Београдске новине

Strana 2. Pregled gradnje murmauske želleznice. (NftroCitJ brzojav „Beogradskih Novitm'l Stockholm, 20. jula. Kako ,,N o v o j e V r e m j a“ javlja, obrazovana je komisija, kojoj je pred»jednik senattor Davidov, radi pregleda sagradjene murmanske željeznice. Komisija je na$l!a, da je pruga, za ičiiu je brzu izradu bivši ministar žeIjeznica Trepov bio odlikovan mnogim »tranim odličijima. vrlo nesolidno sagradjena, da se oaia u opšte ne može ni upotrebiti, i da je samo dekorativni rad. Pregledni rad Davidova ima da utvrdi giavne krivce i stvarne ciljeve, koji su kod ovog čudnovatog gradjenja pruge igraie ulogu. Uspjeh naše protivofenzive protiv Rusije. [Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") BaseJ, 21, jula. V lz Milana javlja ,,B a s 1 e r N a c li r i Chten“: Vijest o ruskom povlačeoju preko Lomnice izazvala je u talijanskim krugoviuia idubok utisak.

Američki bič. 15. o. mj. siupile su u život novc j »dredbe o američkom izvozu, po kojima se Wilson naravno pobriouo u prvoj liniii za svoje ..drage saveznike". !Bar tako izlazi iz izjave njegove, koju je objavio kao komentar tih odredaba. 'AIi najglavniji odjeljak te njegove izjave je onaj, kojim se obraća neutralcima s tobećanjem, da će ih Amerika praved}ii;n i dozvoljelnini sređstvima poi'pomagati u njihovom sadašnjem teškom prijvrednom položaju. u koliko oul ’dadu iiovoljno jamstva. da američkom robom »te če snabdijevati neprijatelja ni posredno ni neposredno. Očiglednije nije ntogao predsjednik Siedinjenilt Država da in 1 erpretire smisao svojih fraza o pravu ftmoopredjelenja malih naroda. Ou traži od njih, d a s e m a i p r o t i v s v o j J !• n a jelementarnijih životnih injteresa udruže u borbu protiv N.iemačke, ako su radi da izbjegnu udarce američkog b i e a. Tu njegovu izjavu potpomogli su ita svoj način lord Milner u engleskom gornjem domu i listovi ,,Washingtog ,Ost“, ,,Maiin“ i talijauska „Iđea Naziona)e“. Neutralci su dakle na čisto s ttm, šta Wilson i njegovi prijatelji žele ; zato kopenltaški Hst ,,E k s t e b I a d e d" jyeli:„Za prave neutralce je/ ieško r a z u m 1 j i v o, kako to' sporazumne sile vode borbu s p e c i 1 a 1 n o z a p r a v a m a 1 i h d rfcava, kadjeta borba rrajno r aperena baš protiv tih ma! t h držav a". Mali evropski neutralci su, popušlajuči nuždi, djelimično dali več vclike estupke sporazumnim silama; ali najno/viji korak Wilsonov siavlja njihovo strpljenje na najtežu probu. Da li će njihovo strpljenje ići tako daleko, da će iiozvoliti strano miješanje u njihovo drfeavno pravo samoopredjeljenla ili će se Crcdoimsiid i uviditi, da ćuteći pod ameličkim bičem imaju više da Izgube, nego što su nekolike privredne olakšice. r— idemo da vidimo.

izvanl ,,pobratim“. O« rodom iz ližica, aovamo se izdavao da je iz Mačedonije a oženio se prečankom. Žena mu pošto je znala da lepo kuva jela držala je fctiinu. I tio na svoje Hne da t>d ovoga njenoga muža ne bi se mogla ni poreza državna naplačivati a kamo li privatan dug. On je sanio posluživao goste. Svakoga, kogod udje u kaianu on kao da je sa ovim odrastao tako dočekuje nazivajući ga svojim „pobratimom". I pored „pobratime" još bi mu dodavao i tepao razna čuvena imena. Te „pobratine Kraljeviću Marko, Miloš Obiliču, lvan Kosančiću" i t. d. Svc kao u Narodnim Pcsmama. Tek ga čujete kako na sav glas đa se i sprtću ulice čule, dočekujc nekog» — „0 zdravo da si pobratiime KraJjcviću jVlarko". I nedajućl onome da se prlbere naginje se nad šuberom od RHjne i pornčuje jeio: — ,,Za pobraitima Kraijeviča Marka jedan djuveč!" Ovaj ma da mu se i ne jede, ipak, polaskan ovakim nadimcima seda I čeika poručenl „djuveč". Ali kakav djttveč 1 kakva porcija jela. Jedna gola kost i nešto maio garnirunga oko nje. Jer cela njegova kujna sastojala se je iz jedne manje ili veće uglodane kostl, koja se vraćala sa praznim tanjirima i pomov outda donosila opkoljena nialo garnirungom ili od djuveča ili od paprikaša kako ye 2 a koga portič?:to. A najgore mi je bilo kada bili subotom uveče tamo otišao i kada b! počeli one „Rekalije", maćedonci majs oti, zidari da dolaze na večeru ovamo ikod njega, toga svoga tobož „zemlJaka". Oni cele nedelje. Želid zgotovljena Jela Jer Jedu samo hlebi i pečene fcitndcve sađa u oči praznika dodju tofcož do se omrse i bace malo u raskog.

Ne'djelja: BEOGRADSKE NOVINE

Uzrok učešća Amerike u ratu. (Nftročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Rotterdam. 21. jula. ,,Nieuwe Courant" upozoruje na to, da američki listovi. kofi su skoro prispjeli, otvorcno ističu, da je Anterika ušla. u rat samo s toga, što je vlada u Washingtonu bila uvjereua, da bi sporazumne sile bez pomoći Amerike tzgubile rat- Tako ,,N 0 r t h A m e r ic a n R e v i e w“ piše: Francttska je već dospjela do ivice svoje sposobnosti i mučna da više može izdržati. U Engleskoj će u toku jedne godine glad osiabiti napadačku moć ili će je narodna vojja slomiti. Na pomoć Rttsije, sve i kad bi ona uspjela da sama sebe spase, ne mož.e se računati. Sve sporazunine sile zajedno sa Italijom. Japanom, Kitajem i svima manjitn državama ne mogu dobiti rat; s toga su se, tako završuje ponosno new-yorški mjesečni list, morale Sjedinjene Države umiješati, da bi rat dobile.

Nova potapljanja. Kb. Berlin, 21. jula. Wolffo.v ured Javlja: Naše stt podmornice ponovo potopile u Sređozemnom mortt 30.000 brutto registrovar nih tona. Medju potopljenim brodovima nalazi se i japanski parobrod „Insanmaru“ sa 3312 tona. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

Konferencija sporazumnih sila u Parisu. Kb. New-York, 21. jula. lz Wasliingfotia javija „Associat e d P r e s s“; Vlada je riješila da 0 đb i j e poziv za učestVovainje na konferenciji saveznika, koja ima da se u julu održi u Parisu, jer stmtra da to nije potrebno. Medjutim se u minisSarstvu spoljnih poslova zvanično izjavljttie, da ta cdluka za dalju poliitiku Siedinjenih Država ne će biti mjerodavna.

Sporazumne sile medju sobom. Engfeske nainjere u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novma'O Stockholm, 21. jula. „Nia Dagligt Allthanda 4 " doznaje iz pouzdanog izvora. da stt Englezi nedavno ugovorom osigurali sebi pravo raspolagaim s brodarnicama u framcuskiin gradovima na zapadnoj obaii još za daije tri godine. Francusko stanovništvo u toj činjenici vidt dokaz za to, da Englezi žele da rat još za nekoliko godina produže. S toga je 0110 tu vijest primilo s velikim neraspoloženjem. Ovo osiguranje nije isiina još dokaz 0 engieskoj mamjeri da rat produže, ali svakako potvrdjuje namjeru, da se u Fraucuskoj što više politički i vojnički ugnijezde.

Slobodna Finska. Pmreniena vlada ostaie i dalje. Kb. Petrograd, 21. htla. Pefrogradska telegrafska agencija Javlja iz Helsingforsa: 17. jula u veče držao je zemaljski sabor siamostalne Finske svoju prvu sjednicu. Potpredsjeduik Tokar dao je izjavu u svoje i u ime svojih drugova, da članovi vlade s obzirom na nove političke prilike podnose ostavke na svoja mjesta i da se stavljaju na raspoloženje zemaijskom saboru. Ali ovaj je na predlog vodje Cak i rttke operu jer će, za Boga, večeras jesti sa viljuškama i u tanjirima. A on te večeri sav srećan i radostan- TrČi po kafani i ma da zna pravilno da govori on navlaš greši i zanosi na ,,rekalijski" dočekujući iit: — „Zdravo Kosančiću Ivane! Zdravo MiloŠ Obiiiću. Kakvu sakaš porciju jela? Manju ili veću? Pa ne slušajući onoga. na sav glas poručuje kroz šuber: — ,,Za pobratima Kosančić Ivana malo viŠe, i malo veću porcijtt djuveča , . . — „Ama, bratko, da prvo od malečka porcija počnento pa posle velika... Ali mu ovaj ne da do reči da dodje. Obasipajući ga imenima voivoda, kneževa i čitavim stihovima iz Narodnili Pesama doivosi mu već poručenu, tu vcliku porciju. Ali ona je veiika samo po veiičini otie golc kosti. UzaJud ovaj prostirući svoj peškir na kolena sa svojlm lilebom šio ga je doneo da bi ga jeftlnije koštalo sve po tanliru tako očistl da nlie potrebno ponovo ga prati, ipak ništa ne oseća da je jeo. Poručuje i drugu poroiju i treču porciju, tako da kada ustanu i odlaze iz kafane. od toga svoga „pobratima i zemljaka", možete ih čuti kako jedan drugom šapttću: — „Bre, bre tolike pare a niŠta od jedenje... — ,,Pa što ga ne tužite! Obrecnuo bi se na njih neko od naših kada vidi kako ih ovaj dušmanski prosto derc i pljačka. — „Ama kako bre bratko. da ga tužime kada vidiš kako sve neke vojvodrte, carevtte i kTaijevi spominje. Odgovaraju mu oni uplašeno? — I eto zauo — zavrŠi ĆiČ*. — Otk*da je t*j „pobratim" bto u ht, kako

socijaldemokratske stranke umoilo članove vlade, da ostanu na svojim mjestima, dok se ne uvede nova samouprava. NjemaČka. Parlainentarizlranje državne uprave. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Mtincheti, 21. jula, Predsjedništvo centrumske frakcije bavarskog sabora je donijelo odluku, kojom se iskazuje želja za častan mir. Taj mir treba da obezbijedi trajnu sigumost. budućeg političkog i privrednog razvića. Tom se ođlukom dalje očekuje, da će Se u unutamjem razvltku države očuvali neoknijeno ustavna prava njemačkih saveznih država a naročito garantovana rezervatna prava Bavar.-ke. Najzad se osnovno i pod svakim okolnostima od.bija parlamentariziranje vladavinskog 0 blika. Amerika u ratu. Ponovljena izjava neutr*Inosti Chile. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") ''Santjago. 21. jula. Kako se iz pouzdanog izvora javIja, izdalo je novo ministarstvo u Chili, koje je sastavljeno iz vodja svih s;ranaloa, čim se sastalo, p 0110 v 0 i z j ayu 0 neutralnostj. Krvavi štrajkovi u Sjedinjenim Državama. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Munchen, 21. jula. Štrajkovi u američkitn bakamim rudnicima na zapadu prešli su i na mnoge industrije država I d a h 0 , M 0 n t an a, W a s h i n g t 0 n, A r i z 0 n a. Oregon i Kalifornija. I poijoprlvredni radnici u njima učesfvuju. Vrlo opasni položaj je doveo već do mpogih krvavih sukoba.

Grčka u ratu. Raspuštanje grčke vojske u Peioponezu. (Naxočiti brzojav „Beogradskih Novina'O Haag, 21. jula. ,,C e n t r a 1 N e w s“ javlja iz Aiene: U Peloponezu je otpočelo raspuštanje grčke vojske. Mobllizaćii[a u Grčkoj. (Naročiti brzojav „Beo^iadskih NovlnaT') Haag, 21. jula. ,,T i m e s“ javija poluzvanično. da će mobilizacija u Grčkoj, i ako je u stvari već zaključena, moći otpočeti tek kad se dovrši oprema i potrcbno naoružanje grčke vojske, tta čemu se sad žttrno radi. Spora/Eimne sife vraćaju Grčkoj njene ratne brođove. Kb. Atena, 21. jtila. H a v a s javlj^:,,.Sporazurnne sile su zvanično saopštile GrčkoJ, đa če joj se uskoro vratiti njeni laki ratni brodovi. Neograničeni podmornički rat. Zaplijena norveških brodova. (NaroČiti brzojav „Bcograđskih Novina' - '). Christifanija, 21. iula. Kako ,,M 0 r g e n b I a d“ javlja^ sa mjerodavne amertćke strane je saopšteno norveškora brodarskora savezu, da će svi brodovi, koji se za račun norveške vlade grade u američkim brodarni-

se ono zvaše Albanija li, Albanez li, a vidiš kakvo joj je prokleto hne bilo te kafane i još od tađa nikako tamo ne klem pa ni sada neću ići. * A!i ja, i pored toga, ipak odiazim često i rado kod „Junaka Lz Like", kako se sada zove ta kafana. Pored dobra jela i pića i cene đosla umerene bar mu je mera tačna. Jedino ima dana kada ne rado idem famo. A ;o je onda kada spazim kako se gazda opet raspojasio- Samo je u smaknutim pantalonam«, koje mu jedva drže hozentregerl 0 ramenu a ssv je polugd i slobodan. Slobodan mu razviien, jak vra: sa malo nakrivom giavoni, slobodna mu i prsa a osobitto one njegove kao butovi dečijih nogu, tako strašno razvijene gole ruke. Stisnuiih ustiju, namršten i kao ozlojedjen, što mora ove „sitnice" da radi, vidite K* kako ili sa čekićetn u ruci valja burad od vina ili vuče po kafani neke tieške stvari. Onda zato tada ne odlazim jer se bojim, da ga takVog slučajno, iznenada ne uhva»i i Gbuzme ono njegovo „umetničko nadaltnuče“. Da se od jednom ne zaboravi i ' ne preda svome „uzvišenome pozivu". Da slučajno tada ne uobrazi, da mu je kafana neka velika arena a mi gosti kao neki njegovi takmaci nad kojima on u hrvanju trebai dd odnese pobedu pa da se onda ne razdžilita i onda sve nas ili onlm čekićem po giavi ne pomlati, lli preko one svoje ruke koju večito nosi uzdignutu i u laktu mak> savijenu, kao uvek spremnu dia »e sa svakim u koštac hvata, preko te svoje ruke sve nas k*o neko slamu ne isprelomi i pobaca na podu... Dakle samo tih dana Ja tamo kod „Junaka iz Llke" • ne odlazim, dok sam gotovo uvek t»mo.

# 22. jula 1917. oama, btti po naredbi Wilsonovoj zapijesnjeni i staviti se američkoj vladi na raspdoženje. Radi se 0 270.000 tona brodskog prostora u vrijednosfi oko 200 milijuna kruna. U pftanju je, da li će se isplata izvršiti po oijeni trga y] po ugovornoj cijemi.

Najnovije brzojavne vijesti. Raspuštanje španjolskog separatnog parlamenta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Budimpešra, 21. ju!a. ,,A z E s t“ javlja preko Rotferdama iz Madrida, da je španjolska vlada narediia raspuštanje u Barcelonu sazvanog separatnog parlamenta. Nemirl 11 Barceioni. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Ženeva, 21. jula, Prema vijesti Havasovog uređa izbili su u Barceloni nemiri. Policija je pucala. Mnogo je osoba ramjeno. Tajna sjedntca francuskog senata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bem, 21. jula. Tajna sjednica francuskog senata, Eoja je juče poslije podne otpočela, trajala je duboko u noć. Listovi javljaju, da se sjednica nije bavila samo sa vojnlčkim pitanjima, nego da je pretresala i opštu politiku vlade. Povodom ove tajne sjeđnice senata je Ribot zamolio Renaudela da odloži njegovo pltanje o iriterpelaciji odnosno francuskog ustava. Ubiien bivši giavni perziiski guverner. Kb. Pefrograd. 21. jula. Petrogradska telegrafska agencija javlja iz T e b r i s a, da je nekadašnji glavni guverner Aserbeidžana, serđar Rešik, na putu za Teheran ubijen u trenutku, kađ je izlazio iz kuće guvernerove. Na njega su opaljena tri revolverska meika. Novo englesko nadieštvo za vazdušmt službu. Kb. London, 21. jula. Reuter javlja; ,,DaiIy Mail“ saopštava u glavnim potezima zadatak novog nadleštva za vazdušnu službu. Prema tome će se izrada letiiica uvećati u sličnoj mjeri kao u svoje vrijeme proizvodma municije.

Grad i okolica. Dnevm ksieiKtsr. D a n a s je nedjeija 22. juia; po sUrom 9. jul*. Rimokatolici: Marija Magdalena ; pravoslavni: Mučenik Pankratije. Casnička I činovnička kasina ofvorena je đo 12 sati u noči. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, »oba za pisanje i igranje, kaniina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Siobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (a bašti Hotel Takova); Dvije predstave, prva u 5 - 30 po»lije podne, a druga u 8-30 na veče. Kinematograri: Vojni kino (Kotoicum): U 4 i 6 sati poslije pođne predstave za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 2'30, 4 16 sati poslije pođne predsiave za gradjanstvo. — „Slav i j a“ : 3'30 i 6 sati postije podne predstave za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 22. do u’tljnčtvo 28. jula vršiće noćnu sluibu u Beogradu ove apoteke: Delini, Knjaza Mibajia ui. 1; Sekulić, Takovska ul. 37 ; Prendić, Kralja Aleksandra ulica 64. Paroplovna veza. lz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati poslije podne. iz Zemuna za Beograd: 5- 30, 6-30, 7-30, 8.30, 9-30, 10-30 1 11 30 prije podne; 1-30, 2-30, 3'30, 4*30, 6'30, 6- 30 7'30, 8 30 1 9'30 posiije podne. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podnc I u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 satl u jutro I u 4 safa poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljama i praznicima. B ojn i cir kus .Henri k* (na malom Kalemcgđanu). Dvije predstave. Prva u 4 saia poslije podne, a druga u 8 sati uveče. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnid .Brčko*: od 2—4 sata posilje podne. U bolnid „Briitin“: od 9*30—12 safi prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 satl u veče. Rimokatolička služba Božja u nedjetju, 22. jula. I. U dvoru: a) U osam sati prije podne *v. misa i srpsko-hrvafska propovjed za vojnike. b) u deset safi prije podne sv. misa sa talijanskom propovjedi za zarobljenike- II. U župskoj crkvi (poslaničkoj kapeli): a) u osam sati tiha sv. misa. b) u deset satj veiika sv. misa. prethodno njemačka propovjed. c) u Četiri sata poslije podrae večernia pobožnost sa blagoslovom. Znamenit dan. Danas jeste jedan znameniti dan u beogpadskoj istoriji. 21.-22- iula 1456. g o d i n e tresii su se krvliu OTOšeni oeogradski bedemi pod hukom jedne od najstrašnijih bttaka u svjetskoj istoriji. Toga dana na ime potukla je magjarska vojska pod čuvenim junakom Sfblnjanin Jaukom (Ivanom Hunyadi-em) | Ivanom Kapistranom mnogo moćniju vojsku, koju je vodio na Beograd silni sultan Muhamed 11. Tdc mnogo docnJje, 1521. godine (11. augusia), pao je Beograd Turcima fck*.

Broj 199, Da se jave radl prijema novčanih uputnica. * Radi prijema novčanih uputnioa, potrebno je da se jave gospodinu PavIu D e n i ć u, sa stenom u Karadžićevoj ulici broj 11 od 10 do 12 sati prije podne: 1. Mileva Janković. učiteijioa; 2. Dušan Popović, učitelj iz Tetova; 3. Milivoj Petrović, učitelj iz GjevSfjelije; _ 4. Atanasije Jovanović, učiteij iz Gorničeta; 5. Draga Kostić, telefoniskinja; 6. Aleksandar Marković, činovnik' ministarstva finansija; 7. Miian O. Petrović, vojni činoynik u penziji; 8. Mil&n Bogdanović, kontrolor pošte; 9- Maksim Petrović, revizor u penziji; 10. Radovan Mičić, činovnik u penziji; 11. Stevan Stojanović. činovnik u penziji; 12. Lazar Bračinac, činovnik pašte; 13. Sofija Živojna Todorovića, kniigovodje; 14. Jelena Kole Rašića, učitelijca u penziji; 15. Neša Stojanović, registrator poreskog adjelenja u penzijl; 16. Petar Stejić. poslanik u penziii; 17. Maladin Tutunović, profesor u penziii; , 18. Jovan Cojić, viši kttendant u penziji; 19. Svetozar Protić. sreski načeinik; 20. Sima Gj. Popović, viši kontrolor; 21 . Sreten PanteJić, kapetan u penziji; 22 . Dragutin Nedeljković, kapetan u penziii; 23. Timotije Novaković, major u penziji; 24 . Stevan NikoHć, marveni ljekar; 25. Laza Gj. Popcvić, predsjednik suda; 26- Agnija Mih. Pujića, upravnika pošte; 27. Janko Paunović, viši intendant u penziji; 28. Porodica Dragomira Krčalića, iz Jurrkovca; 29. Milan Rakočević, učitelj iz Zletova; i 30. Vitomir Nikolić, poreznik. Prilikom prijema rtovca, potrebno je imati uza se ređarstvenu legitimaciju. U slučaju, da se ne naiaze u Beogradu, poiTebno je da poštalju svoje tačne adrese, na koje bi im se novac tnogao poslafi. Upis djece za školu. Reoni opštine grada Beograda Izvršiće upis prijave sve djece — djaka od 6 do 12 godioa sta-rosti, radi popisa za škoiu za iđuću školsku godinu. Ovim se pozivaju svi roditelji, ili staraoci djece — djaka, da neizosiavno izvTŠe prijavu svoje djece počevši od ponedjeljinika 23. ovog mjesecapanajdalje dokrajamjes e c a j u I a i dostave potrebne podatke o svojoj djeci kao; ime djaka, mjesto rodjenja, kojoj državi pripada i čiji je podanik; dan, mjesec i godina rofc djenja, vjeroispovjest, maternji jezrk, koje jezike govori. kao i koju je školu do sada učio i koji razred u ranijoj godini, i da li je koji razređ ponavljao. Je li kalemljen, kada i s kakvim uspiehom? Pored toga potrebno je prijavit? ime i stan roditelja ili staraocaRegulisanje djena hartiie } čaurica z» cigarete. Zbog znatno poskupjele proizvodnje povišena je u maloprodaji cijena monoix>lne hartije i monopolnih čaura za cigarete, i to za knjižicu hartije (nekilt 80 listića) od 10 na 14 filira, a za kutiju sa 100° čaurica od 50 na 80 filira. Nove cijene, i ako sadrže u sebi monopolski dobitak za vojuu giavnu guberniju, ne prevazilaze ni u koliko faktične cijene tih artikala u objema državama monarhije, u kojima ti predmeti nijesu monopolisani. Ujeitao je poboljšana proviz'ja maloprodavc!ma rečenih artikala. Jedna nova prliatna zabava. Jedna nova prijatna zabava za beogradjane pesumnjivo jo cirkus „Henrik“, koji je dao do sada tri predstave na Malom Kalimegdanu. U sopstvenoj areni, u prilično malom prostoru, ali ipak skladno uredjenom, daje predstave ovaj dobar cirkus. Prvu tačku prikazala nam je gospodiica Helene Deike, igračica na žici. Vrlo vješto i lijepo izveta nam je gospođjica puno smjelih stvari. MJada gospodjica Tini, u husarskoj uniforml, na gvom malom šarenom konjiću, zauzela je drugu tačku programa. Sa puno elastičuosti i eleganđje gospodjica nam je izvela nekoliko lijepih akata. Odmah natim morali smo prsnuti u smijeh. Dva dobra komičara Bohoci August, prikazali su nam više komičnili scena. Jedna od najprivlačnijih tačaka programa je vještakinja u dresiranju pasa gospodjica Rositta, sa svoja 5 dobro dresirana psa. Gospodjica Lilly, kao džokej na konju zaslužuje svaku pažnju. Isto tako svaku pohvalu zaslužuju B i b b i B o b b, vještaci na raznim muzičkim instromenti-