Београдске новине

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

20. jula 1917.

Broj 197.

Strana 2. Ukrajinski pokret za samostalnost. htav« ruskc Drivremene vlađe o ukraJlnskom pltanju. . w v Kb. Petrograd, 19. jula Privremena vlada je obnarodovala Izjavu o ukrajinskom pitanju. prema koJoj je donijela ovu odluku: Kao viši organ za upravu ukrajinskom oblasti ustanoviće se naročiti glavni sekretarijat. To mjesto zauzeće lice, koje će ivlada u sporazumu sa ukrajinskim erediSnjim savjetom naimenovati. U sekretarijat će ući još i zastupnici drugih narodnosti, koje u Ukrajini žive i Iroje su po svojoj demokratskoj oržatiizaciji važne. Pomenutom orKanu će biti naredjeno, da preduzima i izvršuje mjere, koje se tiču uslova života i upra,ve pomenutih oblasti. Biiduća prijestonica Ukrajine. Kb- Bern, 19. iula. Ukrajinski ured javlja: Poltava će biti buduća prijestonica Ukrajine. jer je Kijev i suviše ruski.

Njemačka. Odbori Reicli^taua. JNaioeili brzojav „Beogradskib Novina") Berlin, 19' jula. Odbori Reiclistaga su sazvani za peiak. Prema tome se misli, da se sjednice Reichstaga ne će tako skoro odložiti. Ustavni odbor će otpočeti u su:bo(u svoja savjetovanja o parlamentariziranju državne vlade, koje želi- U petak će se u Reiclistaga glasati o mirovnoj resoluciji. Hindenburgova izjava. JNaroeili brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 19- jula. Kako se sad saznaje, maršal H i n'denburg je na oduševlieni pozdrav pred zgradom glavnog stožera odgo.vorio: ,,Mi moramo izdržati, jer bi nas inače naši neprijatelji uništili. Ja s toga opominjem svakog da se kloni nebrojenih slabotinja. Ne dozvolite da se oni .U vašoj sredini ninože, jer bi šteta, koju bi oni otadžbini mogii nanijeti, bila neizmjerna“. Sasi i novo orijeniisauje u državi. JNaročili brzojav „Beograđskih Noviaa") Frankfurt, 19. jula. Ovih dana su saski ministri pretresali s kraljem pitania o novom orijentisanju u državi. 0 tome je ,,F r a n kif u r t e r Z e i t u n g“ doznao, da Saska cdbija svaku mješavinu Njemačke ti ustavna prava saveznih država. U ta ipitanja spada naročito samoopredjeljenje saveznilt država o izbomom pravtt. Svoje gledište Saska će svoin odlučnošćtt zasttipati u saveznom vijeću-

Nova potapljanja. Kb. Berlin, 19. jula, Jedna je od naših podmornica uniJ&tila tri parna broda i 2 jedrenjaka. Načelnik adiniralskog stožera mornarice.

Neograničeni podmornički rat. Englezi napali njemačke trgovinske brodove. Kb. London, 19. jula. Izvještaj adniiraliteta: Nekoliko naših iakilt krstarica, koje vrše izvidničku službu u Sjevernom moru, opazile sn juče prije pođne nekoliko ueprijateljskih njemačkih brodova i dale su iin znak ,,Stoj“, pa su otvorile vatru s

po milijuna kruna, a do dvađesetpetogodišnjice dobila je zapisom drugu, pa je vrijednost njezinih nekretnina već tada bila neko 600000 kruna: koncem ntjeseca junija 1916. vrijednost je njezinih nekretnina (palača na Zrinjskom trgu i četiri kuće u Zagrebu) prema faktičkom Irošku bila 846.950 kruna. Prenta glavnici rastao je i prihod i rasltod akademije: gođine 1867. imala je ona prihod od 15.712 kruna, godiue 1891. od 41.696 kruna 28 fiiira, a godine 1916- od 185.920 kruna 45 filira; rashod je pak njezin od 15.712 kruna u godini 1867. do godine 1916. porastao na 124.881 krunu i 27 filira. Napokon ima akademjja brigu nad nekoliko glavnica i zakladfi. ali prihoda njiltovi'h ne troši u svoju korist, nego prema odredjonju svakoga pojedinoga zaklađatelja u svrhu, što ju je on sam naznačio, tako na pr. nagradjujući djela, za koja je raspisala natjecaj ođ prihoda takove zaklade, dijeleći ili isplaćujući potpore u naučne svrhe prcma odredjenju zakladatelja i 't. d- Te su zaklade dokaz povjerenja, što ga zaklaidatelji imaju n nepristranost njezinu. 3. Knjižnica, arhiv i galcriia slika. Temelj je knjižniei i arhivu svomu akademija udarila tim, §to je g. 1S6S. kupila od Ivana pl. Kukuljevića-Saiccinskoga knjižnicu s rukopisima za 18.000 fcrinti, a nešto kasnije knjižnice dra. Tkalca i Frana Kurelca. Zapisom joj prii>ađe nekoliko većih ili manjih knjižnica, naročito baruna Kušljana, Zivka iVukosavića, Ljudevita Farkaša-Vukotinovića, Mirka Bogovića, Franje Bačkoga, Bogoslava Šuleka, braće Mašića i Jvana Tkaičića. Neprekidno se ona Jnnoži darovima pisaca i izdanjima drugih ak«demiia i učenih društavS, što ih

prednieg dijeia broda. Zapovijest sc ntje poslušala. Nekoiiko je brodova pobjeglo svi dosta jako oštećeni našom vatrom. Drugima je put presječen pa su oni uhvaćeni. Naši su ih razarači odvukli.- Posada je dvaju brodova ostavila svoje ladje, posada ostaliii je zarobljena. Četiri broda nalaze se u našitn pristaništima, i to: ,,Peivoru“, „Heinz Blumberg", „Brietzig" i „Marie Hom“. Japanske topnjače u Sredozemnom moru. Kb- Soluti, 19. jula. U Sredozemno more prispjele su japanske topnjače. Ludendorff o svrsi podmorskog rata. Kb. Berlin, 19. jula. Wolffov ured javlja: Kako čujcmo, generallajtnant pl. Ludendortf je u razgovoru, koji je imalo vrhovno vojno vodstvo s članovima Reichstaga, rekao ovo: Kod poihnorskog rata vrhovnu vcjnu upravu vodila je prije svega ž.cIja. da se pogodi neprijateijska ratna pripravnost, naročito izrada municiie. Podmornice su zapaduoj vojsci donijele naročitu olakšicu. Neprija;eljska je proizvodnja municije smanjena. Taj su zadatak podmornice izvršile- Prema torne se saradnja s vojskom pokazala kao primjerna, odgovarajući ogromnim prilikama svjetskog rata, u kome mi još čvrsto stojimo. Vrhovna vojna uprava očekuje dalje od podtnorničkog rata, da 'će on oslabiti ratnu sposobnost Engleske smanjivanjem transpor'nih sredstava na svjetskim morima i posljedicama, koje će otuda nastati. Itaćesedruga želja ispuniti. Ona če nam donijeti okpnčenje svjetskog rata i mir, kakav vrliovna vojna iiprava želi. Austro-ugarsko-njemački privredni savez. (Naročiti brzojav „Beogradskih No.i ia' ) Budimpešta, 19. jttla. U političkim krugovitna se govori, da će uskoro otpočeti pregovori izmedju Austro-Ugarske i Njemačke o sklapanju privrednog saveza. Pregovori će, kako se veli, irajati tri mjeseca. Povrjeda holanđske neutralnosti od strane Engleske.

akademija dobiva u zamjenu za svoja izdanja: danas zamjenjuje ona sva ili neka svoja izđanja s neko 200 akademija, učenili društava ili časopisa. Knjiga ima danas u njoj oko 70.000 svezaka, a osobito je bogata naučnom litetaturom za hrvatsku i slavensku povijest i književnost pa za prirodopis i povijest umjetnosti. Najveća rijetkost, što je ona ima. jesu neke itrvatske i siovenske protestanlske knjige. naročito neka rijetka izdanja Anttina Dalmatina i Stjepana Istranina. No ima i drugih rijetkih siarih knjiga hrvatskih, ntedju njima i gdjekoja takova, koja se jedina sačuvala: iz tih se knjiga sabirala gradja za veliki rječnik, pa su i one pobilježene u popisu na kraju šestoga dijela njegova. Briga za knjižnicu pripada osobittt odboru, koji se sastoji od predsjednika akademije i razrednih predstojnika akademije i razrednih predstojnika- Pravila su za nju izradjena i odobrena još godine 1882.: prema njima upravlja knjižnieom Jedan pravi član. Dosada bijahu knjižničari ovi članovi akademije: dr. Jaromir Hanel. Ivan Tkalčič, Matija Valjavac, a od god. 1897. pa do danas upravija njom dr. August MusićDugo vrentena, od godine 1868. do godine 1892., bio je s knjižnicom združen arhiv. Prva su osnova arhivu biii rukopisi kupljeni ođ Kukuljevića, kako je naprijed rečeno. Kasnije kupi akadeniija arhiv porodice grofova Kegleviča, đragocjenu zbirku starih rukopisa Antuna Miitanovića, pa rukopise i arhivalnu gradju Radoslava Lopašića; darom joj pak pripadoše aritivi porodice Jeiečićeve (poklonio Julije pi. Jellachich), Ožegovićeve (poklonio Ljudevit barun Ožegovič), Sermageeve (poklonila Vjekoslava grofira Sermage).

Japanci u Mandžuriji. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina' 1 ) Stockholm, 19. jula. „Riječ“ javlja; Jedna japanska eskadra je ušla u pristanište Vladivostok. Japanci su posjeli mandžttrsku željezničku prugu. Amerika u ratu. Američka crna lista. (Naročiti brzojav „Beogradskih Nov.'na") Basel, 19. jula. Zvanični izvor u Washingtonu potvrdjuje, da su sve trgovinske tvrtke, koje su u neutralnim zemljama učestvovale u kakvoj Americi neprijateliskoj propagauđi, uvedene u crnu listu izvozničkog odbora. Američka vojnička mislia u Jašu. JNaročiti brzojav „Beogra'dsklli Novina'") Frankfurt, 19- jula. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz Stockholma: Američku vojničku misiju, koja je na čelu s generaiom Scotom prispjela u Jaš, primio je Bratianu. Misija je izjavila, da će sve učiniti, čime bi mogla zadovoljiti potrebe rumunjske rojske.

Grčka u ratu. Protest helenske ,,Unije“ zbog stania u Grčkoj. Kb. Bem, 19. juia. Heleuska ,,U n i j a“ u Svajcarskoj otpravila je brzojavni protest izaslajistvu petrogradskog radničkog i vojnifkog savjeta u Stockholmu i privremenoj vladt u Petrogradu zbog dogadjaja u Ateni i zbog nasiija, koja su izvršile sporazumne siie nad grčkom dinastijom, te traži s!obodnu pratnjh za komisiju, koju Unija želi d a pošlje u Paris, da tamo dade opširno obavještenje o položaju u Grčkoj. Grci u Švajcarskoj obraćaju se predstavnicima Rusije u pariskoj konferenciji, koja će imati da odlučuje o balkanskim pitanjima i mole je u ime slobode i prav'de, koju je proklamirala ruska revolucija, da tačno ispitaju njihove žalbe. Unija traži usposlavljanje sloboda, povratak prognanih, potpunu slobodu štampe, ponovno postavljanje zbačenili sudija, uklanjanjc strane vojske, ukidanje strane kontrolc i postavljanje jedne neutralne komisije, koja bi osigurttvalh' izvodjenje pomenutih mjera. ' o v k ' 'čT^r/i-j Najnovije brzojavne vijesti.

Strossmayerova zbirka rukopisa starih hrvatskih pisaca, Theinerovi prijepisi vatikanskih isprava. zbirka rukopisa, koji se tiču hrvatske pcvijesti, iz ostavine biskupa Pavla Guglera, zbirka starih listina kao zapis vlastelina Gustava Tausiga, arhivalna gradja lvana Tkalčića. I rukopisi Katančičevi postadoše vlasništvjm toga arhiva, koji se postepeno množa dragocjenim darovima. Danas ima arhiv oko 2700 rukopisa i preko 30.000 izvornih iisiina. Najveća su mu dragocjenos' ćirilski rukopisi Mihanovićeve zbirke i mnogi g!agolski rukopisi, koje izbroji i opisa Ivan Milčetič u Hrvatskoi glagolskoj bibliografiji (,,Starine“, knjiga 33.). Listine su napisane dijcioni latir.skim jezikom, od njih 2600 _ sredovječnih, najstarija od godine 1070., dijeJom hrvatskim jezikom, najstarija od njih iz godine 1309. Arhivom upravlja od god 1892. osobit arhivar. Prvi arhivar odijeljenoga arhiva bijaše Ivan Tkalčić, zatim Tadija Siničiklas, a od godine 1914. upravlja njim đr. Bogoljub Kmic. I knjižnica i arhiv triput su na nedjelju otvoreni za javmi porabu. Galeriju je slika osnovao biskup Slrossmayer još godine 1868., kad je darovao akademiji 235 slaiih slila, što ih je poku[K>vao većim dijelom po ltaiiji, zato dobi ona naziv ,,Strossmayerova galeiija slika". Svrha joj ima biti, da bude u pomoć akađemijskomu razređu za iijepe umjetnosti, kad ou sfupi u život, i da širi u narođu ukus za' Ijepotu i tako mu oplentenjuje ćud i srce. Otvorio ju je svečano sam osnivač njezin 9. novembra 1884., kad je blagoslovio novu akademijsku palaču. Za uzdržavanje njezi.no darova Strossmajer godine 1888. svotu od 21.700 kruna.

Shižbeni hoiandski prikaz engleskog napadaja na njemačke trgovačke brodoveKb. Haag, 19. jula. Montarski ured ob.ielodanjnje izvještaj o napadaju ettgleske mornarice na njeir.ačke trgovačke brodove u holandskim suverenim vodama. Mornarski ured konstatira, da su engleski ratni brodovi oduzeli njemačke teretne brodove i ako su ovi plovili unutar holandskih su verenih voda. Dva su broda zapiovila direktno pretrta obali, no Englezi su na njih upravljali svoju vatru podjednako pa još i onda. kad stt se ti brodovi več bili nasukali. Više je metaka palo na kopno. Kad je u 6 satj 52 časaka stigla vijest, da britanske torpednjače proganjaju njemačke teretne brodove unutar holandskih suvereitih voda, izasian je na lice mjesta jeđnn holandski ratni brod sa 4 torpednjače- Na kraju se ponovno na teineljtt povedenih izvida konstatira, da su Englezi svoj napadaj izvršili unutar holandskilt suverenih voda.

Liojd George i Niemačka (Naročiti brzojav „BtograJskih Novina ‘) Basei, 19. jula. Švajcarskim listovima se javija iz Londona, da je Lloyd George tt ponedjeljak govorio pred rudarskim društviina. On je u svom govoru vrlo žestoko napao Njemač|ty' kli se ni jednom riječi nije dotalvari uiiiitarnjih političkilt promjena u Njejffečkoj. Iz hoiandske komore. (Naročiti brzojav „Beogralskih Novfna") Haag, 19- jula. Druga kontora je primila zakonski prijedlog o zajntu za Inđiju u svoti od 50 inilijuna holandslcih forinti. Ukidanje ustavnih garancija u portugalskoj. Kb. Lisabon, 19 jula. (Havas.) Komora je prihva'Ba osnovu zakona, kojom se ukidaju ustavne gagarancije za vrijeme od 30 đana.

Grad i okolica.

Dn«vni kvlendar. Danas je petak 20. Jula; po starom 7. jula. Rimokatollci: Margareta; pravoalavni: Toma i Akakije. Casnička I činovnička kasina otvorena Je do 12 sati u noćl. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 satl na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Počctak u 8 - 30 na veče. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 sati posllje podne predstave za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski klno (Paris): U 6 sati posllje podne predstava za gradjanstvo. B o j n i cirkus.Henrik* (na malom Kalemegdanu). Početak predstave u 8 sati uveče. Botanička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljama t praznicima. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5 30, 6-30, 7 30, 8.30, 9 30, 10-30 i 1130 prije podne; 1-30, 2'30, 3 30, 4'30, 5 30, 6-30 7-30, 8-30 i 9-30 posllje podne. — Iz Zemuna za Pan csovu: u 1 sat poslijc podne 1 u 8 sati u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati u jutro i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozt izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne pristaje u Beogradu. Noćna služba u apo t e kam s : Od 15. do uključivo 21. jula vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Dr. P a n i ć, Saborna ul. 77; N. Kolić, Bitoljska ulica 2; „Crveni Krst“ Beogradska ul. 2; 5 t o j i ć, Sarajevska ulrca 70. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolntci „Brunn“: od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno ku p a ti 1 o n a Sa vi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. Bajram. Sulra 21. ov. mj. slave muslimani svoj najveći praznik u godini ramazans k i B a j r a m, koji traje puna tri dana. Naše srdačno čestitaaije! Traži hi opština. Kalarina P. V u č k o v ić, Jakov P.opović, biv. služiteij opštiue grada Beograda i Ljubica V u č k o v i ć, koja se obratila molbom upravi vodovoda za službu, potrebno je, da se odmali jave uredima opštine grada Beograda, radi jzvjesnog hitnog saopšteuja. Za poniaganje beogradske sirotinie. Gospođin Rafailo A 11 e r a s, trgovački agent, poslao je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu ođ 20 kruna, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirolinje. Ulopili se niui i žena. U proSlu nedjelju pošao je u Zagrebu pozorišui krojač Stjepan Orel sa svojom suprugom i dvoje djece na Savu, da se okupaju. Dok su se djeca nalazila na obali, Orel je sa svojom ženom zašao u dubiju vodu, zabavljajući se obojica velikim panjem, koji je lutao vođom'. Zapavši u vir, obojica su odjeđnom počeli tonuti i prije nego im se moglo pomoći, uWpili se. Orel je mlad čovjek, a oženio se tek pređ malo godina. Napiafa stanarine. Na temelju naredbe carsko i kraijevske vojne geiieralne gubernije u Srbiji br. 17955 od 9./VII. 1917. godine, okružno zapovjedništvo Beograd-grad stavIja do opšteg znanja: da se za sobe, koje se vojnim osobama privatno iznajmljuju, dakle sobe, koje vojnim osobama nijesu od car. i kralj. mjesnog zapovjedništva kao propisana nastana doznačena, može tražiti naplata. Ova naplata ne smije mjesečno pre Iaziti svotu od 21.— krune za svaku osobu. Izdavači stanova se upozoruju, 6a 6e prekoračenje ove naredbc biti kažnjeno. Prlznanice za pomoć. Priznanice za pomoć za injesec ju1 i izradjene su do broja 5000 i mogu se odmah dobiti u oredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 7, u sobi broj 57. od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana, odmah po prijemu prfznanioe prije podne, blagajna c. i kr. okružnog zapovjedništva Beograd-grad is* plaćuje i pomoć. • Kako prilikom prijema priznanice, tako i pomoći potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja indentičnosti. I ! /

Poziv o prijavi mjera i sprava za mjerenje. Budući je ces. i kr. ured za mjere (Kralj Milanova ulica 70) otvoren, pozivaju se sva ona lica, koja upotrebljuju mjere i sprave za mjerenje ili ih clrže na stovarištu zbog prođaje, da ove mjere u svrhu preduzeća povremenog pregleda osobno prijave kod rečenog ureda. Obvezi prijave podleže: mjerila za dužinu, šuplje mjere za suhe predmete te metalne i đrvene mjere za tečnost (izuzevši krčmarske sudove), kace za kom, okviri za mjerenje drva, mjera za drveni ugalj, treset, kameni ugalj itđ., sprave za mjeronje tečnosti, reser\oari i stakleni baloni (pletemice^, kante za mlijeko, tegovi i vage. Prijava valja da se podnese na slijedeće dane i u slijedećem raspoređjaju: Prije podne od 8 do 12 sati, poslije podne od 4 do 6 sati sva lica, čija prezimena počktj u slovima kako siijedi: 25. jula 1917, A i B C do D

26. jula 1917, 27. jula 1917. 28. jula 1917. 30. jula 1917, 31. jula 1917,

E i E I do K N do O S do T \V do Z

G do H L do M P i R U i V,

Lica, koja umiju pisati imaju podnijeti iskaz svojib mjera. Rok za povremeni pregleđ prijavlje nih mjera i sprava za mjerenje saopštiće se štrankama pismeno kod pođnašanja prijave. Lica, koja se imadu prijaviti, pa uopšte ne priđođju ili ne prijave sve svoje mjere, biće kažnjena. Istovremeno troba prijaviti i svu onu burad, koja stranke žele podmjeriti i žigosati. Ces. i kr. ured za mjeie. Izvještaj prijavnog ureda. 18. juia: Prijavljeno 89, odjavlj’ono 35, selidaba 50; u hotelima prijavljeno 134, odjavijeno 41; ostalo u hoteJima svega prijavljenih stranaca 394.

Narodna privreda. 0 proizvodnji ranoga povrća, (Nas'avak). O spremanju tople leje Topla leja sastoji se iz pođzenmog dijela —• rupe, u koju dohtzi djubre za proizvodnju potrebne toplote, i nadzemnog sanduka, u koju đolazi zemlja. Kopanje rupe, Na odredjeuo mjesto treba sad iskopati rupu. Rupa li-eba da je d u b o k a 30—100 santimetara, a 100—150 da je š i r o k a, tako, da bude u nekoliko santimetara šira od sanduka, kako će sanduk prileći na djubre, a ne na zeml ju. Slo je za duhijiuu rupe navedena ona golema razlika od 30—100 sanlime-

Danas ima galerija, ummažajući se poklonima i đarovima, oko 470 slika i minijatura, 18 skulptura i nekoliko umjetnoobrtnih pi-edmela, osim toga priručnu biblioteku sa znatnijim nekim djelima o povijesti umjctnosti i od godine 1916. grafički odio, u kojent ima veći broj radnja. Osim biskupa Strossmayera podigoše bogatstvo njeziho lijepim darovima modernog slikarstva pokojni kralj Franjo Josip I., zemaljska vlada, hrvatsko društvo umjetnosti u Zagrebu, dr. Ivan Ružić, odvjetnik u Zagrebu, * Etienne Marquis de Piennes, vlastelin u Vrbovcu, obojica danas pokojnici. Obiljem j vrijeđnošću svojili slika naša se galerija dakako ne može dosada takmiti sa starijim i bogatijim galerijama svjetskoga glasa, aJE i u njoj može svatko, po originalima ili po dobrim kopijama, npoznati razvitak slikarske umjotnosti počevši od Giottove firentinske škole iz 14. stoljeća, ali i slikarstvo drugih evropskih naroda bar po kojem od svojih prvaka. Najznatniji su posjed niezin 4 velike i 14 malih minijatura, što ih je u poeetku 16. stoijeća izradio Matteo da Milano za dva rukopi.-a vladalačke porodice Este u Ferrari. Medju starijim slikarima ističu se u njoj Tiziano Vecellio, Mariotto Albert'nelli, Filippino Lippi, Fra Angelico da Fiesole, Salvatore Rosa, Annibaie Caracci, Guido Reni od Talijana; Jean-Baptist Paulin Guerin medju Francuzima; Antun van Dyek od Nizozemaca. Medju modernima najznatniji su Ceh Jaroslav Cermak, Poljak Jan Matejko, Francuz Jean Baptist Carpeaux, Nijemci Ludovik Seitz i Ivan Fridrik Overlteck, Rns Vasilij Vereščagin, pa gotovo svi znatniji hrvatski i bar neki slovenski, srpski i bugarski slikari novijega đoba. Akademija

bi i sama željela, da novije slikarstvo hrvatsko i uopće južnoslovensko bude u njezinoj galeriji slika obilatije zastupano, ali joj nažalost zasada nezaatna sredstva, što ili može trošiti u to ime, ne dopuštaju, da zađovolji tu svoju želju. Kad se jednom osnuje u njoj umjetnički razred, ima opravdane nade, da će se i galerija slika u tom smjeru dopuniti. Prvi je uredio galeriju slika dr. Izidor Kršnjavi, koji joj bijaše i prvim ravnateljem. Poslije njega bijaše dug niz godina ravnateljem galerije Nikoia Ma« Žić, i sam vrstan slikar, kojega su slike, njih nekoliko, ures galerije. Otkako je Mašić umr'o, upravija galerijom stika đr. Josip Bnmšmid. * > * Ogiedavši ukratko prošlost i sađa'šnji rad akademije možemo mime dušo reći, da je oua u prvih peđeset godina' svoga života marijivo radila na polju svih znanosti, a za posljednjih 25 godina' rad njezin da se bar podvostručio. Takovu je zavodu i budućnost pouzdana: dogodilo se što mu drago u svijetu, ona će i dalje napredovati njegujući čistu znanost, težeći samo za istinom i šireći je u narodu hrvatskom, kojemu jma' u prvom redu da služi. Više se puta može čuti prigovor, da akademija nema pravo vezo s narodom', koji da i ne zna pravo za nju i slabo mari za njezina izdanja. No akademija ne može već po zadaći svojoj biti u tjesnijoj vezi s narodom. Svrlia je njezma kao i ostalih akademija i)i učenih društava njegovanje znanosti i umjetnosti poradi njih samih, pa kako se svagdje na svijetu, pogotovu u oas Hrvata, samo malen broj ljuđi bavi ta kovim poslom, nije čuđo, ako za njezina