Београдске новине

Broj 171.

Nedjelja

BEOGRADSKE NOVINE 24. juna 1917.

28. juna: KnJeginje Ljublce, Kapetan Mišine, Višnjićeve i Knez Miliajlove: 29. juna: Saborne, Vatrogasne, Jugovića i Veliki Trg; 30. juna: Ružine, Riga od Fere. Simiv. Kočine, Trojanske, Zmajeve, Zmaja od Noćaja i Kratke; 1. juia: Knez Mihajlov Venac, čika Ljubine i Cara Uroša; 2. iula; Uskočke, Rajićeve, Obilifca Venac, Knežev Spomenik, Knc~ Miletine, Kolarčeve i Vuka Karadžića. VII. Kotar: 26- juna iz ulica: Avramove, Izraibeve, Jevrejske, Mojsijeve i Solunske; 27. juna: Banatske, Cara Uroša, Despota Ojurgja i Princa Evgenija; 28. juna; Cara Dušana, Dračke, Saborne i Sibinjanin Janka; 29- juna: Kapetan Mišine, Knlćaninove, Pančićeve i Skender Begove; 30. juna; Bačvanske, Kneginje Ljubice, Knez Mihajlov Venac i .Vteokog Stevana. VIII. Kota r : 26. juna iz ulica: Carigradske, Botaničke, Knez Miletine i Budimske; . 27. juna: Vidlnske, Drinčićeve, Gundulićev Venac 1 Hercega Ste<{ana; 28- juna; Dobračine, Knjeginje Ljubice, Požarevačke i Dositijeve; 29. juna: Vršačke, Senjanin Ive, Pančićeve i Mletačke; 30. juna: Radničke, Miletićeve i Platnarske. 1. jula: Dušanove. IX. Kotar: 26. juna iz ulica: Vidine. Mačvan»ke i Prištinske; 27. juna: Vidinske, Šajkaške i Knez Miletine; 28. juna: Ojušine, Uske i Oomjo Palilulske; 29. juna; Šljivarske; 30- juna; Takovske, Grobljanske i Karabunna. X. Kotar: 26- juna iz ulica: Bitoljske, Bugarčlćeve, Daničićeve i Oundulićeve; 27. juna: Hilendarske, Janjićeve I Knez Miletine; 28. juna: Kolarčeve, Kopitareve, Kosovske i Krali Aleksandrove; 29. juna: Makedonske I Pivarske; 30. juna: Ružine, Simine 1 SkopIjanske; 1. jula: Dositije<\'e, Terazlje i VIdinske; 2- jula: Visoki Dečani, Vlajkovićeye i Šafarikove. XI. K o t a r: 26. juna iz ulice: Kralja Akksa,;flra i JaseniČke; 27. juna: Ra'.arsse; 28. juna: Takovske i MiroČke; 29. juna: Bitoljske i Trkalište; 30. juna: Male, Grobljauske i Taš Majd ana; T. jula: Donje, Paliluie, Vladetine I Starine Novaka. XBL Kotar: 26. juna iz ulica: KraJja Alcksanđra. flatarste i Grobljanske; 27. juna: Svetog Ćirila i Metodija, jSlijepe, Celopečke i Gjurićeve; 28. juna: Hadži-Muslafine, Budimske i Poljske; 29. juna: Rasinske, Petialjičke. Milićevićeve i Banjske; 30. juna: Sla^rjske, Novo Skolrke i Gjevgjeliske; 1. jula: Vojvode Žike, Preševske i .Cvjetne. XIJI. Kotar: 26. juna iz ulica: Trnske, Novo Pa zareke, Mileševske, Vojvode Dragomira, Vojvode Protića i Žičke; 27. juna: Prištinske, Vodovodue, Mokao molba za izvinjenje, oproštaj, što Be usudila da misli o drugome, počne da jeca: — Tvoja, tvoja... I izmiče ispređ pokojnika cepleći od Btraha, što na dnu srca osoća da to „tvoja, tvoja“, nije možda istina. Ponekađ to je tako silno, da od straba skoči i gotovo izvan sebe, na znajući šta radi, pojuri prozorima, rešetkama i počne da ih cima, tLrma, laio da bi htela da ih izvadi i pobegne. Majka joj dotrči. Deca se probude. Počnu da cvile, obigravaju oko nje. A ona ništa nezna. ,U košulji golovo luda od straha, samo cima za rešetke, a opet zua da nema gde, ne |Bme nikuda. I)eca cvile, cvile, da čak i komšije čuju. Preripe ziđ. Alt ne do laze oni, već prvo otvore kapiju i na nju puste žene da one kod nje idu. — Stano, Stano... đeca, Stano! prihvaćaju je s prozora žene zajeđno s majkom i pokazuju joj na decu, da bi Be ona što pre osvestila i došla k sebi. Ali ona ne može da se osvesli. I fek kad vidi sveću, majku, žene, uveri Be da ono nije istina, grune u plač. — Sta je, Stano? pitaju je i polir vaju vodom. Ona ne može da se oslobodi, dodje do reči, već samo jeca. — Šta ie? Da te koji nije uplašio, šta'ii? — Nišla! muca ona. — Kako ništa? Ne boj se. Ništa nefna. Pokazuju joj na mimu, tamnu noć, kuću, dosećajući se na njene noćne sno ye i prividjenja, I posle, majka Joj sa ženama iz komliluka, ma da Stana nije dopuštala, gilom, dogod se za Nedeljka nije udala, i za nj venčala i otišla ođatle, iz kojnikove kuće, svake noći su eedelc rtje, čuvale je i kao branile od njega.

kroluške, Čika Pavlove, Požarevačke, Sredačke, Užičke i Žičke Poljane; 28. jona: Sindjelićeve, Hadži Ruvimove, Pocerske i Gružanske; 29. jima: Poštarske, Slobođe, PoljBke, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, Grčić Milenka i Vojvode Ilića; 30. juna: Ralarekc, Ivine, Čučuk Stanine, Stražnje, Krive, Kralj Aleksandrove, Hajduk Veljkove i Kamenovb'a Vinograd. XIV. Kotar: 26. juna iz ulica: Mačvauske, Graničarske i Laudanove; 27. juna: Dragačevske, Dublj^nske i Braničevske; 28. juna: Podgoričke, Sumatovačkn 1 Cuburske; 29. juna: Šumadiske, Reonske, Ne bojšine i Rudničke; 30. juna: Hadži Milentijeve i Fabrike Imalina; 1. jula: Gospodaiski Put, Va’jevske i Svetog Prohora; 2. jula: Topčidei-sko brdo i Banjičko Brdo. XV. Kotar: 26. juna iz ulica: Majdanske, Vinograđske, Dečje, Granične i Brdske; 27. juna: Baštenske, Senjačke, Velikog Miloša, Prva, Druga i Treća ulica Gjurgjevog Brda; 28. juna: Četvrta, Pe'a, Šesta, Sedfiia i Osma ulica Cijurgjevog Brda; 29. juna: Topčidersko Brdo, Topčider, Košutnjak i Banovo Brdo. Čukarica: 26. juna iz uiica: Čika Ljabine, Zadrugarske, Uske i Smdjelićeve; 27. juna: Kuez Mihajlov Venac, Careve i TVgovačke; 28. juna: Hajduk-Veljkove i Sa borne; i 29. juna: Vatrogasne i Majdanske«

Grad i okolica. ijnsvrii halendar. D a n a s je nedjelja 24. juna; po siarom 11. juna. Rimokatollci: Rod. sv. Iv. Krst; pravoslavni: Vartolomije i Varnava.— Sunce se radja u 4 02, a zaiazi u 7'59 (po »tarom vremenu). Kinematografi: Vojni klno (Kolo»eum): U41 6 »atl poslije podne predstave za vojnike. — C1 kr. gradjanski klno (Parls): U 2 J 30, 4 1 6 sati predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 a v i a‘‘: U 3'80 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. Botanička bašta. Otvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama i praznicima. Ladja tzmedju Zemuna t Beograda kreće Iz Beograda za Zemun od 6 satl u jutro do 9 satl naveće tvakoga »ata oslm u 1 »at posllje podne. Polazak Iz Zemuna za Beograd od 5'30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata o s I m u 12’30 posJfJe podne. Casnlčka 1 činovnička kaslna otvorena je do 12 sati u noći. C. I k. v o j n 1 č k i d o m: Gtaonlca, »oba za pisanje i igranje, kantlna. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 satl na vcče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 satl lzjutra do 8 sati u veče. ,,G r a n d H o t e 1" : Dnevno konccrat. Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u boinicama: U bolnicl .Brčko*: od2—4 saia poslije podne. U bolnlcl „Bruim“: od 9-30—12 »ati prlje podne 1 od 2—4 sata poslije podne. Rimokatolička služba Božija. Danas u nedjelju (24. juna) riužlće se: I. Ukonaku:U8 sati u jutro sv. misa za vojništvo i držati će se srpskohrvatska i njemačka propovijed. Slobcdan pristup ima i gradjanstvo. II. U župskoj crkvl: U 8 sati sv. misa za škofeku djecu. U 10 sati talijanska propovijed 1 sv. misa za talijanske zarobljenike. U 4 sata poslije podne večemja. U radne dane prva sv. misa počima u */*7, a druga u V*8 u jutro. Koncerat u časničkoj i čiuovničko] kasini u Topčideru. Danas koncertira u časničkoj i či tecvničkoj kasini u Topčiđeru osim vojne glazbe i ,,Schrainmelq::artef“ sa p,e vačima. Gradjanska kasina. OdT. jula otva:a se, poredorfeumau Hotel Takovu na Te;azijama i Gradjanska kasina. Ona će biti Bnabdjevena izvrsnim jeiom i pićem, a i pivom. Ima će sve obavještajne ilustrovane i šaljive listove, muziku prvog reda, i u Bvakom pogledu pražiće puno zado voljstvo svima posjetiocima, Upis ratnog zajma. Kod ovdašnje ispostave c. i k. voinog fonda za udovice i siročad upi-sali su do sad posredstvom osiguranja ratnog zajma; Redairstveno zapovjedništvo K 353.500; Okružno zapovjedništtvo za grad Beograd K 29 000; Vojno gradjevinsko odjelenje K 58.000; Bolnica za zarazne bolesti K 13.000; Rezervna bolnica II. Brtinn K 75.000; Tvrdjavsko reflektorsko odjelenje K 27.000; Oradjanska bolnica 17.000; I. odjelenje zapovjedništva mosne brane K 9000; Intendantura Beograd preko poručnika Speera K 54.000; Natporučnlk Arkauer za V/13- us'taški etapni bataljun K 116.000. Kiša sa grmljavjnom. Prošle noći imali smo u Bcogradu davno očekivann kišu. Poslije veće grmljavine, oti>očeIa je padati ltjepa plaha kiša, koja je padala čitava dva

sata- Zemlja je dobro natopljena vodenim talogom, pa se možemo i nadati, da će oživjeti svo povrće, koje je zbog suše bilo dosta slabo. | Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izloŽiće se javnoj prodaji, zaostavština pok. Lenke O jo r g j e v i ć, na d a n 5. j ula ove godine, u njenom stanu u ulici Mutapovoj b r o j 11Prodaja će početi tačno u 9 s a 11 priie podne. Pozivaju se kupci. da na ovu prodaju dodju. Kupatilo na Savi. Kupalilo na Savi sa svim je gotovo i dauas se otvaraju sva tri njogova odjelenja (za časnike, dame i momčad). Ista će biti otvorena posvednevno od 6 Bati iz jutra do 8 sati u veče. Noćna služba u apotekama. Od 24.—30. ov. mj. vrše noćnu službU ove beogradske apoteke: Da-iićeva (Saboma 77), Nikolićeva (Bitoijska 2) i apoteka „Crvenog Krsta“ (Beogradska 2). Pao sa stabla. 24. ov. mj. pao je sa jeđnogfiiabla na Kalemegdanu, gdje je bio uposlen, vTiljarski radnik Mihajio Mašić. Zađobio je pribčno tešku ozlijedu na glavi. Odvezen je kolima za spasavanje u grad ansku folnicu. Izvještaj prijavnog ureda. 22. juna: prijavljeno 102, odjavljeno <49, 8elidaba 41; u hotelima prijavljeno 106, odjavljeno 166; ostalo svega u boteima prijavljeno 344 stranca.

Književni prijegled. Novo Izdanje knjižare Lav. Hartmana (St. Kugli). Ovih dana primismo od ove ugledne i zaslužne knjižare novu Izvomu pripovijest iz svjetskog raj ta kao 900—908- svezak omiljele ,,Hrvatske Biblioceke', pod naslovom ,,Tajinstvena podmornica“, koju je napisao jedan odlični hrvatski pisac, koji se krije pod pseudonimom Branimir Pirimorac. Djelo opsiže 414 scranica u osmini te stoji 4 krune. Ovom izvornom pripovijesti pisac je ugodio hrvatskomu čitateljstvu. tim većma, šoo je obradio vrlo zanimivi i aktuelan temat, u kojemu se sjajno ističu sposobnosti hirvatskih mornara I požrtvovnose patriotičke Hrvatice, koja se u Americi obpgaiila. Pripovijest se člia s velikim interesom od početka do kraja, a prodalmuta je čistim otadžbeničkim duhom, pa ju s toga pozdravljamo kao lijep dobitak za hrvatsku izvornu beletristiku 1 s toga najtoplije ereporučamo. „Ođabrana biblioteka“ Oj. GjurgjeviĆa u Sarajevu- Primili smo i 3. svezak ove biblloteke: O. WIlde: ,,De profundts“. Kod našeg posljednjeg oglasa knjiga „odabraneV biblio-teke spomenuJl smo izdavaču, nek odabire onake stvari, koje nisu još izišle medju hrvatskirn i srpskim kiijigama. Nije nas postušao. Wi!de-ov ,,De profundis" izišao Je u B?ogradu još prije rata, a u uzornom prijevodu poznare spisateljice gdje Izldore Sekulićeve. Poredivši obadvije knjige uvjerili smo se, da je g. Gjurgjević u Sarajevu naprosto p r e š t a m p a o ili bolje polatinio ćirllsko Izdanje, a da to nigdje ni priznao nije. No ni po jada, da Je bar 1 to bukvalno učinio. G. Ojurgjević je neka mjesta prosto iznakazio i blještavost prijevoda gdje Sekulićeve nagrdio svojim ,,lspravcima", za koje je valjda držao, da će biti s tim — razumljivao. Ovakav posiao ne može se dosta da ožigoše, pa bi mu u ime pos-lovnog morala valjalo, da se stane na put. Bude II „odabrana" biblioteka 1 dalje ovako „odabirala" svoja izdanja, ne će biti vrijedna svog imena. B.

Zunnkne objaue. OBJAVA. Naredbom vojne glavne gubernije ! odjelenje 8/a br. 9175/1. od 9. juna 1917. ! zabranjeno je lirmi D. Gjorgjević i Ko. iz Beograđa otudjivanje i zađuženje njezinib kuća u Sabornoj ulici br. 36 i 38. C. i k. okražno zapovjeđnišivo za grad Beograd. OBJAVA. Naredbom vojne glavne gubcmijc i odjelenje 8/a br. 995/1. od 18. juna 1917. zabranjeno je Filipu Rajčiću iz Beograda otndjivanje i zađuživanje njegove kuće na Gundulićevom Vencu br. 24. C. i k. okražno zapovjedufšlvo za grad Beograd. OBJAVA. Na osnovu § 1. odredbe vojnog vrhovnog zapovjednistva od 10. apri'tt 1916. V. list br. 10., stavljena je firaia Bejosif i Zunana, sa sjedištom u Beobradu u Vatrogasnoj ulici, pod nadzor. Za nadzomika imenovan je gospodin Ludwig Eichenwald, BeograJ, Bogojavljenska ul. br. 9. On je otpočeo svoj rad 4. juna 1917. C. i k. okražno zapovjednišfvo za grad Beograd. ,

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 20 Povezao bi se tri putautjeđnuu glavni grad radi gospodarekib reforma, koje htjede ljvesti na svom imanju, premda Š a je pamo šaka bila. Ta komedija nije akako dalje mogla potrajati. Dođje sud, baci gospodina Mišoci-a na polje, proda sve za dug, tako da je njegovo vlastelinstvo zajedno sa četvoropregom i poejetnicami izhlapilo bilo na veliku radost njegovib zavidnika, Sai je Mišod išao pješke pnšeć dugačku Iulu. U Jalževu nije bilo zasluge, jedno vrijeme hranili doduše rodjaci, župnicf. i kumovi bivšega vlastelina, ali naskoro dosadi svima zbog pijanslva svoga. Udjeliše jna za milost, da bude prepisačem kod suda u Varaždinu i to za pol forinte na đan. To je dakako gorak krah za bivšega husara i vlastelina, uopće za inteligentna čovjeka, kojim se smatrao sam Mišoci. Mišoci se počeo rušiti u se kao star loranj, l bio bi uz pol forinte sigumo pao u vječnu zaborav, da ga neprobudi čudna, nenadria zgoda od mrtvin te ga učini opet čitavim čovjekom. Ko sa vedra neba grom dodje g. 1860. opet stara konštitucija, njemački činovnici odoše, a domaćim sinovima procvate opet lijepa nada buđućnosti. „Vitez de birsa“ poće sad visoko dizati giavu i grmiti protii tudjim tlačiteljima, koji bacaju pametne i poštene domaće sinove u kut. „Pametnim i poštemim Binom“ smatrao Be je dakako i Sandor plemeniti Mišoci i da nepodvoji nitko o njegovu patriotizmu, priveže na sroj slamni šešir trobojnU vrpcu od dva i pol rifa, misleći da će prema dužini te vrpce dobili i veću čast kod županije varaždinske. No ni dva i pol ipifa narodnoga nakita nebijabn dosta duga, da priskrbe Sandora službu kod varmedje; gospoda govorabu', da tu nema samo pravopisnib zapreka, već da je i busarska prošlost Sandora predobro poznata, šta više, da nema u VaraždJnu krčme, iz koje već nije izlelio na polje velevrijedni „vitez de birsa“. Od silovita gnjeva uzjari mu se duša. Skrinuvši zubima potuži ae na nebarnost domovine i zaprijeti se gospodi groznom osvetom, u tibosti duše dakako. Uvidjevši, da mora svoju žkandaloznu figuru Bvakako ukloniti iz „centnnna“ župaaije, podje po savjetu staiib prijatelja na selo, te bude u Jalševu sretno izabran za općinskoga bilježnika. „Vitez de birsa“ piivao je sad kao bubreg u loju, bvalio, je Bogu, da nije dobio kukavne županijske službe, općinska krava mnzara bijaše na evald način bolja lim više, što se velevrijedni Sandor, misleći, da je sa Bvojim dekretom dobio poviast. guliti Bvijet, latio odmab drugoga podbvata, te počeo tjerati mimogred i z-akulnu fiškaliju, koja mu preko godine donese doBta novaca. „Vitez de birsa“ vražji je čovjek, grabežljiv, drzovit, silovijt i malo ga košta vrijedjati zakon ili uredovnu vlast. Sretan je. Drugi bi ođ dama sjedio u Lepoglavi, ali Sanđor Btoji kao kliourina i kad mu se oblast ili novine zaprijete, nasmije 8e slatko ispod brka. Njemu nemože nitko ništa. Bilježnik Mišoci smaira se ,,bogom“ općine, pa veli, da cijelo Jalševo u gvojoj šaci drži. Malo ga je vidjeti U općinskom uredu. To mu se TSini suvišnim’, kako ljudi vele. Ponajviše uređuje n manjoj krčmi, koju židov drži. Ondje obavlja i Bvoje fiškalske posiove ođbiiajući smrdljive dimove iz svoje zemljene lule, pijući pred podne šljivovicu, po podne vino i jpsujući „glupoj seljačkoj marvi“ sve Bvece. Kad je taj čovjek došao za bilježnika u Jalševo, morade od načelnika uzajmili novaca, da kupi tri cijele košulje i jedan par čizama; danas nagrabio je, kako ljudi vele, imetka do deset tisuća forinti. Treba znati, da ima Bto forinti plaće. U samom mjestu žive dosta kukamo, sfan mu je blatan, nečist, ,,gospodarica“ neka ženska iz okoiice, koja je prije guske pasla, a sada u svili koraca. Pitaš b, kako je dobri Mišoci došao do svoga malenoga bogastva? Ponajprije guli dakako nardd i pobire užasne takse, o kojib ništa nesanja ni slaraa županija ni visoka vlada. Povrb toga umije vrijedni bilježnik ugoditi Bvakoj stranci i svakoj viadi. To je dakako čudno, gotovo nepojmljivo, al je opet živa istina. Jamo se rukujo Mišod sa svakoin strankom i nazdiavlja zdravice prema društvu, u kojem Be nalazi, potajno piše izvješća županiji i vladi, Sto li misb ovaj vlastelin, onaj sudac ib župnik,. a kod izbora kortcšuje obnoć kriomice za vladu i svaku vladu. Zato ga puštaju na mira, zato se i smije prkosito cijelomu svijetu. U njegom vinogradu bbzu Jalševa živi se u jeseni veselo, kako ljudi pričaju. Sve je tu gospođski urcdjeno. Nije to šala. ,,Tu živinu valja hrauiti finom krmom“, veli vrijedni bilježnik, pa tu bome teče i šampanjac. Zato nema u novinama prigovora niti u sabora interpe'a :ije proti vrijednomu biiježniku jalševačkomu i tako dalje. Debeo je, kao da je žirom pitan, na nabuhlom licu ima malo bradice, ali je osuto crvenim pjegama, Žute oči gledaju prezirao u svijet, šiljasta glava sa tupim nosom ni da bi se makla na debelu vratu. Obuci toga čovjeka u zamrljan bekeš, natuci mu mastan šešir, daj mu prostu lulu s dugim kamišem i evo ti „viteza od birse“. Znam, da se rad te nepjesničke fotografije srdiš, koja te nemože zanimati, a'i će više gospodina oca, zato opisab tu osobu tako opšimo. To ti je zasad ponajglavniji moj

Strana 3. neprijatelj, jer mi je načelnik prijatelj. Guvši, kakov je gospodin bilježnik i njegovo vrijedno kućanstvo, nisam ga dakako mogla gohoditi kod kuće, već mu se poklonim u uredu, pa sam navlaš morala vrebati, da ga ondje zatećem, jer kako b rekoh, g. Mišoci zalazi tamo rijetko. Rekob mu posve smjerno, da Bam nova učiteljica, da mu se preporučam( i fieka mi neuskra'i svoje znštite. Mjesto toga prizora bi!a je bilježnikova ,,pisama“. Evo toiećem kod riječi ,,pisama“ kvačicu, jer čovjek vičan krstiti, svaki predmet pravim imenom, pomisbće, stupivši u taj posvećeni prostor jame uprave, da tu neboravi kršten stvor, već kakav jedno- ili dvokopitnjak. Cadjava je to komora, kojoj su stakla na prozorima razlupana, u kutu stoji toalo ognjište, po blatnom podu raštrkano je nekoliko svežanja pisama, u kutu je naslonjeno nekoliko zapbjenjenib pušaka i Bjekira, na stolu sam pako vidjela velik tanjur pun pijeska, malu boČicu mastiia i dva tri kukama pera. Bilni „vitez de birsa“ primio me je u tom posvećenom prostoru, gdje me malo fieudavi strašna duha đuhana, pun ve ličja gotovo kao kakav ministar t. j, dakako nešto prostije. Naslonivši se na okrajak svoga klimavog stola, prcbacivši kadšto jednu nogu prcko druge’' gledao je jalševački tiran pred sebe u zemlju. Sešira dakako neskinu preda nmom, već ga navuče još jače na pijani Bvoj nos, neka očutim svu njegovu silu i vlast. Kadio je gtrašuo iz svoje smrdljive lule i puhao mi đimove upravo pod nos, da se gotovo onesvijestib. Moj Bmjemi poklon slušao je Mišoci zataknuvši dva prsta medju dugmeta prsluka i pokašljujući kadšto muklo i gruho. Kad sam svoj govor završi'a, istisnu Mišocš gotovo grokćući: ' (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti. Dosadanji rezultat austrijskog ratnog zajma. Kb. Beč, 23. juna. Do sada je na austrijski ratni zaJam upisano 4,908 milijuna kruna nominalnih, od koje svote više od polovlne otpada na državni zajam sa amortizacijom. Riješena nova ruska ofenziva. (Naročiti brzojav „Beogralskib Novina") Amslerdam, 23. juna. „Amsterdamer Handelsblatt" javlja prema vrlo dobrim informacijama Iz Stockholma, da je na 21. ov. mj. z; kljuČila ruska vlada poprimiti ofcnzivu na cijslom frontu protivu Auslro-Ugarske f Njemačke, (Naročili brzojav „Beogradskib No i a') Stockholm, 23, juna. Provizorna vlada radi punom parom, da što prije spremi i započne ofenzivom na cijelom frontu. Na taj se način misli spriječiti unutarnje trzavice, I ako se u Petrogradu niko ne nađa većim uspjesima. Strajk ruskih željezničara. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina”) Stockholm, 23. juna. Na pruzi Mosk-va—Petrograd izbio je štajk željezničara. Ruska je provizorna vlada izdala proglas, kojim po: ziva stanovništvo, da se ne uzrujava f uznemiruje, pošto postoji bojazan, da će $e ovaj štrajk još proširiti. 37 republika u Rusiji. (Naročiti brzojav „Bcogradskib NoOna') Berlin, 23. juna. „Kreutzzekung" javlja iz Stockholma, da je u Rusiji do sada proglašeno 37 raznili republika, koje su sve usviojile zasebne ustave i zasebno zakonodavstvo. Izjalovili su se pokušaji provizorne vlade, da uraznmi ove silne republike, koje su se obrazovale u pojedinim provincijama i gubernijskirn glavnim gradovima. Francuski vojnici siti rata. Herveove žalopojke. (Naročili brzojav „BcograUsklb Novi: a“) Zeneva, 23. juna. U svome listu ,,V I c t o i r“ piše Oustav Herve: Svakoga dana daje nam se prilika, da poirazgovaramo bar sa dvanaestorioom vojnika sviju rodova cružja, koji su došli na odsustvo. Lagali bi smo, ako ne bismo otvoreno kazali, da se kod sviju njih osfeća, koliko je svima njima već dozlogrdio ovaj rat, koji tiraje evo već trideset I pet mjeseci. U daljim svojim navodima Herve na osnovu onoga što je rekao, opominje sva viša zapovjedništva da lzbjegnu sve postupke, koji bi mogli da izazovu nezadovoljstvo kod vojnika. Pri tome on naročito upozoruje na nepravedna dijelenja odsustva i na rdjavu hranu kod pojedinih odreda kao i činjenicu, da po neka odjelenja po 20, 30 i 50 dana ostavljaju bez smjene u najopasnijim položajima. Naročito su učestale žalbe kod četa, koje su učestvovale prilikom posljednje ofenzive na craonneskom odsjeku.