Београдске новине

Broj 19i.

hođa morala pokrivali veći dio i ovih 'froškova. Osim ovoga posla opštinska upra,va dovršila je i popunjavanje „Bare iVenecije“, u koju je svrhu potrošeno K 8.571.70. Na ovom je prostoru očišćeno 6402 m 2 , a zatrpano 13.305 m 2 površine. Na ime ličnih i materijalnih trošk'ova za sanitetsko-liigijenske potrebe varoši, opštinska uprava izdala je u 1916. godini ukupno oko 215.000 kruna. Tehničkl radovi. Osiin najnužnijih opravki opštinskiii zgrada i izvjesnih sitnili tehničkih radova, ni u toku 1916. g. opštinska uprava nije mogla preduzimati nikakvih većih poslova, i to zbog oskudice na finansijskim sredstvima, oskudice na stručnoj radnoj snazi i oskudici te skupoći gradjevinskog materijaia. Zbog toga izvršeni su samo ovi poslovi: opravljene su zgrade, koje služe za opštinske kancelarije, po tom pijace; marveni trg, koji je bio sav razgradjen; trošarinske stanice i karaule; opštinski magacini; prodavnice životnih namirnica; reonskc kancelarije; ambulanta; dezinfekcioni zavod i dobrotvorne ustanove; Dom staraca i starica; Dom Materinskog ..Udruženja i Dom gluhonijeme djece. Uporavljanjem finasijskog stanja opštine, popravljeni su i uredjeni parkovi, groblje i javni nužnici. Isto tako iz.vršene su veče opravke osnovnih škola. Potrebne opravke vodovoda i kanalizacije vršilo je c. i k. vojno gradjervinsko odjelenje, pošto su ove opštinske ustanove ostale i dalje pod vojnom upravom. Isto je tako c. i k. vojno gradjevinsko odjelenje vršilo 5 opravkt ulica i drumova u Beogvadu. Opštinska uprava je u 1916. g- iz.vršiia zidarsko-gradjevinarskih radova u vrijednosii od 43-739.36 K, bravarskolimarskih i livačkih radova u vrijednosti od 12.211.34 K, stolarskih radova u .vrijednosti od 11.173.87 K, staklorezačkih radova u vrijednosti od 7062.22 K, električarskih radova u vrijednosti od 3867.80 K, farbarsko-firmopisačkih ra'•dova u vrijednosti od 3015.47 K, ko'larsko-kovačkih radova u vrijednosti od 3977.— K. vodovodnih radova u vrijednosti od 600-60 K, svih radova u vrijednosti od K 85.647.36. (Ovamo je uračunata i nabavka materijala). Osim navedenih, izvršeni su još 1 ovi geometarski poslovi: premjereno je opštinskog zemljišta u iznosu od 800 hektara, premjerene su sve beogradskc kaidrmisane ulice (158) u 325 bektara u svrliu naplate takse za čišćenje. Kraj toga je izvršen popis a gdjc je bilo moguće i premjer te iprocjena opštinskih nepokretnih imanja, pa je nadjeno: 45 raznih zgrada sa površnom procjenom vrijednosti od 9.800.000 kruna; 20 praznih placeva u iVaroši i 8 kompleksa njiva i utrina u .vrijednosti od 10,110.000 kruna. Zbog toga, što od evakuisane opštinske uprave nije ostalo nikakvih podataka. planova i akata kao ni katasiarskih knjiga i premjeia nisu mogla ni kroz cijelu 1916. god. biti pronadjena sva opštinska imanja, niti su pronadjenim nioglc biti tačno utvrdjene granicc.Zato je broj imanja nepotpun, a preinjer i procjena su izvršeni površno. Naročito se napominje, da je od pronalask'a izostao veliki broj nepokretnih imanja, koja su prije rata otkupljena u svrlm prosjecanja ulica i regnlacije varoši. Opštinske fiiiausije. lvao i prožle, tako je i 1916. gođine opštinska uprava održala princip naplatc sama onih taksa, koje su za opštinu propisane srpskim zakonima. Naplačivane su ove taksc: troŠarinska, pijačna, mjerinska, klanična, grobljanska, za pravo držanja firmi, za pravo zauzimanja trotoara, za iznošenje smetlišta iz privatnih domova. administrativna, sudska, za pravo Slajnnja fijakera na odredjenini mjestiina, za pravo držarija pasa i za popašu. — Opštinska uprava nije u 1916. g. sprovela naplatu ostalib taksa kao: nbalariiui, tarnis, za čišćenje nlica itd., i ako je na to po zakonu o taksama imala pravo. Trošarinska taksa naplaćivana je na 6 glavnih troŠarinskih stanica i to: br. 1 (Topčiderski drum); br. 2 (Kragujevački drum); br. 3 (Smedercvski druni): br. 4 (Višnjički drum): broj 5 (Savsko prislanište), i bioj 6 (Zeljznička stanica), sa još tri podstaiiice: Builonova pivara, ratni liiost na Savi i marveni trg, kao i na četiri irošariaske kaianle, koje se nalaze na staničnini putevima. Naplata je vršena po trošarinskoj tarifi, a naplaćeno jc: na savskoj stanici K 37.599.21, na savskoin mostu K 17.211.61, na žeJjezničkoj stanici K 125.372.75, na topčiderskcj stanici K 60.208.17, na kragtijevačkoj stanici K 17.502.12, na smederevskoj stanici K 70.186.44, na (»išnjičkoj stanici K 59.569.01, na stanici kod Bajionove pivare kruna 60.561.50, na marvenom trgu kruna 8.256.39, na opštinskoj robi K 23.539.61; ;8vega K 480.006.81; povraćena trošalina K 2.018.45; ostaje ukupno kruna M77.988.36. Pijačne (tržne) takse postoje dvo<ake: dućaoi i tezge plaćaju se mjefcečno unaprijd 1 ove zauzimaju lica,

Subota . , koja imaju pravo (koncesije) na stalan rad na pijaci. Razlika je u naplati ovih stalnih dućanskih taksa u tome, što su se ranije dućani i tezge izdavali licitacijoin za duže vrijeine, dok se sad izdaju mjesečno, te je za to taksa (kirija) fiksirana; taksa (kirija) za zauzimanje zemijišta na pijacama naplaćuje se dnevno prema zauzetom prostoru i količini donešene robe. Pored pijačnih napiaćivanja je na pijacama i mjerinska taksa i to na osnovu „Zakona o opštinskoj mjerini (kantarini) od 31. januara 1896. god.“. Prihodi Velikoga Trga iznosiii su; od mjerine K 2446.60, od dućana i tezgi K 23.861.—, od zemljišta K 28.262.10, zajedno K 54.569.70. Prihodi Cvjetnog trga: od mjerine K 2307.97, od dućana i tezgi K 14.684.50, od zemljišta K 19.197.60, zajedno K 36.190.07. Prihodi Palilulskog trga: od mjerine K 461.35, od dućana i tezgi K 699.—, od zemljišta K 2018.—, ukupno K 3178.35. Po riješenju opštinske uprave od 12. jula 1916. JU,pravu i eksploataciju Palilulskog trga preuzela jc opštinska uprava u svoje ruke i trg je otpočeo rad od 15. jula 1916. god. Prihodi Marvenog trga: trošariiia K 6912.40, mjerina K 1551.85, pijačarina K 12.499.20, svega K 20.963.45. Marveni trg otvoren je tek 1. apriia 1916., pošto su izvršene potrebne opravke zgrada i vaga i pošto je postavijena cijela nova ograda. Ukupni prihod od svih prijava iznosio je: od pijačnih taksa K 101.221.40, od mjerine K 7.719.96, svega kruna 108.941.36. Klanična taksa naplačivana je po propisima „Pravila o slobodnom kianju stoke od 1890. godiue“. Taksa je iznosila: za goveda: arenda cd komada K 26.—, klanična taksa od komada K 2.50, ijekarska taksa 40 hel.; za telad: arenda od komada 50 hel., kianična taksa od komada 50 hel., ljekarska taksa 10 he!., za ovce: arenda od komada K 2.—, kianična taksa od komada 50 hel., ljekarska taksa 5 hel.; za koze: arenda od komada K 2.—, klanična taksa od komada 50 hel., Ijekarska taksa 5 lie!.; za jagnjad arenda od komada K 1.50, klanična taksa od komada 50 hel., ljekarska taksa 5 hel.; za svinje: arenda od 1 kg. 10 hel., klanična taksa od komada K 1.50, ijckarska taksa 10 hel.; za prasad (od 10 kg.) arenda od komada K 1.50, klanična taksa od komada 50 hel., ijekarska taksa 10 hel.; za prasad (od 10—20 kg.) arenda od komada K 2.—, klanična taksa od koniada 50 hel., ljekarska taksa 10 hei. Kretnje klaničnih prihoda zavisilo je u mnogom od naredaba i ograuičenja c. i k. vojnili vlasti. Smjela se klati samo ona rogata marva, koja nije za pripiod; ženska telad, junice, melezi (žuto-šareni) ispod dvije goduie, a sive (domaća pasmiiia) ispod tri godine ođ klanja su isključeni; ženska jagnjad ispod gođine starosti od klanja su isključena; svinje do 80 kilograma težine u opšte i ženske svinjc mladje od godinu dana zabranjeno je klati. (Svršiće se.)

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. Danas je subota 14. jula; po starora 1. jula. Rimokatolicl: Bonavcntura b.; pravostavni: Vrafevi, Kuzman I Damjan. Kincmatografi: Vojni kino (Kolosenm): U 6 sati poslije pođnc pređstava za vojnike, a u 8 30 na veče predstava za časnikc. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslijc pođnc prcdstava za gradjanstvo. Botanička baSla. Otvorcna utorkom, Čctvrlkom, nedjdjama i praznicima. Ladja izmcdju Zemuna i Bcograda kiećc iz Bcograda za Zcmun od 6 sati n jntro do 9 sati naveče svakoga sata osim u 1 sat postlje podne. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 5 30 ujutro do 8'30 naveče svakoga sata osim u 12'30 postijc podne. Casnlčka i čiuovnlčka kasina otvorena je do 12 saU u noći. C. I k. v o j n i č k i d o m : Citaonica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Stobodan pristup svakom vojniku. Riječno k u p a ti! o n a S a v i, otvorcno od 6 sati izjutra do 8 sati u vcče. „0 r a n d H o t e 1" : Dncvno konceiat Počctak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnicams: U boinici .Brčko*: ođ 2—4 sata poslije podnc. U bolnlci „Brfnm*: od 9'30—12 satl prije pođne i od 2—4 sata poslije podne. t Nikola J. Antula. Kako doznajemo poginuo ie novembra mjeseca prošle godine na sohinskom bojištu Nikola J. A n t u 1 a, gimnazijski suplent iz Beograda i poznati književnik, u 32. godini života. U njemu srpska književnost gubi jednog vrijednog i veoma kultumog radnika, kojj je još mnogo obećavao. Još kao djak filozofskog fakulteta beogradskog univerziteta Antula je pobudio opštu pažnju književnih krugova svojim kritikama, kojima je još onda nalazio pristupa u „Srpskom književnoin Olasniku“. Docnije je kao jedan od najboljiii srpskih mladjih kritičara saradjivao na svima uglednijjm srpskim i hrvatskim književnim listovima- Antula se. kao što već rekosmo, odlikovao vanređnom obrazovanošću i kulturoin. Oovorio .ie i

BEOGRADSKE NOVlNLi

14. jula 1917.

Strana 3.

pisao perfektno nekoliko strani'h jezika. Bio ie istinski, dubok poznavafac kako srpsko-hrvatske, napose dubrovačke književnosti, tako i njeinačke i frajicuske literature, naročito ove posljednje. Oplakuje ga majka M a r i j a, udova pok. Jovana K. Antule, bivšeg trgovca beogradskog, i mnogobrojna rodbina. Noćna služba u apotekama. Od 15. do 21. o. ntj. vršjće noćnil službu u Beogradu ove apoteke: Dr. P a n i ć, Saborna ulica 77; N i k o 1 i ć, Bitoljska ulica 2; ,,C r v e n i k r s t“, Beogradska ulica 2; Stojić, Sarajevska ulica 10. Traži se sopstvenik inianja u opštini murgaškoj. Stojan M i I e n k o v i ć, sops'vcnik rmanja u opšti ni murgaškoj u oknigu valjevskoni, potrebno je da se odmah javi tajništvu opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog saopštenja. Hladni dani sa kišoni u Beogradu. Posliednjih nekoliko dana imamo u Beogradu prilično hladne dane, tako da su se na ulici mogle vidjeti dame sa pelcom i gospoda u jesenjim kaputima. Pored hladnoće svakoga dana imamo i kiše, koja je nekog đana veća, nckog dana manja. Vrijeme je uopšle natmureno i monotono, sa još nešto hladnjjim jutrom i večerom. Preko noći je još hladnije« Beograd obično ima u ovo vrijeme lijepe dane, te je ovo vrijeme malo i neobičnoGradjenje novih mrtvačkili kola. Opština grada Beograda namjerava da sagradi jedna nova mrtvačka kola. S toga se ovim pozivaju svi zainteresovani majstori, da svoje ponude podnesu najdalje do 25. ovog mjeseca tehničkom odjelenju opštine grada Beograda, gdje se mogu dobiti i sva ostala obavještenja o ovome. Javna prodaja. _ . Po odluci staraieijskog sttda izloži'će se javnoj prodaji zaostavština pok. Julke Dacić, na dan 18. jnla 1917. godine u stami u ulici Bitofjskoj b r o j 65. Prodaja če početi iačild u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dođjuLjetnie pozorište u llotei Takovu (Gradjanska kasina). Kao što smo ranije javili 16. o. mj. počinje u ljetnjoj b'ašti liotel Takovo na Terazijama. lljetnje pozorište. Baš;a je iz osnova renoyi.rana, a pozornica potpuno iznova pOidignuta. Sve dekoracije nove su, radio ili je g- Rada Milojković, dekorativni slikar. Vlasnik bašte postarao se za obilnu srpsku i stranu kujnu i sva pića. U veče ce koncertirati glazba. Sndjelovaće srpski, hrvatski i strani umjetnici. Program će se objavljivatj. Zamijenien ogrtač od gume. Juče uveče zamijenjen je pometnjom u „Časnjčkojti činovničkoj kasini“ novi ogrtać od guuie, označen sa inicialima ,,N- K“.. Uitioijava se onaj, koji je taj ogrtač zamijenio, da ga donese u c. i k. gubernijsku Štampariju. Nadieno. 13. o. mj. nadjene su i predate c. i k. okružnom zapovjedništvu za građ Beograd ove stvari: Jedtta zaštitna isprava (Schutzschein) br- 4.38, glaseća na Anu B1 a ž e k, rodjenu Nocken, izdata kod carsko njemačkog konzulata u Beogradu; dalje jedna fotografija i manja novčana svota. Vlasnici ntogu te svoje stvari podići kod rečcnog zapovjedništva. Izgubjjeno. ll.o. mj. izgubiia je Ana Baumc! svoju putnu ispravu. dobivcnu od ovdašnjeg ureda za putne isprave, koja važi do konca jula za put do Zeinuna j natrag. Nalazač se moli, da ispravu preda c. i k. okružnom zapovjcdništvu za grad BeogradIzvještaJ prijavnog urcda. 12. jtila; prijavljeno 98, odjavl.ieno 50, seoba 50; u hoteiima prijavljeno 118, odjavljeno 113. os.alo u liotelima prijavljenih 357.

Zusnlčne objcue. OBJAVA. Ovini se objavljuje da radi porezivanja đolaze ua red slijedeće u'ice: I. K o m i s i j a, 16. juia: Stiška. 17. jula: Prote Mateje. 18. jula: Braće Nedića, Zlatiborska. 19. jula: Studenička. 20. jula: Daničićeva, Mišarsk'a, B;ilkanska br. 1—19. 21. jula: Balka'iska br. 20—72. II. Kornisija. 16. jula: Gračaiička, Jug Bngdanova, *Kraljević Marka. 17. jula: Cubriua, Brankova, Javorska, Zadrugarska, Skladišna. 18. jula^Praporčelovića, Cika I.jubina, Prizrenska. 19. jula: Bogojavljenska, Pajsijeva, Ličanska, Ivan-Begova, Jakšićeva, Carinsko Pristanište, Knez Lazara. 20. jula: Mostarska, Jliloša Pocerca, Birčaninova. 21. jula: Bregovita, Trgovačka. III. Ko m i s i j ;r 16 . jula: Ratarska br. 30—90. 17. juia: Ra'tarska br. 91—213 18. jula: Ivkovića, Sljivarska br. 1 do 30.

19. jula: Sljivarska br. 31—59, Grobljanska. 20. jula: Šumatovačka. 21. jula: Na Čukarici: Saboma, Hajđuk Veljkova, Vatrogasna, Knez Mihajlov Venac, Sindjelićeva, Cika Ljubina. <C. i k. okdražno zapovjednišlvo za grad Beograd.

August Šenoa: B r a n k 3, (Nastavak). 35 „Elo vidite," nasmijah se od srca, „kako ja sve dobro paintim. Vjerajte mi, da sam se preplašila tih vaših riječi, te sam rađiia i (učila daujuj i noću, samo da pred vama osvjetlam eebi lice. Hva'a Bogu, uspjela sam; ali to. je, kako rekob, saino vaša zasluga. Bog zna, što bi bilo, da mi niste gleđali na prste.“ „Ali gospodjice... ,,Da, dai Samo strah od vas učinio je đa sam pobijedila. Hvaia vam.“ ,,Vi, vi ste, gospodjice BrankO', gora od pčele, od ose, od stršena, od vampirice, kako bez milosti zabadate u čovjeka." ,,Šlal“ viknu načelnikovica, ,,zar je to istina? Zar ste to zbilja Branki govorili, gospodine Mišoci? Ja sam misliia, da je to samo šala, koju je smisliia gogpodjica." „Kakva šala, milostiva gospodjo? Ijerala sam ja svoju vragoliju dalje, živa je to istina.“ „Šta! Kavalir, kakav ste vi,“ prekrsti načelnikovica, „galantliomme na glasu, smio je tako nespretno vladati se prema gospodjici, te povrijedi'tji « najobičnije zakone pristojnosti." Nesretni vitez ,,de birsa“ k’upao se u vlastitoin znoju na te nemile naše navale. Tarući modrim rubcem znoj sa čela i zibljući se amo tamo, kanda ga grize u trbuliu, stenjao je muklo: „Milostl Milost!“ Nebih mu se još bila suiilovala, da' ge u naš razgovor ne zaleti gospodisi mladi t. j. kapelan, komu je danas povjerena biia čast stola j avnatelja. Kapelan nil doviknu: „Moliin za časak pozor, gospodpce Branko 1“ Svi ostali gOsti ponoriše: „Pozorl Čnjmol“ Mišoci uzdahnu iz duirine mješime svoje, a gospodin kapelan dignu čašu, liakašlja se đva puta, upre ljudski oči u mene, pa me poče kititi riječima, kao što se cvijećem u crkvi kiti kip gvelice na njczitti god. Uzeo izreke iz svetoga pisma, pričice iz miloiogije, narodne poglovice, te me zamatao u mirisavi pamuk hvale i slave, da sairi se strašno stidila pred tolikim društvom, a kad napokou dignu čašu visoko, reče: „Živjela naša mlađa učiteijica kao (akova!“ skočiše svi klicati te priskočiše k nieni, da se kuenu ga mnom, pače dodjje i grof, te poprati kapelanovu javnu zdravicu sa nekoliko privatnih vrlo laskavih riječ.' Tako ti prođje ispijt i jsla>Tat, l 'inogu ti reći, da sam vrlo zadovoljna, draga Herminol Zbiljai U zadnjem pismu po drugi put me pitaš, kakov je čovjek grof Belizar. Več gam, mislim, u raznirn mojiiri pismima pisaia dosta crtica o njem, te možeš po svem stvoriti čitavu karakterističnu sliku. Nu ti si prelijena, da sve to držiš i skupiš u svojoj pameti. Belizar je čovjek, kako se čini, tvrda ustrajna značaja, možebit ga je i nesreća kakova snašla, jer je časomice ozbiljan, melanholičan. Veoma je naobražen, zato ističe manje gvoje grafovstvo, pa svojom ljubeznosti slječe simpatiju svih ljudi. Gospodar je, đa nemože biti bolji. Meni je osobito prijazan te traži rajzgovor sa mnom. A molim te, Hennino, zašto pitaš? Zar si rada postati groficom ?“ Dok je Branka svojoj posestrimi pričala pismom o svojoj pobjedi, oštrio je starac župnik pero, da složi zeinaljskoj vladi čitavu čitulju o jalševačkoj školi i liavlastito o mladoj učiteljici Brauki Kunovićevoj. Pravedan gjnjev planu u đuši jioštenog duhovnika, kad se lati toga posla, kad se, prolistavši sve spise, opet sjeti potankosti. Oko mu sjevnu, prodje dva, tri puta prstima bijelom kosom, a zalim uze pisatji i pisati, pozomo, neprekidno, kanda će napisali cijelu icnjigiu Njegov izvještaj nebijaše suho birokraličko pripovijedanje; nikada nebtjede doduše pisati više nego je potrebno bilo, ali je zazirao od birokratičkih formula. Toga pisauja držao se župmk veo buđuči bogoslovceml i pišući u „Danfcu“ i „Narodne Novine," toga pisanja držao se štarac još i sad pišući školski jzvještaj. Opisao je krasni uspjeh Brankina ispita, vrsnoću njezine metode, općenito mnijenje o njoj, opisao sve njezine protivnike i (neprijatelje, dokazao novinama, od koga sva ta kleveta polazi, da to nije negd prosta deaiuncijacijta, nikla iz najpođlije zavisU, i završi svoj izvješlaj ovako: ,,Ja, visoka vlado, odaIjcn sam od glavnoga građa već nrnogo godina i malo kad dolazim po poslu u Zagreb; a i londa samo na kratko vrijeme, pa nemam kada ispitivati, koliko napre tluje mladež, koja se posvećuje učiteljskomu zvanju, no budući da sam već dugo vremena svećenik po raznim krajevima naše đomovine, poučavao sam dakako djecu u kršć;inskomu nauku^ i upoznao sarn mnogo učiteljaf i učitcljica. Ima žalibože i kojekakvih a na mnogo mjesta troše općine velik novac za školu upravo luđo. 1 iskustva — to mogu smjelo ustvrditi, visoka kraljevska vlado — imam dosta, a pozivajući se na to, dužnost mi je ispovjeđiti, da sam malo kad na'šao

na tako vrsnu učiteljsku siln, košto jo gospodjica Branka Kunovićeva’, ačitcljica jalševačka. Premda posve mlada tako je temeljito naobražena, tako oštra duha, da će tiffi vrlinama možda više postićr, nego li drugi manje daroviti učitelji đugim iskustvom. Nekim čudom pala je m ovo skromuo mjeslance, no sam glavni! grad mogao bi sebi čestitati, da ima tako vrlu djevojku za učiteljpcu. To o njezinu zvanju, za koje je upravo ođuševljena. Savršena je to djevojka, kakova se rijetko nadje, a pritužbo i klevete pot novinama netreba mi, nadam se, opetpobijati, ta već saffi dokazao autentičkinr dokazima, da to nljc nego najpođlija denuncijacija, koju visoka vlada zaista neće. uzeti za temelj svoje ođluke, jer ravnati se po denuncijacijama znači potpisatž svoju propast.“ ‘ - c (Nastaviće se.) '

Poslijednje brzojavne vijesti. Austrijski večernji izvještaj. Kb. Beč, 13- juia. . Sjeverno od Kalusza borbe iokalne prirode. Južno od Dnjestr.a oživjela je ruska topnička djelatnost. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 13. jula.".. Wolffov ured javlja: Živahna; vatrena borba u zapadnoj C h a in p a g n i traje dalje. Na i s t o k u pojačala se vatrena djelatnost izmedjini Zlota Lipe i Narajovke- Južno od D n j e s t r a položaj je kod ina!ih: borbi sjeverno od Kalusza nejzmijenjen. Kancelarska kriza u Njemačkoj. Kb. Berlin, 13. jula. 1 U dobro upućenim političkim krugovima izjavljuje se, da je položaj državnog kancelara pl. Bethmann-Hollwega posve n e o d r ž i v- Promijenjetii) se položaj dovadja u vezu sa odiučnin* držanjem naeijonalnih liberalaca i centruma protiv kancelara. Kb. Berlin, 13. jula. Večernji listovi javljaju, da se pođ izvjesno može smatrati, d a ć e b i t j uvaženamolbaza otpustdržavnog kancelara. Kb. Berlin, 13. jula. s,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja: Nacijohalni liberalci prihvatili su juče izjavujj đa krizu smatraju tako dugo neriješe-t nom' dok Betlimann-Holhveg ostaje naJ svome mjestu. Oni vide u Bethmann Holl-1 wegu zaprijeku na zak-ljučenjo mira. Samo jedau novi čovjek može da nadje put iz sađašnje krize. Sazivanje njemačkog Reichstaga. Kb. Berlin, 13. ju'a. < Seniorski kouvent „Reichstaga" sl<> žio se u tome, da se predsjednik opnnoinoći na saziv sjed iice Reichsfaga, kojat bi se imala održati još prije četvrlki naredne nedjelje. Hindenburg i Ludendorff pozvani u Berlin. Kb. Berlin, 13. jula,’\ W o 1 f f o v u r e d javlja: Na carevu zapovjest stigli su danas prije podne u Berlin maršal Hinđenburg i general pješadije pl. Ludendorff. Prva zapovijest „Ukrajinskog katekizma." (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina’ ) Bern, 13. jua. Ovdašnja ruska „Pressekorrespondonz“ javlja: Ukrajinski separatiste raširili su medju vojnicima „Ukrajjnski Kalekizam", čija prva zapovijest glasi: „Svi su ljudi tvoja brača, samo Veliko Rusi, Poljaci, Magjari i Jevreji neprijateIji su našega JiaroŽLa. Dokle oni nad nama vladaju podjarmljuju nas“. Grčko-srpski ugovor. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 13. jula. Atcnska novtoa „Kairi“ javlja, da se nastavljaju pregovori izmedju gičke i srpske vlade u svrhu obnove srpsko-grčkog ugovora, koji bi imao da bude produžeu. Ukrajinske čete protiv Kerenskove ofenzive. (Naročiii brzojav „Beogradskih Novina") Stockbolm. 13- jtila. „S t o c k h o 1 m s T i d n i n g e tT‘ javljaju iz Haparande, da se ukrajinske čete niicsu btjele odazvati pozivu, da sudjeljuju kod ofenzive, koju je naredio ministar vojni Kerenskij. Pet Iiiljada vojnika zaposjelo ije kijevsku željezničku stanicu i ondje nagovaraio i ostaie vojnike, da ne podju na front. Bitka izmedju finskih seljaka i ruskih vojnika. (Naročili brzojav „Beogradskih Noviua'T Stockhoim. 13- jula. „Stockholms Tidninge n‘ f javijaju iz Haparande: Prema izvještaju finskih novina svršila je bitka izmedju finskih seljaka i ruskih vojnika u Hćrmu sa pobjedom seljaka. S^ljaci su čekali u zasjedi, dok su vojnTci potrošili svu svoju municiju, a onda su ih napali 1 preko pedeset nJih ranill Hi usmrtili.