Београдске новине

Strana 2. Subota

*um. Monarhista nigdie nema. Niko ne ina, koliko su oni jaki i koliko bi oni u fvojiiri težnjama mogli uspjeti. Onih : dana, kad je on otputovao, vladalo je opšte zadovoljstvo povodoin ofenzive, od koje se mnogome nadaju. Žetva u Rusiji obećava da će biii dobra, ali je oskuidica u poljonrivredniin spravama i rad»oj snazi. Sto se izgleda za niir tiče, to pitanje ne zavisi od Rusije, nego od NjemačkePoložaj i! Finskoj. pfaroeili brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 13. jula. „T e in p s“ javija, da je položaj u 'Fiuskoj vrlo ozbiljan. Opštine traže da fee opozovu ruski gamizoni. Petrograd'ka ylada je bila primorana da na ovo priatane. Pokusaj propaganđe u Finskoj za Stajam tHiobode propao je. Kerenskij je isad poslao u Helsiugfors tri socijatiste, koji će s finskim prvacima stupiti u pregovore. Reforniiranje vojske. Kb. Petrograd, 13. jula. S pogledom na preobražaj vojske po S emokratskim načehma privtemena vlaa je riješila, da pored svakog vrhovnog ^apovjednika ustanovi mjesto vojnog ko Mesifra vla'de, kog će vlada u sporazumu g generalisimom naimenovati. Ti će ko Inesari prema upustvu ministia vojnog jdoprinijeti tome, da se sva politička pitanja, koja bi u vojsci ili marini izbila, Jiješe podjednako i đa se uproste radovi [vojnih odbora. Novo stranačko grupisauje medju ruskiin socijalistima. |Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Frankfurt, 13. jula. ,,F r a n k f u r i e r Z e i t _u n g“ jav)ja iz Stockiiolma: Po jeduoj vijesti iz Petrograda predstoji spajanje narodnib socijalista i Trudovijih (radnička stranha) u jedan blok udruženih narodnih socijalista. Prvobimu stranku je osno' ivao Pešohonov 1905. god. Pravac novog bloka se time obilježava, što se govori. da će nm sc pridružiti i socilalističko-patriotska grupa Plelianova. Blok obečava, da će potpomagati politiku Kerenskog. Revolucijonarne socijaliste su odbile da stupe u blok. Protiv Lenina(NaioCiii brzojav „Beogradskib Novina“) Lugano, 13. jnla, ,,C o r r i e r e d e J1 a S e r a“ javlja iz Telrograda: Lenin jc dobio od članovu nove stranke koja se bori protiv anarfaizma, pisma, u kojima mu se prijeti. U pismima se veli: Lenin mora u rok« od dvije nedjelje otići iz Rusije, u protivnom tilufaju će zgrada njegovog lista „Prav|da“ odleleti u vazdub. Pobojjšani englesko-riiski odnosi? (Naiočiti brzojav „Beogradskib Novina") Stockholm, 13- jula. 0 uzrocima, zbog koiili u Petrogradu boravi engleski ministar H e nderson, kolaju razni glasovi. U krugovima sporazumnih sila tvrdc, da je Liendersonu uspjeio opet znatno poboijšati englesko-ruske odnose. Navodno se namjerava, da se Henderson imenujc za poslanika u Petrogradu. Engleska prima nadzor nad pctrogradskoui gradskom upravoui. (Navočiti brzojav „Beogra'lskih Novina") Stockbolm, 13. ju!a. Kngleska je izjavila svoiu gotojrost, da pripomogne financijski petiogradskoj gradskoj opštini, koja sc nalazi pređ bankrotstvom, ako bi se sva gvadska postrojenja i tvornice predalc gednoni društvu sa engleskim nad/oTOlri. Monopol kože(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Budimpešfa, 13. jula. Rnski Irgovinski list javlja, da će kože država monopolisati. Položaj sporazumnih četa na maćedonskom bojištu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina') Budimpešta, 13. jula. Sofijski izvjestitelj ,,Az Esta‘‘ javlja: Za sporazumne čete u Maćedoniii ne znači priključenje Grčke nipošto neko ubrzanje operacija. Privremeno se francuske čete, kojima su pridijeljena grčka odjelenia, moraju zadovoIjiti s onim četama, koje je sakupio Venizelos. U glavnom vlada u logoru sporazumnih četa veliko nezadovoljstvo, l^. svakim danom raste broj zarobljenib f'.ižicuskili vojnika i časnika. Zarobljeni Englezi i Francuzi izjavljuju, da prije napađaja ne dobivaju više toliko rakije i konjaka kao prije. Srpska vojska spala je na 10.000 ljudi. Pričuva ie nestalo. Na novu rekrutaciju Srbi više ne mogu računati. Od svih sporazumnih četa mogu đonekle još samo Englezi, da razviju odgovarajuću energiju. No dogadjaji bi u Mezopotamiji niogli ponukati-englesku vojnu ttpravu, da jedan dio svojili četa ,povuče, šta svakako ne bi bilo povoljtio primlieno od strane sporazumnih četa.

Strijeljanje srpskih ćasnika. Utisak u Rusiji. (Naročiti brzojav „Bcogradskib Novina' ). Lugano, 13. jula. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ jayIja iz Petrograda, da je strijeljanje trijti srpskilt časnika proizvelo 11 Petrograclu dubok utisak. ,,B i r ž e v i j a V j e d omosti“ pišu: Smaknuće je proizvelo porazni utisakkod srpskei s a v e z n i č k e v o j s k e- Niko nije očekivao takvu str'igost ođ srpske vlado ,,N o v o j e V r e m j a“ veli u jednom brzojavu iz Soluna, da su strijeljani časnici imali u srpskom narodu veliki broj svojili pristalica i da je strijeljani pukovnik Dimitrijević (Apis) bio desna ruka pokojnog vojvode Ptnnika. U opšte je nerazumljivo, kako jc srpska vlada niogla biti toliko nepopustljiva i kako se rnogla oglušiti o protivnost Rusije protivu smrtne kazne.

Pokret za mir. Sazlvanje mediunarodiiog socijallstičkog uiirovuog kongresa. (Naročili brzojav „Beogra'lskib No\ ina“) Budimpešta, 13. jula. ,,A z Est“ javlja iz Stockholma: Kako je poznato, došlo je izmedju holandsko-skandinavskog odbora i ruskih delegata radničkog i vojničkog savjeta do sporazuma u pogledtt sazivanja medjunarodnoga socijalističkoga mirovnoga kongresa. Zasijedanje bi kongresa moglo započeti oko 15- avgusta. Delegatj ruskog radničkog i vojničkog sa> vjeta ttpravjji. ^tt već socijalističkim strankama svih zemalja pozive za taj kongres. Šta se tiče izgleda ove konferencije, to se oni smatraju vrlo povoljninia. Kb. Stockholm, 13. jula Pregovori holandsko-skandinavskog odbora s ruskim radničkim i vojničkim savjetom završeni su juče potpunim sporaztumim o zajcdničkom radu obili ovib ustanova. Osnovaće se zajednički ured radi organizacije opšteg mcdjunarodnog socijaiističkog kongresa-

smatrajući svežanj, koji je u rukanta dr’iala. Za tim je pitala svoju sobaricu, da Ji je izvadila aibum. „Nisam, gospodjo, sa svim je na dnu n onom veiikom sandttku, u koitie sn slikc i fotograiije, koje smo pokupo,\ali za vrenie našega putovanja." — Kad otpočnete taj posao, pre svega izvadite sve što je n onom ornia«u, koji je u moine budoaru. — Vi znaie na koji ornran mislim, onaj veliki što »lcsno stoji — oh, da znafe kako u nje»>u lepo miriše! ••• Pa i ovaj svežanj cveća csiavite tamo.“ 1 kad je tek u nckoliko u red dovcla svoju gustu kosu, doirčala beše služavka k njoj, noseči u ruci jedan za\ežljaj. „Gospodjo, ja sam kao što ste mi izvoleli narediti, ostavila u onai orman sllkc i fotografije. Jedna pregrada heše tako nabrekla, da s»m tek posle dužeg naprezanja mogia otvoriti, u kojoj sarn nalla ovaj svežanj pisama. ‘ — Oh, dajte mi ga brže, brže!“ pa n nekoliko zastidjena u svojoj prenagljenosti, doda čisto zbunjeno: ,,Mi ćemo se potruditi, da ovaj svežanj dosta\inio predjašnjem kirajđžiji ovoga stana.‘‘ ,,To će se tcško izvrširi moći.“ — A za što? „Jer je nmrla gospcdja.koja je ovde stanovala. To sam slučajno danas «aznala.“ Mare je napregnutom pažnjom slušala svoju služavku.Ona izbledela tračica izgledaše joj kao da je u krv umočena, a onaj svežanj u ruci joj čisto je toreo.

— Umrla!... Dobro! Sada možete ići. Još služavka nije za soboin ni vrata zatvorila, a tračica beše več raskinuta. Ljubopitstvo, pomešano sa ijubomorom, nateralo ju je liu ovaj greh... Na paketiću ozgo beše napisr.no: „Ljubav ima naočare, kroz koie se vidi samo ono što je lepo, dobro, plemenito i što srcu godi. Ljubav je največe vzdarje božje, ona je najbliža Bogu, ona ne deli čovečanstvo u stale/e — pred niome sti svi jeđnaki. Liubav je silna i pojavljuje se u svakojakom vidu, i onda je pojmljivo, da sve ostalo na svetu: i sjaj i bogastvo, i gospodstvo, i uboština, sve, sve, pred njome ničice pada. Ni najčuveniji junaci nisu izuz.cci, ni najmudriji mudraci nisu joj mogli protiostati. Nu, u bračnome je živo’.n, po kašto, ljnbav vidovita, te mnogo puta viđi ono, š:o u samoj stvari ne peostoji". Kao kakva teška grcšnica drhtaji je otvarajući prvo pisma i kad je, na prvi pogled poznaia rukopis svoga rmiža, blenula je kao sumanuta. Isprekidanini disanjem j raširenini nozdrvama ona je gutala sadržinu pisma orvoga. drugoga, pa redom ostalih. kojib bese više od desetak. Ruka, u kojoj je držala pisraa, beše joj idadna i ukočeiia. kao u samrtnika, a oei su joj čis:o ispale iz duplje od silnoga naprezanja, a da bi proniklaMajnu ovih po nju zagonetniii pisama. Sve što je radila, £inila jc mehanički i nikako nije mogia da se pribere. Sadržina tih pisama iščupalo joj je srce, jer je sad već tvrdo verovala, da je Jureva Ijubav tek samo upljuvak njene mašte!...

BEOGRADSKE NOVINE Njemačka. Njmeački nasljednik i kancelarska kriza. (Naročiti brzojav „B o^rađakib Novina') Berlin, 13. jula,,8-U h r B1 a 11“ javlja, da je nasIjednik pnjestolja saslušao mišljcnje svih stranačkih vodja, a da nije objavio svoga stajališta. Parlamentariziranje nicmačke vlade. (NaročitS bizojav„Beogradskib jNovina") Berlin, 13. jula. Frema „V o s s i s c h e Z c i t u n g“-n se govori u pariamentarnim krugovima, da će vlada u subotu, pošto se odobre ratni kredili, odložili „Revbslag" do oktobra. U tom vremenu nab'jerava Bethm a. n n-H o 11 w e g da izvrši Iako zvano pariamentariziranje. Kako „Vossische 'Zeitung" misli, da frakcije tu mjeru ne će priznati kao parlamebtaiiziranje te će zadržati za sebe potpunu slobodu dje lanja. Upis ratuog zajma. Kb. Berlin, 12. julaNjemačka državna banka utvrdjuje, da je na šesti ratni zajam do jula uplaćeno 12,781.400 maraka, a to je 97.4% od upisane svote. Do sad je dakle na sve ratne zajmove uplaćeno 60 inilijardi maraka. Za potpunu uplatu tih 60 milijardi pritekle su u pomoć banke za davanje zajma po statistici od 7- jula sa 1.6%. t

Neutralci i sporazumne sile. Zajednički korak neutralnih država u Washingtonu. (Naročiti brzojav „Bcogradskib Novlna") Haag, 13. jnla. Poslanici svili evropskih neutralnih država, osim zastupnika Švajcarske, a pclovali su, kako ,,Daily Ne\vs“ iz Washingtona javlja, kod američke vlado radi ublažavanja zabrane izvoza. Vlada pak oslaje na svom gledištu, đa će Amerika tek onda, pošto se neutra’ni obvežu da ne će životne namirnice s'ati u Njetoačku, biti gotova, da dozvoli izvoz životnih namimiea u ograničenoj količini, koja je polrebna za vlastiiu potiošnju. Odlučno držanje Švedske. (Naročili brzojav „Ejco^đskih Novina ') SlockJioIm, 13. jula. Protiv američkog ’jjritiska prosvjeđuje najoštrije cijela švedska šlampa. — ,,N y a d a g 1 i g t A 11 e li a n d a“ piše: Švedjani se ne će ni gladju ni u ime demokracije clati natjerati - u rat. „A f t o n b 1 a d e t“ piše: Susretljivost prema sporazumu morala bi dovesti do raia na strani sporazuma. Švedska se medjutim lie može odreći saobraćaja sa Njemačkom. Za Čitavo vrijenie rata opskrbljivala nas je Njemačka sa ugljem i koksom. Kako bi bez te robe izgledala Švedska? Kolikobli bi tvornica moralo prestati da rddi. kolika li bi neuposlenost u tom slučaju nastupila? Švedska dobiva od Njeinačke i sve incguće Ijekariie kao i hirurške i medicinske instrumente- To sve dokazuje, kakve bi opasne posljedice nastale za Švedsku, kad bi došlo do preloma sa Njemačkom.

Grčka u ratu. Saziv Venizelosove vlade(Navočili brzojav „B‘‘o:radskjh Nov'na") j Basel, 13. jula. Lyonski listovi javljaju prema brzojavima iz Atene, da je grčki ininistarski savjef ođložio saziv komore za 25. juli. Kraljevskom naredbom je ukinut

I za divno čudo ona nije piakala, ona nije ni prebacivaia Juri što je ijubfo onu, za koju oua od njega nigda nije čula, pa je, kao u nektni bunil«, još jedanput pročitala pisn.'.a i to u bunilu, koje se samo u grozničavcm stanju pejavliuje. Samo je pri nežnijim ljubavnim iskazima većma razrogačila oči. kao da je htela da razume značaj laskavih reči. Najzad skoči kao nplašena, savije pisma, ponova ib sveže i zalepi u jcdnu kovertu, na kojoj napiše: ,.S v o j i n a m o g a m u ž a‘‘ pa onda zazvoni. Kađ je služavka uš!a, strogo joj je zapoveđila, da taj svežanj odnese gaspcdinn, da mu kaže da je glava boli i da bi želeia, da jedan sat osiane sama...“ * Sva njegova naprezaiija, da Mare zaboravi na taj nemio dogadjaj, ostaše savršeno bezuspešna. Ma da ni jednom reči nije spomenula o fom događjaju. oni su jedno prema drugom ohladneli u toiikoj meri, da Jure več više nije imao odvažnosti da i najbiaže prolaska svojoj tivredjenoj ženi: njeno hladno ponašanje uvek ga je silno odbijalo. ...I danas je granulo sunce kao i Pre ovoga dogadjaja, ali nije moglo ctkraviti koru, koja se baledila oko njihovih srđaca- U njemu je, na kraju krajeva, sazrela misao, da bi promena varoši nplivisala na njegovu ohlađnelu ženu, ali njeno s t a n j e nije dozvoljavalo nikakvu promenu. Tako sumomo oni su dočekali i proleće: ona sa čežnjom, da će drugim, n o v i m, životom, koji se začeo u njoj, raspiriti plamcn supružničke Ijubavi, a njen muž u nadj. da će zub vremena izbrisati iz glave

14. jula 1917, dekret od 30. juna 1916., kojojn je :adanja komora bila raspuštena- Prcma tome će se sad komora sastati u drugo zasjedanje. Venizelos će komori razložiti cijelokupni sadanji položaj, a naročito će isiaći uzrok, koji mu je dao povoda, da u Solunu ostvari poznati pokret. Kralj Aleksandar će ponovo pred komorom položiti zakletvu. Predistorija abdikacije kralja K°nstantina- (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Ženeva, 13. jula. Senator J o n n a r t izjavio je u jedlioni interviewu s jednim zastupnikom „Thempsa" o dogadjajima u Grčkoj: Samo je teškom mukom uspjelo nagovoriti ministra predsjednika Zaimis a, da saopšti kralju Konstantinu želju sporazuma da abdicira. I poslije toga trebalo je velike energije, da kralj pristane na demisiju. Francuski gencral R e g n a u 11 morao je poprimiti prisilne mjere, da se rasprši masa, koja se bila sakupila pred kraljevskom palatom, te tako omogući kraljev odlazak- Šta se tiče današnjega položaja u Grčkoj, to ona treba ti prvom redu novaca, koji će joj po svoj prilici sporazumne sile, a u prvont redu Amerika, i dati. Novac je Grčkoj potreban u glavnom zbog ponovnog uspostavljanja vojske. Zbog blokade privredna je snaga zemlje nada sve oslabijena, te je zadaća sporazumnih sila, da i u tom pogledtt pomognu. Na povratku nalazio se Jonnart u Rimu, gdje je razgovarao sa Sonninom. Sonnino je tim povodom izjavio, da je Italija pripravna glede tfh stvari raspravljati sa Grčkom.

Austro-Ugarska. Gr»f Esterhaz.v u Beču. Kb. Beč, 13. jula. Ovaino jc dana-i prispjeo ministar predsjednik; grof Esterhazy i odsjeo je ri svojoj palati. On ee u toku dana konferisati s ministrom spoljnih poslova grofom Czerninom i s r.pustrij- k'm državnicima. Grofa Esterhazya primiće car i kralj u auđijenciji.

Borbe u vazduhu. Engleski vazdušni napad na carigradsko pristanište. iKb. London, 13. jula, Reuter javlja: Admiralitet jzvještava: Fomorske letilice jsu u nedjelju u noći sa uspjehoto napale njemačko-tursku flotu, koja se nalazila pređ Carigradom. Kad su pronašle brod „Goeben", koji je bio okružen ratnim brodovjma i podrnornicama, napali su ga iz visine od 800 stopa i postigle su pogodke na rijemu. Na brodu su izbile velike eksplozije i mnogi požari. Letiiice su napale i ministarslvo vojno i pogodile ga. Neprijatelj je, kako izgleda, bio sa svim iznenadjen; todbranbene baterije su tek onda olvorile vatru kad su bombe već bile bačene. Letilice su se vraTile uepovrijedje ne. — Na ovo primjećuje Wolffov urećT, po obavještenju s mjerodavne st ano, da je kako „Goebeu" hiko i minislarstvo Vojno oslalo n e p o v r i j e d j e n o. Engleska osveta. (NaioČiti brzojav „Bcogradski'i Novina") Ženeva, 13. jula. Kako ,,P e t i t P. a r i s i c n“ iz Londona javlja, zalitijeva sad i veći dio đosađ umjerenih listova, da se, zbog posljednjeg vazdtišnog napada na Lonđon, pređuzmu najstrožije protiv mjere prema njemačkim otvorenim građovima.

žene mu, nckadanju njegovu pogrcšku, koja beše savršeno nevina i bezazlena. * Kađa se Mare oprostila bremena i neizmerno obradovala sebe i muža prvencem, Jure je, s najvećom nežnošću dan i noč lebđio nad njom, pa ako je i mrvice sunmjala u njegovtt ničim neponnićenu ijubav, vernost, ođanost i požrtvovanje, ukazivana joj s dana u dan, dovojjno bi bilo, da njemi neosnovanu sumnju ukloni. Pa ni onđa. kada ie Mare bila van svake opasnosti, on se još nikako nije smeo usuditi da je ponova uverava o svojoj neizmernoj Ijubavi, koiu je, evo sađa, svojira postupcima neosporno zasvedočio. Prvenče im je lepo napredovalo, a oei mu belm iSte, kao u oca mu. Mati ga je neprekidno đržala u naručju. Ijubeči inu materinskom nežnošću, njegove, kao nebo piave oči.-. U tome je i leto dojezdilo... Ruže su cvetale i na sve strane prosipale svoj zanošljivi miris, zrelo voće krasilo je na sve strane raznovrsno drveče, vreme beše savršeno tiho... ni listić se nije zalepršao.., beše sve tako divno, tako zanošljivo, kad seje njen sin prvi put.-. nasmešio!... Ona je, preradosna, vrisnula ... Tuga, koja joj je srce i dušu tako nemilostivo rastrzala, nestala je..-akada se Jure kući vratio, ustremila se k njeniu. opijena materinskom radošću !.. savila mu ruke oko vrata drlitajući kao pokojnica koja moli milost, pa je u neopisanoj radosti ciknula. „Jure, moj mili Jure! Naš se sin danas prvijutt nasmešiol...

»roj itn. » Nainovije brzojavne vijesti. Chamberlain odstupa. Kb. London, 13. jula. Za vrijeme debate u donjem domu e događjajima u Mesopotamiji državni tajnik za Indiju, Chamberlain je izjavio, da će podnijeti ostavku. Zapljena imetka inostrancima ii Americi? (NaroČiti brzojav „Bcogradsltib Novina”) # .. ' Budimpešta, 13. jula. Prema jednoj vijesti, što ju je dobfh ,,Az Est“ iz Rotterdama, naredila je američka vlada zapljenu svih patehala i imetka inoslranih pođanika. Mirovina grčkog kralja Konstantina. (Naročiti brzojav „B'ojrađsl ih Novina' J Haag, 13. jula. U đonjem domu je izjavio Bonar Law, da britanska blagajnica ne ispla« Ićuje ni posredno ni neposredno kralju Konstantinu njegovu mirovinu. Na drugo pitanje, da li je kralj Konelantin obećao, da ne će aktivno učeslvovati u kakvim operacijama protiv sporazntonih sila, Bonar La\v je odgovprio da nije, „ Monopol duhana u BugarskoJ. (Naročiti brzojav „Bcograđskih Novina”) Sofija, 13. jula. Btigarski trgovinski list javlja, da se viada nosi mišlju, da ukine sva duhanska društva, upravo da ih otkupi pa da ih država uzme u svoje ruke.

Iz današnje Srbije. Rad beogradskog opštinskog odbora odl. januara d o 31. decenibra 1916. g. V. Održanje čistoće u varoši. Jedan od bitnih uslova za zdravlje sfanovnika, jeste čistoća u varoši. Ovoj potrebi nastojala je opštinska tiprava da odgovori koliko je u okviru svojih finansijskih sredstava najviše mogla. Organizovana su dva naročita odsjeka, koji su se starali o čistoči ulica i iznošenjti smetlišta iz privatnih domova. Uspjeli ovoga nastojania vidi se Iz ovili brojaka: Pijaca je čišćena svakoga dana prosječno 3; ulica svakoga dana prosječno 20; ulica, koje su čišćene jedan puta u nedjelji prosječno 40; ulice, koje su čišćene jedan puta u 15 dana 40; ulica, koje su čišćene jedan puta u mjesecu prosječno 40- Izbačeno ie svega 7628 kola smetlišta u iznosu od 4,771.220 kilogrania,’ Oko čišćenja ulica bilo je uposleno radenika: u januaru, februaru i martu po 83 niuškib i 17 ženskili, u aprilu i maju 81 muškili i 19 ženskih, u junu 84 muških i 24 ženskih, u julu 77 muških i 33 ženskih, u avgustu 80 imtških i 30 ženskib, u septembru 77 muških i 31 ženskih, u oktobrit, novembru i decembru po 85 muških radnika i 23 ženske raclenice. Ukupno je bilo 36-598V 2 nadnicaj na ime česa je isplaćeno K 97.238.77, ;e 2681 dnevnica, na ime česa je isplaćeno. K 22-218. — Ukupni izdaci oko čišćenja pijaca i ulica iznosili su u 1916. g. K 126.650.73. Privatniii domova očišćeno je svega 10.081 (121.973 odjelenja). Na tome je prosječno radilo u svakom mjesecu oko 800 kola. Izbačeno je svega iz privatnih domova 33.244 kola smetlišta u težini od 11,606.410 kilograma. Za taj je posao utrošeno 8853 I * 3 U kočijaškiit i 1434 nadničarskih Tiadnica. Ukupno je opšlinska uprava izdala za čišćenje privatnili domova cko 43.240 kruna. Najveća je teškoća oko uzdržavanja čistočc u varoši bila u tome, što opštinska uprava nije raspolagala s toliko ftnancijskili sredstava, đa bi raogla nabaviti svoj vlastiti vozni park od 40—50 kola s potrebnim broiem konja, već je pomoću c. i k. zapovjedništva beogradskog sreza i grada Beograda morala nahavljati kora za iznošenje uličnog smetlišta iz okolriih sela pod kuluk uz nagradu od 5 kruna dnevno, a kola za iznošenje smetlišta iz privatnih domova na isti način pomoču c. i k. redarstvenog zapovjedništva, cd beogradsklh kočijaša uz naknadu od 4 krune dnevno. Razumijc se, da tako nabavljena kola, po svojoj tehničkoj opremi, nisu mogla odgovarati potrebi. S đruge strane, pri uzimanju kulučara beogradskih kočijaša, moralo se voditi računa i o potrebi varoškog saobraćaja te se broj kulučara morao ograničiti na najnužniji minimum, zbog čega je sam posao morao zaostajati. Pa ipak, s obzirom na ove teškoće, može se reći, da je opštinskoj upravi uspjelo i ovim >utem zaštiti zdravlje beogradskog stanovništva. Do konca^ augusta nije naplaćivana taksa za čišćenje ulica, a za vrijeme od 1. septembra đo konca godine samo je izvršeno zaduženje u svoti od nešto preko 18.000 kruna. Kad bi to medjutiin bilo i uplaćeno, čišćenje uiiea stajalo bi ipak opštinsku upravu preko 118.500 kruna. Iznošenje smetlišta iz privatnih domova do konca juna vršeno je besplatno, a od 1. jula naplaćeno je na ime ove takse svega oko 15.000 kruna. Prema tonie je opHtinska nnrava iz itmoih cvbiih nrl-