Београдске новине

Utiorak

BEOGRADSKE NOVINE

26. juna 1917.

Sfrana 3.

Broj 173. ijulije pl. S z e 11. gradski fizik i c. i k. pukovniiski liječnik u pričuvi. Bilo mu ie 48 godina. Poikojnik je od sredine decembra 1915. do početka septembra 1916. službovao u Beogradu kao nadliječnik kod c- i k. policije u Beogradu. gdje je savjesnim vršenjem dužnosti i samopožrtvovanjem stekao kod svih najveće priznanje. Preminula. Zorka S e 1 i ć. učiteljica iz Vel. 'Oradišta preminula je 24. o. mj. Saihranjena ćc biti danas u 3 sata poslije podne iz Kralj Milanove ulice broj 105. Prodaja robe na beogradskim pijacama. Na osnovn člana 27. tačkc 5. zakona o opštinama za Srbiju, a u cilju što boJjo.g snabdjcvanja civilnog stanovnistva « Beogradu ea životnim nainirnicama, gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda propisao je slijeđeću nareJbu: Da se na beogradskim trgovima. prodaja robe vrši strogo i isključivo samo po istaknutim cjenovnicima najvisin ci|ena na svakom trgu. Prodaja preko cjenovnika b'iće najstrožije kažnjena. Uvoznici i proizvodjači nioiaju pro« davati svoju robu na pijacama nepo* Bi- edno civilnom s lano vništvu na manje količine svakoga dana do 9 sati prije podne. Samo poslije 9 sati piij® podne mogu prodavati zaostalu robu piljarima, prekupcima i drugim, koji trgnju sa živolnim namimicama. Piljari i trgovci sa životnim namifiricama Mt opšle mogu kupovatj robu u eilju preprouaje samo poslije 9 sa ti prije podne. Ovo ograničenje važi kako za kupovinu na pijacanra, tako i van pijaca i trošarinskui stanica. Svako protiruio postupanje ovoj naredbi kazniće se kao krivica poskupljivanjaj i skrivanja životnih namirnica najstrožije.

Cienovnik najvlših cljena životnih namirnica u Beogradn-

Gradjanski povjerenik pri opšitini grada Beograda, u cilju snabdjevanja životnih namimica civilnog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni propisao je slijedeći cjenovnik: Kil’Ogram cijena.

Pasulj Boranija (zeleni pasulj) Grašak u zrnu Grašak u maunama

Tikvice Keleraba Kupus Kelj Lukac crni Lukac bijeli Zelen za supu Salata Krastavac Ren Sira Kajmak Puter Jaje T rešnje Višnje Maline Kraške Pile Pijetao Kokoška Patka Guska

4.2 2.40 1.50 1 .2 1 .—80 —.80 2 .—.80 —.80 komad —.20 —80 7 15— 15.komad —.25 1.20 —60 3.2 . komad 4... 7„ 68— Ovaj cjenovnik važi od 24. ovog mjeseca, do dalje naredbe-

Svi vlasnici vršalica da se odmah jave. Svi vlasnici vršalica u Beogradu, koje su na radu u oblasti grada Beograda, a potrebuju ma kakvu radnu si'ručnu snagu za radove pri is’toj, neka sc odmah u roku od 24 sata prijave tajništvu opštine grada Beogrado, radi dobivanja istog radnika.

Pobjegla djevojčica. 23. ov. mj. pobjegla je iz kuće svojili stara’aca 14-godišnja Angelina Djaretti. Djevojčica je maJena, ima smedje vlasi, dugoljasto lice, crne oči, b'la jc bosonoga, obučena u smedju ođjeću. Ko o toj djevojćici šta znađe, umoljava tse, da to javi njonom staratelju Autoniju l’oboroški-u, Kra'ja APksandrauh 10. 8ap 1 sakagija. Medju govedi gradjevinskc satnije 11./29. u Leštanima pojavila sc s ak a g i j a i š a p. Odmah su preduzete veteirinamo-redarstvene nijere, da se sprijcči širenje ove zaraze. Maugup konji24. ov. mj. ulovljeno jc od stiaže c. i k. vojno polirije 8 konja, koji su lufali bez oodzora. Prcdani su komandi sabirališta za kor^o (Pfcrde Sammelstelokom« mando) u Heogradu, ko.a će ih opet pre* diili vl^snirirna, čim so juvc. Nadjeuo. 23. o- mj nadjcn jc na beogradskoj žeijczničkoj stanici mall kovčežić s jednom garniturom ruhlja i raznim stakladima za ukuhavanje voća i povrća. Vlasnik može tu svoju svojinu podići kod c. i k. okružnog zapovjedništva za grad Beograd Izvjoštaj prijavnog ureda. £4. juna: prijavljeno 52, odjavljeno 25, selidaba 22; u liotelima prijavljeno 91, odjavljeno 107; ostalo svega u hoteliflia' 321 prijavljcnih stra ica.

Narodna privreda. Zemlja i klima u StaroJ Srbiji 1 Maćedonlji. (Nastavak). . i 7. Štipska okolina i dollna Krive Lakavice. Stiipska okolina inra dosta ravnica, naročito pored Bregalnice, a]i su ravnice mjestimice barovito, pa je plodnost zemlje osrednja. Po ocjednijim mjestima sije se poglavito mak, pšenica i kukuruz, a po barovitim pirinač. Od svidi proizvuda okoline šfipske, najčuveniji je štipski mak, od koga se vadi čuveno štipsko šarlagonsko inaslo i dobar opiiuni. Dolina rijeke Krive Lakavice pruža se s jedne i s druge strane duž rječne obale, pa sve do njenog ušća u Bregalnicu. S desne strane dižu se Konečke planine, koje ju dijele od va.pdarske doline i tikveške kotline. Dolina je vrlo plodna i u njoj se siju poglavito mak i žita. Po stranama i uzvišicama zemlja te pod vinogradima i voćnjacima. Za štipsku okolinu i dolinu Krive Lakavice glavno je mjesto Štip. Leži na rijeci Hotini i produžuje se do sastava Bregalnice sa Hotinom. Cini utisak velike tiurske varošiPrije vardarske željeznice, Štip je bio važan tirgovinski centar za Staru Srbiju. U tome vremenu Štip je imao trgovinske veze sa svima oblastima; Bregalnice, Krive takavice, južnom Starom Srbijom, susjednom Bugarskom, pa i sa VrJnjom i Leskovcem. U Stipu je naročPo jako bila razvijena trgovina s kožama. Prema vardarskoj dolini i željeznici, Štip ima tri veze: Štipsko-veleški putf, koji je u isto vrijeme i jedan od najboljih u cijeloj Evrooskoj Turskoj; zatim dva puta, koji voie za Krivolak i Gradsko ka Tikvešu. Ovim se puievima iznose proizvo li sa Ovčeg Pojja, Bregalnice i Lakavice. a miose i?.zna evropska roha. 8. Kočanska oblast. Kočansku oblast predstavlja velik'a kotlina, koja leži u gornjem toku rijeke Bregalnice. Ona je ogradjena: na sjeveru Crvenim Bregom; na jugoistoku podnožjem planine Pljačkavice; na istoku planinom Ooljakom; i na zapadu, Ovčim Poljem. U cijeloj je kotlini zeinljište ravno i aluvijalno. Kroz kočansku kotlinu protiče rijeka Bregalnica, koja je, zbog jakih pritoka, preko cijele godine bogata vodom. Od pritoka su najveće: Zletovštica, Kočanska reka, Orizarska reka, Osojnica, Prekolašnica, Bratašnica i dr. Osim ovili rijeka, za vrijeme kiše i snijega, staču se sa Pljačkavice u Brega'Inicu i mnogobrojni potoci. Sve spomcnute rijeke i potoci snose mnogo nanosa i mulja i neprestano obnavljaju plodnost zemlje, koja se, uz to, još redovno i razvodjenjem raznih voda navodnjava. Kočanska je kotlina n a j p 1 o dn i j i dio u cijeloj Staroj Srbiji i Maćedoniji. Za nju se s pravom može reći, da je zemija najraskošnije plodnosti. Najpiodniji je srednji udubljeni dio i naziva se Centralno Kočansko-Pipinčansko Polje i služi isključivo proizvodnji čuvenog kočanskog pirinča. U ovome kraju najbolji je pirinač iz Orizarskog Polja, nazvanog po selu Orizaru, kroz koje protiče orizarska rijeka i koje se njonie navodnjava. Pirinač se sije na 10—15 đana pred Ojurgjev-dan. Zeinlja se najprije dva do tri puta preore. Zatim se napusti voda, pa se grabuljama i branama napravi mulj, u koji se posije sjeme (pirinač), pošto je prethoclno ležalo 2—3 dana u vodi. Poslije sjetve ponova se napusti potrebna količina vode, pod kojom pirinač ostane sve do na nekoliko dana pied žctvu. U vodi se vrši plevljen/e i svi drugi poslovi za vrijeme uspjevanja. Na 10—15 dana pred žetvu voda se ispusti i klasje požanje (srpom). Da bi se svi poslovi oko sjetve, navodnjavanja i žetve, vršili u jedno vrijeme, svi proizvodjači pripremaju zemlju u isto vrijeme. Požnjeven pirinač vezuje se u snoplje, odakle ide na vršaj, čišćenje i sortiranje. Za čišćenje i sortiranje postoje primitivne vodenice, a u blizini Kočana ima jcdna nioderna fabrika. koja sada ne radi. Osim u selu Orlzaru, najboiji se pirlnač gaji u selima: Orodecu, Lipecu, Blatevcu, Javilovu, Istibani, Kočar.ima, Pribalevu, Ordoci, Moraci, Podlogu, Obleševu, Burinovcu, Pašlađžiku. Češinovcu, Kutičiui, Tarandžk Vidovištu, Zrnovcima i Leskl. L'kunna pcvršina zemljišta pod pirinčcm u kočanskoj kotlini može sc cljcnlti na nekoliko hiljada hektara. Kao mjcre površinc ovdje važe vretena. Po izvješfciju mješfana sa jedncg vretena dobija se jo 5—600 oka plrinča koji, kad se prcčis'i, ostane 3—400 oka. Porcd pirinča cijenl se i kočanski kukuruz Carevica, koii sc gaji po ocjednijim mjestima. Ovaj je kukuruz na velikoj cijeni u cijeloj Mačedonlji. Na putu Kočane—Štip u mnogim se selima gajio i pamuk. Sada se najviše pamuk gaji u seiu Sokovarcinta. Najzad, vrijedno je spomenuti da je u kočanskom pdju na glasu i bostan (lubenice). Najbolji bostan uspjeva oko sela Nlvice. Ovdje su lubenice

prosječno teške po 12—12 kgrama. U manjim količinama i po ocjednijim mjestima sije se pšenica i proso i drugi žitni usjevi. Zbog baruština, kojih ima duž clJele kotline, kao i zhog stajanja vode, kojom se pirinčana po'lja zalivaju, kočanska je kotlina nezdrava i maiarija je stalna bolest tamošnjeg stanovništva, naročito ljeti za vrijeine žega. Zbog ovoga su i sva sela mahom po stranama. Na najzdravijem je položaju selo Vinica. Ono leži na podnožju Pljačkavice i čuveno je sa svojih vinograda, svježim vazduhom i dobront vodom.

9. Veleška dolina i župe Has i K1 e p a. Ispod taorske klisure, počev od Bašinog Sela, pa do veleške klisure, nastaje veleška dolina. U ovoj je đoliri zemljište vrlo plodno i zasijano žiiima, makom i duvauom, a strane i sve uzvišice su pod čuvenim veleškim vinogradima. U Bašinom Selu, koje je početak veleške doline, gotovo je cijelo zemIjište pod vinogradima. Župe Has i Klepa Ieže na jugoistoku u slivima rijeka Topolke i Babune. Župa Has leži odmah ispod planine Go-lešnice i zahvata slivove spomer.uthi rijeka do utoka rijeke Izvorštice; a župa Klepa pruža se od utoka lzv >ršlice niz Babunu. U Župi Has glavno je mjesto Bogomila, a u Klepi Čičevo. Obe župe bile su nekada jezero zvano Haško. U cbima župama sije se poglavito pšcnica i mak. Od drugili plodova uveliko se proizvodi povrče, koje se raznosi po Prilepu i Debru i po dobroj cijeni prodaje. U malim kbličinama sije se i pirinač. Slivovi Topollie i Babune čine prijelaz .izmedju bitoljske kotliue i Vardara, a po klimi čine prijelaz izmedju mediteranske i srednje-evropsVe klime. Izmedju bitoljske kotlinc i vardarske doline bila je glavna komunikacija veleško-prilepski put. Njegov veliki značaj bio je do podizanja bitoljskosohinske željeznice. Do/toga vremena ovim su putem išli svi pioizvodi bitoljske kotline prema Vardaru. Ključ prenia Vardaru bio je Veles, koji leži na obima stranama Vardara, vezn mostcvima, od kuda je i dobio ime čuprili. Kod Velesa je otvoreno Ovče Polje, a i sva oblast Bregalnice. Prema iome, Veles i danas vlada, a vlađače i u buduće, vardarskom kumunikacijom. Kao što je Veles kijuč prema vardarskoj dolini, isto je tako Prilep ključ sjevernog dijela bitoljske kothne. On ie na mjestu gdje je kotliru prorezana mnogim sedlima i vlada najvažnijim putevima, boii vode za Bogomilu, Pietvor, Oradsko i Porei. Prilep je na današnjem položaju tek od turskog vremena. Ranije je stari Prilep (Markova Palanka) bio četVrt sata udaljen j sjevero-zapadno od sadanje varošj/r)^ Zbog veoi^ plpdne okoline't podesnog položaja, Prilep je još u srednjem vijeku bi važan trg, a za tursko vrijeme u njemu se održavao i najveći vašar na Balkanskom Poluostrvu

Književne vijesti. „Hrvatska Njiva“Primili smo 16. broj revijalnoga tjednika „Hrvatska Njiva“ s ovim sadržajem: Vinko Kisić: Dalmatinski problem. — Dr. Nikola A n d r i ć: O jeziku milom, tvom i mojem. — Slavko H e n č: 0 politaci. — Dairinka S t o j a n o v i ć, (Beograd): Kojim književnim smjerom? — Dr. Milan Mayer-Marić: Savremeni nazori o prelaznom gospodarstvu. Smotra: Kulturni rad u Karlovcima; Narodno gospodarstvo ; Prosvjeta ; Književnost i umjetnosh — Listak: I1enry van de Velde: Arno... — Godišnja pre'tplata na „Hrv. Njivu“ iznosi K 30. Pojedini brojevi 70 fil- Dobiva se u svim kniižarania i boljim trafikama kao i kod uprave „Hrv. Njive“ u Zagrebu, Nikolićeva ul. 8. ZvanlCne objttus. " OBJAVA. Zbog sve skupljih saobraćajuili izdataka povišava so cijeua mjesečnih karata za tramvajsku vožnju na topčiderskoj pruzi počev od 1. jula ov. god. od 12.— na 15.— kruna. Karte ocl 10.— i 15.— kruna počinju da so izđaju posljcdnjcga dmta svakoga ntjcseea na blagajni c. i k. tramvaja oninrn, koji na iste imaju pravo u smislu ohjave, izišavše u 3. broju „Beogradskili Novina" cd 4. januara 1917., t. j. vojuim osobatna (gradjan8kiin činovnicima vojne g avno gubomije) i njihovoj neposređnoj svojti kao 1 gradjanskun osobama, koje sloje u neposrođnoj alužbi c. i k. vojne uprave. C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiji, odjelenje 13, br. 9276/1917.

OBJAVA. U smislu § 1. određaba vojnog vrhoraog zapovjodnišlva od 10. aprila 1916. V. liat br. 10 stavljena je firma llajković i Cuković, knjižamica, sa sjedištem u Beogradu, Terazije, pod prinudnu upravu. Za prinudnog upravnika imenovau je Luatvig Eichcnvvald u Boogradu, Bogojavljenskaul. 9, Prinudna uprava poči* «je 22. juna 1917. C. i k- okntžno zapovjodništvo za grad Boograd. * ■ > r

ijednje brzojavne vijesti.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. '' Kb> Berlin, 25. juna. * . Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U pješčanom odsjeku te lzmedju Ysere i Lyse pojačala se juče poslije podne topnička borba. Ona je potrajala sve do u noć. Od kanala L a Bassće do južne obale Scarpe bila je Isto tako borbena djelamost živahnija nego li predjašnjih dana. Priie podne osujećeni su engleski napadf sjeverno od potoka S o u c h e z i istočno od drama Iz L e n s a za Arras, Uveče je neprijatelj ponovio svoje napade na obim obalama Soucheza. Neprijatelj je i ovaj puta odbijen. Nekako u isto vrijeme jurišala su jaka engleska odjelenja kod H u 1 u c h a protiv naših položaia. Neprijatelj }e u nočnoj borbi prsa u prsa i našom vatrom suzbijen. U manjim odjeilenjima uzaludno su Englezi pokušavali, da i na drugim raznim mjestima izmedju m o r a i S o mme prodru u naše rovoveFront njemačkog prijestolonasljednika: Francuzi su đva puta napadali kod Vauxaillona na one naše linije, koje smo nedavno osvojili i održall. Oba su napada ostala uzaludna. Neprijateljske bujice, koje su polazile naprijed preko prostog polja, pretrpljele su zbog naše vatre visoke gubitke. Topnička je djelatnost bila osim na ovom borbenom mjestiu živahna takodje i kod Ai 11 esa istočno od Craonne, zapadno od S u i p p e s-a, kod R i p o n t a i na lijevoj obali Maase. Front vojvode Albrechta v'urtfemberškog: Nikakvih većih borbenih djelatnosti. Juče je oboreno 8 neprijateljskih ietilica, a tiako isto 1 3 osmatiračka balona. Istočno bojište: Žestoka vatra na donjoj S t r y p i te Izmedju Zlota Lipe i Narajovk e. Ovdje su privele naše četo tz ruskih rovova izvjestan broj zarobljenika. I u Karpatima bila je borbena djeiatnost sjeverno od K 1 r 1 i b a b e žiyahnija nego inače- / Maćedonsko bojište: Nadojranskom jezerulu filzlni S1 r u m e došlo je do više sukoba izmedju engleskih krstarećih odjelenja i bugarskih straža. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff. Ruska konferencija — pripremanje za prelom izmedju Rusije i njenih saveznik . Lugano, 26. jimai. Talijanska štampa, razlažući o ruskom pozivu za održanje konferencije sporazumnih sila u svrhu revizije ratnith ciljeva, piše — kao na primjer ,,Mattino“ u Napuliu i f ,Perseveranza“ u Milanu, — da ovaj ruski predlog nije ništa drugo nego jedno pripremanje sloina sa sav e z n i c i m a p o p 1 a n u. Revizija bi ratinib ciljeva oduzela ratu sadržinu I dušu; ruski prijedlog stavlja spoirazumne sile pred dilentu, da se ili odreknu saveza sa Rusijom, ili da pristanu na konferenciju kojom bi neprijatelj bez špijunaže doznao za sve ratne ciijeve sporazumnih sila. Predlog je dakle neusvojiv. Odlikovanje turskih prinčeva. Kb. Carigirad, 25. juna. Njegovo Veiičanstvo car i kralj Karlo podijelio je: nasljedniku priiestolja princu Waddi Eddinu vojni krst za zasluge I- stepena; princu Zia Eddinu vojni krst za zasiuge II. stepena i velikom vezira Talaat Paši vojni krst za zasluge III. stopena — svimS u njihovom svojshm kao aktivnim časnicima vojske. , Ozbiljnl nemiri u Irskoj. Kb. Cork, 25. jnna. Heutcrov nred javlja, da su juče „Sinnfeiuovci" prilikom obilaženja ulicama navalili na nred za rekrutiranje. Došlo jc do ozbiljnih nemira, pa je policija opetovano pozvana da uređuje, Pozvaua je i vojska sa mašinskim puškania. Policija je dočekana s tučom kamenja, pa je hila primorana na drastično mjere. Jeiino je iice usmrćono bitcem, oko 12 njih ozlijedjeno bajonetom, Oko ponoći nemiri su ugušeni.

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 22 Ta nije li u mnogim krajevima i kako zapušten? Nemari župnik, nemari školnik, nemari podžupan, nentari općina, a sam seljak neuntije ništa, neumije ni čitati. Recite mi, tko će ga dizati na noge? Nemora H jadni hrvatski seljak postati piiienom svakoga seoskoga kramara, neće li mu porcznici raznijeti na bubnju i onu zadiiju krpicu zemlje. na kojoj su njegovi ocevi kroz stotine godina stanovali? Ja nisam u svojoj župi itikad dao, da mjesto mene drugi pro-

povijeda a propovijedi nisam prepisi-t vao iz kojekakvih niemačkih knjiga, 1 već bi ih vazda samostalno izradio. Ogledavši se malko, kako to Jalševo stoji, kakvi li su u njem Ijudi, govorio sam svojim novim župljanima prvu prodiku o zentlji obećanoj i o ,,uzorselu“. razlagao sam, da vrlina čovjeka može već za ovog vremenitog života na ovoj zemlji graditi malen raj, nalik onomuf što ga u viečnosti čeka. Oovorio sam proti općinama, proti pijanstvu, kleve.^ ti, laži, duhovnoj lijenosti, govorio sam’ šta je poglavarstvo dužno pučanstvu, a' puk poglavarstvu, govorio sam i o tonrt kakvi da budu pučki prosvjetitelji i t. Novo ntoje stado t. j. puk slušao me jef vrlo pozorno, što više to mu razlaganjd vrlo omili, ali jalševačka aristokracijai počela me bijesno glcdati, kao pismo^ znanci Isusa, kad je u sinagogi propo-, vijedao. Vidio sant, kako ih ljuti, da jaj na propovjedaonici nenavodim samo r^! ječi svetoga pisma i svctih otaca, već da živfet primjarom iz ijudskoga života tumačim uzvišeno značenje svetih rije^ či, Ijutilo ih je, da sve stavljam pod re^ šeto. Prikazao sam im sliku uzor-sela, a oni dakako uvidješe, da taj opis neidej nikako na Jalševo, niti na cryeni no& notara Mišocia, a niti. na smrađnu školu gospodina Šilića. Po prvoj prodiki šutill su kojekako, al kad opaziše, da je druga samo liastavak,- udari iz potaje krftika na mene i po svem kraju vikalo se, da propovjedatn kao lutorski (protestantski) pop.“ t ,,Ja sam sve to slušao i neslušaoi niti sam komu riječi spomenuo, pa^ po( svojeni srcu i iimu dalje radio i nauČao^j Sad počeše na inene i vatru sipati. Po| najprije naš velevrijedni učitolj g. ŠH lić, koji je stalni dopisnik „Pučkoga 1 stam iz Jalševa. Ponajviše piše dakako samol 0 tom, kako bi trebalo učiteljima pove-1 ćati platu. Sad je najednoč počeo piska-' rati o uzomoj upravi jalševačkoj, kujui'ij pri tom u zvijezdo bilježnika, koji da j« opet siromašnoj djeci poklonio pet foriiiTO Zatim poee udarati na neprijatelje općiu-j eke uprave, koji samo f.a'.ama zavara-i vaju svijet, a onamo nije to ništa negqjj opozicionalno zanove'auje, jer je bitjezS nik Mišoci čovjek lojalan, polpuno odaiy vladi i tako dalje. „Neću vam više do-j sadjivati, dtaga gospodjice,“ zaustavi se( najedanput dobri župnik u pol govoraij „Samo da znale. Udaralo se na mene^ sipale se na mene laži, vikalo se, dai sam bunto\aiik, da zavodim neuki nai rod, gledalo se, da me duhovna oblastj krene s ovoga mjesta. Za'udaa im bijašej sva njihova bjesnoća, osiah tvrd, nepo-j mičan, išao sam za svojom dužnosli, za' svojim ciljem — ali samo u svorn kolui 1 zvanju, đalje nisam htio posegnuti kao-, drugdje, da pridignem narodni i BOcijatniR život, da skupirn svu intel'genciju ovoga kraja u jedno složno hrva sko kolo.“ „Prava grehola!" rekoh na to žnpniku. „Bilo mi je dotužilo,“ ođvrati mj3 etarac, „povukoh se radje u se. Živimsj na strani. Šla? Kad čovjek pun. dobrej volje donese drugima iskreno svoje srceJ a oni ga prostački odbiju, kad svaknj tvoju najljepšu, najplemenitiju mjeru iz-' vrnu i tumače liimbom, opačinom, splet^ kom — eb onda neka idu s Bogom, čemut im davati štogodj od obilja svojega srcal 1 Tako se zavukoh na stranu od naše inte-j Jigencije i zalazim samo medju puk. Puk^ da! Taj je, bvala Bogu, moj, koliko ga) svećenik može imati u ruku, i ntislin« da je po koje zmce moje riječi uhvatiloš klicu; tu bi dakako i školnik mnoeo/ mogao raditi, a'.i pustimo to — u\-jerićete( se sami. Nebudi vam žao, što sam vanv toliku prodiku govorio, bar znate, gdjei stojite i s kim posla imate. Za jeđno vas! ipak molint. Neoponašajte ntnogo našei učitelje, koji se rado diče na ispitu, koi liko djeca znadu bistorije, fizike, anatomije, j šta ti ja znam, a onamo u istinu. iieumiju ni pravo čitati ni pisati. Sveštenik sam i staiac, al odhtčan prijateljj napretka, to jest realnoga, no nrjveći satid protivnik komedije i Potemkinov h slikai-j nib sela, za koja ste bez sumrije čuli.“* Tako me poučavašo starac župnild i snze mi dolazile na oči, kad sam m«| zahvaljivala na očinskom savjetu i na| iskrenoj brizi. Na rasla iku mi pmži rnkiit i reče blago smiješeći se: „Podj'te samo,J junakinjo mlađa, idite ravno svojoj po-j bjedi, ja sam vaš saveznifc i treba li vaml utjehe, savjeta, vi samo zadjite k meni.1 Bog blagoslovio vaš rad.“ Tako je po prilici pisala Branka Her-* (nini i nacrta'a joj s vremenom potanko sve znamonite i neznamenite osobe Ja'ševačke. Hermina, prernda dosta suv| stašna, čitala jo ta pisma za čuđo pog zomo, ako sui i za njezinu ćud ponešfo] ozbiljna bila, no buđući da su potekia ivi pera prijateljice, koju je najviše voljela, zanintala su je neobično, s tim v ; 'še, jer je razabrala, da će se iz svib tih protivština i spletalca razviti neki skromni roman ili bar zaiorska idila. Zima medjulim nije vrijeme, gdjc se u niiesfu za-j bitnu bez društvenoca života zap’iću ro-J mani. Od visoka snijega ostadoše svaka; \Tata zatvorena, sva tko so grijao pri svojoj peči, a naša mlađa učiteljica u načelnikovu domu, kamo bi po koji puf. na tjedau zatot i slari župnik, da po svo- 1 joj navadi ohavi poslije slalke večer'ce i prije izvrsnog čaja propi aie partr'jc taroka. Branki pro'acio jo tako ostataki zime, kojoj je u Jji'ševačkom gorju pribrojiti trebalo i đobraban dio proljeća/ vrlo ugotlno u kući načelnikovoj. (Nastiaviće se).