Београдске новине
11. jula 1917.
Bro) 188 . Grad i okolica. t D i s. (Vladislav Petković.) Urmo je prolotip srpske bobeme. Prije mjescc dana dobio sam fcarlu od jednog prijatelja iz Švajcarske, u kojoj pii javija, da je bio tih dana u Parizu, gdje je našao Dis-a. Mene je to zaradovalo. Dakle, jedva jednom, ostvario se Disov vajkadašnji san: da živi u Parizu. Inače on je u životu voleo da predBtavlja nekog srpskog Verlaine a — bobemu pesnika, Parizliju. I onda kad je Smao stotinarku u džepu, što je bilo vrlo retko, onda kad nije imao ni kršene pare, ®n je uvek bio gospođin, i niko ni na jtednom pokretu njegovom, ni na jednoj griinasi nije mogao to primetiti. On( l'kajd je idealno ,,švorc“, umeo je, sa prebačenim ,,ibercigerom“ preko ruke, čisteći svoj cviker, ležeHnlo i nemarno, kao da ima hiljade u džepn da udje kod| „^Iosk\-e“ i da vrlo ljubazno zamoli kelnera za čašu vode — jer to se ne plaća. Bamo mi intimni njegovi prijatelji mogli smo znati Disove tajne džepa. I »nda kad god sam ga viđeo sa čašom voiđe u najfinijem restoranu, ja sam znao koliko je sati. Celokupan život Vladislava Petkovića-Disa, bio je jedna traged^a, i eto slučaja, tragično se i zayršio. Neznam šta je njemu škodilo u rarisu. sem ako ga se nije zasitio i ,,iizgustirao“, što bi on rekao, tek on je pre mesec dana krenuo za Krf. Može biti da g a je na to lutanje, nagnao bol za ostavljenom porođicom, koju je on voleo neizmemo, može biti da je bilo obično ljubopitstvo, tek, on je na tome putu poginuo. Ladja, kojom je on putovao torpedovana je, i on je našao smrt u moru. Juče sam dobio kartu od islog prijatelja iz Švajcarske, u kojoj me o tome izveštava. Ganula me sudbina ovog do brog čoveka. ovog srpskog pesnika. I još nešto. Taj slučaj doveo me do razmišljanja: ko nam oslaje još? Srpska književnost, bila je hude sreće za poBlednjih desetak godina. Za jedno kratko vreme, mi smo izgubili Janka, Srem.ca, Mitrovića, Domanovića, Glišića, Matavulja i đruge. U ovom ratu poginuo je Uskoković — udavio se — možda još neki, pa eto sad je nestalo: i Disa. — I onda ko nam je još ostao? Ko? Skoro nikol Vladislav Petković-Dis bio je u punom smislu pesnik. On nije bio jako .produktivan. Pisao je ma!o, vrlo malo, ali je pisao otmeno. Njegova jeđna peBma bila je za njega jedna groznica, ali kad na kraju krajeva on stavi svojd „Dis" ispod te pesme, onda je nesumnjivo to bila tvorevina bez takmaca. Počeo je da piše još kao gimnazijalac, vrlo mlad i dospeo je da do svojih 40 godma objavi svega dve malene zbirke pesama. Može biti da je za ovo vreme napisao još nešto, ali to je sa njim otišlo U more — .u’ smrt Ja bih imao mnogo đa govoriin o njemu, ali pod utiskom velikog bola o Hjegovoj tragičnoj smrti, ja to za sada ne mogu. A sad užižući voštanicu uspotneni dragoga Disa, ja se sećam jedne njegove pesme u kojoj on kaže: „Jedva čekam da se smrkne, da i Sneni jednom svanel" MiJorad M. Petrović. Popis domova u Beogradu radi čišćenja jama. U cilju spriječavanja zaraznib bolesti u Beogradu pristupiće organi opšLine grada Beograda čišćenju svih jama i pomijara u svim onim zgradama, u kojima do sada nije izvedena propisna kanalizacija. Da bi se radi ovoga posia dobili polrebni podatci, izvršiće se popis svib domova u afaru opštine grada Beograda. Stoga se ovim pozivaju svi sopstVenici imanja, da se prijave po dolje označenom rasporedu, svojim reonima radi davanja potrebnog obavjeŠtenja. U slučajevima, da se sopstvenik ne nalozi u Beograđu, prijavu je dužan učiniti nje gov punopravni zastupnik, a gdje ni ovoga nema, prijavu će učiniti jedan od sadanjih ukućaua (kirajdžija). Sva gradjanska lica, koja se ne odazovu ovoj narcdbi, biće najstrožije kažnjena. Imanja će se upisivati u reonima, u kojima se i nalaze. Popis će se vršiii oviin redom: I. Reon. 11. jula ulice: Šumadiiska, Rtfdarska, Sveloga Save i Krušedolska; 12. jula ulice: Zorina, Ohriđska, Avalska i Makenzijeva; 19. jula ulic«: Katiuiićeva, Ma'ajUitka, Braničevska i Mutapova; 14. jula ulice: Školaka, Mačvaneka, Piištiuska i Cuburska; 15. jula ulice: Zlatiborska, Orlov«ka, Vodovodna i Laudanova; 16. j u 1 a ulice: Krajinska, Senjska, Bojanova, Cvetna i Grčića Milenka; 17. jula ulice; Dubijanska, Šumatovačka, Grahovska i Vardarska. U. Reon. 11. jula ulice: Zorina, Poslanitka i Gimnazijska; 12. jula ulicc: Vrtljarska, Vodovodna i Hadžl-Gjerina; 13. jula ulice: Kočina, Mileševska i Trnska; 14. jula ulica: Stiška; 15. jula ulice: Mlabšmui'na i Kojaonitka; Srljeda _ 16. jula ulice: Avaibraova' I Mtt^■pova; j 17. jul» tilioe: Makenrijeva i Spojna; _ | 18. j u 1 a ulice: Hadži Prodanova i Produženje Sindjelićeve. III. Reon. 11. jula ulice: Smiljanićeva, Daničićeva i Zorina; | 12. jula ulice: Kralja Milutina, Beogradska i Prole Mateje; 13. jula ulice: Braće Nedića, Gimnazijska i Makenzijeva; 14. jula ulice: Kralja Milana, Po slanička i Resavska; 15. jula ulice Studenička, Nemahfjina i Miloša Velikog; ; 16. jula ulice: Staro-Crkvena, KraIjice Natalije i Dobrinjska; 17. jula ulice: Devojačka, Dvorska, Mišarska i Balkanska.
IV. R e o n. 11. jula uliee: Topčiđerska, Ilajduk Veljkov Venac, Moravska! i Jriiiiska; 12. jula ulice: Durmitorskji i Bolnička; i 13. jula ulice: Vojvode Milenka i Miloša Pocerca; 14. jula ulice: Birčanino'vjaj i Deligradska; 15. jula ulice: Nemanjina i Kralja Milutina; 16. jula ulica: Miloša Velikog; f 17. jula ulica: Resavska; 18. jula ulice: Sludenička i Sumadijska. V. R e'o n. 11. jula ulice: Balkanska, Kia'jice Natalije, Pajsijeva i Bregovila; 12. jula ulice: Donja, Kraljfevića Marka, Kosančićev Venac, Topličin Ve nac, Obilićev Venac i Tamna; 13. jula ulice: Staro-Crkvena i |Nemanjina; 14. jula ulice: Kamenita, Prizrenska, Zeleni Venac i Jug Bogdana; 15. jula ulice: Brankova, Kosmajska i Carice Milice; 16. jula ulice: Pop I ukina, Lovćenska i Fruškogorska: 17. jula ulice: Knjaz Miliajlova, Knjeginje Ljubice, Jakšićeva, Vuka Karadžića, Delijska i Uskočka; 18. jula ulice: Knez Lazara, Oraćanička, Trgovačka, Rajićeva, Knez Mi'hajlov Venac, Bogojavljenska, Ivan-Begova, Cubrina i Saborna. VI. R e o n. 11. jula ulice: Strahinjića-Bana, Jovanova, Uskočka i Rajićeva; 12. jula ulice: Jevremova, Dušanova, Obilićev Venac i Knežev Spomenik; 13. jula ulice: Pozorišna, Dositijeva, Dobračina, Kneza Milete i Zmajeva; 14. jula ulice: Knjeginje Ljubice, Kapetan Mišina, Višnjiča i Kolarčeva; 15. jula ulice: Knjaz Mihajlova, Saborna, Vatrogasna i Riga od Fere; 16. jula ulice: Jugovića, .Veliki trg, Simina i Kosačina; 17. jula uiice: Ružina, Cara Uroša, Trojanska i Vuka Karadžića; 18. jula ulice: Čika Ljubina, Zmaja od Noćaja, Knjaz Mihajlov Venac i Kratka. VII. R e on: 11. jula ulice: Avramova, Izrailjeva, Jevrejska i Mojsijeva; 12. jula ulice: So-lunska, Dunavska, Banatska i Cara Uroša; 13. jula ulice: Despota Ojurgja i Princa Evgenija; 14. jula ulice: Cara Dušana i Dračka; 15. jula uiice: Saborna, Sibinjanin Janka; 16. jula ulice: Kapetan Mišina, Kničaninova i Pančićeva; 17. jula ulice: Skender-Begova, Bačvanska i Knjeginje Ljubice; 18. jula ulice: Knez Mihajlov Venac i Visokog Stevana,
VIII. Reon: 11. jula ulice: Knez Miletina i Budimska; 12. jula ulice: Carigradska i Botanička;' 13. jula ulice: Vidinska I Drm-
V8 * 14. ' jula ulice: Gundulićev Venac i Herceg Stepana; 15. jula ulice: Dobračina, Knjeginje Ljubice i Pozorišna; 16. jula ulice: Dositijeva, Vršačka i Senjanin Ive; 17. jula ulice; PancevaČka, Mle-
tačka i Radnička; 18. jula ulice: Miletićeva, tnarska i Dušanova.
Pla-
IX. R e o n. ulice: Vidina,
Močvarna
12. jula i Bistrička; _ 13. jula ulice: Sljivarska; 14. jula ulice: Oorjo-Palilulska, Uska i Ojušina; 15. jula ulice: BotaniČka 1 Knez
Miletina; _ , , , . 16. jula ulice: Takovska I Saj ksškci * 17. jula ulice: Vidinska, Orobljanska i Karaburma.
X. R e o n. 11. jula ulice: Bitoljska, Bugarčićeva i Daničičeva; 12. jula uiice: Hiie^arska 1 Knez Miletina; 13. jula ulice: Kolarčeva, Kopitareva i Kosovska:
BEOORADSKE NOVINE
Sfrana 3. *
14. jula ulice: Makedonska 1 Piyarska; 15. jula ulice: Simina I Skopljan*ka; 16. jula ullce; Oundulićeva, Janjićeva. Kralja Aleksandra 1 Vlajkovlćeva; 17. jula ulice: Teodosijeva, Terazije i Vldinska; 18. jula ulice: Ružina, Visoki DeČani 1 Safarikova.
1.1 * XI. R e o n. f. 11. j ul a ulice: Kralja Aleksandra; 12. jula ulice: Takovska, Miročk’a I Trkallšte; 13. jula ulice: Ratarska do broja 117 neparni brojevi; 14. jula ulice: Ratarska do broja 74 parni brojevi; 15. jula ulice: Bitoljska 1 Jasenička; 16. jula ulice: Mala, Orobljanska i Taš-Majda; 17. jula ulice: Starine Novaka i Donja Palihila; 18. jula ulice: Vladetina. % XII. Reon: 11. jula uiice: Orobljanska, Ratarska i Čelopečka; 12. jula ulice: Kralja Aleksandra I Vojvode Žike; 13. jula ulice: Hadži Mustafe i Niška * 14. jula ulice: Svetog Ćirila i Metodija, Veljkova i Gjevgjelijska; 15. jula ulice: Rasinska, Novo školska; Cvjetna i Budimska; 16. jula ulice: Slepa, Petraljička i Preševska; 17. jula ulice: Slavujska I Gjurićeva; 18. jula ulice: Milišićeva i BanjXIII. Rean. 11. jula ulice: Trn, Novo-Pazaiska, Mileševska i Vojvode Dragomira; 12. jula ulice: Vojvode Protića, Žička, Prištinska i Vodovodna; 13. jula ulice: Mokro-Luška, Čika-Pavlova, Požarevačka i Srednčk^ * 14. jula ulice: Užička, Žička Poljana, Sindjelićeva i Hadži Ruvimova; 15. jula ulice: Pocerska, Gružanska, Poštarska i Sloboda; 16. jula ulice: Poljska, Ivkovićeva, Sveštenička i Nova; 17. jula, ulice: Grčić _ Milenka, Vojislava Iliča, jRatarska, Ivina i Cučuk Stanina;(orr 18. jula ulice: Stražnja, Kriva, Kralja Aleksandra, Hajduk Veljkova i Kamenovića vinograd.
XIV. Reon. 11. jula uiice: Mačvanska, Graničarska i Laudanova; 12. j u 1 a ulice: Dragačevska, Dubljanska i Braničevska; 13. jula ulice: Podgorička, Sumatovačka i 'Čuburska; 14. j u 1 a'fuHce: Šumadijska, Reonska, Nebojšina i Rudnička: 15. jula ulice: Hadži Melentijeva I Fabrika Imalina; 16. jula ulice: Gospodarski puf, Valjevska i Svetog Prohora; 17. jula ulice: Topčiđersko i Banjičko brdo.
XV. R e o n. 11. jula ulice: Dečija i Vinograd* 12. jula ulice: Majdanska, Gralična i Seljačka; 13. jula ulice: Brdska, Baštenska IV. ulica Gjurgjevog brda; 14. jula ulice: I., II., i V. ulica Ojurgjevog brda; 15- j uj a ulice: III., VI .i VII. ulica jjurgjevog brda; 16. jula ulice: VIII. ulica Gjurgjevog brda, Topčider sa Košutnjarom i Topčldersko brdo od 1—20. jroja; , , , 17. jula ulice: Topčidersko brlo od broja 21—69; 18. jula ulice: Milosa velikog 3( j 87—101 zaključno sa kafanom ,Steinbruch“. i, li If a r i r* n
11. jula ulice: Trgovačka; 12. jula ulice: Hercegovačka (Zadrugarska); 13. jula ulica: Čika Ljubina; 14. jula ulice: Majdanska, Sindjeličeva i Uska: 15. jula ulica: Careva; 16. jula ulice: Knez Mihajlov Venac i Vatrogasna; 17. juka ulice: Hajduk Veljkova i Saborna.
Onevni knlendar. Danas Je srijcda 11. jula; po starom 28. Juna. Rimokatollci: Plo papa I.; pravoslavni: Prcnos m. Kira 1 Jovana. Kinematografl: Vojni Uino (Koloseum): U 6 sati poslfjc podne predstava ’ za vojnikc, a u 8’30 na veče predstava za časnikc, — C I kr. građjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne pređstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorena utorkom, čelvrtkom, nedjeljama f prnznlclma. Ladjs Izmedju 2emuna 1 Beograda kreće lž Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 aati navcče svakoga sata o s i m u 1 sat poallje podnc. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5-30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata osimu 12-30 posllje podne, Casnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u nod. C. I k. vojnlčki dom: Ćitaonica, *©ba ra plsanje I Igranje, ksntlna. Otvoreno
od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 satl izjulra do 8 sati u veče. „Grand Hotel": Dnevno koncerat. Počctak u 6 sati posllje podne. Posjeta bolesnlka u bolnicama: U bolnlcl .Brčko’: od 2 —i sata posllje podne. V bolnld .Brflnn*: od 9-30—12 sati prlje podne I od 2—4 sata posllje podne. Ujepi prilog za beogradsku slrotinju. Gospodin Karlo H e d r i c h, zakupac velike restauracije kod ,,Ć a r a“ podario je preko gospodina Drag. Stojanovića, novinara svotu od 50.— kruna kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Ovaj lijepi primjer zaslužuje svaku pohvalu. Izvještaj prijavnog ureda. 10. jula: prijavljeno 123, odjavljeno 47, sebdaba 70; u hotelima prijavljeno 161, odjavljeno 86, ostalo u hotelima prijavljenili 396.
August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 32 Dojduće srijede bio je Belizar u župnikovu dvoru vrlo vesele volje. Jalševčani počeli se križati od čuda. Toga nije doživjelo još njihovo mjesto. Od starine nepainti nitko, da bi se grof, velik gospodin, ponizio bio, te išao na objed k popu. ,,Župniče,“ viknu grof veselo, „vidim, vaša lirvatska kuhinja vrijedi više od francuske, jer je krepka, sočna, dočim je u francuskoj sve skosano, sve čudnovato ili kako vele „pikantno“ začinjeno. Nego jeste li čuii? Vi mislite, da je želudac (stomak) čovječji vreća za krumpir. Ta tu smo danas imali jedno dvanaest jela i tako vrsnih, da je čovjeku gotovo žao, nejesti od koje jestvine; vidite mi u Hrvatskoj predobro, preobilno živimo. Njegova visost, knez od Reuss-Greiza nejede sigurno toliko, koliko gospodin župnik jalševački, da negovorim o tom, kako sreduja klasa u Njemačkoj žive. Nijemac večerava kobasicu uz čašu piva, i to dan na dan, gospođine moj.“ „Dau na dan?“ zapita u čudu župnik’; „na zdravije, gospodine grofe! Ja nisam pri takovu poslu; mi molimo za svagđanji hljeb u gospodnjoj molitvi, ali svagdanjoj kobasici daleko kuća!“ „Ali uz svaku kobasicu metne Nijemac groš prištedka u svoju škrinjicu; tako se ljudi pomažu, obogate. Ta umjetnost, vidite diagi župniče, kod nas je posve nepoznata." ,,Da, živimo možda preobilno, pređobro, gospođine grofe," potvrdi smiješeći se dobričina župnik, ,,ali kraj svega kukanja i naricanja ipak bismo mogli posve lagođno živjeti, da nas nije nekoliko godina potukla tuča. Jedna je velika pogreška. Naši ljudi neznaju radiii. Evo u kolo naokolo propađaj u naša vlastela, ne zalo možebiti, što je>du „asiete", već jer nemare za gospodarstvo, jer sve prepuštaju tudjim rukama, niti svoje djece neupućuju na rad, pak se vlasteoski sinovi na mnogo protepu, neznaju ništa, a hoće gospodski da živu; imanja propadnu, jer je to lijeno, nehajno. Da samo zasuču rukave, nebi im trebalo jesti svagdanju kobasicu, no cesto. nemaju ni nje. Ali zašto bih ja škrtario, grofe, novce grabio! Ja nisam raspikuća ili pijanica, ali rado častim katkad prijatelje." „Pustimo za sada to ekonomičko pilanje," reče Behzar, „biće zgode, da govorimo opšimije o tom. Što vi o propađanju našega nižega plemstva govorite, istina je i slažem ae s varna potpuno. 8a šljivarima propada priličan’ i to ne najgori dio hrvatskoga narođa; no ima točaka, glede kojih nemogu nikako uz vas prislati. Badava je to, dragi župniče, kođ nas se radi premalo. Pri\Teda malo kada daje dosta za prehranu, a naravska posljedica toga je dakako dug, koji se kup® i kupi, a najkasnije gospođarstvo rasipa na komade, te je obitelj propala. No predjimo radje na drugu I struku, za koju vi takođjer pmio marife, | a lo vam je naobraženje puka. Vidio sam dakle tu vašu novu učiteljicu, kojoj ste vi tako silan zašlitnik i zagovomik." „Jeste li, gospodine grofe ?" reče sla rac župnik. ,,Pa kako vam se svidja?" „Posve dobro. Zdravo, jezgrovilo čeIjađe, vrlo ozbiljna i inteiigentna lica, a govor joj je jasan, logiČan, i čini se, da je rodjena za zvanje učileljice." „Zar ste s njome govorili, gospodine grofe," upita župnik, ,,kad ste jo evo počeli poianko i toliko povoljno ocjenjivali?" ,,Nisam,“ odvmu grof, ,,a nebili ni znao prilike, da se s njom razgovaram. Zašavši nedavuo u šumu, čuo sam kako djeca pjevaju i dovučem se srolno do zasjede, iza koje sam na svoje veliko čudo vidio mladu učiteljicu a oko nje jato sitne djece. Ponajprije otpjevaše djeca pjesmu, onda im dade vaša mezimica po komad pogače, te se moradoše iz vrola šumskoga napiti hlađne vode, a napokon je slijedio poučan razgovor s djecom o domovini. Mogu vam reći, župniče, da me je taj prizor iznenadio. BijaŠe lo slika ugodna, dosele nevidjona i velika šteta, da je nemože slikar vidjeti i prenijeti na plabio. ,,Da, da,“ reče župnik; česlo vodi Branka svoju djecu u šetnju te tom prilikom obično počinu u šumi, pjevajtf, pak sc s učiteljicom razgovaraju. Ona im pripovijeda crte iz povijesti a napose hnalske, gorori im o bilju, kamenju i
iivotinjama, a djeca zinu i slušaju to pričanje, pa kad Branka svrši pripovijedati, skoče malić* i malice, te udare bea konca i kraja pilati učiteljicu svoja, kojui npravo obožavaju." „Valja mi priznati," reče grof, ,,da| je to vrlo dobar i plraktičan načinj, i bilo bi dobro, d|a i dnagi učitelji i učiteljicd tako rade." „Istina je, gospodine grofe," polvrdi župnik glavorn; ,,ali nažalost moram reći, da ima dosta učitelja, koji svoju uzvišenu prosvjetnu zađaću smatraju samo zanatom te hvale Bogu, kad su propisane škole ure minule, pa se đaije i nebrinu za djecu a najveća je pogreška, da mnogi učitelji đjeci pripovijedaju o| astronomiji i anatomiji, no nepaze na) razvitak i oplemenjivanje djetećeg srca. Sfa tu onda koriste svi lijepi zakoui i naredbe na papiru? Na sreću može se ipak reći, da proti tomu nastaje neka) reakcija, te da su mnogi prosvjefitelj|i puka pošli posve zđravim putem bez ikakova humbuga i varakanja. O (om satrf se ja na svoje oči uvjerio. Gledali su, da ih djeca priljube a ne da se učilelja plaše. Tako zaviriše djeci u srce i mogu; popraviti što je krivo i probuditi u djetinjoj duši što drijema. Fo mojem mnijenju takovo je oplemenjivanje prava pučka naobrazba. I Branka, premda mlađa, pošla je takovim putem. Cuđim se, kako djevojka u tim godinama može biti tako ozbiljua. U ostalom ponavljam, presvijetli gospodine, i opet svoju molbu. Dodjite na ispit, tu ćete čuti i viđjeti, što vrijedi mlađa učiteljica. Molim vas. dođjitel Ta vi ste patron jalševački. Hoćete li gospodine grofe?" „Nemojte, župniče!" bia ijaše se BeLizar, ,,vi znate, da sam neprijalelj javnih parada i da se nerado pokazujem medju svijetom." „Ali, gospodine grofe," prigovori župnik, „neznam, zašlo bježite od svijeta. Jalševčani vas u velike cijene i nemogu vam dokazati, koliko bi to po njih bilal radost, da se pokažete medju njima u školi. Ta i vaš pokojni otac, gospođine gj-ofe, došao bi svaki put na ispit, te je bezobzirce hvalio i kudio učitelja i učenika, kako je već tko zaslužio. Molim vas, gospodine grofe, dajte mi ruku; re cite, da ćete đoći." Belizar se otimao nekoliko časova, napokon se osokoli, poda župniku mku, i reče šaleći se:
Poljoprivreda. Ugarski ministar poljoprivrede o privrednim pitanjimaUgarski ministar poljoprivrede izrazio se ovako o privređnim pitanjima: Glavno je, da se unese žetva i obavi vršidba, o čemn ne postoji nikakva bojazan. Za kratko vrijeme izićiće naredha o novoj rekviziciji. Dobra žetva u Austriji. Žetveni poslovi su već toliko uspjeli, da se ječam već tovari u džakove. Žetveni prinos prevazilazi sva očekivanja.
Poslijednje brzojavrie vijesti. Austrijski večernji izvještaj. Kb. Beč, 10. jula. Danas nije bilo nikakvih većih borbenih djelatnosti. Njemaeki večernji izvještaji. Kb. Berlin. 10- jula. Na zapadu i istoku nikakvih naroČitlii dogacljaja. Odbijene klevete Kb. Berlin, 10. iula. W o 1 f f o v u r e d javlja: Ruske i neutralne novine raširile su vijest, da su njemački vojnici kod braumljenja Četa na istočnom frontu Rusima kod izmjene životnih sredstava dali otrovanog hijeba i otrov'anih pića, zbog Čega je mnogo ruskih vojnika umrlo. Ova je vijes' podla kleveta. Zašto je Rusija poprimila ofenzivu u Galiciji? Kb. Amsterđam, 10. jula. Stockholmski naročiti izvjesiitelj ,,Handelsblada“ saznaje sa dobro upućene ruske strane. da Rusija želi natrag osvojiti Ukrajinu i Voliniiu, kako bi pomrsila račune Ukrajinaca za samostalnošću, pa tako odstranila jedno od najodlučnijih unutarnjo-politićkih pitanja. Stoga je Rusija bila primorana, da na južnom frontu započnc sa ofenzivom. Na sjevemom fronfu to nije mogia učiniti, jer su čete, koje se nalaze kod Rige, nepouzđane. Pobune ruskih vojnika na frontu. Kb. Amsterdam, 10. jula, „Times" javlja Iz Odese, da kođ poeljednje ruske ofenzive 10.000 vojmika nije htjelo da podjo na napadaj. 40001 njih ukopalo se na obronku jedne šume, no morali su se predati, kad je rusko topnifetvo počelo na njih da p.uca.