Београдске новине

Broj 169. (Keleti) 12.40 poslije podne, polazak 1.25, Subotice 5.41, Novog Sada 8.01 u veče. dolazak u Zemun u 9.53, poljzak ii 10.38, dolazak u Beograd u 10.53 u veče. Početak Heta. Danas, 22. juna u 1 sat u jutro kako znaju dobri djaci — time što je sunce zašlo u obim ,,raka“, pa je tako obrazovalo svoj najveći sjeverni ugao prema ekvatorovoj ravnini, nasttalo je Ijeto. Danas je na sjevernoj hemisferi zemljinoj najduži dan, a najkraća noć. U Beogradu dan traje 15 sati 34 minuta, a noć 8 sati 26 minuta. Od sutra dani opet postaju kraći, a noći opet duže- Et interae fugit, fugit irreparabile tempus! . . . što no reče božanstveui Ovidije. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. Simona K o n f o r t i, na d a n 9. j u 1 a 1917. god. u njegovom sfanu u ulici Kolarčevoj broj 9. Prodaja će početi tačno u 9 sati priie podne. Pozivaju se kupci, dn na ovu pro'daju dodjn. Izbaclvanje smjetlišta. Sve se češće dešava, da ukućani kao i satpi vlasnici stanova, pogrješno shvaćaju značaj smjetiišta, te prilikom izbacivanja smjetlišta utrpavaju zemlju, ruševine, trave i drugo u sanduke za smjetlište, tražeći s pravom, da im se sve ’.o iznese i to što češće i brže. U interesu što bržeg čišćenja varoši i održavanja čistote u privatnim dojuovima, a s obzirom na oskudicu u pre,vo/nitn srcdstvima, kao i sa higijenskog gledišta, skreće se pažnja gradjanstvu: da se za izbacivanje ruševina, trave, zemlje, prašine, kao i štalskog djubreta, moraju gradjani sami pobrinuti, a da opštinska kola imaju isključivo samo pravo smjetlište — diubre iz domova iznositi; na šfta se gradjan'stvu i skreće pažnja. Nadjeno. 20. o. mj. poslije podne nadjen je na putu za Rakovicu pa'*ct kancelarijskog pribora u približnoj težini od nekih 7 kilograma. Paket je predat ćkružnom zapovjedništvu za grad Beograd, gdje ga sopstvenik može podići. lzgubljeno. Gospodja Katarina F a b o k, rodjena 1848. u Palanci, sa stanom u Becgradu, Veliki Stepeni br. 1, izgubila je 12. juna o. g. svoju putnu ispravu (pasoš) za Be.ograd, izdatu joj od novosadskog magistrata prije nekih osam godina. — Gcspodia Gusti pl- M a u t hn e r, kapetanica, sa stanom u ttlici Gospođ-ar Jovanovoj, izgtibiJa je 20. o. mj. na putu od svoga stana do parobrodarske stanice svoje putne isprave, važeće za tekuću godinu, a izdate joj od strane kr. ug. državne željezničke direkcije. Izvještaj prijavnog ureda. 20- juna; prijavljeno 124, odjavljeno 29, seoba 32; u hotelima prijavljeno 121, odjavljeno 132, ostalo u hotelima prijavljenih 399 stranaca. Narodna privreda. Zemlja i klima u Staroj Srbiji i Maćedoniji. S t a r a S rbi j a i M a ć e d o n i j a obuhvataju one oblasti, kojo je Srbija poslije balkanskih ratova dobila bukareštanskiin miroin, a danas su većim dijelotn zaposjednute od bugarske vojske i jedino ©naj dio, koji je poznat pod imenom novopazarskoga sandžaia, stoji pod npravom austro-ugarskili vlasti. Radi kratkoće vreinena izmedju balkanskih ratova i ovoga svjetskoga rata, nije javnost — u prvom redu na cijelotn slovcnskom jugu — imala prilike, da se u bilo kojoj formi upozna sa ovim krajevima, osobito u pogleđu žetnlje i k 1 i ni e. Sve ostalo može da buđe prcdTmtotn rasprava i istraživanja, kada prodje ova ralna oltija. Radi bolje preglednosti podrjelićemo ovc krajeve u nekoliko tipj&iih oblasti i to ovitn redom: 1. Skopska oblasl. Skopsku oblast sas'avijaju južna pcKlgorina Skopske Cme Gore, koja se pruža sjeverno od Skoplja, i Skopsko Polje, ili Skopska Ravniea, koja se, kao proslrana, mjestimično Larovita ravan, pruža na jugoistok, s lijeve i s 'desne etrano rijehe Varđara. Ova je ob’ad ogra djena: sa sjeveia Skopskom Crnom Gorom; sa sjevero-zapada ogranciina Sar Planine; sa zapada planinom Žedenoin; Ba jugozapada Suhom Gorom; sa juga .Vodnjanskom Planinom; i sa jugolstoka Ovćim Poijcm. Cijela oblast ima oblik k'otline, koja je nekad bila jezeto. Kroz pobrojane planiue usječene su mnoge klisuro, kroz koje se probijaju rijeke, koje teku kroz ovu obiast. Tako se kroz klisuru Derven probija Vardar iz Tetovske kotline; klisurom Treskotn otiču rijekc iz Poreča; KaČaničkom klisurom protiče Lepeuac; Taorskom teče Vardar prema Velesu; i najzad, dolazi' klisura Pčinje, u donjom loku isloimene rijeko, iznad sela Ka’lanova. Sve su ove klisnrc komunikativnc, a kioz Kačaničku i 1 aorsku prolaze i željczničke pruge. Prcma sjeveru, skopska se kotlina l/diže na cmogorsku kosu Kolnik, pa prelaz.i na zaravanj Dugo Nji've i orialle u razvodjo moravsko vardarsko. Na

Petek' lstoku penje se u zaravanj Ovčeg Polja. U prvom pravcu vodi put za Srbiju; U drugoni, za Krivu ] 5 a!anku. No osim pobrojanih, skopska ob’ast imia i drugih veza sa oblastima Stare Srbije i Maćedonije, naročito preko Ovčeg Polja, o čemu će biti niže govora. Da predjcmo na sasttivuc dijelove skopske oblasti: a) Skopska Crna Gora. Od važnoslije jedino južni dio ove planine, koja se ju-uža kao pitoma podgorina iznad ’SkojiIja. Po geološkom sastavu, zemljište je saslavljeno iz trošnog pješčara sa slojevima krečnjaka, lajpora i pjeskovite gline. Ovako se zemljište pojavljuje j u samom Skoplju. Idući uz rječicu Soravu, javljaju se čilava brda, sastavljena iz žućkastoga lapora i debelog sloja žućkaste pjeskovite gline. Na ovukvom je zemljištu i brežuljak Gazibaba, na kome je tursko groblje. Kroz Skopsku Crnu Goru proliču mnoge rječice, medju kojima su tri najvažnije: Kriva Reka i Serava, koje utiču u Varđar i BuljuČanska Reka, koja sc gubi u Skopskom Blatu. Dolinc ovili rijeka vrlo su plođne i mahom pod žitima, makoin, lanom i konopljem. Po stranama i uzvišenjima, zemljište je pođ vino građirna, duvanom i voćnjacima. U dolini Krive Reke leži selo Banjane. U okolini ovog sela, kao i sušjednog sela Cučera, gaji se u velikim razmjerama duvan, a veliki je proslor i pod vinogradima i voćnjavima. Davan banjanski naročito je poznat sa svog finog mir-isa i na velikom je giasti u Staroj Srbiji i Maćedoniji. Proizvodnjom duvana La.i se najveći dio stanovništva ovog kraja. lznad sela Banjana, uz Kiivu Reku, vide se muogi jazovi sa vođenicama, a afeipod stda nalaze se mnogc vode za razvođjenje i zalivanje njiva, livada i pašnjaka. U blizini sela Banjana nalazi se i izvor tople vode. Sto se tiče opšteg zanimauja stanovništva Skopskc Cme Gore, niože se uzeti, da se bavi u posljednje vrijeme yiše zemljoradnjom no stočarstvom, ma da, , r po položaju i kakvoći zenilje, ka> i po pričanju mješlana, ima vjerovatnoće, da je stočarstvo ranije bilo u jačoj mjeri zastupljeno. Opadanje stočarstva iš!o je uporcdo sa prodiranjem Arnauta u ove krajeve. Od usjevnih biljaka gaje se poglavifco mak i duvan, pa za njima dolaze žitne biljke, zafim lan i konoplja. Međju žitnim biljkarna kukuruz zauzima prvo nijcsto. Znatan dio stanovništva bavi se vinogradarstvom i voćarstvom, naročito po stranama i uzvišicama rječnih doiina. Kuće, u kojima živi stanovništvo ovoga kraja, dvojake su : prizemnoi j'ednospratne. I jedna i druge sagradjene su tnahom od neotesanog kamena i!i ćerpiča,* sa krovom većim dijelom od s'ame. * Ne petone ciglje. Rijetko da je koja kuća ©krečena, a svaka, je (naročilo muslimanska) ogradjena visokim zitlom od ćeipiča ’ili kamena (naslaganog bez maltera). Uz svaku je kuću dvorište, u kome se ređovno nalaze baštice sa cvijećem i voćkama. Prizemne kuće imaju pet dijelova. To su kuea ili izba, koja služi za stanovanje; košara, koja služi za čuvanje odijela, rublja i namješlaja, a kad je potreba u košai'i se i spava; ambar, koji služi za smještanje i čuvanje h?a .e; koš sa vajatom, u kome se smješta i kortiiša kukuraz; i koćina, u koju se zalva aju svinje. Jednospratne kuće imaju čctiri dije a: izbu, kuću, čarđak i odaju. Izba je prizemni dio i u lijoj se čuvaju kovčezi sa odijelom, razno stvari i aJati. Kad-kad je izba pregradjena i' u jednom đijelu zimuje stoka. Kuća i Čarđak su na gornjem spratu i služe za stauovanje. 0daja je jedan dio čardaka, koji služi za razne ostave. Oko kuće porecljaii su: ambar, koš i kočina, kao i kod prizentnih kuća. Svaka vrsta spomenutih kuća ima u polju: pojatu, kućaricu, largač, slon, slončić i bočilo. Pojate su zgrađe u kojima se stok’a muze. Uz pojafc su ’čobanski stanoivi, zvan’i kućarice. Argači su zgrade od popleta, u kojima stoka leti nočiva. Slouovisunasloni zasklanjanje sloke za vrijemc nepogoda, a slončići su ina iji nasloni koji služe istom cilju za čobaue. Bočila su zgrade za sinješlaj stokc i stanovanje čobana po planinama. Na bočillma se pravi sir i bueka maslo. Vrijedno je još spomenuli, da u Skopskoj Cmoj Gori ima nmogo manaslira i crkava i dragih tragova stare slovenske kulture. ))) Skopsko polje ili’ skopska raviuca. Skopsko polje može se podijel.ti na dvađijela: sjevero-zapadni, koji je ocjeđniji i praža se dolinotn rijeke Vardata, Lepenca i Treske i zove se skopsko medjuvodje; i jugo-istočni, veći vlažniji, koji se pfruža s obje strane rijeke Vardara i zove se skopsko blato. Zemljište skop skog medjuvodja saslavljeno je iz nanosa trijn spomenulih rijeka, u kojin a je tinja duboka po nekoliko meta a. iNjtve, livade i pašnjaći u ovom dijelu skopskog polja navodnjavaju se vodama spomenutih rijoka. _ Isto su tako ove rijcke razvedene jazovima i pokreću mnoge vodenice. U skopskom mcdjtivodju, pored žila i maka, gaji se mnogo povrća, naroćito luk. Skopsko se medjuvodje smatra La > nnjplodniji d;o u cijeloj skopškoj oblasti. ^tkopsko blalo dntgi je saslavrii dlo skopskog polja. Ono je vlažnijc od skopskog medjuvodja i zbogmnogih ba a, koje postaju razlivanjetn rijeka, koje se staču sa sjevero-isfoka, a lie dopit u do Vardara, đobilo je ime skopsko b!a’o, Razlikuju se đvn 8kopska BlaLt:

BEOGRADSKE N OClNE Gomjc ili Karačitnsko, i Donje ili Ibrabimovo Blato, poznato još pod imenom Katlanovsko Jczero. Gomje i!i Karačimsko Blato postajo od rijeka i rječica, koje se slivaju sa sjeveroistoka i jednom širokom uđolinom staču se u Katlanovsko Jezero. Katlanovsko Jezero leži na najjužnijem dijelu Skopskog Polja i zahvata prostor oko 4 knr. Jczcro je obraslo po ivicama rogozom i trskom, koja so na ne kim mjestima pruža čak do sredlne jeze ra. Kad voda trgne, što bi\-a preko Ijeta, pojave se bujne livade i' paše. Pored toga, stanoviiištvo ovoga kraja ihaa prihoda ođ rogoza 'i trske, a ima ne?to prihoda i od ribolova. Osim pritoka, koje Kat’ansko Jezero dobija sa sjeverne straue, glavnu kolicinu vode dobija iz Varđa a, poglavilo s proljeća i jeseni. Sa Vardarom Komurucira Jezero tzv. Mrkvičko Korito. Oticahjem Vardaia u jezero otklanja se uspona pri njegovom ulazu u Taorsku Klisura. Na ovaj način Katlansko Jezero služi kao regulalomi rezervoir \ a r dara. U okolini Kallanovskog Jezera pojavljuju se s proljeća Larašline, koje preko ljeta isparavaju, zbog čega okolno stanovništvo mnogo pati od barske groznice. Najugoistolcotl Kat auovskog Jezeia, na desnoj obali rijeke Pčimje, nalazi se Banja Katlanovo, u kojoj su izvori sa toplom vodom. Kod Katianovske Lanje presfaje skopska obiast i počinje Ovče Polje. Prema gornjim osobinama, Skop-ko je blato srednje plodnosti i mahom je za ispašu. Ocjednije je i bolje zemljište idttći od Kallanovskog Jeze.ta u pritvcu ka Skop lju, koje se pruža i s jedue i s đruge • strane puta Skoplje—Veles, na lijevoj obali Varđara. Zemljište je ovdje laka pjeskovila ilovača i najvećitu je dijelom pod makom, žitima i duvanom. _ Naselja su mahom ovdje čifluci, kojih ima dvije vrste. Kod jednih je bogovska kula (kuća) u srcdini čiflika, a oko njc su čifčijske kuće. Kod drugih su begovske kuće dalje od čiflika. Ovakav je spomenuti čiflik u selu Bardovcu, koji se nalazi u blizini Skoplja. Ciflik je svojina Agin Paše. Rauije je čiflik jmao pod sobom (ri sela: \ uči Do, Bardovcc i Novo Selo. U posljeduje vtij'eme spao je samo na dva: Bardovce i Novo Sc!o. G €ardovcu je centar. Tu su podignute begovske i čifčijske kuće. ’Na čifliku je ranije radilo pieko stotina čifčijskih porodica, a danas ih jedva pedeset. Imanje čifčijsko iznosilo je nekada nekoliko hiljada hektara, a safla cio čiflik, po kazivauju čifčija, jedva d^Jzptosi više od biljadu i pel stotina hekiata; Na čifliku se danas proizvodj poglavito kukuraz, p.šenica i mak. L sastav skopske oblasti dolaze još j dolina IMarkove Reke i uzvišica s desne strone Varđara, ispođ VodujaHske planine, zvane Keršijak. Dolinom Markove R< ke pružaju se Donja, Gornja i Torbeška sela. Donja sela nalaze se u donjem, Gornja u srednjem i Torbeška u gornjem toku rijeke. Njihovo je glavho'zanima'tje gajeuje žitnih biljaka i maka, a po šh'anama 7ioline, slanovništvo se bavi viuogiadarstvom, voćarstvom i proizvodnjom duvana. Najbolji vinogradi nalaze se po stranama donjeg Loka Markove Reke, a ovdje uspjeva i najbolji đuvan, koji po kvalitetu ne ustupa banjanskom. Na uzvišici Kai’šijaku, najvećr je prostor pod vinogradima, od kojih su najbolji i najčuveriiji vkogTadi u selu "Nerezi. KJima je u cijeloj skopskoj oblašti zuatno blaža nego u starim. granicama Srbije. Ovdje se osjeća uticaj medjteranske klime. Pada u oči, da vege'tac ja u skopskoj kollini počinje mnogo ranije nego u vranjskoj, ma da vranjska kotlina, 'i oo položaju i po geološkom sastavu, jma sličnosti sa skopljanskom. Tako, dok je u vranjskoj okolini zemlja još pod snijegom, a vegetaci.’a tek na pomolu, dotle je skopsko polje sve u zelenilu. š'to se’ide dalje na jugoistok, duž Vardara, vegetacija je još naprednija, a od Denrir-Kapije osjeća se pravi ulicaj mediteranske klime. Preko JjeLa u skopskoj su ravnici kiše rijetke i tada obično vladaju velike žege, a vazđuh je vruć i zagušljiv. Naprotiv, zinia je dosta ošrta, osobito je liladaai sjcventi vjelai - . (Nastaviće sc)Atiaust Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 18 Načehiikovica jc slušala moj uvol vrlo pozorno, čini mi se, da joj inojo rijeći^ uznukaše neko poštovanjc pranta mojoj .osobi, i gospodin načeluik zabezeknu se ponešto na tu žensku oraciju, koja mu, kako se po njegovu licu vidjelo, nije posve jasna bila. „Molim vas, zašto padaju idcali?" zaleti mi se čovjck u riječ primaknuvŠi svoju stolicu opet k meni. „Stanujem zasad u ,,gostioni“. U ,,gostioni“, „krčmi“, kod mesara? Iditc s Bogom! To nije mognće!“ vikttu načelnik skočiv na noge. ,,AI1 čovječe”, ukori ga načelnikovica, „btće moguće, kad gospodjica veli“. „Istina je, vjerujte, gospodine načelniče“. »A zašto nistc ušli u svoj prostrani udobni, posve novo uredjeni stan tt školi“, zapita nte glavar. „Jalševčani čudni su vani svafcovi, pa će si koji taj brusiti jezik, da učiteiiica, miada gospodjiea, imajnćl svoj stan, ide sianovafci u krčmu". Mene je istina nešta žacnulo, pogledah načeinika ispod oka. TaJ čovjck, pottuslib, il jc ortak staroga učitelja pa mi %

________ 22. juna 1917. se r “ira nernilo, fli vrijedna glava općine nezua > Št , a x blva u njcfrov oi općini. To nije r jedak slučaj u našoj blaženoj Hrvatskoj, kako mi Ijudi govore. Odvratiii mu naprosto: čeJničem vll Mora | a sajn ’ Kospodine naf..", ?; ^ tim uze h mu na tanko pripov'ijedati sve prizore u školi i pred stanom gospoduia šiliča. Kušala sam, da mu Z m ođoike a ^ CniJe - nCg ° tebi ’ te neumi rtuh ni odojke, m paučtnu, ni kotac, ni vrlo \ ojbem negiigće školnikovice. Pripovijedanje moje mora da je vrlo živo bilo. Domaću gospodju popadašc neki nemir, čini nii se, da se rumemla od stida, načelnik slusao me je lsprvice kao što čovjek sluša htdjaka kud bunca. No kad opazi moj mm, kad se uvjcri o potankostima, da ćc to isfctna brti skoči i opet sa stolca i uzc Sć'uzto: * P ° S ° bi 1 VrtHi g,avom „i’rista mu muka! Eto! To je livala! io je hvala! fo je ta Šilićka! Prekrstila Je ploha i tuča! Sta svinjac! Rože moj! A u vasem salonu odojci i kokoši! Pa vaše posobije pod sušom u blatu! Ele! Ele! Vrazji ti orguijašu, koji si po milosti avanmranSar 01 " 5 ^’ Kdie U * ° braz! Trista Gospodin načclnik bio bi bez sumnje stpao još večc obiije krpica na giavu uetihudn-og školmka i njegove nečešljane druda mu rt’ie tankoćutna drugarica zivofa ukrotiia bijes, rekavši s nekim ponositim, svečanim glasom: »Eto vidiš! J opet je izašlo na mojc! Ne rekoh h ti sto puta, da tim Ijudiina ne vjerujes, da su to samo zmije, koje u svojtm prsima griješ. Ti držiš svakoga najj !, P , ^ ov J cko m na svijetu, povjeravaš sve takove vrsti Ijudima, a oni te naviaš ostavljaju na cjedilu, da te osramote. Šia bt Ijtidt rekli, da to izidje sve pred svijet na n S iama? o I ^ k0 4 i bi Se 0b,ast oborUa, na Stlića zar? Niposto, na načeinika - na tebe. Sve to uradiše Šilićevi tebi u prkos ztiajttći dobro, da se nećeš daJje brinuti’ , pov j erio bri ž u - Oprostite, gospodjicc okrenu se gospodja meni ,,ne S ranc’ ’f 3 * " ^ bi '° Z,e V0 ’ je s Ila5e ' kak© hiVra P °, Sa .° Zlih ,judi ’ koji bi SV3ako htjcli škoditi mojemu suprugu, bit nL n . aS v - i blI i a ’ da Popravi.mo, što stt drugi LkvhfV' ° V0 r Va , ni blldi ujedno nauka, vaija ' ima 11 j kak ° i,J se euva « Zahvalih načelnllcovioi na prijaznom uvjerenju, rekoh joj, kolika mi je časHio sam našla zaštitu tako odiične gospodje i vtse toga, što se već u ovakovim prilikama govon. Nu moje riječi ne bijaitu puke fraz-c udvornosti, već iskreno rnišljedohH e -i! m Se , Č r da su « načelnikovi dobri, iskreut Ijuđi, premda u svojoj vrsti i po svom zvanju Čudaci, kakovih česio nalazmm u seJu. Prema meiii bar vladald su se vise no prijateljski, njihova kttća nti ie oaza u jalševačkoj pustinji j. V 's\“iSnr ki!- i a ° S ° 1 ’'' 0 na ler je svejednako straga složeuih rtiku koraLSda°fp S č ra ? aCuiUĆi krakove široko, anda je Čizme hho zbaciti s nogu. Vrteči Pn tom ttvijek giavom istiskao je neki cudnovat mtikao gias, kao ranjem međvjeđ, što po svoj prilici ima bifi izljev nravednoga fnjeva, u kojem jc plamtilo njeEovo uvrijedjcno načeiništvo. U jcdanmif SnU M S I 0i , k ^ PrSt 5 kriknu VahTvifo.„Neka! Neka! Pokazaću im što sam i tko sam! Trista , nu nmkai’Mo e ća S Zf[ ed0br0 ’ r Premeko1 0dsad ^ ! cu s,rog ka° profuz, vjere mf hoćn Nek mi škohiik opet dodje po ’vanrednu nagradu, pokazaću m u vrata' A tai 5 llb sI f tki moj biliežnik. koji ima jedno desetak istraga na vratu, ta pijandura taj ini piav! ovdje opoziciju. Neka! Nekai Vidj-ećemo, tko je tu glava tko ie načelnik. Trista mtt - - - al“‘ ©brŽ! kraL naCl - nik m , eni > »nebojte se. Za najb,ce va§ stan priredjen ’ valifp <f 0n,e ’ < w° da načelnikovica, ,,izvolrie se preseliti nama, jer Ijudi će u sav gias vikati na vas da ste sp rta«H 8 »jkS 2 ? ,Seviani m ”° : „Pravo, pravo, draga ženo m 0 ja, barunice moja!“ reče načelnik uzvišentm glasom I dignu svoj kažiprst, si mt misao izvadila iz usta, a ja ću je samo popuniti veleći: Gospodjice, molim vas, da budete odntali danas našom g 0 stinjom Za r n-e, moj a draga barunice vt se slazete sa mnom i cijenim, da bi’ vrneuie bljo ’ da POjJiislimo na okrepu b a . mlohavoga tijela — jer je ovo“ “7 pri tom izvadi svoju slahiu uru „dvanaesta odbila. Moja vrijedna gazdanca, misltrn, nije radi toga u neprilici?" (Nastavićc se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Program nove ugarske vlade. Kb. Budimpešta, 21. juna. Ministar predsiednik grof E s t e rh a z y izjavio je, da opravdanje za opstanak nove vlade leži u izbornoj reformi- Izbomo pravo počinje sa 24. godinotn života, borci na frontu, koji posjeduju vojni krst cara i kralja Karla („Karl Truppcnkreuz“) iniadu pravo glasa bez obzira na starost. Reforma mora uzeti u obzir intereis opsltanka magjarske države. Izborno će pravo biti sveopšte, a gdje inteligencija izbomika dopušta, biče ono i tajno. Vlada prihvaća dalje nagodbu sa Austrijom onako kako ju je utanačila bivša vlada. Riješenje će nove nagodbe biti ipak prepušteno novom saboru. — Zichy će voditi hrvatsko ministarstvo samo privremeno. ZvinKne oblmre. Objava. Na osnovu naredjcnja c. 1 kr. vojn< glavne gubemije u Srbiji odio 13, br. 86411 od 14. juna 1917. naredjuje se: i Prekomjemi Rotrošak vode sa stran«| stanovništva grada Beogradakoji prelđa svaku dozvoljenu mjem — je uzrokonri da vodovod grada Beograda ne ;ip| grad sa vodom dovoljno da opskrb^ i Zbog toga moraju često čitavi dijelovf grada, d’a dnevno nekoliko sati ostanu be/ vode. ^ Jasno jc kolika pogibelj u zdravstvei nom pogledu u ovom vmćem vremen t< može da nastane zbog pomanjkanja vode? Najstrožije je stoga zabranjeno i ka/n niti će se bezobzimo: ; Ko — kako je običajno — po danu i po noći ostavi otvorenu vodovodnu pipu* da na ovaj način rashladi stan, piće itđ2 ? | Polijevanje bašča, koje služe eamo za luksus, kao i svih bašča, koje ne služei isključivo za produkriju životnih potr-b-* ština. Sakupljanje vode u čabrovima, pp* sudama itd. — da se osigura rešerva. . Dužnost je svakoga gradjana, da ovakve i slićne zloupotrebe u svojoj vlastitoj kući spriječi, a ako rasipavanje vode kod drugoga opazi, da to smjesta prijavi redarstvu. Redarstveni i nadzorni organi vodo-t voda uvjeriće se, da li se ovo naredjenje u cijelosti izvršuje. Svako rasipavanje vođe kazm'će sfl’ novčanom kazni do 1000 kruna ili zatvorom do 30 dana. C. i k. okružni zapovjednik. Objava. Naredbom c. i k. vojne glavne gubernije, odjel 8/a br. 10.190 od 26. maja 1917, razriješen je Viktor Reicltl, iz Beograđa, dužnosti nadzornika tvrtke llić i Prekić, u Beogradu, Knez Mihajlova nlica br- 9, na niegovo je mjestoi postavljen Ludu’ig Eichenwald, iz Beograda, Bogojavljenska ulica broj 9. C. i k'. okružno zapovjedništvo Beograd-grad. Objava. Prema §. 1. naredbe vrltovnog vojV nog zapovjednika od 10. aprila 1916./ Zbor. br. 10, stavljena je pod nadzor. tvrtka Radović i Comp., sa sjedištem u Beogradu, Saborna ulica br- 19. — Za: nadzornika je postavljen Ludsvig Eichenwa!d, Bogojavljenska ulica br. 9. Početak situpanja na snagu 11. juni 1917. > C. i k. ckružno zapovjedništvo Beograd-grad. Objava. Prema §. 1. naredbe vrho\4tog vojnog zapovjednika od 10. aprila 1916.. Zbor. br. 10, st'avljena je pod nadzor tvrtka Pavle G. Mijatović, sa sjedištem u Beogradu. Knez Mihajlova ulica br. ! 47. Za nadzornika je postavljen Ludwig Eichemvald, Bogojavljenska ulica br. 9Pcčetak stupanja na snagu 14. juni 1917. C. i k'. okružno zapovjedništvo Beograd-grad.

Objava. Prema §. 1. naredbe vrhovnog vojr.og zapovjednika od 10. aprila 1916.. Zbor. br. 10, sttavljena je pod nadzop tvrvka Mesarović i Pavlović, sa sjedištem u Beogradu, Saborna ulica broj 21. Za nadzornika je postavljen Ludwig Eichenwald, Bogojavljenska ulica br. 9. Početak stupanja na snagu 12. juni 1917, ■ ’■ i C. i k. okružno zapovjedništvo l < t Beograd-grad.

Poziu m pretplntu! Od 1. iula otpodinje nova mjesečna kao i tromjesečna pretplata! Unroljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na cijene koje su slijedeće; Pretpiata: u Beogradu i u krajevima zaposjcdmitim od c. 1 kr. četa za <* «tMMjjiii bojnu i etapnu poštu. . . K 2-— K 6 - u Beogradu sa dostavom u kuću „ 2-50 . 7’60 n Hrvatskoj-Slavoniji, Bosni-Herccgovini I Dalmaclji . . . K Ž60 K 7 80 n ostallm krajevima Austro-ugarske monarhije ..... K 3-— K 9’u (nostranstvn . „ 150 , 13’5o Kod plaćanja imade se tacna adresa <ltko navesti. >3 Kod preseUvanJa a naročito ko<J promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje f predjašnja adresa navede. Administradja

„BEOCRJDSKIH HOVIHS"