opet u lulu, „valjda nova učiteljica. Hm! Sluga! Sluga!“ To rekav nakašlja se silovito i pljunu pred sebe. ,,Da,“ odvratih u kratko, uvrijedjena tim nelijepim pozdravom, „čast mi je predstaviti se, ja išam Branka Kunovićeva, novoimenovana učitleljica jalševačka. A vi ste gospođine, ako se nevarain “ „Šiiić, Krunoslav Silić, učitelj jalševački," graknu vrijedni pedagog i pljunu još jače pred sebe. „Osobito mi je drago upoznati sc s vama,“ propentah drlićtići od zime i jada. ,,I meni je drago,“ nakloni se Šilić ncmaknuv se s praga. „Molim vas, gospodine učitelju, jeste Ii primili moje pismo iz Z.agreba? Pisala sam vaina a i gospodinu načelniku.“ ,,Dakako,“ kimuu učitelj dimeć silovitije, „ali draga moja, nije žalibože sve tako, kako si to želite. Načelnik bio je ovdje, pa mi je naložio, da đam vaš stan izbijelRi i ojirati. Ha, ha, ha! 1 aj načelnik je čudau čovjek. Za prvo jc sada zlo vrijeme za bijeienie i prum'c; za đrugo ne ću ja za jalševaeku dpćinu trošiti ni groša, to su pravi clgani i nikad nebih više vidio ni probijenc pare; za trećc mi je nekako neprilično, jer znate, mj smO' prije imali cijeli stian, pak jc u jednoj sobi, koja bi vam pripadala. nešto stvari smješteno preko zime.“ Školnik je sve to govorio ravnodušno, njegova vrijodna drugarica kan da se je smijcšila, a dvoje troje zamrijane djece kesilo se iza nogu vrijednoga roditelja na mene. A ja, Hermino. ja! Stojeći u smradnom hodniku, cvrk'oćuči od zime drvenila, kamcnila sam sc sa bezobrazluka tih Ijudi. „Ali molim, gospodinc Ši!iču,“ istisnuh izmedju zubi jedva pribiruć dulia. „molim vas, poka’žile mi moj stan. Menv sc nitnalo ne tiče vaša svadja s načelnikom, niti zlo vrijcme. Evo vidite, kako tu na hodniku drhćem od zime. Treba vam znati. da sam na otvorenim kolima prevalila put od žeIjeznice do Jalševa 1 pogibam od gladi.“

Rusi će putovati u Stockholm. (Naroćiti brzojav „Beograđskih Novina' ) Lugano, 18. juna. .,C o r r i e r c d e 11 a Sera“ javIja iz Petrograda, da je privremena ruska vlada d o z v o 1 i I a šestnaestorici delegata radničkog i vojnog savjeta da putuju u Stockholni, gdje će sudjelovati na konferenciji nordijskih socijalnih-demokrata. Trojicasuveć delegata orputovaH sa naročitim punom o č j i m a.

Ustanak u južnom Maroku. (Naročiti brzoj’av „Beogradskih Novina"). Ženeva, 18- juna. Erancuski ministar vojni javlja o usrtanku u južnom Maroku, koji je ugušen poslije teškili borbi- Francuske čete vodile su 24. marta, 11. i 17. aprila velike borbe sa bTOjnim plemenima, koja su došla u pomoć iz Saliare. Naročito teške su bile borbe 24. marta | 17. aprila. Pobunjena plemena su ko-i načno svladana.