Београдске новине
Strana 2.
Petak
Grčka tragedija. Kralj Konstantin nijc abdicirao. (Nai-očili brzojav „Beogradskib No .i a') Zfirich, 27. juna. „Neue Zfiricher Zeitung“ pišc: Kralj Konstantin n i j e a b d ic i r a o, nego je samo za neko vrijenie napustio zemlju, a svoga drugog sina imenovao je za namjesnika. U pismu, kojim jc kralj Zaimtsa izvijestio o svojoj odluci, spominjc se riječ ,,abdikacija“ samo kao zahtjev čeh'ornog sporazuma. Kralj sam izbjegava strogo taj ili slični izraz da poinene, tako da će on poslije svršenog rata spokojno moči ponovo zauzcti svoj prijesto. Sporazunme čete u Ateni. Z 'o o g p r o t i v-v e n i c e 1 i s't i č k e demonstracije. Kb- Amstcrdam, 27. juna. Reuterov ured javlja iz Atene 24. o. mj.: Jedan dio listova izbija poliiički kapital iz protiv-venicelističke demonstracije, koja je bila 23. juna priredjena u Ateni. Demonstraciji je prisustvovalo nekoliko stotina liudi pod vodstvom poznatih gunarističkih agitatora. Zbog ove su demonstracije ušle u Atenu čete sporazumnih sila, da sudjeluju kod uspostavljanja reda. Obrazovanje Ven i zelo s o vo s* kabineta. Kb. Paris, 27. juna. Havas javija iz Atene: Franeuska odjelenja posjela su glavne taeke prijestonico i esplanade kao i Zappe on, da bi se spriječili mogući neiniri. Venizelosov kabinet bičo u srijedu obrazovaa. Ministarska lista je danas podnijeta kralju. Grad je miran (Naroeiti brzojav „Beogradskih Nov'na") Rotterdam, 27. juna. Londonski listovi javljaju iz Ateno: Odmali, čim sc komora sastane, Veni* zelos će podnijeti program, koji otvoreno zahtijeva, da se Grčka pridruži sporazumnim silama. Raspoloženje grčkog etanovnišlva je pak takvo, d a s e u o pštu mobilizaciju ne može vjerovati. Ovomc još treba dodati revoiucijoni pokret u Peloponezu, gdje se vel ke grupe iskazuju protivu venizelisfčke vladavine. Brat kralja K°nstantina. (Naročiti brzojav „Beograđskih Nov'na”) Paris, 27. juna. ,,IIavas“ javlja iz Atene: Princu N i k o 1 i, bratu kralja Konstantina, jav« ljeno je, da sile zaštitnice nalaze za potrebno, da zahtijcvaju njegov od'azak, Princ je izjavio, da će Grčku odma'i napustiti Balfour o predistorijji abdikacije kralja Konstaiitina. Kb. Rotterdam, 27. juna. ,,Nieuwe Courant" javlja iz Londona: U donjem domu je izjav’o B a 1 i o u r, da je franeuska i engieska vlada izdala Jonnartu genera'no punomoćije, da grčko pitanje rađikalno riješi. Jonnart nje dobio upustvo, koje bi išlo u pojedinosti, jer se misli'o, da bi to samo smetati mogio. EnglesLa vlada nije bila upiiana o tačnom obliku saopštenja, koje je k.a'ju Konstantinu bilo upućeno, ali je francuskoj vladi i Jonnartu stavila na znanje, da je po njenom nalaženju neophodno potrebno ©dricanje prijestola, i uklanjanje kra'ja Konstantina. Pratnja kralia Konstantina. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviaa') Miinclicn, 27. juna. Jutros ovamo stig'a četiri člana pratnje kralja Konstantina, medju njlma bivši ministar tjtreit. Oni su proaužili put, kako sc veli, za Dansku.
Borbe na zapadu. Pobuna u portugalskoj vojsci na zapaduom frontu. (Naročiti brzojav „Ccogradskih Novina'') Malnio, 27. juna. Prcma, pouzdanim londonskim vije* stima u portugalskoj vojsci na zapadnom frontu, koja broji dvije i po divizije, izbila je ozbiljna pobuna; nb'jen je jedan engleski major, koji je poknša i da posređuje. Portugalci se prot ve da izvriuju naredjenja engleskih časn’ka.
Neograničeni podmornički rat. Engleska priznaje opasnost. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Haag, 27. juna. Rivši engleski kontrolor životnih namirnica držao je jučc govor u Londonu o stauju snabdijevauja zemlje životnim namimicama. Njemačka nas — rekao je on — ne će istina zamoriti glađju, ali postoji opasnost, da ćemo mi to sami učiniti. Djelatnost podmorskih brodova se znatno poveća’ a. Broj napnHnutih brodova je veći nego Ii do sad, a u pi'anju su većinom brodovi sa veiikom količinom tona. Mjeseci juiu i juli će prema mjesecu maju pokaza i bitno veći plijen podmorskih brođova. Našu polrošnju moramo znatno smanjiti.
Austro-Ugarska. Najviše priznanje bankama AustroUgarske za uspjch ratnih zajmova. Kb- Beč, 27. juna. ,,Fremdenblat4“ piše: NajviŠe priznanje, koje je iskazaiio bankama Austrije i Ugarske za njihovu djelatnost u službi ratnog zajma, biće izvjesno sa zadovoijstvom pozdravljeno. Financijski zavodi obih država su doista učinili sve što su mogli u službi ratnog zajma i njrliova djelatna organizacija na čelu s poštanskim štedionicama, koja ie u iijostranstvu kao primjerna priznata, sjajuo je oprobana u obim zajmovima. Uspjesi, koje su postigli financijski zavodi Austrije i Ugarske, u toiiko su važniji, što se sve to postiglo s malenim brojem osobija. Jeduodušnoj saradnii svih ima se zablagođariti, što stt u prkos svih tih velikih teškoća od ratnog zajma do ratnog zajma postizavani sve veći uspjesi za ratne zajmove, i što su se uvijek sve širi slojevi naroda Austrije i Ugarske mogli obavijestiti o interesima i shvaćanju te financijske ratne pomoći.
Nainovije brzojavne vijestr. Satlsfakcija Njeinačkoj zbog dogadjaia u Ženevi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bcrn, 27. juna. U poncdjeljak u veče je primio njemački poslanik u Bernu, barun R o m b e r g, posjetu ministra đr. Dunanta, koji je po naredbi švajcarske vlade izjavio duboko žaljenje povodom dogodjajan Ž ■■ evi. J. dno\remeno je stavio u izg ed da ese strogo kazniti uvrjede koje sunanijete Njemačkoj. Njemački poslanik je primio ovu izjavu k znanju. Demokratizacija Njemačkc. Kb- Berlin, 27. juna. Kako ,,Vorwarts“ javlja, sazvao je predsjednik ustavnog odbora njemačkog „Reiclistaga", S c h e i d em a n n, sjednicu ovoga odbora za 3. jula. Na dnevnom će redu bui uvedenje sveopšteg i jednakog prava glasa u saveznim njemačkim državama. Novl njemačkl poslanik u Chrlstianiji. (Naročiti brzojav ,,Beo;ra3skih Novira") Cbristianija, 27. juna. Norvcški Estovi javljaju: Njemački poslanik u Christiauiji, dr. M i c h a h e I -
Ovaj se vojnik jedva izmakaoMoja ga majka htjela da zagrli. Ispala joj iz ruke i kotarica i cvijeće... A ona nije više ni marila za to. — Zdrav je... živ je... I ona sva radosna pohita kući da mom ocu javi ovu radosnu vijest o liašem Milutinu, za koga već mjesec dasa ništa čuli nismo. Otac nije više čitao. Sjcdio je namrgodjen i držao u ruci koinad artije. — Moj je Milutin živ i zdrav... čuješ li... ni vlas mu s glave uije nestala... navalila na oca radosna inajka. — To jest... počne sad moj otac... on je bio zdrav... sada više nije... — Šta veliš? on je bio zdrav, a sada više nije? kako to misliš... Govori čovječe, ako Boga znaš... Ta meni su rekli da Je živ i zdrav eto inalo prije... njegovi drugovi iz puka, ranjenici što su upravo stigii na stanicu... — Da... dok su oni odlazili, bio je Milutin zdrav... Sada više nijc... Evo čitaj... Moj otac pruži majci onaj komad artijeBio je to brzojav', u kojem se javlja, da :J Milutin ranjen... — Ranjen! Bože, uistinu ranjen... kuku mene... I ne pročitavši do kraja, spusti se ona na stolicu i poče plakati tako da se sve njene komšinice okupiše da je tješe... v — Lako je vama govoriti.., od-
govoriia iin moja majka... Ali meni... Bože... promislite saino, možda je izgubio nogu, ruku... možda još i gorc... Pridigao sam onaj brzojav i pročitao sadržaj, koji je glasio: Milutin je lako a-anjen. — Ali majko... umiješam se sada i ja... Ta ovdje stoji crno na bijelom: Milutin je samo lako ranjen... — Ah... znam ja te priče... To je samo onako, da čovjeku ne kažu odjednom svti istinu... nego po malo... kap.po kap iz gorke čaše... razumijem ja to, razumijem... U takvom majčinom raspoioženju prodje i taj dan. Sutra-dan bio je dan Milutinovog rodjendana, te se po običaju spremalo dosta časti, kako je bilo dosta prijatelja, to mu svi zajedno čestitasmo prvu njegovu ranu, a zatim rodjeni dan. Bilo je i suza i veselja. Suza, jer smo najzad i mi popočeli da zajedno s majkom sumnjamo, nije li naš Milutin samo zato tclegrafisao da je lako ranjen, da nas ne rastuži, a veselja što je i jedan član naše porodice mogao zasvjedočiti svojom krvlju ljubav prema rodjenoj grudi, prema miloj domovini. Odjedifom neko zakuca na vratima. — Slobodno! Svi skočismo prestravljeni. Na vraitiina se pojavi naš ranjeni Milutin... Sa štapom u ruci. Bio je ranjen u nogu. Neznam što se u taj mah
BEOGRADSKE NOVINg I e s uskoro će napustiti Christianiju. Njega će zamijeniti dosadanji poslanik u Pekingu Hintza, koji je ranije bio poslanik u Meksiku. Žetva u Njemačkoj. (NaroČili brzojav „BcogradsHh Noviua") Miinchcn, 27. juna. Žbog toplog vremeua minulih ncdjelja sazrio je ozinuiji ječam u južnoj Njemačkoj. Već je otpočela i žetva, koja je u ovoj godini za nekoliko sedmica ranije no obično otpočela. Popunjenje Hoffmannovog mjesta. Kb. Bcrn, 27. juna. Švajcarski brzojavni urcd javlja: Udruženo savezno vijeće je danas sa 168 od 192 glasa izabralo na mjesto Hoffmanna naciionalnog savjetnika Adara, predsjcdnika medjunarodnog odbora Crvenog Krsta v Novoizabrani je rodjen god. 1845. u Ženevi, a od god. 1901. predsjednik je nacijonalnog vijeća. Dogadjaji u Španiji. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Bcm, 27. juna. ,,T e m p s“ donosi saopštenje španskog poslanstva, prema kome u Španiji vlada mir. Izvjesni zalitjevi španskih pješaka ureti su kao opravdani u obzir. -Mi to ne stoji u vezi s medjunarod om p-1 tikom, koja se normalno razvija pod nonarhističnom ustavnom vladavinom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Žcneva, 27. juna. Prema vijesti ovdašnjih listova izbila je u španskoj liberalnoj stranci kriza. Ugledni prvaci stranke ne priznaju više R o m a u o n e s a za vodju. Madridski listovi ,,T r i b u n a“ 1 ,,N at io n e“, kako ,,Temps“ javlja, donose izvještaje o važnim konferencijama liberalnih prvaka u stanu Prietovom. Liberalni blvši ministar A1 b a razgovarao je, kako se govori, s kraljem o preuredjenju liberalne stranke. Politički je cilj pokreta neutralnost. Španska štanipa veli šta više, da je ona Njemačkoj prijateljski naklonjena. Izjava španjolskog ministra predsjednika Đata. Kb. Madrid, 27. juna. (Havasova vjjest.) Ministar prcdsjednik Dato izjavio je, da je javno mnijenje primilo mirno od vlade preduzete izvanredne mjere. Nemir su htjeli izazvaii samo neki sumnjivi elementi- Pređuzete su skrajnje mjere, da se sačuva javni red i my-, koji će vlada na svaki način i održati- Što se tiče spoljne politike, učinjene su takodje sve mjere, koje su bile potrebne zbog pretjeranosti u liovinskim izvještajima o medjunarodnom položaju. Ove su pretjeranosti bile gotpvo kadre, da pomute dobre odnosc prem^ tinostranstvu i da neutralnost Španije dpvedu u pitanje. Mi ne mislimo — rekao je dalje Dato — da napustimo našu neutralnost. U tom nas moraju poduprlieti svi Španjolci. Ministar predsjednik uvjerio je na kraju, da u cijeloj Španiji vlada mirMinistarsko će se vijeće sastati u srijedu u Madridu. Ulazak Asquitha u kabinet LIoyda Georgesa? (Naročiti brzojav „Beoaradskih Novina") Rottcrdam, 27. juna. Iz Lonđona se javija: Danas je glav« ni predmet razgovora u političkim krugovima pitanje o u asku Asquitha u kabinet Lloyda Georgesa, za čim se teži naročito s obzirom na međjunarođno stanje. Izgleđa da se pri tome ima u vidu moralni pritisak na rusku đemokraciju a jednoviemeno ta javno mnijenje u Sjedinjemm Državama, gd e u prkos svih napora ne ide sve onako glat-
28. juna 1917 I ko, kako bi se to u Engleskoj želilo. S I toga postoji jaka struja za to, da eo Asquith radi produženja Ba fourove mi* | sije pošlje u Ameriku kao izvanredni poslanik, Lažne cngleske vljesti. Kb. Berlin, 27. juna. (Zvanično.) ,,Reutcr“ rasprostire vijest, da su njemački letači na isiočnom frontu južno od Smorgena bacali iznad ruskih linija izviesne tiskanice ove sadržine: „Nijemci blagodare ruskini četama na miru i zbratimljenju, koje nam je dozvolilo, da prebacimo čete na zapadni front kako bi se oduprli englesko-francuskoj ofenzivi. Sad smo siti toga, te ćemo ponovo stupiti u borbu i pucati na sve vaše vojnike, koji nam se btidu približili“. Ova je vijest ođ početka do kraja lažna. Kb. Bcrlin, 27. juna. Wolffov ured javlja: Medju papirima jednog engleskog letačkog poručuika, koji je 18. juna oboren, nadjeno je i jedno pismo iz Uondona, datirano od 20- maja i ove sadržine: Ovdje nema mnogo novosti, osim što nam se priča. da su se Rusi riješili da se bore i đa ne sklapaju separatau mir. Ali ja slabo vjerujem u to, što sad zvanično čtijem, naročito što nam se zvanično javlja, da smo prilikom pobjede kod Oaze pobili 8000 Turaka a mi da smo izgubili samo 400 ljudi* jer imam jednu vjerovatniju vijest od jednog našeg visokog rodjaka, koji se tamo nalazL Doživjeli smo fijasko i nismo dalje dospjeli od mjesta, na koin smo bili prije dva mjeseca. Ne niogu da razumijem tu vrstu izvještaja što nam se podnosL U koliko ia vidim, oni će nas još sve ttebati, prije no šlo budu savladani Bochesi (Nijemci). Francuska vlada protiv propagande za mir. Kb. Paris, 27- juna. .,Havas“ javlja, da je ministar pravde V i v i a n i u utorak u komori podnio zakonsku osnovu, kojom se osigurava najžešće ugušivanje svake propagande za mir. Meksikanski uslovi za uiazak u svjetski rat. (Naročiti brzojav „Beograisk'h Novina") Basel, 27. juna. Sokretar genera’a Carranze preda« će Wilsonu ručno pismo, koje izvještava o držanju Meksika u svjetskoni ratu i koje objašnjava, pod kojim bi uslovima Meksiko bilo voljno, da na strani sporazumnih sila slnpi u svjetskžrat, Strašni engleski gtibici. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novina' ) Munchen, 27. juna. ,,PalI Mall Gazette" p:še o nepovoljnim engleskim uspjeskna prošle nedjelje u ^borbi protivu njemačkih podmomica i izjavljuje sa svim otvoreno, da su engleski gubici u brođskim prostorima strašni. Bila bi kobna zabluđa, k đa bi se u ovom teškom položaju oslanjali na Amcriku. Monopolisanje amerikanske ratne a industrlie. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'O Basel, 27. juna. „Petit Parisien" javlja iz Washingtona: U dobro obavještenim krugovima upomo sc održava vijest, da p r e ds j e d n i k traži od kongresa g e n e r a 1nu punomoć za kontroiu ili zabranu svih ugljenih rudokopa i radionica za izradu municije kao i svihfabrikai u opšte cjelokupne industrije, koja radi za odbranu zemlje.
Gcad i okolica. Janko Veselinović.
s menom zbrvalo. Jedino sam čuo radosni krik moje majke: — Miiutine, sine moj, neka Ti je srećna raua!! — To je divno od Tebe da si došao baš danas na Tvoj rodjeni dan! čuh poslije majke još i oca svoga... — Moj rodjendan?! Gleđaj... na to sam sasvim zaboravio... U ratu znate, čovjek ne vodi kalendara ... Razumijc sc, sada se tek razvilo pravo veselje. Svi smo se liaitjecali, da došljaku što bolje ugo<limo, a majka iznijela pred njega gotovo cijelu kuću... — Vidiš, sjećaš 1i se još ovoga, a ovoga? A ovaj vidiš ovu sitnicu spremila sam za te, naročito za te... I ovo ... ovo ... ovo... sve za te... samo za te... sinc moj... — Blagodarim vam ... od srca blagodarim ... zahvaljivao se Milutin, kojl natn je nakon toga svima morao da priča o ratu i mjestu, gdje je zadobio svoju prvu ranu. Ah da, ta njegova prva rana! Ona je bila ujedno i naša; svi smo je čini mi se jednako osjetili, naročito majka. U prkos neizmjernog veselja zbog povratka miljenika svoga, ona je bila onoga dana sasvim blijeda i čini mi se onu predjašnju boju ne će nikada više povratiti. Izgieda mi, da je baš od onoga dana počela da sijedi, jer je danas njena kosa sasvim bijefa...
Uspomena na 12-godignjicu n j e g o v e s m r t i. U najraskošnijem dohu godine, kat miriše i nebo i zemija, na današnji dan, prije 12 godina zaklopio je svoje lijepe oči najveći srpski pripovijedač i slikar scla i seoskog živo a Janko Veselinović. Kao mlad seoski učitelj on se ©dmah istakao svojim „slikama iz seoskog života" koje je objavij vao u jedDom lokalnom listiću u Šapcu. On je poslije napustio učiteljsku službu, đošao U Beograd i odao se potpuno knj.ževnosti, Produžio je dalje na slikaiju »ela i seoskog života i postigao uspjeh takav, da ga niko do danas nije mogao postići. On je u brzo poslao ijubimax‘ književnih krugova i hpjšiiih druŠlvenih slojeva. Napisao je masu priposijeđaka r slika iz seoskog života; za tim dramu ,,Gjido“ sa svojim kardom „Brzakom" koja je postigla nečuven uspjeh na beogr. pozomici, i prikazivana preko stotinu pula. U društvu sa svojiin pobratimom i Ciča Ilijom napisao je Poteru, koja je takodje sa velikira uspjehom prikazivana mnogo puta na beogr. pozomici. Pokušao je da slika i varoški život i poćeo da objavljuje roman „Junak naših dana." Ali je na tom poslu ubrzo sustao, zbog toga što mu jo bilo nesaosno, dai dalje svojim zlatnim perom provlači kroz književnost jednu nametuutu mu tendeaciju. Materijalno je živio Jauko uvijek bijedno. Od kraljevske porodice Obrenovi«
Broj I7S. ća dobio stalnu mjesečnu potporu, koju je docnije poslijo tragedije ovo porodice izgubio. Tefc kad je već oronuo i oboleo, setila ga jo so majka Srbija, i tako reći pred smrt, isto kao i njegove prethođnike Gjuru Jakšića, i Voju Ilića, postavila je i Janka za korektora državne štamparl^e. Ali to jo već bilo dockan. Iznuren i oboleo ode on najzad svojim roditeljima u selo Gktgovac — MaAva, gdje je na današnji dan umro i gđje je i po kopan. Umro je u 42 gođini. Užižemo kandiio tvojoj dragoj uspotneni, naš dragi Janko. Bog neka tc pro sli i pomiluje. Dnevni kalendar. D a n a s )e četvrtak 28. juna ; po starom 15. juna. Rimokatolici: Leon papa ; pravoalavni: Lazar, c. s. (Vidovdan). Ktnematografi: Vojni kino (Koloseum): U 6 sati poslije pođnc pređstava za vojnike. — C. i kr. gradjanskl klno (Paris): U 6 satl poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama 1 praznicima. Ladja izmedju Zemuna I Bcograda kreće lz Beograda za Zetnun od 6 saii u jutro do 9 sati navečc svakoga sata osim u 1 sat poslije podne. Polazak U Zemuna za Beograd od 5-30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata o s 1 m u 12 30 poslije podne. Časnička i činovnička kasir.a otvorcna je do 12 sati u nod. C. i k. v o j n i č k i d o m : Čitaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati njutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno k u p a ti I o n a S a v I, oivoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. ; „Grand Hotel“: Dnevno konccraL Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnlcama: 1/ bolnici .Brčko': od 2—4 sata poslije podne.' U bolnid „Brunn“: od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podnc. Requiem za blagopokojnog nadvoivodu Franju Ferdinanda. Daiias, kao na godišnjicu ubijstvai nadvojvode-prijesto'onasljednil a Franje Ferdinanda i njegove sup.uge održa« će se u 9 saii prije podne u konaku ža-' lobna služba Božja. — U Sabornoj crkvi odslužiće se parastos u 11 sati prije podne. t Mihajlo Petković. 26. o. mj. preminuo je u BeogradU' poslije ki-atkog ali teškog bolovanja.' gospodin Mihajlo P e t k o v i ć, ministan gradjevina u p-, dugogodišnji profeson telhničkog fakulteta beogradskog univerziteta, član kraljevske akademije nauka, priznati tehnički stručni pisac I t. d. Pok. Petkovič rodjen je 7. novembra 1833- god. u Starom BečejU' u Bačkoj. Osnovnu školu učio je u svome rodnom iru'estu, a gimnaziju u Beogradu. Položivši s odiičnim uspjehom maturu, stupio je na bečku t e li n ik u, na kojoj je takodje za cijelo vrijeme svojih studija bio o d 1 i č a n d j a k, tako da je privlačio na se opštu pažnju svojih nastavnika. Još ka 0 mlad čovjefć dobio je katedru na tehničkom fakultetu beogradskog univ e r z i t e t a, gdje je razvio vrlo plodan rad kao nastavnik i stručni pisac. Pok- Petković živo se zalagao za što ranije i brže podiz&nje željeznica u Srbiji i bio je Jedan od n a j v e ć i b autoriteta u željezničkim pitanjima u zentlji. Uskoro po završivanju glavne željezuičke pruge postao ie m i n i star gradjevina, gdje je svojim velikim stručnim iskustvom mnogo koristio zemlji. Sa svojih naučnih zasluga izabran jezaredovnog člana „Srpskog Učenog Društva“, docnije Srpske Kraljevske Akadentiic Nauka. U toku svoga dugog i plodnog života odlikovan je mnogim visokim srpskini i stranim odličjima, medju ostalim red o m F r a n j e J o s i p a. < Gostovanje „bojnog pozorišta“ c. j k dvorske opere. Jedan dio umjeliuka c. k. đvorske opere u Beču stići će 1. jula u opsog gubcrnijo na kratko gostovaaje. Najpri« je će urajetnici otputovati u Valjevo, đa ondje 2. i 3. jula priređe po jednuJ predstavu. 5. i 6. jula prirediti će umjetnici prodstave u Beogradu u pozo« rišnoj dvorani nijesne etapno menaže* a zatim će otputovati u Užice, gdjo će prcdsiavljati 9. t 10. jula. Gostovaće umjetnici: Amold, Breuer, Rittmann, IIaydter, Rathner i kapelnik Redl, te umjetnice: Mihatsek i Feteeka. Prog am je šarolik i voćinom šaljive sadržine. Na repertoam stojji u prvom redu igro sa pjevanjem i plesom od dra. Bernharda Paumgartnera „Vjerenje n seljačkoj kafani" (,,Die Verlobung im Dorfwirtsliaus"), kao i niz pjesama, kvarleta i plesova. Imena umjetnika — mcdju njima Breuer kaa bayreuthski pjevač — jamče nam, da će nam ovo kratko goslovanje prirediti rijedak umjetnički užitak. Lijep prilog za beogradsku slrotinju. Oospodja Anica U z e 1 a c. sa s(anom u Skopljanskoj ulici broj 18, poslala je siratinjskom odjelenju opštine grada Beograda svom od 50.— kruna, ka 0 svoj r.rilog za pomaganje beogradske sirotinje. Da se jave gluvonemoi školiŽivko S t e f an o v ič iz Viaške, Života Mihajlović iz Lisovića, Todor B o ž i ć iz Baroševca t Stanica R adovanović iz Radulovića, potrebno je da se odmah jave školi gluvonijeme djece u Beogradu, radi odvoidjenja svo« je djece Iz iste škole za vrijeme ško^ skog odmora.