Београдске новине

Strana 2.

Petak

beogradske novine

BroJ 169.

K«ren<kij za revizlju saveznlh ugovora. (NaioCiti Lrzojav „Beograđskjli Novina') Malmo, 21. juna. Uvijek dobro obaviješteui ,,Djen“ javIja, dajeKerensklj prillkom posljcdnjeg razgovora ozmedju poslanika sporazumnih sila u Petrogradu 1 .'I'erešcenka. nagiasio, da Rusija mora Iražiti potpunu reviziju tajnili ugovora, kojl su za vrijenie rata Kakljudeni. Ako saveznici ne bi htjeii vodtti računa o prilikama moći Rusije i nebi učinill nikakve ustupke ruskoj demokraciji, onda je neizbježan raskid izmedjuRusije i sporazumn i h s i 1 a. On radi svom snagom na sporazumu Rusije sa saveznicima, a 1 i sunaposlu i v r I o j a k e p r o t i vucsnage. I od ruske vojske — naglasio je Kerenskij — saveznici nc treba ništa .vanredno da traže. Jedna vojska, koja se nalazi u ovakojakom i>rocesu reorganizacije, kao i t o j e r u s k a, beskorisno b i ’ž r t v o v a 1 a s v o j e n a j b o 1 j e d ij e I o v e, k a d b i u š 1 a u o z b j I j n ij li o f e n z i v n u a k c i j u. Henderson je po naredbi vlade izjavio, da jc Engleska voljtia, da zatiovoiji ruske želje o- izmjeni saveznih ngovera s Rusijom. ■(Karot iti brzojav „Beo^rađskih No .i a‘) Ženeva, 21. juna. .,P e t i t P a r i s i e n“ navodi, da fondonski sporazum, koji isključuje svaki zasebni mir, ostaje istina nedirnut. ali su ipak Eiigleska i Francuska izjaviie gotovost, da stupe s ruskoni .vladom u vezu radi izmjene onog dijela sporazuma, koji govori o uslovhna mira. Obustava optužbe protiv Kuropatkina. (Naiof ili brzojav „BcoaradskiJi Novina“) Kopentiagen, 21. juna. Protiv generaia Kuropatkina je biia povedcna istraga povodom optužbe. da je kao generalni guverner dijeiio stanovništvu Turkestana oružje.da ga upotrijebe protivu domorodaca. Istragom se utvrdilo, da je optužba neosnovana. Kuropatkin će dobiti ’drugo opredijelenje. Izborno pravo cara za nstavotvormi skupštinu. (Nai’očili brzojav „Bcocradskih Novi ia ‘) Malnio, 21. juna. Odbor radničkog i vojničkog sa.vietk ic riješio, da sć bivšcm caru kao i svakom drugom gradjaninti ustupi izbcrno pravo za listavotvornu skupštinn. Pokret za mir. Glasanic o ratu iii miru u ruskoiu radničkom savjetu. j[Naročili brzojav „Beo.ransklli Novii a“j Rotttrdam, 21- juna. tjlavna skupština radničkog i vojničkog savjeta je izabrala odbor od petnaestorice, koji će učiniti pripreme za glasanje o ratu ili miru. Pitanje Aizasa i Lotaringije. (Navočili brzojav „Bi oaradskib Nov!na‘) Slockliolm, 21. juna. Sclieidoinaun je izjavio o pitauju Alsas-Lotaringije, da te proviucije i nc pomišljaju na to. da se ouvoje od Njemacke. Jj ocjeni alsaskog pi anja ne postoji nik iJtve razlike medju njemafkim slrankama i grupama;. I u Njemačkoj vlada izvjesni

impcrijalizam, aii so ou nije mogao nikad eravniti sa engleakim i franeiiskim. U Njemačkoj narod mnogo vi8e utice 11a vladu, ncgo li u tako zvauim demokratBkim državama. Ta Be okolnost može zapaziti ne samo iz parlamentarnog roda, nego to evjcdoči i »zdavaiije putnih lislo va za Stockliolm, K°nierencija BOcijaHsta iz sporazumnih zemalja u Londonu. (Naročiti brzojav „BeogradskiR Novfna") Bern, 21. juna. Kako ,,C o r r i e r c d e 11 a S e r a“ javija, sastaće se početkom jula u Londonu u jedmi konferenciju sociajlista iz zemaija četvoniog sporazuma. Ćešld i talijanski socljillstl u Stockbolmu. Kb. Stockholm, 21. juna, Ovamo su sitigli češld izaslanici N e m e c i Habermann i izaslanici nalijanske socijalističkc većine L abriola, Larda i Ralmondo. Američki delegati na stockholmskoj konferenciji. Kh. Stockliolni, 21. juna. „S10 c k b o 1 m T e 1 c g r a m n? 1 , organ sporazumnili sila, pokušava u jcdnom ivasliiugtonskom brzojavu, američkim delegatima osporiti svako pravo i značenje. Nasuprot tome konsta'ira iiolandsko-skandinavski odbor, da svi ddegati posjeduju pravova iano ispogiav’j 'nc vjeroilajniee..

Grčka tragedija. Trke u Tesaliji. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Lugano, 21. juiia. „ldca Nazionale" dcnosi vijest, da su francuske čete preuliitrile talijanske i posjele Prevezu. Ovaj postupak Francuiske — ako< bi se viiest obis-tinila — smatraće se, da je vrlo malo vodio obzira prenra Italiji, koja jedina ima prava na jadransku obalu. Po sebi je apsurdno već i to, što Francuska drži u svojitn rukama sva jouska ostrva, Budući obiik vladavine u GrČkoj. (Natočiti brzojav „Beogiadskih Novi a“) Haag, 21. juna, U donjem je donni zaiitjevao Renold M a h e i 11 objašnjenje o budućoj vladavinskoj reformi u Grčkoj. On je iskazao mišljenje, da bi Grci, kao što su g. 1863. promijenili dinastiju, mogli sada đonijeti sličnu odluku i ustanoviri repubiikuMinisiar je izjavio, da Danska sa Eugleskom i Francuskom zajednički janiči za sporazum od god. 1832., kojim" je uspostavljena monarhija, pa je prema tonie promjeua be'z pristanka Danske nemoguća. Osim toga bi bilo vrlo teško, da se sad u Grčkoj izvrši glasanje. Bolje je. da se sva slična pitanja odlože do zakijučenja mira. Engleske prijetnje protivu novog grčkog kralja. (Naročili brzojav „Beogradskih Noviaa') Haag, 21. juna. ,,D a i 1 y M a i 1“ napada englesku cenzuru, što je proklamaciju grčkog kralja Aleksandra pustila tek poslije šest dana. List ističe namjere novog kralja, da produži politiku svoga oca, pa mu prijeti, da on, ako to- učini, neće dugo ostati na prijestolju, jer je Konsiantinova politika, kojom je iznevje* rio Srbiju, s Njenučkom spletkario i pogazio grčki ustav, dovela do ovcg

22. juna 1917.

poznatog završetka. Samo ako Alcksandar odmah prekine s dosadanjom polltikom i sve, Sto Je njegov predliodnik poČInio, opozove, može mn prijesto blti osiguran. Spora/immo sile ne žcle republiku u GrČkoj, nego iioće samo politlku, u kojoi bl volja većine grčkog naroda dobiia svoga izraza; ali naklonosti prcma Njemačkoj i opasnostl, da balkanska voj-ska sporazumnih sila može blti s ledja- napadmita, mora jeđanput za svagda nestati. Spisak prognanika. Kb. Atcna, 2T. juna'. Havasova vijest, — Ministarstvo unulrašnjih poslova objavilo je 18. t. m. spasak lica, koja su izgnaua iz Grčke. U spisku ima 30 imena, medju njima Gunaris, Streit, Markutis, Dusira’iis. Oni izgnanici, koji žive u ALeni, dobili su dva dana vrcmcua da se spreme za put, a oni iz unutrašnjosti zemlje 8 dana. Medju 103 pod nadzor stavljenib lica nalaze se Grabumis, Skoludis, Lambros, načelnik glavnog stožcra, nmogi časnici složera. Svi oni moraju iz Atene otići u mjes'a odaklc im je nemoguće pobjpći, Napad kralja Konstantina. Istraga povodom demonstracije. Kb. Lugano, 21. juna. U produženoj istrazi zbog jučerašnjeg dogadjaja ispitano je danas 20 ošoba. Švajcarsko političko odjelenje zatražilo je od političkog ureda u Luganu brzojavni izvještaj, koji je danas otpravijen. Kraij i praitnja izjavili sn namjeni, da sutra otputuju za ThunJoš jedan zimski rat? Pripremanje za zimski rat u Italljl. (Naročili brzojav „Beogradskih No.iua') Zuricb, 21. juna. Kako milanski iistovi javljaju, talijanslca je vlada tražila od koniore ratne kredite za zimu 1917./18-

Đogadjaji u Kitaju. Japanska i američka eskadra u Kitaju. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Ženeva, 21. juna. ,,S u n“ javlja ?z Pekinga: U pristanište Šangaja je uplovio veliki broj japanskih ratnili brodova. Očekuie se i jedna američka eskadra. Pobunjeni guverneri traže neutralnost Kitaja. Japansko'američki antagonizam. (Narociti brzojav „Ueogradskib Novina”) Haag, 21- juna. Wasliingtonski dopisnik „Nieuvvsbureau“-a saznaje: Japan je odbio molbu Amerike, da se pridruži državama, koje Kitaj potpomažu u dariašnjoj unutarnjoj krizi.

Belgijska misija kod Wilsona. Kb. Washington, 21. juna. Reuter javlja; Juče ie pratio Lansing belgijsku misiju u Bijelu kuću, gdje je njezin vcdja predao Wilsonu lično pismo kralja Alberta i izjavio blagodarnost za ukazanu pomoć Sjedinjenih Država. U svoane odgovoru rekao je Wilson: Djelo, u kome učestvuju Amerikanci, donijelo je njima kao i stanovništvu Belgije dobro. Amerikanski narod bio je sposoban da razumije ponos

nama ni jednoga, koji ne bi danas $ dobrodošlicom prihvatio priliku, (*a vam izrazi naše srdačno saučešće i naše prijateljstvo kao i svečanu odlučtiost. da Belgija na dan neizostavne pobjede dobije mir, zaslužan naroda, koji sami sebe poštuju i koje drugi poštuju.

Najnovije brzojavne vijesti. Jedno englesko priznanje. (Naročiti brzojav „BeograJskih Novina") Miinciien, 21. juna. U ,,Sunday Pictorial“ potvrdjuje engleski ministar C h u rc li i 11, da je rat buknu.o samo zbog Eisas-I-otaringije. Taj pravi povod ciJelome ratu Engieska inora priznati, jer ne može prije ustuknuti, dok se Francuskoj ne povrati Elsas-Lotaringija 1 dok se Belgija u punom obimu ponovo ne uspostavi. U istom vremenu on priznaje, da je ofenziva, koju je s pouzdanjem Nivelle otpočeo', razočarenje, jer Francuska je u zarobijenim i invalidima izgubila ogroman broj, a na američku pomoć se ne može računati prije ijeta 1918. Dogadjaji u Španiji. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novma") Kopenliagen, 21. juna. U Engleskoj izgleda,^ da su zabrinuli zbog dogadjaja u Španiji, jer se skoro ništa ne zna šta se trenutno dogadja u Španiji. Svi se listovi žale, da ne mogu da dobiju brzojavne veze i vijesti. Pitan je o tome i španski poslanik, ali je on izjavio, da brzojavne veze sa Španijoin postoje. ,,Daily Express“, jedini londonski list donosi vijesti iz Madrida, koje su i samom londonskom poslaniku nepoznate. Taj list, koji ne uživa osobito povjerenje, izjavljuje, da je trenutno stanje takvo, da su moguće samo dvije odiuke: r e p u b 1 i k a ili m o n a r h i j a, i da karlisitička grupa traži naslon na Njemačku, jer otuda očekuju uspostavljanje neograničene monarhije, dok se demokrate nadaju, da bi naslon na četvorni sporazum doveo republiku. Tome se dvoboju još priđružuje vojnička nesloga i opasno privredno stanje, u kome se zemlja nalazi, jer je zbog plovidbene teškoće ukočena svaka spoijna trgoviiia. Romanenes je otstupio što nije bio u stanju da te teškoće otkjoni. Veliko je pitanje, da 'li će Dato biti srećniji. Patriotično držanje švajcarskih socijalista. Kb. Bern, 21. juna. Devet socij'alfstičkih narodnili vijećnika objavili su u štampi ovu izjavu: Stranačko vijeće u Bernu, koje se održalo 10. juna 1917., hoće da nam stavi u dužnost, da zemaljsku odbranu prineipijelno zabacimo i otklonimo sve vojne kredite. Mi jesmo i ostajemo socijalni demokrate, isto tako jesmo i ostajemo socijaliste. No da mi preuzmemo jeđnu obavezu, koja se protivi našem socijalističkom uvjerenju, to odlućno odbijamo. Isključenje neprijateljskih stranaca Iz britanskih vjteških redova. Kb- London, 21. juna. Bonar L a w izjavio je u donjem domu, da je naredjeno, da u buduće ni jedan neprijatdjski stranac ne smije biti član kakvog bri'tanskog viteškog reda. Poginuo američki letač.

Kb. Bem, 21, juna. i nepromiienijivu hrabrost belgijskog Prema paaiskom izdanju „New-York naroda i njegovog kralja. Nema medju 1 Herald“-a, vodj prvog letačkog odjele-

god evropskom jeziku, a lu pogodnost ne može iia doliijc ni jedan a itor n. pr, u našoj akadcmiji, koja jedino dopušta da sc u stranom jcziku prikaže samo sadržaj radnje. Naš „Glasnik“ uvadj.i iirvatske prirodosiovce u koio kuituiniii na roila, po lim prirodoslovcima možo kuiLirna Evropa da sa/:ui i za našu naciju, jer nas „Glrsnik" pred siraucima prcdKtavlja kao članove znanstvenoga rada. Švako, koji irna u sebi iole naiodnoga ponosa mora r.aslojati, da se za njega znade. Tako rade narođi malo veći od nas, tako radi golemi ruski liarod, a zar nii malcna šačica, da se zavučemo u kut i čekamo, dok će neko drugi đa ua-i pokaže, da nas pođigne. \e, i mi trcbamo, đa raštrimo laktove, pa da pe proguramo, da so pokažemo, da viknemo tu smo! Tu smo, dionici smo kulturnoga rada, požtujte nas, a ne prezirito! Naši prirodoslovđ no boje se evropskoga mezeva, stupaju sa svojiin radovima p ed javni forum i (bridite uvjercni, na’a'.e priznanja. Da nas vani naiični sv'jet poznajo, ne mala je zaduga i smšega „Glasnika“. To je onaj morahii uspjch, a materijalni? I taj jo velik. Otkako u „Glasniku" izlazc stuilije plsane stranim jezicima, od onda mi gtojimo u vezi s mnogim akademijama, s mnogim prirođoslovnim društvima čitavc Evrope i Amerike, pa dapače i Indije. U čemu je ta veza? U zamjeni uašeg ,,G!a3iiika“ za uaučne edicije spomenutih instltucija. A to znači, da mi godiinice sakupljamo veliku Haučnu biblioteku, za koju ne trošimo ni filira. To je jedan kapital, što ga naše drufetvo odbacuje zemlji. Ta bez va'.jane bibliotekc jednako je kao bez va'jaoih' zavoda; biblioteka jednako utječe na razvoj nauke baš kao i sami zavođi sa Bvojim 8pravama, pa bez valjane biblio

teke ne da se ni zamislrti naučni rad. U tom je elo važnost našega naučnog časopisa i u tn bi se čiujetiicu moraii da zamisle naši mogućnici, jer potpomagajući hn r . prir, društvo potpomažu hrvatsku nauku. Nepitajte, što dobivate od drušfva za ono ne"koliko krnna Članarine, već koiiko ste pomoglf razvoju prlrodnili nauka kod nas. Danas se tako pitaju svi kulturni narodi, oni žrtvuju ne stotiue nego miiijuue za te nauke, ali pa ćete vidjeti, da su baš prirodno nauke dubite sc samo u ovo današnje hrvanje, ta. žrtva donosi i obilata ploda. Ta zadubiie se samo u ovo današnje hrvanje, pa ćete viđjeti, da su baš prb’odno nauke one, koje ne dadu da se slomi narodna euergija, koje zaprječuju, da se sakuju okovi ropstva. Sloboda naroda vezana je uz uspjeh lih naukal, i pred njima treba da se poklonimo. U najtežim vrememma za ckao nas je naš rad. Skupoća na. svim stranama, pa i tiskarsko potrcpštine nisu mogle đa se zaštRe pred tom tako teškom nevoljom. Sknpoća papira velika je. Pa ipak mi nadvladavamo bar za sada sve te neprilike. Naglašujemo, da je u ona blažena vremena prije rata izlazila „Priroda“ u osanr tiskanib araka, a danas izlazi u šesnaest tiskanib araka; osim toga dobiva svaki pretplatnik „Prirode“ po jedan svezak „Populame Bihlioteke“ i to uz cijenu, koju nisnro povisili, nego smo je ostavili, kakova je bila prije rata, dok je ,,Prirođa“ bila za polov.cu manja i bez priioga „Populame Biblioleke“. Jednako je i članarina ostala ista, kakova je bila kađ su člauovi dobivali samo ,,Glasnik“, dok danas dobivaju sve društvene edicije, a tih njje baš malo. U ovoj skupoći pritekli su nam u pomoć neki naši novčani zavodi, pa nani je Rna

Hrvalska Štedionica doznačila u svibe izdavanja nasib publikacija 500 K; jeđnako toliku svotu u istu svrhu doznačila je i Hipotekai-na banka, pa visoka zem. vlada, koja inače redovito povrh' toga subvencionira društvo sa 1000 K u svrhu izdavanja „Giasnika" i sa 500 K za izdržavanjc zvjezđamice. Novčani se promet u prostoj godini poU’ostručio. Dok je od godine 1911. 'do T915. dmštvo kolebalo izmedju suficita i đeficita, to je u godini 1916. postignut, suficit od 4400 K 33 fiiira, a treba toine još napomenuti, da se u toj svoti nd nalazi zalilia prvoga sveska „Popularne Bibliotekc“, koja rcprezentira vrijednost od barem 2000 K, a troškovi su te publikacije iskazani kao gubitak u go dini 1916. Iz dosađašnjega izvještaja ističe se društveni rad ponajviše oko društveniir edicija. No nama je da vas izvijestimo i o još nekim pojedinostinm. Kad smo dobili dozvolu za iztiavanje dništvenib pubiikacija, jedva đa se počeo prihvačati posla, eto rnu poziva, da stupi u vojsku. Tako je opet bio predsjednik prisiljeu, da se prihvati redakcije i „Glasnika“ i „Prirode“. Kad so prof. Buka nović kasnije povratio, da djeluje kao nastavnik u srednjoj školi i u sveučilištu, preuzeo je opet redakciju „Glasnika“, a redakciju ,,Prirode“ zadržao je predsjednik. Redakcionalni poslovi nisu baš iiajteži, pa makar se oiri ticaii i populamoga časopisa, ali ima nešto dmgo, što jedino može da podigne za nimanje za list To je onaj neki uži doticaj izmedju pretplatnika, čitača » samog ureduika Taj uži đotieaj valjalo je svakako ostvariti, pa je urodništvo odlučilo stupiti u najkrtenzivniji pismeni saobraćaj ga svakim svojim pretplat-

nikom, saznati od njega mišijenje i fežnje u stvari populamo prirodoslovnih članaka. Bazvila se možemo reći golema korespondencija, koja je ne sanro budila iuteres za prirođne nauke, nego koja je i u nacioiialnom pogledu išla stanovitim smj'erom: pobuditi u najširim slojevima našega naroda osjećaj, da je Zagreb središte kultumoga života hrvalskoga naroda, pa bio (aj narod neznam kako f kojim granieama medju sohom ođijeljen. I taj naš nazor naišao je na tako silno razumijevanje, da smo mi danomice dobivali l još danas dobivamo takovrh glasova, koji nas samo jačaju u našem radu oko pridizanja kulturne svijesti našeg naroda. Naš je rad unio neki novi život u sređnje školfe i mi možemo otvoreno reći, da je ,,Priroda“ sbližila djaka i profesora, da je đjaka pritegla ka knjizi i upntila ga da promatra prirođne pojave dubljim okom. Ali moramo naglasiti, da su i profesori' prirodoslovlja učinili sa svoje strane sve, što je bilo u njihovoj vlasti, pa baš njima imamo zahvalitr, da se danas preko dvije hiljade srednjoškolske oinladine okupilo oko naše „Prirode“. Od kojega je to zamašaja po daljnji kultumi razvoj naroda, nije potrebno naglašavali. Mi možemo b:ti ponosni na našu om'adinu, ali i na naše profesore. Na kraju izvještaja spombije predsjednik smrt jednog od osnivača društva prof. Antu Korlevića, pa pošlo je skupština sa oiiobiavanjom primila ovaj izvještaj do znanja, prelazi se na drugu tačku dnevnog reda, — biagajnički izvješlaj.

nja Sjevemih Država, Noodworlb, grušio ge prošlog petka zajedno sa osmatracem i na mjestu je ostao mrtav. Poginuo letač Olivi. (NaroČiti brzojav „Beogradsbih' Novina’’)' Lugano, 21'. juna. „Secolo“ doznaje: Talijanski letočki časnik Olivi, koji je učestv^vao u mnogim uspješnim letenjima, srušio se jnče na fronla Soče i ostao je na mjeslu mrtav.

Pažnja našim čitaocima. Iz Ženeve žale nam se naši prefr platnici 'i čitaoci, da rnnoge ličnosti iz Srbije, obraćajući se oglasima sa raznim molbama, i ako opšimo, zaboravljaju redovito najpotrebnije pođatke. Za'o se skreće pažnja svakome, da izostavlja sre izliŠno, a redovno da označuje, i to: 1. Oni koji raspituju o Iicima, da uvijek jasno i čitljivo označuju adrese kako svoje tako i onih za koje žele đobTti odgovora, svakad odvojeno za svako pojedino lice. 2. Oni, koji polražuju ma šta dru« go, da pored tačne alrese jasno označe, šta i na kom osnovu to traže. Šla je ko po zvanju iii zanimanju. Naročito žene ili djeca, da označe pored imena još i zvanjeili zanimanjemuževa i 1 • očevai gdje su sada, ako su u životu. 3. Oni koji su do sada ma šta priniiii i ma od koga, nije potrebno da ponavIjaju, osim promjene odrese. 4. U jednom ogiasu ne Ireba mij’ ša I više lica ili i drugib pitanja. Bez ovakog reda čitaocima jeu Ženevi nemoguće preduzi« mati ma šta, po nejasuim molb am a. 3ovan Premović.

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. Danas je petak 22. juna; po starom 9. juna. Riraokatolid: Paulin B.: pravoslavni: Cirilo, patr. ateksandr. — Sunce se radja u 4 02, a zalazi u 7’59 (po starom vremcnu). Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 s»ti poslije podnc prcdstava za gradjanstvo.— C. i kr. gradjanski klno (Paris): U 6 sati pos’lje podne predstava za gradjanstvo. Botanička baSta. Otvoreua utorkom čctvrtkom, nedjeljama I praznlclma. Ladja izmedju Zemuna i Beograda kreće iz Beograda za Zcmun od 6 sati u jutro dO' 9 sati naveče svakoga sata o s i m u 1 sat posllje podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 5’30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata osim u 12-30 poslije podne. Casnička i člnovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. I k. vojnički dom: Citaonic*, soba za pisanje I Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi:Prfvrcmeno otvoreno samo odjelenje za časnike. Do 11 sati prije podne mogu se kupati samo gospodje; posllje ioga vremena gospoda. „Grand Hoter : Dnevno koncerat Pckielak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnlci „BrSnn*: od 9-30—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Darovl za slljepe vojnike. C. i k. ured za kontrolu putnica u J a g o d i n i poslao nam je kao dar z» slijepe vojnike iznos od K 50— kao dar zemijorađnika Smiljka Vidakovića iz Dublja. Dalje nam je u istu svrhu poslao c. i k. ured za izdavanje putnica 50 kruna kao dar jednog dobrotvora. koji ne će da mu se zna za ime. 7a spomen na svoga brata — za beogradsku sirotjnju. Gospodja Mica dr. Deinostena N ik o 1 a j e v i ć a, poslala je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 160 kruna, kao svoj prdog za beogradsku sirotinju, a za uspomenu i za pokoj duše njenog milog i nezaboravljenog bratića Voje S. Hadžića. Baždarsfci ured. U skoro će se za cjelokupni opseg austro-ugarske vojne uprave u Srbiji ustanovfti u Beogradu baždarski u r e d, koji će već 1. jula o. g. otpočeti svoiu djelatnost- Baždarenje će se redovno vršiti kako u sjedištu ureda, tako i periodično po određjenom progratnu od strane pirtujućeg činovnika u baždar9kim središtima đotičnih okruga, a u izuzetnim slučajevima po potrebi i na licu mjesta. Red vožnje ,,U-voz»“ Beograd- Dres* den. Red vožnje ,,U-voza“ BeogradDresden i obratno (njemačkog voza za vojnike, koji putuju na odsustvo) promijenien je od 1. o. mj. ovako: Odlazak iz Beograda 5.25 izjutra, Zemuna 6.28. Novog Sada 8.17 prije podue, Subotice 10.30, Budimpešte (Kelcti) 3.05 poslije podne, Komorana 5.39, Gvora 6.30 u veče, Brucka 8.15, BeČa 9-59. — Odlazak iz Beča za Beograd u 5.40 izjutra. iz Brucka 7.30, Gydra 9.15 prije podne. Komorna 10-07. dolazak u Budimpeštu