Београдске новине

Straua 2. _Posljednji napori sporazumnih sila. (NaroCiti brzojav „Bcogračlskih Novina' ), 2eneva, 2. jnla. Pariski dopisnik „J o u rn a 1 d e G ebeve“ javlj3, da se rat bliii svom lodlučujućem trenutku, zbog ćeaa 8porazumne sile smjeraju da upotreBe cjelokupnu svoju rei'ervu. Pokret za mir. Mirovni pregovori izmediu Izaslanika radnjčkog savjeta i zastupnika magjarskib i austrijskih socijainih demokrata. JNaročiti brzojav „Beogradskih Novina") Amsterdam, 2. jula. Uprava holandskih socijalnih demo krata dobila je iz Stockholma izvještaj, da jo 12. iuiui bio u Stackholmu vai.au dogadjaj. Toga dana su naime zvanieui izaslanici radničkog i vojničkog savjeta stupili prvi put u mirovne pregovore sa zastupnicima austrijskili i magjarskih socijalnih demokrata. Pređhodni pregovori za konferenciju r®duičH«K snTrj«,ta. '(Naročili brzojav „Bcogradskih Novina'*) Stockholm, 2. jula. Pregovori naročitih izaslanika radničkog 1 vojničkog savjeta sa socijalislima neprijateljskih zemalja, vodiće se na neutralnom zemljištu. Svrha stockholmske konferenciieKb. Cliristianija, 2- jula. ,,D a g b 1 a d e t“ donosi interview s danskim ministrom Stauningom, koji je povodom zasijedanja interparlamentarne nordijske konferencije boravio u Christianiji. Stauning je o ciljevima i svrsi stockholmske konferencije izmedju ostaloga izjavio: Svrha sastanku neutralnih sociialista u Stockholmu nije utanačenje mira i izradba nove svjetske karte; sastanku je svrha da poradi oko sporazuma izmedju socijalističkih stranaka zaraćenih država u svrhu da se omogući mir, koji bi počivao na temeljnim principima socijalista i koji bi priznao pravo samoopredjeljenja naroda. Kraj toga je sastanku svrha, da stvori medjunarodni obvezatni izborni sud, kao i osiguranje trajnoga mira, u koju svrhu bi se odmah imalo započeti sa razoružavanjem. — Naprotiv tvrdnje, da je on (Stauning) njemački agent, izjavio je ministar, da je stockholmska konferencija tako nentralna, da to i protiv njene volje izazivlje sumnju kod obiju zaraćenth stranaka. Agitacioni put engleskih ministara protivu pokreta za mir. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novir.a") Rolterdam, 2. jula. „Manchester Guardian" javIja, da će ministri u toku ljeta preduzeti put po zemlji, da agituju protivu mirovne propagande, koja je ponovo uzeia ozbiljne razmjere. Lloyd Georges sam će n trinaest engleskih inđustrijskih gradova držati govore.

Ruski haos. Ruskl Jevreji za što skorije zaključenje mira. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina ') Berlin, 2. jula. „Berliner Zeitung" javlja iz Anisterđama: Engleski radnički zastupnik Tliorne saopštava u nedjeljnom listu „Justice", da u Petrogradu Jevreji o-

. __ Utorak h'oreno izjavljuju, da se od njih' ne može zahtijevati da se bore protivu austrijske i njemafke braće. Oni traže, da se kod engleske i fiancuske vlade još ied. tnom učini poknšaj, da se mir što je moguće prije ostvari. Pitanje ishrane u Rusiji. Kb. Petrograd, 2. Jula. Odbor za ishranu upravio je bankama, trgovcima, tvornicama, radionicama, restauracijama i ostalim trgovačkim i obrtničkim preduzećima okružnicu, kojom jh poziva, da od vremena na vrijeme odboru podastru tačne podatke o količini živežnih namirnica, koja se nalazi u njihovom posjedu. Prvi se izvještaj ima podnijeti već 5. jula. Svaka neispravnost kazniće se zapljenom svih zatajenih živežnili namirnica.

Grčka. Nova vlada na djelu. Kb. Atena, 2- jula. H a v a s javlja, da je nova vlada otpustila iz službe sve one Njemačkoj sklone činovnike, koii su imali udjela kod decembarskih dogadjaja. U Tesaliji su otkrivena nova skladišta oružja. Princ Andrija stavljen je na svoju volju na raspoloženje. Ove će nedjelje opet započeti brza vožnja izmedju Atene i Soluna. Generali, koje je Venizelos pozvao iz Peloponesa, stigii su svi osim Papulosa u Atenu. General Danglis, koji je imenovan za vrhovnog zapovjednika grčke vojske, posjetio je francuskog generala. Kb. Atena, 2. jula. Reuter javlja: Vlada je riješila, da sva lica, koja su ođgovoma za decembarske đogadjaje preda sudu. Od toga se neće ni ministri izuzeti. Ratni krediti Venizelosova kabineta. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina' ) Rotterdam, 2. jula. ,,Daily Mail“ javlja iz Atene: Venizelosov kabinet zahtijeva od sazvane komore kredit od 500 milijuna drahmi radi mobilizaeije. Venizelos kod kralja. (Naročiti brzojav „Bcogralskih' Novina") Bem, 2. jula. Iz Patisa se javlja: Prema vijesti ,,Petit Parisien“-a kralj je primio Venizelosa sa ostalim ministrima. Prijem je bio uobičajeao pravilau, ali hladan. Kralj je saslušao Venizelosa pa mu je na njegov predlog kratko izja\uo, da se slaže s time, da mu ustupi moć. Vraćanje zaplijenjenih grčkih brodova, Kb. Atena, 2. jula. Reuter javlja: Laka grčka flota i ratni bi'odovi, koji se nalazih u Salamisu, vratiće se grčkoj vladi.

Borbe na zapadu. Sramni način engieskog vodjenja rata. Kb. Berlin, 1. jula. Wolffov ured javlja: Nedavno je bilo poznato, da Englezi spremaju naročitu eskadrilu dobrovoljnih letača, da obore svoga opasnog protivnika, konjičkog satnika baruna R i c h t h of e n a. Krst Viktorije, naročita letilica, unapredjenje i novčana nagrada od 5000 funti šierlinga, sve je to bilo primamijivo za onog sretnog, kome bi pošlo za rukom, da pobjedi najboljeg njemačkog boračkog letača. Sađ se

BEOGRADSKE NOVINE

3. jula 1917.

pofcvrdjuje, da u istini postoji jedna engleska vojna zapovijest, kojom se obećava 1000 funti šterlinga nagrade letilačkom odjelenju, koje Richthofena uhvati živa ili mrtva. Osim toga se obećava zasebna nagrada od 500 funti šterlinga vodji tog hrabrog odjelenja. Ta je zapovijest pročitana svima engleskim letačima. Samo u onom narodu, koji je do sad bio naviknut, da vodi rat s najamničkom vojskom, mogu se viši vojni zapovjednici usuditi, da na takve načine izazivaju odvažnost u svojili potčinjenih. Gledišta, koja se u tim zapovijestima ispoljavaju, podsjećaju na običaje trgovaca s robljem i glavama. Sramota je, kad se jeđan evropski narod laća običaja divljačkih naroda; takva sramota priliči Engleskoj. Neograničeni podmornički rat. Potopijeni brodovi. Kb. Paris, 2. jula. Na francuskoni parnom brodu ,,H i m a 1 a j a“ (5620 tona), koji je potunuo zbog eksplozije, nalazile su se 204 osobe, od kojiiuje 176 spašenoŠpanija i podmornički rat. Kb. Madrid, 2. jula. Reuterov ured javlja, da je španjolski kralj potpisao dekret, kojim se podmornicama zaračenih država zabranjuje ulaz u španjolska pristaništa. One podmornice, koje će u prkos te zabrane ući u španjolska pristaništa, biće do svršelka rata internirane. Kb. Madrid, 2. jtila. Havasova vijest: Nota, koja je obnarodovana poslije održanog ministar« skog savjeta, javlja: Njemačka pođmornica, koja je tražila sTdonište u Cadixu, napustiia je jutros u samu zoru pristanište. Nju su do granice teritorijainih voda otpratile dvije topovnjače. 0 budućoj poreskoj politici Njemačke. HV'urtternberški ministar finansija dr. pl. P i s t o r i u s držao je prilikom generalne debate o budžetu komore govor, u kom je ocrlao programne pravce buduće poreske politike Njemačke i prvi put zvanično izvjestio o budućem učestv'ovanju države ..p privrednom životu. Pisterius je rekaof.Ja sam uvjeren, da je nemoguće nabaviti (Josadašnjim poretskim načinom ogromne svote, koje će država u buduće trebati. Dosadašnji način sastojao se poglavito u tom, da su se sve vrijednosli propušta'e kroz kanale svekolike preradjevine, a država da je od toga tražila svdj dio u vidu ncposrednog ili posrednog poreza tek onđa, kad su te vrijednosti već bile preradjene i gotove za potrošnju, to jest, kađ su već postale doliodak ili svojina sopstvenika ili potrošača. Takvo .učestvovanje države u diohi izazivalo je prpt ivnosti. i stvaralo je često gadnu borhu jzmedju državmh organa, koji traže porez i izmeđju privahiih, «xl kojih ae traži porez. TJ budućo treba na mjesto sadašnjeg neradog plaćanja poreza da nastupi stanje, koje će pružati svijetu mogućnost, da rado plaća porez. Taj nužni preokret olakšaće ee drugim poreskim načinima, koji se ne moraju zvati monopoli niti moraju biti monopoli u ohičajenom smislu riječi. Glavno je u tome, da dižava ne ćo učestvovati u diobi tek pošto je privredni proces izvjesnog proizv'oda završen, .već u napred, učestvovanjem u dobiti kodi proizvođnje, kod uvoza i kod prodaje raznih vrijednosti. Time će se njegovati

nagon štednje n daljem toku proizvodnje raznih vrijednosti, te je moguće, da u opšte ne će nastati nikakva poskupljenost, jer će tehnički napređak i tehničke mjere u Id&ljem toku proizvodnje ave to da izjednače. Naročito će otpasti dosadašnji zamjetani skup način porezivanja, te će biti zamijenjen prostijim i jeftinijim uredjenjirna. U daljem toku svoga programnog govora izrazio je ministar finausija svoju sumnju, koju je wiirttErnberška vlada u Berlinu poduijela protiv poreza na ugalj. Vlada je izjavila, da porez na ugalj može naročito poslijo rata trajno dd ometa wiirtlemberšku industriju da učestvuje u opštoj konkurenciji. Porezom na ugalj u napred se neobično opterećava whrttemberška narodna privre da na suprot većitii ostalih država Njemačke. \Viirttemberška je i pristala na prijedlog jedino u očekivanju, da je uvodjenje poreza na ugalj samo jedna prolazna ratno-privredna mjera

Najnovije brzojavne vijesti. Elsas i Lotaringija. Kb. Rotterdam, 2. jula. Jedan Holandijac, koji živi u ElsasLotaringiji, poslao je listu ,,N i e u w e Courant" dopis, u kojem veli, da 75% stanovništva u Elsas-Lotaringiji govori i osjeća njemački; ako u višim krugovima imade imena koja zvuče francuski; isto tako ako imade još go$pode, Roja govore francuski, to još nije dokaz, da je narod francuski. Slično bi se moglo reći, da je i Holandija Sancuska, pošto i ondje imade porodica, koje smatraju za ,,bot tou“, ako govore francuski. Kb. Haag, 2. juia. U 4. stockholmskom pismu je izja vio Proelstra 20. juna, da on poslije razgovora s Thomasom potpuno pojmi francusko shvaćanje u pitanju Elsas-Lotaringije, ali bi bio zločiu kad bi se rat produžio radi ostvarenja starih francuskih ideja o revanšu. Dogadjaii u Kitaju. Kb. Shanghai, 2. jula, Reuterov ured javlja: Miadi car Hsuon Tung proglasio je svoje stupanje na prijestoije. Novi Lloyd Georgesov govor. Kb. R.otterdam, 2. jula. U govoru svome, kojim se Lloyd Georges zahvalio na izberu za počas nog gradjanina Dunday-a, rekao je medju ostalim i ovo: Engleska ima toliko municije, da joj za sretno okončanjfe rala potrebnu količinu ne mogu uništi i ni njemačke podmomice. Englezi su Nijemce stjerali u zemlju, što je vcliko poniženje za njemačku vojskn. Ona se krije po rupama. To je telfliika pitomih zečeva. Zatim je Lloyd Georges ukazao ta držanje Nijemaca u godini 1870./71. kada su odcijepili od Francuske njeziue provincije Elsas i Lotaringiju. Mi se borimo protiv sađašnjih političkili načela Nijemaca. To isLo čini Italija prema Austro-Ugarskoj. Isto tako stoji s Poljskom, Mesopolamijom i PalesLinom. Ti narođi iie treba da budu nijeme životinje, koje drugi tjera i koji po volji careva mijenjaju sopstvenika. Zato se mi borimo, za pLravo ljudi i čovječanstvo, pa ćemo » pobijediti; Kralj Konstaniin. Kb. St. Moritz (Engadin), 2. jula Danas poslije podne prispjeo je ova* Ino kralj Konstantm s porodicom * svojom pratnjom. Velika masa svijeta, gosti kupatila, kao i zvanični predstavnici opštine i kupališne uprave priredili su \isokim gostima vrlo simpatičan doček.

dju ovom dvadesetoricom. Često -e je kasno povratiO, a njkada nije bio prvi m cilju. Kadikad je doletio nekoliko sati kasnije od ostaiih, te nije bio ni žedan ni gladan, što je jasan znak, da se usput skitao. Ali do sada se uvijeic pcviatio. te je i on popu: ostaiih nos'o posvećen znak s određjenim klupskim brojem, po čem se moglo zaključirl, da će i daljne lovorike ubirati. Billy ga nije mnogo cijenio, jer mu Je Arno bio ntdostiživ uzor. Vlasnlk Budžaka branio je svoga štićenika; „Dajmo * mu vremena; što se brzo s eče, brzo se i rasteče, a dobra stvar polagano napreduje. Dosele sam uviiek iskusio, da je onaj golub dobar, na komj se ;o u poče'ku i ne opaža “ Nije prošla ni godina dana, a mali je Aino izvršio takovih djela, koja dossle nije mogao da učfni još nijedan golub. Najtegobniji je let preko niora, gdje nerr.a niKakovm puioK.iza, Kaico m ima na kopnu; osobito je težak ief, ako jc more pokrila magla, jer se tada ne vidi ni sunca, pa nema anu niš;a, što niože si'ižiti kao putokaz. Pa kad pamćenje, ok) I uho ostave ovakav stvor 11 a cje* d.ht, to golubu Jistonoši preostaje još ncšio, u čemu se baš i sastoji njegova vrima, a to je prirodjeao pamčcnje smjera. To pamćenje može da utiišti samo strah i zato mora da pod onim vitim krilima kuca odvažno srdašcc. U vrijeme vježbanja prenijeli su Arna sa dva druga na parobrod, koji jc plovio u Evropu. Kad im kopno nestade lz vlda, trebali su da puste gobtbove; no pa]a je gusta magla, iako da ih nisu htjeli da ispuste. Parobrod ih je ponio sa sobom dalje u nadi, da će ih i redati drugom brodu, što će ga saslat i i koji će se vraćati u Ameriku- Kad je več parobrod bio deset sati na du-

čini morskoj, slomi se parostroj, gusta neprozirna magla slegla se nad raorem, a brod je lutao pučinom kao komad pluta, a nikako da si pomogne. Samo parna zviždalica dozivala je u pomoć, no kapetan bi jednako uspio, kad bi sa zastavama davao znakove. Tada se netko sjeti na golubove. Prvi je odabran Zvjezdovid 2592 C. Na nepromočiv papir napisana je molba za pomoć; papir bi smotan i privezan golubu za pero u repu. Kad su pustili goluba, nestade ga u zraku. Nakon po sata obješeno je vplikom plavom golubu ,,Budžaku“ 260 C- pismo za rep. Golub je uzletio, ali se smjesta povratio i sjeo na prečku jarbola. Bijaše to jadna slika kukavičiuka. Ništa ga nije moglo odagnati s broda. Sfrah je bio toliki, da su ga lako uhvatili i uz pogrđne riječi zatvoriti u krletku. Sada su donijeli trećega goluha. Bio je malen i neugleđan. Moraari ga ne poznavahu, ali su na prslenu pročitali ime i Jjroj: „Amo 2590 C.“ Za njih ova oznaka nije bila od važnosti, no časnik, koji je držao maiog goluba, primijetia je, da njegovo srdašce ne kuca ni izđaleka onako žestoko kao u plavoga goluba. Skinuli su pismo s onog kukavice, koje je glasilo: „Utorak, 10 sati prije pođne. 300 kilome a a dah ko od Ne\v-Yoika slomio nam se parostroj. U magli lutamo, a ne možemo si pomoćL Saljite nam šlo prije parobrod u pomoć! Svaku minutu dajemo dugačttk zuak zviždalicom, a zatim kratki. Kapetan." Pismo su smoiaii i stavili u nepromočiv omot, napisali naslov parobrodarskog društva i privezali na srpdnje pgro Amovog repa.

Kad su Ama pustili s broda, okružio je on u zraku parobrod, a tad se dignuo visoko u zrak, ponovno opisao još veći kru.gi i na!o ga nestade s vida. Magla mu je otela sva sjetila do jeđnoga. To ga je sjetilo, koje ni strah nije piogao da uništi, vodila Let mu bijaše stalan poput magnetske igle. Ni časa nije kolebao, ni časa nije sumnjao. Jeđnu minutu nakon što je ostavio kavez, letio jo već poput sunčane zrake ravno prama svojoj domaji. Ondje se on rodio i samo je ondje bio zadovoljan. Istoga dana obavljao je Biily svoj posao, kad začuje šum oštrih kriia; golub-listonoša dolcti u golubiiijak i podje ravno do zdjelice s vodom. Pio je gulljaj za gntljajem, a istodobno je Billy začudjon kliknuo: „Sto, zar si to ti, moj mili Amo!“ Kao iskusan golubar pogleda ođ mab na sa(L i zabilježTii: 2 sata i 40 minula. Odmah je opazio iistić na repu, Bflijesta zatvori vratašca golubinjaka j prebaci preko goluba mrežu. I za tren već je imao u rukama svitak papira, a za dvije minute već je bježao do parobrodarskog društva, jer je bio uvjeren, da će ga zapasti lijepa nagrada. Oudje je saznao, da je Amjo preletio trista kilomelara u magli preko mora za 4 sata i 40 minula. Nakon jednog sata plovio je već punom parom jedau parobrod ,u jpomoć. Trisla kiloinetara u magli i preko mora za 4 sata i 40 minuta to bijaše vanredno djelo! U čast Amu bi to zapisano ;u' anaiima kluban a i na desnom' Amovom krilu, na suježnom bjelilu prvog lelnog pera udaren je žig sa trajnim cmilom. O onom drugom glasniku, JKvjezđovidu, nije se nikal ništa saznalo. Zacijelo je negdje na moru poginuo. Plavojko Budžak donešen bi parobrodom nalrag u New-Yorlt

III. To bijaše prvo javno djelo Amovo; đoskora su slijedilai i tdruga djela, te je u slarom golubinjaku đošlo često do čuđnih prizora, kojima je uvijek uzrokom bio Amo. Jednoga dana zaustavi se pred slajom otmjena kočija. Neki sijedi goepodin izadje iz kočije i popne ee preko zapraŠenih ljestava na golubinjak. Cijelo prije podne sjeđio je ondje s Billy-em. Kroz zlafne naočare gledao je u Bvoje bilješke, a čas opet preko krovova prama obzorju. Čekao je i Čekao i opet čekao. A našto, na koga? Na vijesti iz nekog ma'.og mjestanca, kojili šezdeset i pct kilometara daleko, na vijest, koje bu bile za nj od neprocjenjive vrijednosti; one će ga usrećiti, ili uništiti. Te vijeati treba da stignu do njega brže odi brzojava, jer moramo imati na pametr, da će brzojavka na krajnirn poslajama barem jedan sat čekati. Kako da se vijest brže dobije? U ono doba mogao je taj put da preleti samo izvrstan golub-listonoša. Kad bi [jolub samo sligao na svoj cilj, (ada ne bi žalio nikakova troška. Morao je dobiti pod svaku cijenu najboljeg goluba, pa Bifioga je i odabran Amo sa sedam sjajnih odlikovanja na perju isvojih krila. Prošao je jeđan sat, a i drugi, kad se najednoin na nebu pojavi modri meLeor, koji je uz šum kriia doletio poput munje u golubinjak. Biliy zatvori vratašca i uhvati glasnika. Ravnodušno odreže uzicuf i pruži novčaru pisamce. Starac otvori pismo, a bio je blijed kao smrt. No pomalo se povratio u nj život. „Hvaia Bogul" promnca i odjuri veselo na sjeduicu kao pobjednik. Mali ga Amo spasio. Novčar je htio kuplti toga glasn'ka Breće, da može tu plememtu životinju, kojoj ima da zahvaii svoju sreću, milovati i niegovatj. No Bi!Iy i niegov gospo-

Broj 1150. Nemiri u francuskim afričkint kolo* nijama. (Naročiti brzojav „Bcogradsklb Novina") Ženeva, 2. jula. , Francualđ tolnistar vojnl je »aopšb'o Benalu, da stanje u Alžiru I Maroku ne dozvoljava da se iz tih oblasti do daljo naredbe uzimaju kolonijalne trupe »a flancuski front. Iskrcavanje američkih trupa u južno) Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beograđskih No i a' ) Ziirich, 2. jula. „Zilricher Zeitung“ javlja, da bU se posljednje nedjelje velike rnare (?) američkih trupa iskrcale u južnim fian* cuskim prislaaištima. Novi njemački poslanik u Nor v eškoj. Kb. Christianija, 2• jula. Novi njemački poslanik dr. pl. H i n i z e stigao je ovamo, te je dočekan od svih članova carskog poslansvta na čelu sa dosađašnjim poslanikom dr. M i c h a h e 11 e s-o m. Dočeku je prisustvovalo i nekoliko zastupnika norveškog ministarstva spoljnih pi> slova. Porudžbina podmornica hojandskog miiristarstva mornarice. (Naročili brzojav „BcogradsVih Novina") Haag, 2. jula. Minislarstro momarice je poručiki kod brodamice u Vlissingenu tri podmomice. Grad i okolica. Dn«vni kaiendar. D a n a s je utorak 3. jula ; po starom 20. juna. Rimokatolici: Hijazinth; pravoslavni: Metodije, episkop pat. K i n e m a t o g r af i: Vojnl kino (Koloseum): U 4 i 6 sati poslije podne prcdstave za gradjanstvo. — C. i k r. g r a d j a nski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta. Olvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama 1 praznicima. Ladja izmedju Zemuna I Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata osim u 1 sat poslije podne. Polazak Iz Zemuna za Beograd od 5 30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata osim u 12'30 posiije podne. Časnička i činovnička kasina otvorena Je do 12 sati u noći. C. 1 k. v o j n i č k i d o m: Čitaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. ,,G r a n d H o t e 1“ : Dnevno koncerat Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „BrQnn“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Pouioć za juli. U uredima ukružnog zapovjedništva Beograd-grad otpočelo je izdavanie priznanica za pomoć za mjesec juli. Do sada su izradjene priznanice do broja 1000- i mogu se dobiti svakoga dana u zgradi zapovjedništva grada Beograda u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 7 u s o b i b r o j 57. Priznanice se izdaju samo o d 3 i pol do 5 i pol sati poslije podn e, a sutra dan, po prijemu priznanice od 8 do 11 sati prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako isto i prilikom primanja same ponioći na blagajni c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja indentičnosti.

đar ni da čuju o tom. ,,Pa šta bi vi s golubom?" rekao vlasnik. ,,Vi ne možete kupiti duše golubinje. Ama možete držali zatvorena u kavezu, ali ništa više. Svoga golubinjaka, u kom je rođjen i olhranjen, ne će on nikada zaboraviti. Nema te sile, koja bi mogla oteti tu ljubav spram mile đomaje". Tako oslade Arno u svom golubinjaku, ali no.včar n:je za nj zaboravio. lvao što u drugim zemljama, hiko ima i u Ujeđinjenim Državama sjev. Amerike ljudi zle duše, koji drže, da je golub-listonoša divljač, jer lijeta po na. judaljenijira krajevima, kao da nema slalna doma. Drže, da ga smiju ubiti i miflle, ako ga i ubiju, da se to ne će saznati. Koliko je plemenitih giasnika stivljalo svoj život na kocku, ali su pali žrtvom lakovih Jjudi, pogodjeai ulioj.tim tanetoml Koliko bu već taki ijudi poubijali plcmenitih glasjiika, samo da udovolje pohiepi svoga želuca. Tako je pao Amov lirat Amolf, koga su resila već tri časna odlikovanja. Pao je noseći važno pismo b molbom za što bržu liječnička |iomoć. Kad je smrtno ranjen pao pred nogc u bojice, raširio je svoja krila i pokazao svjedočanstva svojih pož tvovanih' i sjajnih djela. Ugledavši to ubojica, pokaja se. Pređao je list liječuiku, a nirtvog jo goluba odnio u golubarski klub’, kojega je srebmi prslon resio giasn'kovu nogn. Pripovijedao je, da je go'uba našao, no glasnik ga je strogo preslušao, te je »apokon morao priznati, da je goluba ubio, alj samo poradi bolesnoga susjeda, koji je zaželio golubinje juhe. Barzgnjevijenu vlasnikn potek i suze. „Moj golub, moj lijepi Amolf! Dvaleselak puta donio mi je najvažnije vijcsti, tri puta je stekao nagradu, dva put jo epasio život Ijuđski, a vi ste ga ubili zbog jcdne juhel Ja bih vas mogao tužiti, ail