Београдске новине

Broj 192.

Nedjelja

Peogradskl orfeum. U gostionici ,,Takovo“, oa Tejazlfama, otpočinju sutra predstave beogradskog orfeuma; predstave počinju 6vakog dana u 8 I pol saiti uveče, nedjeljom l praznikom biće predstava 1 poslije podne, one počinju u 3 sata. Cist prinos je namijenjen za beogradske aobrotvorne ustanove- Uprava je spremlla za prvu predstavu sjajan program, u kome će učestvovati najbolji umjetnici. Posjetioci predstava sjediće za stolovima. Ulaznica je K 4, 3 i 2. Ulaznice važe ujedno i kao propusnice za gra'djanska lica. javna dražba. Radi izdavanja pod zakup jednog s arinarskog dućana u.Kralj Aleksan-, 'drovoj ulici broj 27., svojine opštine grada Beograda, održače se 20. o v o g mjeseca u 4 snta p o s 1 i j e d o'dne u uredima pri 3 tojbcno-poreskog odjelenja opštine grada Beograda javna dražba, na koju se poz'vaju zaiutere60 vani, da na istu dodju. Za beogradsku slrotlnju* Gospodin Mikn Marinović, trgovac drvarski, poslao je sirotinjskoni odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50.— kruna kao svoj prilog za pomaganje sirotinje beogradske. Izvještaj prijavnog ureda. 13. jula; prijavljeno 80, odjavljeno $4, selidaba 40; u hotelima prijavljeno 110, odjavljeno 114; ostalo u hotelima prijavljena svega 353 stranca.

Zuanične oblnve.

OBJAVA. Naredbom c. i kr. vojne glavne gubernije u Srbiji Odjel 13 br. 7588 od 25- maja 1917. odredjuje se naplata vodovodnih 1 kanalizacijonih pristojbi za .vrijeme od 1. jula do 31. decembra 1916. 1 1. januara do 30. juna 1917- kako slljedi: Clan I.

U smislu naredbe c. i kr. vojne glavne gubernije u Srbiji, Odjel 13 br. 10.103 od 28. decembra 1916., koja je Javnim oglasom kao i obznanom u služ*>enom dijelu „Beogradskih Novlna" od januara 1917. objavljena, odmjerila je uprava c. 1 kr. beogradskog vodo.voda prema predloženim prijavnicama vodovodne i kanalizacijone pristojbe u Beogradu za II. polugodište 1916. i !. polugodlšite 1917.

S obzirom na porast troskova za materijal kao i radne sflo kroz vanredno Btanje odredjujo se a smislu taeke I-b gorenavedene nare’dbe ratni dop'atak’ sa 60 od sto: slovom pedesot od sto. Ovaj Idopallak odnosi se na sve pristojbe ca tnjeru vode, vodu kao i kanalizaciju. Clan II. Vodovodne i kanalizaciione prfstojbe, kojc su za II. polugodište 1916. odmjerene imaju se i za I. polugodište 1917. platiti.

Č-ian III.

Dužnost piatež«. Vodovodne i kanalizacijone pristojbe dužnl su platiti svi viasnici kuća prema odredbama člana V. Ako su vlasnici juridičke osobe prelazi dužnost plateža na one osobe, ko]e su ovlašćene na zastupanje dotične juridičke osobe. Za odsu'Ine dužni su platlti njiliovi zastupnici. .

8. Isto vrijedi za stanove 6a«nilca 1 Hnovnika vojne uprave, ako ti atanovi zauzimaju prostor naveden u gomjoj tački, nadalje po c. i kr. vojnoj glavnoj gubemiji odobreno pravo na st&n predatavljaju i ako Be odšteta ma koje rrsti ta iste ne plaća. U svim drugim slučajevima, gdje ae po vojnoj upravi, četama, oblastima, zapovjedništvimjat i t. d. kriio i po časnicima u 8tanbene ili upravne svrhe kuće, Bpratovi ili posebni dijelovi kuća ili stanovi iamo djelomično upotrebljavaju, ne će Be pristojbe otpisivaU, nego «e imadu na te prostorije^otpadajuče vodovodne i kanalizacijone pristojbe prema članu III. platiti. 4. Otpis vođovodnili i kanalizacijonib pristojbi prema gorenavedenim slučajevima 1. i 2. biva samo za ouo vrijeme, ta koje postoji razlog oprosta i to nakon Izminuća dotićnog razdoblja odmjere. 6. Prema tome su svi kućevlasnici iobvezani svaku upotrebu zgiada ili proetorija u koju od svrba naznačenib u lač ki 1. i 2. ovog člana, isto tako prestanak ili pronijenu upotrebb u roku od 48 aaU kod vođovođne uprave u Jugovićevoj ul, br. 1 sa formularima koji se tamo dobivaju prijaviti. 6. Otpis za II. polugodište 1916. siijedi prema tački 4. ovog člana na temelju molba podnešenib od kućevlasnika ib njibovib zastupnika prema članu 111. Ove molbe imaju se na formuiarima, koji se kod (u prave vodovoda nalaze napraviti i taksenom markom od 1 krune biljegovati. Molbe za drugo polugodište 1916. imaju se wroku od 8 dana po primitku platežnog naloga kod e. i kr. vodovoda podnijeti. 7. Za I. polugodište 1917. mogu se inoibe za otpis vodovodnih i kanalizacijonih pristojbi tek od 81. jula 1917. prettočiti. Te se moibc ne će prije nili uva žavati niti priira'i. 8. Naknadni se otpis za I. polugodiŠte 1916. ne će dozvoljavati. 9. Svako povećavanje ili umanjivanje prostorija kućnib, upotreba svake novogradnje ili đograđe, ili opravljene kuće ili prostorija, koje su prazne slajale isto tako ispražnjene ili porušenje cijelih kiića ima kućevlasnik ili njegov ?astujmik (vidi član III.) u roku od 14 dana po nastupu dotičnog slučaja upravi c. i kr. vođovoda upotrebom tamo na’azećib formulara prijavili. Kod propusta ove prijave gubi kučevlasnik pravo na otpis pristojbi, koje mu je po § 16. naredbe srpskog ministarstva unutrašnjib djela Pol. br. 10381 od 10. juna 1902. dano, odnosno uračunaće mu se dvostruka pristojba za Heprijavljene kuće i prostorije, za koje je dužnost plateža pristojba nastala i to za vrijeme ustanovljene uporabo odnosnih kuća ili prostorija a najmanje sa čctvrt godine. * Clan VI. Otpis pristejba radi zaustavc vođe* U slučaju da je potrošnja vode za više od 15 dana potpunoma zaustavljena, to će se za svakin punih 15 dana odgovarajućo vođovodne pristojbe bez vodomjer i i kanaiizacijonih pristojbi otpisaii odnosno u korist onoga ko je na platež dužan dopisati. Član VII. Upis u dobro iii povratak vodovodtiiii I kanalizacijoniii pristojbi. Uplaćene pristojbe vraćaju se samo ako

Clan IV. Naplata pristojbi. Naplatu pristojbi za vrijemc od 1. jula do 31. đecembra 1916. i od 1. januara do 30. juna 1917. Izvršujo direkcija beogradskog gradskog vodovoda, koja Btoji pod upravotn gradjevinskog ođjele»ja c. i k. vojno glavne gubernijc u Srbiji. Na temelju platežnih naloga za ova polugodišta imaju se pristojbe za It. polugodište 1916. u roku od 8 dana po priInitku platežnog naloga, a za I. j>olugokli-riot 1917. do 31. avgusta 1917. platiti. Isplata ima se izvršiti ili sa uplatnicama na čekovni konto c. i kr. gradjevinskog odjelenja vojne glavne gubcmije u Srbiji, koje uprava vodovoda platežnim nalozima prilaže ili u gotovom na blagajni vodovoda za vrijeme blagajničkili sati od 8—12 prijc po<.bie i 4—5 poslijo podne, a kojom prilikom trei.a p atežni nalog predočitr. Svaka druga isplata jo nevaljaua. Nedjeljom i prazniciraa neprimaju £o plaćanja u gotovom. Odredjcni rokovi za piaćanje imaju se tačno održati, u jirotivnom. ćo sc slučaju na temclju § 465, tačka 4. srpskog gradjanskog parbenog postupka i § 19. naredbe minist a za unutamja djeia od 10. juna 1902. P. br. 10381 po opstinskom sudu ubrati i osim toga bićo neuredili platiše kažnjeni do 1000 kruna odnos.no zatvorom do 30 dana. Clan V. Oprost lij proiiitona vodovodnih i kanalizaeijonih pristojbi. 1. Oprost od đužnosti plaćanja vodnvodnih i konaliza ijonili pristojbi ili otpis ualijedjuje snmn onda, kada su od juivatuih zgrada ciicli spratovi ili poseblii dijelovi kuća, ili cijele privatno kućo po vojnoj upravi, č.etnmn, oblastima, zapovjodmštvmm itd.u svrhu stano>anja ili upravo upotrebljavane — ak> se žato no placa odsteta i odnosi ge gamo na upotrebljavane prostorije.

1. se zgrada za koju se pristojbe imaju platiti poruši, 2. iz privatnog viasništva* oduzeta bude iii 3. dužnost plaćanja pristojba prestano i vjerovatno za slijeđeće razoobljo odmjere (kalendarsko, jto’ugodište) ne će nastupiti. U svim drugim slučajevima ne ćc sc bezizninmo uplaćeno pristojbe u gotovom vraćati, nego dotifnoj zgrali za slijedeće razdoblje odmjere upisati u d'bro i kod propisa pristojba odbiti. Clan VIII. Oprost državni'i zgrada, onda prometa vojne upravc u Srbili i c. 1 kr. vojske. Za sav državni posjed u Beograđu, onda za zgrale, koje služe samo prometu vojne upravo u Srbiji i c. i kr. vojsci, nadalje za one zgrado, za koje se prema. članu V. tačka 1. i 2. otpis pristojbi vrši, nemajti se voinoj upravi vcdovodno ili kanalira ijone pristoji>e prepisivati, niti imadu iste plaća'i. Isto tako nema se za dotične olrte potrebna voda naplaćivati. Izuzcta je voda, koju željeznička uprava za prometnu službu upotrebljava i koja so prema zakonu sa ratnim doplatkom propisati i u gotovom isp’aćiva'i ima. Clau IX. Sve odredbo prema propisima srnskog ministarslva za unubvmja diela Pol. br. 10381 od 10. juna 1902. i srj)skog ministarstva za gradjevine od 8. ođnosno 23. marta. 1910. K. br. 276 ostaju u krijeposti u koiiko nijesu ovom naredborn kao i naređbom vojnc generalne gubernijo u Srbiji, Odjol. 13. br. 10103 od 28. decembra 1916. i postojećim odredbama gradske uprave Beegradske promjenjene. €ar. i kralj. glavna vojna gubernija u Srbiji, gradjevinski odjel.

- toEOGRADSKE NOVINB OBJAVA. i Ovlm ge objavliuje ’da radi porczlviinja dolaie na red slijedeće ulice: I. Komisija, 16. jula: Stiška. 17. jula: Prote Mateje. 18. jula: Braće Nedića, Zlatiboraka. 19. iula: Stndenička. 20. jula: Daničićeva, Mišarska, Balfc&nska br. 1—19. 21. jula: Balkanska br. 20—72. II. Komisija. 16. jula: Gračanička, Jug Bogdanova, Jfraljević Marka. 17. jula: Cubrina, Brankova, Javorska, Zadrugarska, Skladišno. 18. jula: Praporčetovića, Cika Ljubina, Prizrenska. 19. jula: Bogojavljenska, Pajsijeva, Llčanska, Ivan-Begova, Jakšićeva, Caringko Pristanište, Knez Lazara. 20. jula: Mostarska, MiloŠa Pocerca, Birčaninova. 21. jula: Bregovita, Trgovačka. III. Komisija. 16. jula: Ratarska br. 80—90. 17. jula: Rataftka br. 91—218. 18. jula: Ivkovića, Sljivarska br. 1 do 30. 19. jula: Sljivarska br. 31—69, Grobljanska. 20. jula: Sumatovačka. 21. jula: Na Čukarici: Saborna, Haj'duk Veljkova, Vatrogasna, Knez Mihajlov Venac, Sindjelićeva, Cika Ljubina. > C. i k. okdružno zapovjedništvo za

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 36 Starac iupnik pisao je vladi, da bi se glavni grad ponositi mogao, da ima gvoju kćer Branku za učiteljicu, i za kratko nadade se zbilja prilika, koja je imala mladu pedagogicu povratiti u rodno joj mjesto. Iznenada dobije kratko pisamce iz Zagrebai i to po natpiau sudeć od Ilerminine ruke. Evo, to je pisala Hermina: „Draga Brankoi Za gada neodgovaram na tvoje dugacko pismo. Drugi put. Danas ti javljam važnu novinu. Brzaj što znaš. II Zagrebu ima se popuniti mjesto nčiteljice. To se mjesto namjenjuio tebi, jer si tako vrsma uči teljica’ i k tomu još domaća kći. Jagma za mjestom je dakako velika, jer bi svaka prepararidica htieia ostati u Zagrebu, ali ge ti neboj, tebi kanda je dekret yeć u džepu. Od viade i od građa jekoše gospoda mojemu ocu, nek ti pišemo, da odmab pošlješ molbenicu u Zagreb. Cini se, da imaš tajna zaštitnika, kad te sarm zovu. Zato nečasi časa, obavi točno sve, što trebai i pošlji pisma menl, mo'j otac predaće ib vladi. Ljubi te do vijeka i cjeliva te sto puta tvoja vjema posestrima Hermina." U prvi mah zažari se BraiJta, njezina pcmjeda išla je dakle daljc od Jalševa. Ljudi ju zovu u glavni građ iz kukavmog seia; svijctla lica, pobjedna, imala se vratiti u švoj zavičaj na nrnogo bolje, plodnije mjesto, imala se riješili spletaka, podia kola klevetuika. Branka bijašo i ponešto. slavična. Kad je razumjela ponudu, nešto joj mila 1 draga ugrija dušu, ugodno, voljko čuvstvo kanda će joj obajati srce. Babi nereče zasad ništa. Podnimivši ruke, držeći prstima pismo, spustivši glavu na prsa, bodala j jo Branka po sobi amo tamo, da raz' mišlja, da se ođluči, bi li, nebi li pošla j u Zagreb. Nakon duže vremena baci ! Hermmino pismo na stranu i sjede da : piše: Borba se bila svršila u Brankinoj duši, ponos nadvladao, želja za koristi podiegfa. Branka odgovori ovako: „Draga Herminol Hvala ti na brizi, hvala ti na pozivu. Ponuda zagrcbačke gospode za mene je vrlo časna, te tjera u laž Bve oue klevele, što su se bile podigle na mc. Uza sve to, i kraj znatna materijalne koristi, koju bi mi donijelo zagrebačko mjesto, veliin ti, draga Hermino, a ti to reci zagrebačkoj gospođi, da neprimam njihove ponude, da se neču vratiti u glavni grad, da ostajem u Jalševu. To je moja tvrda, neslomLjiva odluka. Nekad bijaše dakako mjesto zagrebačke učiteljice mojim iđealom, danas više nije. Ja sam ovdjo u Jalševu ubvatila korjen, tu sam održala prvu pobjedu u svom zvanju, tu ću se boriti i na dalje. Bilo bi ružno, da nakon neđugog vremona zapustim onu općinu, koja me je, premda siromašna, uvela u kolo učiteijica, bilo bi nezahvalno, da na cjedilu pustun ove dobro ljude, koji su mi iskazali toliko simpatija; pa onda siromašna dječica moja, šta bi bilo od njih bez menet? Podivljala bi opet ko i prije. Suze mi idu na oči, kad poraislun na to, Svijet bi mogao punim pravom reći, da sam kukavica, jer sam se jeđva mogla dočekati prilike, da se otresom Jalševa. Ne, Hermino, ja neidem, ostat ću ovdje. Neznam, što mi je usudio usud, ali tu nalazim zadaću svoga života. U 3 pjeli je ovđje dakako teži a u Zagrebu dakako lakši; ovdje imaš pred sobom seosku neuku dječicu, koju treba uljuditi, ondje u gradu varošku mlađež, koja već kakvu takvu uljudbu donese u školu. Po mojem pako mnijenju mnogo je dičnije prosvjećivati puk nego li gradske ljnde. šta hasne sve fraze i dekiamacije o rodoljubiju, kad nije još progledao naš puk, ■ kad aetUKtjs čitati i p«sati, kad nema noj vina nit. knjiga, kad nezna, šta po svijetu mva i šta narodu treba. Tn dakako neoduševljava zajednička misao sve pučanstvo. To se vidi najbolje u političkoj borbL Lako možeš predobiti seljaka za

15. jula 1917.

Strana 3

nekoliko čaša, z& nekoliko banaka, ali kako si ga ti predobio, predobiće ga za tobom drugi, opet za nekoliko 6aša i banaka. Seljak će priseći danas na Boga, Butra na vraga. Nevelim, da to nečinie mnoga naša gospođa, ali je ga lno gledati, kad to čini puk za kukavnu plaću! i ponajviše proti svojoj koristi. Tu treba prosvjete, tu. Zato volim ostati u Jalševu. JecLno je još, što me sustavljla u Jalševu, ili da bolje kažem, nepušta u Zagreb. Bilo je zgođe, da me namjeste, bila sam najbolja izmedju Bvih i mobla sam što više za mjesto. Odbiše me naprosto, jer nisam imala zagovornika i patrona, jer sam bila siromašna djevojka nez gospodske protekcije. Vidiš, to me peče, zato se takodjer nevraćam u Zagreb, a sad završujem u kratko svoje pismo, moleći te, da mi ništa više o tom predmetu nepišeš, jer je moja odluka tvrdja od gvoždja. Budući put odgovoriću ti obilnije i biće svakako zanimljivijeg gradiva. Pomisli, grof Belizar pozvao je sve učesnike ispita i eusjednu vlastelu za današnji dan na 3 voj grad i to na večernju zabavu. Iraam uakle dosta posla sa svojom toaletom. S Bogom, draga Hermino. Tvoja Branka." xnr. Dan prije večernje zabave na jalŽevačkorn. gradu šetao je grof Belizar po bjepoj šumici, stojeći pod gradskim brijegom a pratio ga starac župnik. Belizar je bio vedar, gotovo veseo, ali uz to nekako razđražen. Prema tomu koračao je kadšto brže, kadšto polaganije, često bi 8e sustavio i poglednuo oko sebe. Smotku svojn motao jo nemilo i odbijao jake dimove a štapićem lupao je nemilo po grmlju i drveću. Drugačiji je bio stari župnik. Koračao je pclagano omjerenim korakom, da mu se i gomje tijelo j>osve matemalički njihalo; desnicu bio je zadio za njeđra a ljevicu zataknuo u stražnji džep kaputa. I om je pušio, ali posve drugojačije, pobožno nabne prema svomu stališu; a i obzimo prema vanrednoj finoći amerikanske cigare, koju mu je grof bio poklonio. Katkad bi ubvatio cigaru te neizmjerno’ nježno pubnuo dim nebu pod oblake, zatim ogleđao zađovoljnim okom fini dar, te ga zatakao opet u usta. „Dakle", reći će župnik, „pobjeda je naša. Ja sam svojim izvještajem uklonio sve oblake iznad Brankine glave, a jeste, gospodine grofe, kako Čujem’, i yi“. „Gledao sani, da uradirn, što je moguće. Ja 'doduše nemam sa školom i Brankom nikakvog zvaničnog posla i općenja, ali sam vam već više puta rekao, da mrzim neprav’du. Bivši u Zagrebu po bodro sam dakle gospodu kod školskoga odsjeka te im razjasnio cijelu stvar žtono se veli •— nevezanim slogom, neštedeći nikoga i nesprežući svoj govor u plabe riječi. Gospoda su me slušaia vrlo pozorno i iniaia, kako sani iz njihova govora razabrao, vaš izvještaj već u rukama. K-ad sair. svoje pričanje dovršlo, poklonio se gospodin školski nadzornlk 1 rekao nekiin ceremoniioznim tonom: Presvijetli gospodine grofe, izvolite se giede toga osobnoga pitanja — mislim narme učiteljicu Kunovićevu u Jalševu posve unkriti. V-aša presvijetlost i gospodin župuik jalševački klasički su svjedoci, kojim bi se absolutno vjerovalo, da i nlje bilo onili jasnih dokaza i pisama, koja Branku Kunovićevu ne sanio opravdavaju, pače jasno pokazuju njezinu vrsnoču 1 vrbnu. Ta mlada djevojka, premda je početnioa, broji se več danas u najbolje učiteljice naše krajjevinc i mogu vašoj opfrin! samo čestitati, da ie našla tako vrijednu osobu. Zahvalio sam se gospodi na toj izjavi, da je našme pravica pobijedila i da podla denuncijacija nije imala uspjeha; no pri tom nisam mogo prešutili nekoje svoje misli. Rekao sam gosjiodinu savjetniku, kako so živnn čudom čudim, da medju učiteljima, koji su zvani, da buđu prosvjetitelji puka, ima tako podlib karaktera, i da je slabe nađe, da će čovjek, kao što je Silič, oplemeniti dušu i jednoga djeteta. Gospodin savjetnik reče nasmjehnuvši se diplomatički: Dopuštam, da ima đosta takvih piimjera, gdje prekipi zavisft f bijes medju učiteljima istoga zavoda, a nama su pime ruke posla, da uredimio i ugiadimo sve to ćorave zavadje i prepirke naših pedagoga. Najgore je pak, kad se onako dvojica pograbo u novinama, te počnu po sebi lupati, tako, da poiemika zalazi čak i u kuhinju, te se pripovijeda, koliko je gospodin učitelj dobio pilića za eminenciju ovoga ili onoga djeteta. To su đakako iznimlce ali ima ili đosta, no budite uvjereni, da će Šilič pamtiti pritužbu „nekolicine jalševaČkib žitelja," koja je skrpana u njegovu stanu. Pošto sam se uvjerio bio, da Branki neprijeti nikakova pogibelj, preporučio sam 80 lijepo gospodinu savjetniku, jer nisam bio voljan slušati takovc kukav« žtine.“ Župnik se zaustavi, izvuče polagano dgaru iz usta, ter se nasmjehnu. „Vidite, illustrissime, da je naša zdravica koristila. Pobjcda je zbilja definitivno naša. Dali smo tim šepikurtama po repu! Nego“ —< produiji župnik potiše, staviv kažiprst na rt svoga nosa — „nego ta naša žestoka obrana mogla bi daleko promašiti svoj cilj.“ „Kako to?“ upita grof u ćudtf. ,,Iz toga moglo bi izići nešto nctovisno za Jalševo." ,,AJi molim vas, dragi župniće, neokolišajte toliko, govorite jasno.“ „Hoću, boćn illnsirissime! Doznao

sam, da u Zagrebu treba popuniti nekoliko mjesta učiteljica, a imade vrlo malo moliteljica, koje bi vrijedne bile učiteljevati na kakvoj seoskoj školi, kamo li u glavnom gnidu. Culo se za Brankin prelijepi napredak, a sad nam je mame gospoda Zagrepčani u grad, te bi se vrlo lako dogođi’ti moglo, da je izgubimo.“ ,,NikadI“ planu grof i baci od ljutitosti cigaru, „toga neće biti. Ako su gospoda Zagrepčani tako ludi bili, pak pustili pticu iz svojega gnijezđa, to nećemo se nfi Jalševčani povesti za njihovom ludorijom. Mi apsolutno ncđamo svoje učiteijice.“ ,,Vi posve pravo govorite, gospodine giofe, ali Zagrepčani se po vraški napinju, da tu svoju ptičicu povrate u zagrebačku krletku." „Ali vam velim, da neće. Moraćemo, dragi župniče, opet u ime naše buduće pobjede ispiti čašu vina; vaše zdravice xmaju osobitu čarobnu moć.“ ,,E pa zdravicu baš možemo piti, presvijetli gospodine, aii vam velim, da tu buđuću pobjedu već sada u džepu nosim.“ Pri tim riječima nasmija se sfarac župnik vrlo lukavo, prodje dlanom preko usta i upre svoje oči čvrsto u grofa, da vidi, kako će se ta novina njega primiti. Grof pogleda u istinu starca n«kako čudnovato, uhvafi ga za ruku i reče: (Nastavifre se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Rusija i Finska. (Naročiti Lrzojav „Beogradskib No.ina'l Stockholm, 14. iuia. Izmedju Finske i Rusije vladaju vrlo napeti odnošaji, jer su finski socijalni demokraiti odJučno odbili ruski zajam. U Finsku je poslano jedno izaslanstvo radničkoga savjeta, da saopšti Fincima, kako je ovo posljednja prilika, da se odnošaji izmedju Finske i Rusije opet urede. Ovi izaslanici su preporučili Fincima, da se odreknu svih nastojanja oko samostalnosti Finske, pa da se konačno priključe Rusiji- U Petrogradu vlada vrlo nepriiateijsko raspoloženje protiv- Finske i vlada traži, da Finska bezuvjetno primi na sebe jedan dio ratniii dugova. Finska će morati pod svaki uvjet, da ostane kao dio velike ruske republike. Povratak njemačkoga prijestoljonasljednika. Kb. Berlin, 12. jula. Njemački prijcstolonasljednik povratio se ua bojištePokret za mir u Francuskoj. UapŠenja u seinskom departem e n t u (Naročili brzojav „Beogradskili Novina' ) Ženeva, 14. jula. Svajcarske novine javijaju iz Parisa, da je prošle suboto i nedjelje uapšeno preko 250 iica, radi zabranjene agitacije za mir. Svi unutamji dijelovi Pa isa Bu zaposjednuti, da se spriječe nove demonstracije sindikalista. Zahtjevi Irske. (Naročili brzojav „Beogradskib Novina“) Rotterdam, 14. jula. Nedavno izabrani Sinnfeinac De \ alera izjavio je đopisniku ,,Couranfa“, da njegov izbor najbolje pokazuje, što se sada traži. Sađanji irski pokret je proliv; Bvakog suvereniteta Engleske i traži potpunu neovisnos't Irske, kao i osnlvanie irske republike. Psdpemaža probavu, nfciižuje kissf-jmi.'^ ^MATTONIev [ 6 IESSHUBLER ^ČISTA PRiRODNA ALKALiĆNA KelnrieH Kctionl d. d. Bec I Karlsliad. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograđ, Kralja Milana ulica 87.

EKspozltura psfttnuke-uMte :: Komerđalae Banke :: u Beogradu - Knez Mlhajlova 50.

GLRVNA UPRAVA CES. I KR. MONOPOLfl PETROLEJfl 1 ŠPIRITfl.

Bivl sa svlma bankarskim poslovima, posiljkama novaca iz Austro-Uaarske i za AustroUgarsku, saveznlike i noutraino drtavs. IpeOjalno od jeljenje za Siljanj« novaca ralnlm zarobijenfcima I Intcrniranima. Prima uloge I obavlja mljanjanja novca po najkuiantnljlm dnavnlm kursevtma. Kasobno odjoljonje za robu za svo vrsto trgov. poslova.

Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna.