Београдске новине

BEOGRAD, utorak 3. jula 1917.

Izlaze:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlnl brojevh U Bi.graihi I ■ krajavlmft npoajftamrtja <x> •. I kr. lata po oljaal od. . . . 8 halan U HrvfttateJ-tlaroftlJI, Boanl-Horoagovlol I DalmoclJI po cljonl ai', 10 telari Ima ovog podralja po djftol od. . • .12 haltra

MJeseSna pretplata: S Boogradu I ■ krajevlma zopoajodnatlm ftd o. I kr. lata n bojaa I fttapna polla. . J - U Boogradu aa doatavom u ku6o .... a-SO U Hrvotakftj-siavonljl, Boanl-Horcogoviid I Dalmadjl aeo Uost^lmkroJevlmaAuatro-ugarakftmonartilJft 3'U inoatranstvu ........... 4 50

Oglasl po cljenlku. ■ ->

UrednlStvo: BEOBRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Talefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplate Topliiln venae broj 21. Tetefon broj 25. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. bro] 38. Telafon br. 245.

Godina III.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 2- jula. Istofino boJIšte: 'Jučer je neprijatelj baclo u borbu guste pješadijske rnase na njeniu običajan način u prostoru izmedju Narajowke i Strype. Bez obzira ua neizmjerne gubitk e, koje je imao da pretrpi već od samog našeg topništva, gurao je neprljatelj svoje napadne valove popunjene uvijek novim pričuvanta sve do na dohvat noža. Na frontu od 50 kilometara bačeno je u borbu s vremenom o k o 20 pješadijskih divtzija. Borba je hila izvanredno žestoka 1 ogorčcna. Neprijatelj je kod toga Već većlm dijelom odbačen pred našim najprednijim rovovima. Najžešći napadaji bili su upravUenl protiv naših položaja u području južno od B r z e z an y-a 1 kod K o n i u c h y-a, gdje su oni odbijeni u našim stepeničnim zagrađHim položajima. Svl pokušaji neprijatelja, da napad u ovim prostorima ponesu tiaprijed, skršill su se sa najtež i m g u b i f c i m a. Zapadno od Z b' o r o w a I na koIjenu Stochoda nije se mogao neprijateljski napad da razvije zbog naše 'ftopnlčke vatre. Može se očekivatl nastay a k b i t k e. * Na ostalim dijelovima fronta traje na vrijeme jača topnička paljba i dje(abiost bacala mlna. Tailjansko I jugolsiočno bojlšte: Nema ništa osobitoga đa se javl, osim jednog smjelog preduzeća austrijskog pučko-ustaškog bafaljuna IV./2. žapađno od RI v e, kojom je prllikom zarobljeno u neprijateljskitn rovovima 16 alpinacaNačelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 2. jula. Zapaduo bojlšte: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog Samo u tiekim odsjecima izttiedju tnora i Soraine pojačala se topnička vatra. Dok su se izialovili izvidttički 'engleski prepadi istočno od N i e u p o rt a, kod O a v r e 11 e sjevero-zapadno od S c. 0 u e n t i n a, uspjelo je nekoliko našim najmdnim odjelenjima, da u dolini ’Y s e r e sjieverno ’od D i x m u I d e n a

Podljstak. - > A r n o.* r- Povliest jedtiog goluba listoiioše- —i I. Ušli smo na pokrajna vrata u veliku staju, što se nalazila u zapadnoj čePvrti grada New-Yorka. Kad smo se ^estvama uspjeli na prostrani tavan, fjestalo jo vonja Iijepo uredjene staje, a zatnijenio ga slatki miris sijena. Pra$ia južnoj strani bio je tavan otvoren, a poznaii glasovi ,,gu-u, gu-tt, gu-gugu!“ i lepet krila potsjetio nas je odmah, da se nalazimo kraj goiubinjaka. Vlasnik toga golubinjaka bio je vanredan uzgajatelj golubova, te je baš đanas priredjivao utrku u lijetanju. Na(jecalo se pedeset mladih golubova, a ttiene je vlasnik pozvao, da budein praVičnim sudijom. Ova je utrka ima]a da ijude Iet za vježbu onih tnladih golubova, koji su tek nekoliko pufa sa s.ari•jjnia ođnešeni u bližnju okolicu • odanle pušteni, da se u pratnji odrashh piv.atp kući. Danas valja da prvi put okutsaju svoja krila bez pratnje iskusnih letioca. Uzletište bilo je tt gradu Eliza■beti u državi New Jersey. Ovakova je qaljioa naporatt let za prvi samostalni jjokušaj. ,,No vidite“, primijeti uzgajateli, „ovako mi uklanjamo lošije; samo najbolji golubovi mogu da svladaju taj napor. a baš te želimo zadržati-“ Niie to bila jedina svrha utrke, to Je ujedno bilo natjecanje za one golu-

* Iz druge knjige „Popularne blblloteke" Hrvatskog prfiodoslovnog druStv«.

Nastavak ruskih napadaja u masama u istočnoj Galiciji. Napadaji su svuda odbijeni uz ogromne gubitke za neprijatelja.

prepadom zadadu neprijatelju vrlo osjetljive gubitke, a oslm toga zarobi?e veći broj Belgijanaca. Rano ujutro i ponovno poslije podne navalili su Englezi zapadno od LcnsaOni su na nekim mjestima provalili u naše položaje, ali su opet svagdje izbačeni protivnapadom gornje-šleskih pukova, kod čega je zarobljeno preko 175 neprijateljskih vojnika, a zaplijenjeno 17 mašinskih pušaka. Front njemačkog prijes’tolonasljednika: Poslije jake topničke vatre nastavili su Francuzi novim napadajima na Cliemin des Dames, protiv izgubljenih položaja kod majura L' a B ov e 11 e. U borbama, koje su osoblto bile ogorčene na tsločnim padinama visoravni, odbijeni su neprijateljski napadaji. Front vojvode Albrechta wfirt’temberškog: Nenta nikakovih osobitih’ dogadjaja. Istočno bojištc: Front maršala princa L e o p o 1da bavarskog: Ruski napadaji na 1. jula izmedju gornje Strype i istočne obale N a r a j o w k e, vodiii su do v r 1 o teških borbi. Pritisak Rusa blo je u prvom redu upravljen p r o t i v o dsjeka oko Koniuchy-a i visinskog lanca istočno od Brzezany-a. Dvodnevna najjača topnička vatra pretvorlla je naše položaje u polje granatnih Iijevaka, preko kojeg su ć i j e I i d a n j u r i š a 1 i n e p r I j at e I j s k i p uk o v i. Selo Kouiuchy je izgublieno. U pripravljenim stepeničnim položajima suzdržan je i s 1 omn j e n r u s k i napadumasama. Osobito se vodila ogorčena borba uz obe strane Brzezany-a. U sve n oviin napadnim valovima jurišalo je tamo 16 ruskih d i v i z lJ a protiv naših položaja, koji su švi u proinjenljivoj borbi od s a k s o n s k i li i carsko otomanskih divizlj a d i j <e 1 o m j u n a č k i b r a n j e n i, dijelotn protivnapadima opet zauzeti. Ruski gubitci nadmašuju s v a k u do sada poznatumjeru. Pojedine jedinice su potpuno uništene.

bove, koji će se sretno povratiti. Uzgajateljevi poinoćnici i neki susjedni golubari platili su neke svote i svaki se kladio budi o kojeg goluba, Sve što je uplaćeno, dobiva onaj, kojega golub stigne prvi ne sanio u ovaj kraj, već se I prvi povrati u sam golubinjak. Samo su oni gohtbovi dobri listonoše, kojl se bez okolišanja povratc točno n svoj stan. Najbolji listonoše nisu baš osobiio lijepa perja, a nemaju na sebi nikakovih osobitih uresa, kako ih redovno itnaju golubovl na izložbama. Uzgajač se ne brine za izvanje lice goluba, no su mu važne brzina i sj>osobnost ptice; golubovi moraju da su vjerni svom golubinjaku i stalnošću ga moraju opet naćl. Po najnovijim znanstvenim izučavanjima nalazi se osjećaj za snalaženje u prosioru u košticama labirinta u tthuDobar golub-listonoša ima medj svim životinjama najrazvijenije pamćenje za mjesto i smjer, pa stoga možemo takoga goluba prepozttatl po velikim izbočinanta na oblm stranama glave nad uhom i po krasnim krilima, s kojima je on podoban, da utaži silnu Ijubav za domajotn. Danas se Imaju iskušati duševne i tjelesne sposobnosti pcdesetorice mladih golubova. Pretnda je bilo dosta svjedoka, kojl su nadgledali dolazak golubova, smatrao sam ipak zgodnim, da otvorlm samo jedna vratašca golublnjaka. Clm bl prvi putnik stigao, zatvorio bih odmah vratašca. Ne €u tako skoro da zaboravim taj dan. Upozorili su me veĆ prije: ,,U dvanaest safi ispustit će ih u Elizabetl, a u 12 sati I 30 časova moraju da ovamo

Uz Stochodlna Dniestru trajala je pojačana'' ruska topnićka djelatnost. Uz prtigu K o w el—L u c k r a z b I o se jedan ruski napad ispred polo’žaja jedne austro-ugarske divizije. Kod drugih vojski nema osobitih ’dogadjaja. Maćedonsko bojištC; Položaj j« nepromijenjen. Prvl zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Novi neprijatel]. Središnje vlasti dobile su novog neprijatelja. Ali ako svi, a ono sigurno grčki narod ne će ništa da zna o ovom ratu. Nije grčki narod prekinuo odnose prema središnjim vlastima i njihovim saveznicima, nego Venizelos. Orčki narod ne želi, da poslije svib patnji posljednjih tri godine navuče na sebe strahote i žrtve jednoga krvavoga rata, nego to traže sporazumne sile, koje ne mogu podnijeti, da na Balkanu ima Još jedan narod, koji živi u mlru. Naš novl neprijatelj nije grčki narod, nego sporazumne sile i Venizelos, u isto vrijeme odabranik i rob njihov. One tri vlasti, koje su prije devcdeset godina na sebe primile dužnost sila zaštitnica helenske đrž&ve, pokazale su sada na vrlo klasičan »ačlu kako one misle da izvrše ovu zaštitu- ,,Samoopredjelenje“ Orčke sastojalo se tt tome, da su kralj i parlamenat protjerani, a vlada i vlast je povjerena jednom vrlo sumnjivom državniku, koji je ntorao u svoje vrijeme, radi svoje jednako po državu kao i narod pogibeljne i -štetne politlke, da da demisiju. Pomoću i milošću sporazttmnih sila, stavljen je Vcnizelos opet na čelo vlade u GrČkoj, koja nitl je monarkija niti republika, nego francuskoenglesko ropsko naselje. Orčka bi ipak bila očuvana od strahota ovoga rata, da nije bilo Venizelosa, njenog zlodulta, koji je mjesto da sadi krasfavce poslijc kako je pao, nastavio svojiin rovarenjem protiv svoje otadžbine, a za sporazumne pare. Sada, poslije pune dvije godine stigao je konačno VenizeIos do svog cilja, on je prekinuo diplomatske odnose sa središnjim vlasiinta i može da im sada navijesti rat. On, Venizelos se ne plaši primjera Belgije,

stignu. No pazite dobro, oni će doletjeti brzo kao oluja- Jedva da ćete ih prije zapaziii no što su već unulra.“ Stajali smo na tavanu. Jednim stno okom gledali na pola zatvorena vratašca, a drugim smo pozorno promatraH jugozapadno obzorie. Najednom sam začuo povik: „Pazitel Dolaze!“ Poput bijela oblaka lebdOi su tik nad visokim krovovima velegrada i približavali sei sad stt obašli neku veliku skupinu dimnjaka i nisu prošla dva hipa, Što Ot zaazistno, a već su bili ovdje. Blistava jelina njikovih krila tako je iznenada I naglo došla, da sam usprkos opomene bio osupnut. Stajao sam kraj otvorenih vratašca- Zviždajući doleti modra strjelica, krilima se dotakne moga lica i već je nestade mimo mene. Jedva sam dospio da zatvorim vratašca, kad začuh viku: „Arno! Arno! Zar nisarn kazao? To je pravi biser; tek su mu tri mjeseca i već pobjednik — to je alem kamen medju golubovitna!“ Arnov je vlasnik skakao od radosti, tte toliko radi novca, što ga je dobio pobjedom mladoga brzoplovca, već radujući se, što je vlasnik takvoga goluba. Liudi su stajali, neki klečali oko ovog tnalog stvorenja, te promatrali, kako je najprije popio gutljaj vode, a zatim pošao do zdjele s hranotn. „Pogledajte satno to oko! Kakva su to krila, pa ova vanredna prsal Ta on ]e zlata vrijedan!“ Hvalio se vlasnik pokunjenim i nijemim golubarima, koji nlsu bill tako sretni kao on. To bijaše prvo Arnovo djelo. Kao pobjednik nad pedesetorlcom, koji su svi rodjeni u dobrom golubinjaku, imao je pred sobom sjajnu budućnost.

Srbijc, Crno OnrA I Rumunlsk« Cfni se, da su rnu njegov! uspiesi za vrljeme balkanskoga rata pomutill pamet, pa se on sada nada, kada je kralj daleko i Izvan zemlj<e, da će on moći ispuniti svoje sanje o velikoj Orčkoj. Jer ne može se očekivati, da je Venizelos u svemu potpuno stao na stranu sporazuma, pa da i on žcli, jednako kao I Poincare, Lloyd Oeorge I Wilson, da se bori za slobodu maliih naroda, za demokraciju i čovječanska prava. Na Kretl su Ijudi previše praktični, tamo ne vrijede ovakove fraze. Medjutlm mi znanto što Venizelos hoče. On hoĆe is;o, što je htjela i Rumunjska, kada Je stupila u rat, on želi povečanje kraljevine ili grčke republike na račun Bugarske i Turske u Maloj Aziji, on hoĆe, da u toj državl bude on predsjednik i to doživotni predsjednik. Al! lukavi Krečanin čini se da je odocnlo. Kada Je Rumunjska stupila u rat, bila je pošiedjena od svih nepogoda rata, odmorna, bogata, dobro spremljena sa vojskom od 600.000 Ijudi, kojj su imali sve, što jednoj tnodenioj vojscl treba, a osim toga, ona se pouzdav'aja u pontoć Ru■sije, koja je u ono vrijeme još svom svojom dušotn bila za rat, Privredno, vojnlčki i polltički stupila je Rumunjska kao puni protivnik u kolo naših neprljatelja, pa su izgledi, da će ova pustolovina iispjefl, bill od prilike barem dosta povoijni- Pa ipak je uslijedila kaiastrofa u onoj mjeri, kojoj se niko nije nađao. Pod kako drugint, mnogo različnijim uvjetima daje se Venizelos na jcdno preduzeće, koje nije uspjelo jeđnom Bratiano- Orčka stoji prlvredno i financijalno na rubu propasti, ona mora da primi na sebe ropski jarant sporazumnih sila, onilh istih, koje većina grčkoga naroda ntrzi iz dna svoje duše. U vojsci vlada prije sve nego jednodušna volia za borbu. Rumunjska je prošle jeseni navalila na front, koji je bio skoro bez svake odbrane, dok Će Grčka naići, bude li slala svoje divizije u boj na tvrdi bedem od čelika i gvoždja, koji još niko nije mogao da svlada. Izmedju onoga što Venizelos ltoće 1 onoga što on može postići, postoji vrlo velika razlika- Grčkl će vojnici doći dobro sporazumu, da njima Ispunl praznlne na frontu generala Sarraila. Ali sve

New-yorški klub golubara stavio mu je na nogu srebrni prsten s brojem 2590 C- Kasnije je u životu golubara bio ovaj broj od velika zamašaja. Kod ovoga leta iz Ellzabete povratilo se samo četrdeset golubova. Talco se to dogadja redovito. Neki nisu bili dosta snažni, nekl opet dosta lukavl, pa se razletiše. Ovaidm strogim odabiranjem poboljšavaju golubarl golubinju pasminu. Od onih deset, što zaostadoše, ne povratiše se petorica uopće nikada, a petorica sfigoše još istoga dana, all jako kasno. Posljednji je doletio neki velik, nezgrapan, plav golub- Kad se spustio, rekao je konjušar: „Evo dolazi lnckasti plavojko, o koga se Jakob kladio. Nisam mislio, da će sc povratiti, mada bi mi to bilo milo, jer držim, da je on nešto nalik na gušastog golubn.“ Veliki plavi golub nazvan po svom gnijezdu, koje se nalazilo u kutu (budžaku) golubinjaka. Budžak, blo je već od miadosti svoje vrlo jak. Mada. su svi bili jednake dobe. to je on ipak brže rastao, a bio je i ijepši od drugih, premda golubari ne polažu na to veiike važnosti. On je bio svjestan svojih vrHna, pa se stoga vladao kao kaki napržica spram svojih drugova. Njegov mtt je vlasnik proricao velika djela, ali Billy, koniušar, malhao je značajno glavom, jer mu se nije svidjao njegov dugi vrat, prevelika guša, pa stas i veličina. „Ptica s velikom gušom ne može da pobijedi. Dugačke su joj noge s<amo na teret, a ovaj vrat takodjer nije nJ zašto,“ mrmljao je on. kad je nekog jutra čistlo tavan.

štr> Vpii I'zoIao Looo notol oe na najživljl protest Italije, koja danas ne samo da držl u svojim rukama dijelove grčkog zemljlšta, nego ona traži za sebe i obalu Male Azlie. Središnje vlastl 1 njenl saveznlci klonili su se dok je kralj Konsiantin blo na vladi, da prenose borbil na grčko zemljište i priznavali su svagdje suverenitet Grčke. Medjutim sadai ov! razlozl otpadaju i venizelistička Grčka ne treba, da od središnjih vlasti očekuje istu susretljivost, kao tteuti-alna Grčka kralja Konstantina. Puno dvlje godine patile, su đjavolskl sporazumne sile Grčku, a sad* se sprema niski plaćenik Venizelos, da bude ublca svoje otadžbine. On na promišlja žrtvovafl svo] narod, santai da zadovolji svim svojlm slavičnhrt prohfjevinia.

Austro-Ugarska. O boravku Njlhovjh Veličanstava u Mfinchenu 1 Stuttgartu. Kb. Stultgart’, 2. jula. Ivao u Miincltenu, tako je i u Stuttgartu priredjen vrlo iskren doček austiO' ugarskiin carskim supružnicima. Radi do< fieka na željezničkoj stanici sakupilo »a pekoliko hiljada ljudi. Svi balkonl i pro> zori bili< su načičkani lifinoslima oba pola. Car i kralj je naimenovao kralia' ■vvurttemberškog za c. i K. generala konjice, vojvodu Roberta w ii r ttemberškiog i tri sina vojvode Albrechta wiirttemberškog odlikovao je velikim krstom' 'Stjepanovog reda. Carica i kraljica je podarila kraljicf vviirltemberšk'ojf veliki krst Jelisavinog reda. Povratak Njihovih Veličanstava u BeĆ. Kb- Beč, 2. jula. Njihova Veličanstva povratila su se jutros u 7.30 sa prainjom natrag u Beč. Kako je poznato, nalazila yt se Njihova Veličanstva u posjeti kod bavarskog i wfirttemberškog dvora. Njegovo Veličanstvo uputilo se u Badeit, a Niezino Veličanstvo u Laxenburg. Saskl kralj u Bcfiu. Kb- Beč, 2. jula.. Saski kralj Frledrlch August stigao je danas zapadnom željeznlcom u Beč. U zastupanju Njegovog Veličanstva dočekao je kralja na stanici nadvojvoda Maksimilljan. Kralj se uputio u augartensku palhču.

II. Sad je započelo redovito vježbanje golubova. Svaki su ih dan puštali da lete trideset do četrdeset kilometara dalje, a i smjer se Često mijenjao tako. da su našl golubovi doskora upoznali čitavu okolicu na dvjesta kilometara u olerug. Od onih pedeset gohibova preostalo je sađa samo dvadeset, jer ovol strogoj kušnjl nisu mogli da odole samo slabl 1 nesposobni, već i onl, koje j® Iznenada zahvatila bolest, ill nezgoda. a i oni, koji su se neopreznl prejeli prije Ieta. U ovoj po izbor četi bijahu mnogi lijepi golubovl širokih prsa, sJajnih očiju i dugačkih krila spremni na najbržl let u požrtvovnoi i DlemenitoJ službl, jer oni itnaju da služe čovjeku kau glasnici, kad ga zadesi nevolja. Većinom im je perje bijelo, plavo i smedje. Pa ako i nemaju posebne odore. to fe izabranike lako prepoznajemo po vatrenim očima, krasnim krilima i naboru nad uhom, što sve odaje čistu pasmlnu goluba listonoše. Najbolji, najodabraniji medj svima, a uvijek prvi na cilju bio je naš mall Arno. Kad su počivall, jedva se metfl ostalima zapažao, pogotovo sada, kađ su već skoro svi imali na nogama srebrni prsten. Ali u Ietu pokazao je Arno svoja plemenita svojstva. Kad je otvaranjem vratašca dan znak za uzlet. prvi je na djelu bio Arno; lebdio je visoko, kao da se želi uklonlti svakom utjecaju toga mjesta i besvjesno je našao put svojoj domaji. Letio je brzo i nije ga ntogao da zaustavl ni glad nl žedja, kao ni zamamljivo zazivanje družlca. Usprkos Billy-evog proročanstva, bio je i onaj plavi golub iz budžaka, me*