Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja BEOGRADSKE NOVINE

15. jula 1917.

onl nijesu u oprocl s vojnini i politiCkim intoresiina okupacijono sile. S toga 6e učilo još na tom teCaju: kazneno i gradjansko pravo, srpsko upravno pravo, E olicijska struka, trgovaCki i zanatlijski ao i ostali ovamo spadajući zakoni. Pri otvaranju ovo 0 a tećaja ri'kovcdila je njegove tvorce misao, da se obrazuju stvamo izučeni znalci vrlo vatnih jugoslovenskih balkanskih priiii.a sto bi gvakako prcdstavljalo aktivu monarhije, tna se kaao poslije iata prema njoj izmijenio odnos zaposjednutih zemalja. Tečaj je otvoren svečanom besj dom jtapovjednika 15. januara 1917. te su slušaoci poslije dužeg pohadjanja istog Upućeni radi praktičnog obia-mvanja raztoiin okružnim i kotarskim, zapovjednišlviJiia, pošto su pređhodno od 26. đo. 28. juna položili pismeni i usmeni ispit iz eviju pomenutih predme'a s vrlo dobrim Jispjehom, i ako mnogi od njih, došavši lz raznih krajeva monarhije, nijesu priŽ o toga imali ni pojma o prilikama u Sr- 1 >iji. Zasluga za ovaj vel'ki uspjeh pripa ida poglavito požrlvova iju cjelishodnom lradu nastavničkog osoblja toga tečaja. Na osnovi rečehoga možo se mirjiom savješću tvrditi, da su slušaoci toea tečaja već od kuće valjani i kvaliFikovani činovniei monarhije i da če kao takvi pomoću stečenog novog znanja uspješno posiužiti interesiraa monarhije i |>osjednute zemlje. U—.

Kancelarska kriza u Njemačkoj. Dr. Michaelis — novl državn} kancelar. Kb. Bcrlin, 14. jula. Tečajem današnjeg dana p r i h v aićena je ostavka državuog kancelara pl. Bethnun n-H o 11 w e g a. Za no.voga državnoga kancelara imenovan ic đržavni tajnik za ishranu, bivši državni tajnik u ministarstvu financija dr- M icha elis. Službene potvrde ove vijesti još nema.

Ratna rezohicija Reichstaga. {Na:očili brzojav „Bcoj,rađslih Novina') Berlin, 14- Jula. 0 sadržini odluke o ratnim ciljevima večine Reiclistaga, koja bi se imala primiti, javlja ,,T fi g 1 i c h e R u n d*chau“, da se u nacrtu te odluke nalazl ovaj z.načajan stav: „Zbog ratne odštete se rat ne smije produžiti' 1 . Lloyd Gcorge o dogadjajima u Njcmačkoj. • tNaročili brzojav „Bcogradskih Novina") Basel, 14. juia. Kako ,,Daily Chronicle' 1 javlja, L!oyd G e o r g e če u srijedu đati ti donjem domu važne iziave, koje stoje u vezi s dogadjajima u Berlinu. Erzberger o položaju u Njemačkoj. fNaročiti brzojav „Buogradskih Nov'na") Budimpešta, 14- jula. „Pesti Naplo“ donosi lz Berlina razgovor s poslanikom Erzbergerom, koji je izjavio, da se ne može izraziti o svome govoru, koji je doveo do ujemačke krize. Savjetovanja su bila poVjerljiva. Obečanje njemačke izborne reiorme je veliki korak u pravcu demokratiziranja. Inozemstvo će vidjeti, da mi iz vlastitih pobuda provodimo demokratske retorme. Naročito je važna mirovna režolucija. Ako je Reichstag usvoji, biće to dokazom, da pretežna .većina naroda želi mir, a broj onlh, koji traže aneksije 1 ratnu odšletu, da će predstavljati neznatnu manjinu- Mirovna rezolucija pokazače, da su Niiemci u prkos povoijnom ratnom položaju naklonjcui, da pod istim usiovima sklope mir, kako je to naviješteno od strane austro-ugarske diplomacije.

4. juii.

Jučc smo vodili okršajnn borbu neprijateljem, Od 6 sati uveče do zor Znaš šta je sa dobrovolicom? Kad s sc prvi zraci zore pomomi na horizoi tu, vraćajući se s mojom čeiom ka st; rim položaiima, našao sam ga na jec nom proplanku, gde jc bila naša pr\ s.raža. Ležao je na ledjima sa rašireni rukama. Bio je udaren kundakom u gi vii, a lice mu je bilo umrljano krvij Mora biti, da se očajnički branio, jer i kod njcga ležala dva ueprijateljska mr va vojnika, kojima je lice biio sve i grebeno a odelo iscepano. Naredio sa vojniku, da ga prenese. Kod njega ii šta nije biio. do jednog pisma u desno džepu kapuia, koje još nije bilo đovrš no a sve izgtižvano. Znaći da je on tt počeo da piše, kad je borba počeia i r jc ga mogao dovršiti. Orvorio sam i smo u njemu je divnim ispisatiim ruk Pisoin stojalo: „Mili moj Niko! Piš, mi u svakom pismu, kako moja majl tivek tuži zamnom i pltće Plače, š sam jedinac, što škole još nisam svrši ona će ostati samohrana. Još godin dve ja bih bio Čovek, bio ponos nje Ah, mila moja majka, ona ne zn 3 , ka! to ! mene bole, ali ti znaš i sam, Nik tla je doinovina preča od svakoga Pj joj. molim te, I teši: neka se ne brin meni je ovde dobro vr;o dobro, borl nema- Sedim po ceo dan I pevam Ka joj, Niko, kaži meni je ovde dobro n mož bolje biti •* Stegao sam pismo n ruku i gled: dugo mrtvo telo jedinca sina, a u da! m se čulo, kako onaj svirac poiako ku< n tamburu 1 peva; „Mlados-i moja, tui moja.'*

Engleske želje. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") Rotterdam, 14. jula. ,,T i m e s“ piše: U mjerodavnim engleskim krugovima vlada opšte mišIjenje o dogadjajima u Njemačkoj, da se za Englesku i demokratisanjem Njemačke ne će stvoriti sitanje, koje vodi miru, jer se rat mora produžitl do pobjede. Talijansko inišljenje o krlzi u Njemačkoj. (Naiočiti brzojav „Beogradskih Nov'na") Ziiricli, 13. jula. Rimska ,,T r 1 b u n a“ piše o događjajima u Njemačkoj; U Njeinačkoj politicl sprema se odlučujući obrt- Ako on možda i ne donese mir, on će ipak znatno približili mir. Dogadjaji u Njemačkoj su od svjetsko-istorijskog značaja. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 14. iula. W o 1 f f o v u r e d javlja: U engleskom kanalu i u Sjevernoin moru ponovno je potopljeno djelovanjem našili podmornica 6 parniii brodova, 2 jedrenjaka i 7 ribarskih brodova. medju njima jeđan,.naoružani parni brod od najmanje 6000 tona i iedan brođ sa oznakom ,,54“. Naeelnik admiralskog stožera mornarice.

Rusija u ratu. Lavov — stratcgijski cili ofenzive. (Naročiti brzojav„Beogradskih jNoviua‘0 Bern. 14. jula. Po jednoj ruskoj vijesti iz Petrograda od 10. o. mj. donosi „Novoje V r e m j a“ opis toka ruske ofenzive, u kome se izjavljuje, da će ruska y°jska produžiti akcije, đok se ne postigne predočeni cilj, — osvojeuje Lavova. Gubitci ruskih časnlka kod Halicza. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 14. jula. Po ruskim vijestima Rusi su svoje uspjehe u prijedjelu H a 1 i c z a morali vrio skupo platiti- Naročito su vrlo veiiki gubitci u časnicima i ne stoje nl u kakvoj srazrnjeri s gubitcima vojnika, što dosad kod ruske vojske nije bio nikađ slučaj. S ruskog sjevernog fronfa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novi a") Ziirich, 14. jula. ,,T e m p s“ javlja iz Petrograda, da se u oblasti Mitave očekttju vrlo značajne akcije. Kritlčno stanje niske inđustrije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'O Slockholm, 14. juia, Ruski ministar rada S k o b e I e v uputio je poklič radnicima, kojim im obrača pažnju na kritično stanje ruske industrije, za koje je odgovorna bivša vlada, te izjavljuje, da sađanja vkida čini sve da ponovo uzđigne privredni život i da otklo-ni narcdno siromaštvo, koje će i dalje trajati ako se sađanjc stanje prodtiži. Ministar poziva radnike, da se izmire s inžinjerima, direktorima i poslođavcima. Vladin list „Torgovo Promišlenaja G a z e t a" piše, da se ruska mctalna industrija naiazi u oči bankrotstva zbog toga, šio i'adnici zahtijevaju nevjcrojatr.e nadnice, koje iskijnčuju svaki dalji rad tvornica. Finski željeznički štrajk otklonjen. Kb. Kopenliagen, 13. jtila. ,,B e r 1 i n g s k e T1 d e u d e‘‘ javlja iz Haparonđa: Finski žehezničkl štrajk, koji je bio u izgleđu, otklonjen je, jer je osoblju lokomotiva odobrena zahtjevana nagrada. Anarhija u unutražnjosfi Rnsije. (Naročili brzojav „Biojradsii’i Novina ') Berlin, 14. Jula. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javlja iz Stockholma: U ruskim provincijama traju dosadanje anarhijske prilike. Kako izgleda ruska središnja vlast u Petrogradu nije u stanju da ovom stanju stane na put. Ruska nota protiv balkanske politike. (Naročili brzojav „Bcogradskili Xovina“) Ženeva, 14. jula. Ruska balkanska nota, raznmije sc, nije zađovoljiia fraucusku, englesku i taliJansku štampu. Tatijanska cenzura je tek u srijedti odobriia listovima, da donesu rusku protestnu notu protiv balkanske poJitike sporazuma. „Corriere đella S e r a“ vcli o njoj, da je nesavremena, da se ne može pretresati i da fe bujica od rifeči. Protest, koji se odnosi na Grčku, Italijo se ne tiče, jer je ona prema Grčkoj mdjek vodiia nezainteresovanu lojalnu politiku. Balkanska pitanja i sporazumne sile. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'') Lugano, 14. jula. u vojničkoj strani balkanskih pitauja, o kožma će se savjetovatl u Parisu, veli «Corriere de 11 a Sera“, da su ona već u samoj stvari riješena odlukom sporazumnih sila, da svoje čete Jednovreme00 povuku. kako lx Epira, tako J Iz Tesa-

lije. Samo se Krf ne smije napustiti zbog strategijskog značaja za rat na Jadranu. Ali je najvažuije pitanje, šta će biti sa sporazumnom vojskom kod Soluna, da 11 će sve svoje sađanje položaje zajedno s Bltoljem zadržati, ili će iz zdravstvenih razloga biti probitačnije, da se povuČe u utvrdjeni logor kod Soluna.

Austro-Ugarska. Ugarski ministar predsjcdnik u audijencljl kod Njegovog Veličanstva. Kb. Budimpešta, 14. jula. Ministar predsjednik grof Eszterli a z y bio je danas u glavnom stanu Njegovoga Veličanstva, gdje je u dužoj audijencili printljen. Vladalac je milostivo saslušao izvještaje ministra predsjednika 1 ovaj se po okončanoj audijen^ eiji vratio u BudimpeŠlu. Promjena ustava u Austriji. Kb. Beč, 14. julaU ustavnom odboru je minisiar predsjednik dr. Seidler dao dugu izjavu, kojom je pozvao sve stranke, da pris'upe radu 11 a promjeni ustava. On sam dao je samo podstrjek za pregovore. Najbolje bi biio, kad bi se stranke izmedju sebe sporazumjele- Ministar predsjednik je opširno govorio o potrebi uredjenja stvari i rekao, da od tog rađa zavisi sudbina države.

Ribot o Elsas-Lotaringiji. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novlna“) LonJon. 13. jnla. Reuter javlja iz Parisa: U svom govoru o Elsas-Lotaringiji u senatskom odboru za spoljne poslove Ribot je Izjavio: Mi imanto nczastarjeb pravo na Elsas-Lotaringiju. Mi ne možemo dozvoliti glasanje na.oda(Naročili brzojav „Beogradskih Novina ') Beč, 13. jula. U ovdaŠnjirn političkim krugovima je izjava Ribota u scnatu izazvaja živahan utisak. Obrača se pažnja na to, da je ovdje čudnovar slučaj rasvjc Ijavanja objašnjenja, koje sporazumui držav■nici uvijek daju samoopredjeljenju naroda, kad ta riječ, koji oni rado puštaju u svijet, čini kakve sinemje njihovim željama. Za gospodina Ribota nema u opšte nikakvog sanioopredijeljenja za Elsas-Lotaringiju. Njena sudbina ne zavisi od njene slobodjte odluke, nego je neizmjenjivo vezana š tobožnjim pravinta francuske države na tu spornu oblast. Mora će se dobro zapamtiti, kako francuski prvi državnik u jednom od najvažnijih pitanja, koje je ratom istaknuto, počinje da govoil o d r ž a v i, kad je riječ o narodu. Zanimljiv je i povod izjavi ministra predsjednika Ribota. Poznato je, da se francuski ministar municije Thomas, pri svom povratku iz P&trograda izjasnio u Stockhoimu, đa pitanje Elsas-Lotaringije treba rijeSiti referendumom. Njegova je izjava izazvala u Francuskoj veliku uzrujanost i dala Je povoda oširim protestima- Vrlo je zmčajno za raspoloženje francuskih parlamentarnih krugova, kad sad sam ministar predsjednik mora da poblja na svečan način svoga ministarskog druga.

Pokret za mir. „Ruskaja Volja“ o usiovima završetka rata. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novica") Zfirich. 14- jula. ,,R u s k a j a V o I j a“ izjavljuje, da završetak rata iskijučivo zavisi od toga, da li će središnje vlasti priznati demokralska načela. j Program medjiinaordne sociiallstičke konferencije. (NaročitL brzojav „Beogiadskih Novina') Stockiiolm, 14. jula. Medjimarodna socijalistička konferen.cija će se sastati vjerovatno 15. avgusta. Konferenciji će se podnijeti r,a pretresanje ove tri tačke: 1. Rat i intemacijonala; 2. Usiovi za mir medjnnarodno'g socljalizma; 3. Izvršenje uslova za mir I puf, koji će što je mogućc prije dovesti do svršctka rafa.

Grčka u ratu. Venizefos o sudjeiovanju GrČke u ratu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina''). Basel, 14. jula, »Baselcr N a c h r i c h t e n“ javUaju iz Atene: Venizelos Je izjavio, da on no će pristupiti opštoj mobilizaciji dokle sc potpuno ne oporavi socijalni i vojnički organizam Orčke. On će se zasad ograničiti samo na saziv godišta 1916. i 1917. U vezi sa ovim je Jonnart na svom putu kroz Italiju rekao jednom novinaru, da će Venizelos Njemačkoj objavltl rat On se nada, da će za najduže u roku od četvrt godine biti u stanju da stavi sporazumnim silama na raspoloženje deset divizija, da bi mogao na taj način odgovoriti •vojim obvezama prema SrbiM. Izgleda da je posijeđnjih dana došlo do sponaziuna izmedju Venizelosa i taHjanske vlade. U ponedjeljak je taHjanski poskanik u Ateni, Bosdaro, priredio Venizelosu velilđ ručak.

Sazlv venlzelističke komore. Kb. Atena, 14- jula. Vlada je podastrla kralju na potpis akt o sazivu komore, koja je izabr-ma u maju 1915. god.

Neograničeni podmornićki rat. Prcpast velikog engleskog ratnog broda. Kb- London, 14. jula. Rcuterov ured javlja: Raini brod ,,Vanguard“ (19.600 tona), za vrijeme dok je bio usidren, o d 1 e t i o j e u n o ć I o d 19. j u n a u vazduh. Brod j e o d m a h potonuo. Spašena su samo 2 momara i 1 časnik. Posljednji je umro. 97 mornara nije bilo za vrijeme kataslrofe na brodu. Uzrok: unutamja eksplozija. Povedena je istragn. Potopljeni brodovi. Kb. LonJon, 13. jula. Admiralitet javlja: Posijednje sedmice potopljeno je 14 brodova sa višci j 3 s manje od 1600 tona. Jeđan ribarski brod i 11 brodova napadnuti su bez uspjeha, Poniorskc letilice zaplijcnilc brod. Kb. Berlin, 14. juia. W o 1 f f o v u r e d javlja: Našc su pomorske Ie>iilice 12. o. mj. uveče uhvatile u Hoofdenu (južno Sjeverno more) holandski jedrenjak ,,Agida“, koji je s kontrabandom bio odredjen za La Havre. Brođ su docnije dovukle naše torpcdnjače u Zeebrugge. Načelnik mornaričkog stožera.

Dogadjaji u Italiji. Kabinet Titonl-Sonnlno. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novh a 0 Ženeva, 14- jula. ,,Temps“ javlja. da če u Italiji vjerovatiio biti obrazovan kabinet Titouia sa Sonninom kao ministrom spoijnih poslova.

Dogadjaji u Kitaju. Napad republikauaca na Peking. ^Kb. Šangaj, 14- jula. Republikanci su napali P e k I n g iutros u 4 sata artiljerijom i mašinskim puškama. Sest strauaca je ranjeno. Uhvaćeno je 3000 ljudi carskih četa.

Hajnovije brzojavne vljesti. K°nferencija SD°vaziminih sila. Kb. Turiu, 14. juia. ,,Stampa“ javija iz Parisa: Na predstojećoj konferenciji sporazurruiih sila, koia će biti najvažuija od svili održanih tečajem ovoga rata, biće službeno zastupana i Sjeverna Amerika- Izmedju savezničkih prijestonica živahno se radi na riješenju posljed: :;, i formalnosti. Iz Švajcarske. Kb. Berlin, 14- jula. Odiukom senata je odvojeno trgcvinsko odjelenje od političkog departementa i dodijeljeno narodno-privrednom departementu.

Srbi u inostranstvu. Ima dvije vrste Srba u ovom ratu. Jedni su, kad je zemlja od neprijatelja zaposjednuta, pobjegli u inostranstvo, ponijevši sobom sve vrijednote, koje su u brzini mogli da pokupe; drugi su ostali u domovini, pomirili se sa novim poretkom, nastojeći da svojim radom 1 ako pod fežim priiikama^, kako lh sobom donoai svaki rat, osiguraju svoj opstanak. Moglo se predmnijeva'ti, da će Srbi u inosiranstvu svini sredstvima potpomoći svoje zemljake, kojl su ostali vjerni svojoj otadžbini. To se u mnogo slučaja 1 dogodiio. No ima slučajeva, u kojima se ovo predmniievanje niie. ispunilo; šta više, u kojima su Srbi, koji su ostali u svojoj otadžbini, bili obasuti najsuroviiim porugama i podsmijavanjima. To dokazuje i otvoreno pismo koje je Srbin Uroš Jovanovjć iz Šapca preko Jovana Premovića u Ženevi upravio direktoru „Uprave Fondova" i koje u cjelosti glasi: G. Jovanu Premoviću. za direktora Uprave Fondova. Ženeva. Dobio sam od vas jednu poštansku kartu sledeće sadržine: Urošu Jovanoviću, poštaru, Šabac- „Pročitali srao vaš oglas u„Beogradskim Nov i n a m a“ br. 150 i prislajemo, da vam vratimo vaš činovnički ulog, ako vi nadjete za to zakonske mogućnosti, a to je — daseobesite. Nadjite vi santi zgodno mjesto i i z v r š i t e, pa nas i zv e s t i t e, da se i ta stvar jednom svrši na opštu korist. To vam poručuje Uprava Fondova“. Oglas pak glasi: Srpskom Ministru Oradjevina Krf. „Izvolite narediti Upravi Fondova, da mi se vrati moj lično uloženi novac za penziju- Citam šta piše Jakšić, 1 no žellm vlše imati posla s vama. Moja su deca pod zaštitom plemenitih ljudl. Uroš Jovanović, poštar. šabac“. Ne razumem, da Uodl bez krtterUuma, mogu bitl I tolikl cinlci, da ml osporavaju osnovno pravo, Bogom dano, na egzistencUu moju i moJe dece?!! Ne, kad neprUatelj. kao pobedilac tolerira 1 favorizira srpskojn narodu do neverovatnoće, •

Broj 192. vas sažaljeva kao upropastitelje svoje domovine, mogu i ja, kao pravi Srbin, koji sam ostao, da svoje kosti predam domovini moga BabS. d a vas sažaljevam kao Izdajice Srbije, i upropastitelje srpske dece; a da li vi tamo u tudiini. treba da se vesi'.e ili zagrljeni skačele u more — to će vam srpsko potomstvo u svoje vreme reći. Srbija je preporodjena na jednoj kulturnoj osnovici, a vi se možete otuda kesiti kao i svaki demon na Hrista ništa vam ne vredi — do da brišete suze gorke, i čekate sudbu svoju. Šabac, 10- jula 1917. Uroš Jovanović. biv. poštar, sada trg.. milijunar.

Stedite vodu za piće! Duge i jake vrućine, skopčane sa sušom, imale su sasvim prirodi.o nepovoljan uticaj i na obilatost izvcra, te su izazvale stanje, u kome se svako rasipanje vode za piće mora sma’.rati kao bezobzirnost prema svojim sugradjanima. Specijalno staiiovnici uzvišenili krajeva gradskili moraju povodom bcskorisne potrošnje vode za piće da [ae od oskudice u vodi, jer je zbog slabog pridolaska iste pritisak odveć slab, (e voda ne može tamo da dospjeva. Da zbog oskudice u vodi mogu da nasfanu bolesti, pa i zaraze. koje se na daleko šire, rečeno je već toiiko puta, da je upravo izlišno ovdje ponavliati. Ali još veća opasriost može da nastane zbog oskudice u vodi, ako izbije negdje požar, pa se ovaj ne može da savlada, što je pridolazak vode zbog slabog pritiska odveć maien, a u višim dijelovima grada nikakav. I ovotn se prilikom ukazuje na to, da do sada izdate naredbe služe isključivo iuteresu svekoiikog stanovništva Beograda, i da će se svom strogošćii pcstupati protiv izgrednika. Uprava c- 1 k. vodovoda izašiije svoja odjelenja, koja će od kuće do kuće kontrolisali, da li se ove naredbe pridržavaju, i neka se zna, da se štetočine mogu kazniti novčanom kaznom do dvije hiljade kruna, bez obzira na to, što će se priiok vode za Jotićni dio graJa sasvim ukinati. Zbog ovake mjero i nepovoljnog položaja vodovodne mreže naravno da bi stradaii i ranogi nevlni. Zato treba — več iz obzira prcma svojim sugradjanima — svako da štedi vodtt za piće. Da bi se izbjegla nestašica u \jpdi, napomhtje se još jednom, da je u opšte zabranjeno do dalje naredbe poiivanje vrtova vodom, koji služe kao luksus. Vrtovi, zasijani povrćem, smiju se zaiivati samo uveče, jer je jutarnje zalivanje zbog jakog isparenja sasvim bezciijno. Dalje je zabranjeno držati sladine otvorene radi hladjenja pića ili stanova. Vodoskoci i slična postrojenja moraju se bezuslovno zatvoriti. U interesu opšte stvari potrebno je, da se svaki strogo drži naredbe u svrhu odbrane protiv oskudice u vcdi, za piče, kako bi se izbjegie inače nužne poošfrene mjere. Najzađ se napominje, da pri normalnoj potrošnji vode I izbjegavanju svakog izgreda ima dovoljno vode za cjelokupno stanovništvo Beograda.

Građ i okolica.

Dneviv. kašendar. ^ Danas je nedjelja 15. jula; po slarom 2. jula. Rimokatollci: Henrik car; pravoilavni: Polaganje halj. Bogorod. Klnematografl: Vojni kino (Koloseum): U 4 I 6 satl posllje podne pređstave za vojnike. — C. f kr. gradjanskl Kino (Paris): U 230, 4 1 6 saU posllje podne predstave za gradjanstvo. — „Slavlja": 3'30 I 6 satl posllje podne predstave za graajanstvo. Botanlčka baSta.Otvorcna utorkom, četvrtkom, nedjeijama 1 praznicima. Ladja izmedju Zemuna I Beograda kreće Iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati navcčc svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 6'30 ujutro do 8'30 nsveče svakoga sata oslm u 12'30 poslije podnc. Casnlčka I činovnlčka kaslna otvorcna je do 12 satl u noći. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje I lgranje, kantina. Ctvoreno od 7 »ati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Rlječno kupatilonaSavl, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 satl u veče. „0 r a n d H o t e 1“: Dnevno koncerat. Početak u 6 satl posllje podne. Posjcta bolesnlka u bolnlcama: U bolnlci .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnlci „BrQiin u : od 9 - 30—12 sati prije podne 1 cd 2—4 sata poslije podne. Traži Ih opština. Katarina P. ,V u č k o v i ć I Jakov P o p o v i ć, biv. služitelj opštine grada Beograda, potrebno Je da se odmah jave uredima opštine grada Beograda, radi izvjesnog hltnog saopštenjaBojni cirkus „Henrlk“ u Beogradu19. o. mj. započeti će sa svojim E redstavama na malom Kalemegdanll ojnl cirkus ,,Henrik“. Program Je vrld biran. Ovo pređuzeće stoji u službl c- f k. ratne pripomoći. Prodaja solL Juče Je prodavnica živolnih na-c mlrnica opšnine grada Beograda, u Bltoljskoj ulid prodavala gradjanstvu »0, kao »ljedovanje ta mjesec j u 1L S6 J« izdavana na osnovu kupona, kao I dQi aada I stajala j« 80 helera po kilograrou.