Београдске новине

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjetjkom poslije podne.

Pojedlnl brojevl: U B*sgn4o I • kr*|«tlmt zapMjtkratla ok c, I kr. «•<• f» oijrail 8 holtr« 0 Hr»«Uk»)- 8 l«T 0 nlll, BoibI - Hofcigorlnl I Dilmoeip po djonl of, 10 bolora lim o?o| poinBJo po djMt oi. . • .12 kolon i t Ofllisl po cljeniku.

Mjoaočna pratplato: 0 toofnđii I ■ knloftau npnJoiMrthi tš I kr. e.to u Oo|ra I rtarao potta . . *•—J ograda n lottarou ■ koto .... O-M U HrratskoI-IliToaip, »rart-H.rino.tal I

U ootoilm knJoThM Auotnnforoko »ooortajo 3U Inostrrastn...........

Urednlitvo: BE08RAD, Vuka Karadiića ul. broj 10. Talafon broj 13. Uprava I prlmanja pratplata Toplliln vanae broj 21. Tolefoa broj 29. Primanjo oglasa Knaza Mlhajla ul. broj 38. Tolofan br. 245.

Br. 197.

BEOGRAD, petak 20. jula 1917.

Godina III.

Uspješna protivofenziva u Galiciji, probijen ruski front izmedju Zborowa i Zloczowa. — Sve veća anarhija u Rusiji, krvave ulične borbe u Petrogradu.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 19. jula. Istočno boil^te: Južno od Kalusza pokušali su Rusi, da jakim snagama oduzmu izgubljene visine; njihova nastojanja nijesu uspjela, a neprijatelj je pretrpio vrlo teške Rubitke. Sjeverno od D n j e s t r a sve do B r o d y-a razvila se živahna topnička vatra zbopf uspješnih preduzeća napadnih četa, koje se na nekim mjestima razviio do osobite žestiue. I u Wolyniji stupile su austrougarske i njemačke napadne čete u u s p j e š n u d j e 1 a t n o s t. Talijansko i iuKoistočno bojište: Nema osobitih doKadjaja. Načelnik glavnog stožera. Kb- Beč. 19. jula, Iz Klavnog stana za ratnu štampu se javlja; Kod Kalusza produžuju se aperacije po osnovi. Sjevemo Halicza bila ie djelamost ruskog topništva živahnija. U šumskiin Karpatima uobičajena topnička vatra. Naše letilice bacile su 2000 kg. bombi na vojnička postrojenja kod Monasterziske, gdje je izgorjela željeznička sianica. „Uui]eristi. M Od jednog ugleđnog s r p s k o g političara primamo slijedeće pismo: Poštovani gospodlne uredniče: Dopustite mi, da Vam povodom Vašega članka „Uvijek isti“ i povodom telegrama i vesti o dogadjajima na solunskom frontu progovorim nekoliko reči, da se čtije i drugo mišljenje, koje teži da objektivno po mogućnosti predstavi dogadiaje, koji su se desili kod srpske voiske i koji su tiašli završetak u osudi većeg broja srpskih oficiraNije mi ni malo namera, da branim zaverenike, jer sam bio čltav svoj v e k n j i h o v n a j 1 j u ć i p r o t i v n i k. ali smatram svojom dužnosti, da o b j a sn i m neke stvari, iz kojih će se videti, kako ie moglo doći do ovih dogadjaja i zbog čega je došia osuda. Interesantno je, da telegram iz Lonđona javlja, kako su osudjeni oficirl onlisti, kojisuubilikraljaAleksandra Obrenovića. Otkuda, da se Englezi sete sada, da su tl oficiri ublli kralja Alcksandra, kad su se isti Englezi Izmirili s tim oficirima i kad su iin trebali, Dbasipali su ih najvećim pohvalama? U siužbenom se s r p s k o in telegranm veli, kako je kod pukovnikia D1 tn 11 r ij e v 3 ć a nadjen jedan primerak statuta tajnog tidružetija „Jedinstvo i H

Podlistak. Pedeset godina Jugoslavenske Akademije, (Svršetak.) U posljednjih 25 godina osnova akademija ove nove zbornike: 1. „Zbornlk za narodni život i oblCaje južnih Slavena: u njemti se priop'ćuiu rasprave ili gradja o folklorl južliih Slavena, u prvom rcvlu lirvata. Prvu osnovu za nj sastavi još u početku devedesetih godina prošloga stoljeća driTomo Maretić U 21 knjizi, koliko ih je izašlo dosada od (jodine 1896. ima već preko 200 priloga za folkloru Hrva;& i iužnih Siaveaa u'j»p' , e, a neki krajevi i mjesta nadjoše u njemu sasvim pouzđan i često opsežan opis svoga života i obi'čaja svojih, objašnjen mnojjim slikama. Kako se pak već za prvih 20 godina okupilo oko njega preko 100 suradnika iz svih redova i krajeva hrvatskoga naroda, ima opravdane nade, da će doskora i folklora našega naroda biti temeIjito opisana i proučena. A medju suradnicima ima ih više takovih, koji se u Opisima služe i jezikom kraja, u kom žive, pa su njihovi prilozi zanimljivi i s jezičnog gledišta. 2. „Gradja za povijest književnosti Hrvatske“. Taj je zbornik zasnovao poJiojni Šrepel, koji mu bijaše i prvi uredfljic, da se u njemu priopćuju sitniji prilozi i slabije poznata ili nova gradja za poviJest Iirvatske književnosti. U 8 fvezaka, koliko ih je izašlo od godine •1897., ima tek nešto manie od 100 ta-

s m r t“, pa se tame hoće da predstavi svetu, da je to neko n o v o udruženje, kome je cilj, da obori prcstolonasljednika Alcksandra i Nikolu Pašića. Medjutim svi politički ljudi u Srbiji vrlo dobro znaju, da je ovo udruženje osnovano 1910. godine, s namerom, da radi na ujedinjenju Srpstva injegov je predsjednik bio geneTal Božanović, kao aktivni ministar vojni u kabinetu Pašićevom i to sa znanjem dvora i viade. Ovo dafđe udruženje nije osnovano protiv prestolonasJiednika Aleksandra i Pašiča, a saopštenje srpske vlade ttije ništa drugo nego nepošteno izvraćanje istine i namerno zavaravanje onih, koji nisu upućeni u samu stvar. U jeđnom se telegramu veli, kako je zavera začeta prilikonJ odstupanja srpske vojske zbog austro-njemačke ofenzive, i upravljena protivu 'prestolonasljednika Aleksandra i Pašića, što su se slepo vezali za sporazumne sile. 0 v o j e, d r ž i rfi p r a v I u z r o lc c eloj zaveri. Isti oni oficiri, koji sU se iz nužde samoođržanja slepo stavili u službu onih sila, lcoje su gurale Srbiju u rat s Austrijom, ti su sc oficiri prilikom propasti Srbije osvestili i videli četnu je vodila poiitika slepe privrženosti sporazaunnim silama. ' ! i_1 Iz ovih fakata se može izvesti zaključak: Oficiri, koji su ubili posledujeg Obrenovića i omogućili dolazak radikalima na vlast bili su „Heroji" i „patriote“ dok su pomagali Pašićevu politiku i bili su odlikovani svim'a počastima. Kada se bune protiv te politike, ondai Pašići Emgleska, kojoj se kvare računi, pronalaza, da su to ubice Obrenovlća i inesto odlikovanja dobijaju kuršum u čelo ili doživotnu robiju. Ovo je skroz licemema politika Pašića i njegovih znštilmika. I opet ponavijam i osobito maglašu jcm, da mi nije namera b:la braniti zavereniko. Njih je čekao izvesno Božji sud, ako ih ne bi stigao ljudski (a mnogc je vec stigao), pal ovorn piilikom ima svaki pravo osudjivati zaverenike za njiliov raniji i sadanji rad, samo ne Pašić i njegovi zaštitnici, koji imaju dva merila za jednu i stu stvar, ka ko i m ka d treba".

kovih priloga. a mnogi su i iz područja one lirvatske književnosti, koja je napisana latinskim jezikom. Ne bi bilo iriožda zgorega. kad bi se ta gradja počela izdavatl po stalnoj nekoj osnovi, pa kad bi se u pojedinim svescima svakoj vrsti ili periodi književnostl odredio stalan prostor ili kad bi se čitave knjige namijenile samo po jednoj vrsti ili periodi hrvatske književnosti. Razumije se samo po sebi, da bi se takova osnova tnorala odrediti za više godina nnaprijed, a izradit bi je imao osobit odbor dobrih poznavalaca hrvatske književnosti i njezinih najprečih potreba: medju dosadašnjim suradniciina toga zbornika našlo bi ih se dosta. 3. „Znanstvena djela za opću naobrazbu“- Tomu je zborniku svrha izdavati naučna djela, u kojima su pouzdani resulfati znanstvenih istraživanja obradjeni tako, da ih niože razumjeti svaki obrazovani čitalac, ako se i nije pobliže bavio takovom gradjom. Dosada ima on već šest knjiga. Prvo djelo, koje je izašlo u njemu, jest „Historija srednjega vijeka", kako ju je do smrti cara Heraklija (god. 641. poslije Hr.) liiepo obradio pokojni Natko Nodilo. Osim toga ugleda u njemu svijet Maretićeva radnja o našoj narodnoj epici i dva prirodoslovna spisa fe vrste- U novije se doba misli i o tome, đa se u njemu izdaju i takova djela svjetske litcrature u vrsnu prijevodu. 4. .,Codex diplomaticus regni Croafiae. Dalmatiae et Slavoniae“. Taj je zbornik zasnovao godine 1904. Tadija Smičiklas i sam ga do smrti marljivo izradjivao: svrha mu je priopćiti sve znatnije isprave. koje objašnjavaju ure-

Rusija u ratu. Nova revohicija. (Naročiti brzojav; „Beogradskili Noviua"), Haparanda, 19. jula. Vijesti koje iz Petrograda stižu kazuJu, da vrijenje i revolucija ttzimaju sve više maha. Ovaj položaj nisu izazvali samo težnje Finske i Ukrajine za samostalnošću, nego i neuspjeh 0 f e n z i v e, koja je teškom mukom i žrtvama otpočela. Sadanji položaj nosi na sebi znake raspadanja ruske države. Što se ofenzive tiče, u Rusiji je svakome jasno, da se sada žrtvuju stotine ltiIjada za to, kad cijeia Rusija ne očekuje više vojničke uspjehe, nego m i r. Od početka rata poiožaj Rusije niJe bio kritičniji od sadašnjega. Vladine mjere protiv nove rezoludie. Kb. Petrograđ, 19, jula. Petrogradski brzojavni nred javlja: Minlstar predsjednik knez L v o v je danas uputio svima vladinitn komesarima u unutrašnjosti brzojav, kojim' se pobijaju vijesti, da su tobož uapšeni članovi bivše vlađe. —■ Pozivi rteznatne množine radi Cnaoružainja, da bi se oborio radnički 1 vojnički savjet prijeti satno slobođi Rusije i potiče od neodgovornili eletnenata. Vlada je u sporazumu a radničkim i vojnićkim savjeiom i sa zaslupnicinia seljačkih izaslanika preduzela mjere, u svrhu, da se red ponovo ustanovi i da se spriječe onakvi dogadjaji, kakvih je posljednjih dana bilo. Dogadjaji od 17. jula za sad su omeli pregovore o obrazovanju vla&eJ Ali čim se nemiri stišaju, pregov'ori 1 će se ponovo preduzeti, da bi se obrazovao kabinet, u koine će se, kao i u đosađanjem kabinetu, nalaziti zastupnici svih političkih slruja. Vojnićke izjave protiv ofenzive. (Naročili brzojav „Br’Ograđskih Novina") Stockholm. 19. jula. Uprkos ogromnom vrbovanju vlade množe se svakog dana nasilja, koja predstavljaju iznenadni protest protivu ruskog napadačkog ra(a, koji je upućen u imperijalističkom ptavcu. Kad je junkerska škola u Petrogradu, kao što je već javljeno, priredila manifestaciju za ofenzivu, jurnuo je treći pričuvn! puk iz vojarne i istukao je junkere- Mnogi-

djenje političko i upravu kraljevine Hrvatske. Dahnacije i Slavonije od najstarijrh vremena dalje. U 14 svezaka, koliko ili je dosada izašlo, priopćene su takove listine ođ godhie 1101, pa do godine 1373.. a sezat će do godine 14095. Osim veiikoga riečnika hrvatskog jezika izdaje akadetnija od godine 1908. osobit zbornik „Prinosi za pravno-povjesni rjećnik“, koji izradjuje pravi član Vlađimir Mažuranić, pa je obradio dosada u šest svezaka rijeĆi od ,,A“ do ,,Podiči“. Djelo se odlikuje naročito bogatom gradjom za pravmu svijes r hrvatskoga naroda i za nazivije jiravno, koliko ono živi u narodu, pa čc i pravne nauke hrvatske imati od njega vellku korist. 6. „Prirodoslovna Istraživauja Hrvatske i Slavonije“- Taj je zbornik zasnovan istom g. 1912., a đo danas ima već 10 svezaka s neko 30 referata o takovim istraživanjima, u kojima učestvuju gotovo svi naši ugledniji zastupnicl prirodnih nauka. Napretku je prirodoslovnih istraživama pa I našeg zbornika mnogo pomogla potpora od 10.000 kruna, što ih je zemaljska vlada na molbtt matematlčko-prirodoslovnoga razreda doznačila potkraj godine 1912. akademiji, da se pod njezinim nadziranjem upotrijebe u tu svrhu. Akademija dobiva tu potporu otada redovno svake godine, a povrh nje i sama troši za prirodoslovna istraživanja od svoga prihoda 2500 kruna na godinu. Brigu nad istraživanji m a, pa l nad tim zbornikom ima osobit odbor ,,za prirodoslovno istraživanje zeinlje“. 7. „Izvješća o raspravama inatematičko-prirodoslo\moga razreda" (Bul-

ma od junkera su giave kundacima razbijene. Vlađa se ne usttdjuje da kažni puk. Moskovsk! i finski gardijski pukovi, koji se nalaze na froniu, brzojavili su, da njihova petrogradska dopunska odjelenja nikako ne polaze na front. Za vrijeme izgreda 703. puka tučen je Skobeiev i zastupnici radničkog savjcta, jer je Skolrelev govorio za ofenzivu. Izgredi, kako ,,R u s k o j e S 1 o v o“ javlja, izazivaju vrlo rdjav utisak’ na cijelom froniu. U mnogim mjestima zlostavljaju vojnike, koji polaze na front. Prema vijestima, koje stižit iz pelrogradskili vladinih krugova, namjerava vlada da ove izgrede uzme kao povod za nasilja protiv vodja ,,boljšijih“Veliki štrajk u RusiJi n izgledu(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'h Christijanija, 19. jula. Obustavljen je sa svim putnički saobraćaj s Rusijom, jer se očckuje veliki štrajk, ako se ne uvede opšte gradsko izborno pravo. Obustava rada u ruskiin tvoruicama čohe. (Naročiti brzojav „Beograclskih Novina' ) Basel, 19. jula. ,,’Agence H a v a s“ javlja iz Moskve: Povodom oskudice u gorivu i sirovini obustaviće svaki rad tvornice čohe od 14. jula do 28. avgusta. Radnički savjet je riješio, da radnicl za to vrijeme primaju najmanje dvije trećine svoie zarade. Mtnistarske demisije zbog iikrajinskog pltanja. Kb. Peirograd, 19. jula. Petrogradski brzojavni ured javIja: Povodotn nesuglasice, koja je u ukrajinskom pitanju izbila izmeđju socijalističkih ministara i ministara kadjetske stranke, podnijeli su svoje ostavke kadjetski ministri, i to: ministar finansije Č i n g a r e v. ministar prosvjete M a n o j I o v. ministar za javnu pripomoć knez Šahovski i tnitiistar saobraćaia NekrasovKerenskiJ o odstupattju mjnistara ka* djetske stranke. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Nov'ina') Rotterdam, 19. jula. ,,D a i 1 y N e w s“ javlja iz Petrogra'da: Kerenskij je izjavio, da oni ministri kadjetske stranke, koji istupaju iz

letin des travaux de la classe des scieuces mathćmatiques et natureiles). 7 a izvješća počeše izlaziti godine 1914., uredjuje je ih dr. Juraj Majcen. a svrha jnt je, da inozemski istraživači što prije i pouzdanije bar u francuskim ili njemačkom izvatku doznaju za pojedine rasprave i djpla toga razreda. Ovili izvješća izašlo je dosada 7 svezaka. a osim toga opsežtia knjiga od preko 4U0 strana, u kojoj je prikazan sav rad akademije u razredu matematičko-prirodoslovnom od njezina osnutka do godine 1914., tako isto u izvacima, koji su naplsani njemačkim ili francuskim jezikom8. Još 1911. godine zaključila je akademjja u zajednici s Maticom SIovenskom u Ljubljani pa s akademijama u Bjogradu 1 Sofijl izraditi i izdarj ,,Jugoslavensku enciklopediju", po kojoj bi se u kulturnotn svijetu raširile ispravne vijesti o južnim Slavenima, njihovoj prošlosti, kuituri i krajevima, što ilt nastavaju. Započeti rad, koji je uvelike pomogao dar c. i kr. general-majora Marka pl. C z e r 1 i e n a od 20 000 kruna. spriječi najprije balkanski rat, a kad se rasplamsao sadašnji dugotrajn! svjetski rat, odluči godine 1915. izdati najprije „Hrvatski biografski rječnik" a kad to djelo bude gotovo, započeti s rađnjama oko izdavanja „Hrvatskoga realnoga rječnika". I tomu radu uvelike smeta sadašnji rat, no akademija Je unatcč tomu još prošie godine izdaja oglednl arak foga biografijskog rječnika, a ove gcdine ima opravdane nade da će izaći prvi njegov sveščić. Brigu oko toga rječnika ima osobit odbor. 9. Još se jedan zbornik bio zasnoyao potkraj godine 1912-; tada se naime

kabineta, vrše time mučki napad proii/ otadžbine. Njihov cilj, obaranje demokracije. oni svakako ne će postićf, u toliko manje, što danas ne može nik« više spriječiti. da sva moć i vladavitiska vlast prcdje tt ruke radnika i vojnilca. Proglas savjeta radnićkih. voinjćkih | seljačkih izaslanika. Kb. Pc'rograd. 19. jula.‘‘ Petrogradska brzojavtta agencij* javlja: Savjet radničkih i vojničkih izaslanika je zasjedavao ciieiu noć oj 17« na 18. jula i sastao se u zajednjčku sjednjcu sa seijačkim zastupnicima, u kojojf je donijeta odlttka, kojom se dopunjiij« poziv za mir- Odluka je objavljena prtkivanjem po zidovima i u njoj se ukazuje na ostavku kadjetskilt ministara f na zajednička savjetovanja odborska u svrhti riješenja krize. Ali ta su savjetovanja prekinufa izjavama oružanifj Ijudi. Krv’, prolivena u petrogradskiiti ulicama, pada na one. koji su se usudili. da u tu svrhu upotrijebe oružane ljttde. Svi ti dogadjaji su izdajničkog karaktera. Ko izvrši zavjeru protiv revolucijone vojske. koja se bori protivi ..Vilimovih četa, jaj udara vojsktt pjesnicom po obrazu. Odlttkom se poziva narod na tnir i red. Pobun.ieni pukovi. Kb. London, 19. jula. R e lt t e r javija iz Petrograda: 17. jula rev’ol.iralo je nekoliko pukova, medju ovima j garda. Jurnuli stt u štampariju lista ,,N o v n j e V r e m j a“ i iznu'dili su objavu, kojom se izjavljuje, da vlada mora bifi zbačena- 0!av r ni stau revolucijonara bio je u vili igračice Krazinskaje. Slobodna Finska. Amerika i finski pokret za slobod«. (Naročiti brzojav „Beogradskih NovLua") Lugano, 19. jula. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ ima vrlo pesimisfički izvještaj iz Petrograda, prema kome pokret za nezavisnost u Finskoj iako utiče na pokret ostaiiii narodnosti u Rusiji. Dopisnik veli, di se u političkim krugovima govori, kako Amerika smjera da se umiješa i da Finskoj zaprijeti da će joj se oduzeti američka potpora, ako ona ne bi pres:ala sa svojim odvojenim pokretom.

izabrao oscbit odbor, kojemu će biti na brizi izučavanje dijalekata i govora u svima krajevima našega naroda do krajnjih granica njegovih. Več se bila izradila i osnova za rad toga odbora pa stala sakupljati i izrađjivati gradja za zbornik, što ga je taj odbor imao izdavati, kad provali sadašnji rat i spriječl njegovo nastojanje. No po đanašnjem njegovu radu možemo se s punitn pravom nadati, kad se svrši rat. da će i dalji njegov rad bitl obilat I plodonosan. K: * Da je rad akademije upravo posljednjih godina toliko porastao. treba upisati u zasluge nesatno njezinim rađnicima, nego i porastu njezinih prikodat Osim one godišnje potpore od 10.000 kruna za istraživanje zemlje, od godine 1911. dobiva akademija od kr. zemaljske vlade novčanu pripomoč od 25.000 kruna za svoja izdanja. Prvi je tu pripomoć doznačio akademijt ban Nikola pl. Tomašić, koji se već i prlje toga postojano britiuo za njezin napredak, a 1 sada joj je srdačno naklonjen. No i imu« tak je akademije uz razborito gospodarenje za pedeset godina njezina životai lijepo porastao unatoč sve većlm izdacima za brojna godišnja izdanja i znanstvena isfraživanja, pa premda se i knjlge njezine još od pred godinu dana slabo prodavahuOodine 1866.. kad Je akademu’a stupila u život, temeljna je zaklada niezina iznosiia 401.440 kruna: za prvlh’ 25 godina porasla je ona na 795.526 kruna, a koncem junija 1916. faktički je imutak te zaklade bio 856.544 lcrune 48 filira. Osim toga još od godine 1880. ima akademija palaču svoju u vrijednosti od