Београдске новине

Broj 199. Ina. Gospodja H e n r i k, direktorka cirkusaizvela nam je vanredno lijepib stvari kako na konju, tako i u vještini gadjanja i gimnastici, pa zaslužuje opštu pohvalu. Sestre Rieffenech, dve lijepe simpa tične mlade djevojke, kao izvrsae gimnastičarke zauzimaju vanredno lijepu tačku. Gospodjica Konyot Gertrude, školska jahačica pokazala je na svom komju, šta sve može da da dobro dresirau i naučen konj. Konj je odigrao više raznih valcera, polki i tako đalje. Ova divna tačka toplo je pozdravljena od publike. GospoIdiu Karoly, vještak sa lutkama, takorlje zauzima lijepu tačku u programu. Gospodjica Agnes, džokejska jahačica privukla je opštu pažnju. Salonskoakrobatska prupa od 4 dame i 2 gospođina dala je puno vanredno lijepih akrobatskih akata. Kao završnu tačku programa ispunio je mladi Tli ch E rn6, Vneksikanski jaliač sa svojim srnjelim jneksikanskim jahanjem. U opšte cirkus zaslužuje svaku pažnju. U njem se može prijatno provesti veče u šali i smijehu, glcđajući lijepe razne, kako akrobatske, tako i jaliačke vještine. S toga ga kao lijepu i prijatnu zahavu toplo preporužujemo. ^esela predstava u c. i k. pričuvnoj bolnici ,,Brčko“. Juče poslije podne priredio je u bašti c. i k. pričuvne bolnice ,,Brčko“ poznati iluzionista i čitalac misli C a rm e 11 i n i veselu predstavu, kojoj je prisustvovalo više stotina ranjenika i holesnika, kao i časnici i liječnici zavođa. Predstava je frajala više od jednoga sata i uspjela da ne može bolje. 0 Carmellinijevoj umjetnosti več smo pisaii u prikazu beogradskog orfeuma, pa nije potrebno, da se opetujemo. Panjenici i bolesnici, ugodno zabavljeni naročito njegovim šaijivim predavanjem, burno su mu odobravali. |SS¥¥!^ 1 J!- 1 - !!! - Traže se: Diuštvo Crvenoga Krsta u c. i k. yojnoj glavnoj guberniji Srbije, poziva radi primanja novca niže imenovana lica, ako gu u Beogradu, da se jave lično ga legitimacijom (prijavnom listom), ijiače ida pošlju tačnu adresu i označe najhližu poštu, koja prima.novac uputnicom. I. Zastupniku blagajnika Društva Cryenoga Krsta u c. i k vojnoj glavnoj gu berniji u Srbiji g. dr. Marku T. Leku, iprofesoru, Beograd, Vatrogasna ul. 15, I. sprat, sa pozivom na broj, koji se prcd svakim imenom nalazi. Broj .1922 Alilenija Mil. Mirković, Stt-pojevac; 1923 Jovan Ristić, posiužii. »nin. unutr. dela; 1924 Stanko Živković, pisar solare; 1926 Caja Gjorgjević, čin. l'abr. duvana; 1927 porodica Radoiana • Gjorgjevića, knjigovodje fabr, monop.; [1928 Zorka Gjurgjanović, nadzorn. fabr. 'duvana; 1931 Jevrem Gjuričić, pisar moJiop. uprav.; 1932 Mileva udova Petra Jvoslića, sresk. kapet., Grocka; 1937 po> rodica Ljubicc Milovanovića, telefon. Jagodina; 1938 porodiea Ilije P. Parlića, svešt., Vučilrn; 1941 Zorka Aćima Sekulića, supruga svešt., Beli Potok, Velika Jvanča; 1945 za ženu i djecu Aleksija Gjurgjića, penz. učit., Beograd, Bogojaviljenska 14; 1953 porodica Isaka B. Kolena, Velika Pijaca; 1954 Miloja Lukić, Ritopek; 1960 porodica Milenka Uzunoyfća, bivš. gostioničara; 1961 Angelina 'Alekse Popovića, udova, Resavska ul. 5; [1986 Živana Marka Markovića, Petkalaizarevac; .1987 porodica Lazava Alije'dija, katol. vladike; 1997 Plaka, udova Luko Popovića, svešt., Skoplje; 2002 An* Igelina Alekse Popovića, vidova, Resavska 5; 2004 Mara Zivorada Trifunovića, okr. pisara, u’dova; 2005 sin pokojn. An?co i Rađisava Ljubosavljevića, kod Mili. Milojevića, svešt. u Nemcnikući; 2008 Rakila, udova Mibajla Angjelkovića, žanilarm. narednika, Vodovodna 19; 2009 Loposava, udova Mijata Paunovića Iz Rosnika, srez vračarski; 2010 Mileva, Uđova Milića Milovanovića iz Resnika, srez cračarski; 2012 Marija Ivaua Peskarevića; 2013 Miloš Bajanović, bivši ekspeditor zvaničnib novina; 2014 Persa M. Eilipovića, Kralja Aleksandra ulica; : 2015 Jovanka Adamović, Goleš—PrijepoIje; 2017 Aleksandra Petronija Mitrovića, bivš. admin. Čin.; 2018 Petronija Jankoyića, Prištinska 55; 2019 Katarina Popović, Žarkovo 133; 2020 Ružica Gajić fz Baćevca kod Umke; 2021 Milica Spasoja Aksentijcvića udova iz Mirijcva; 2022 Porcdica Dragojla (Spraić) Sprži a, Vnljcvo; 2023 Ristn Nikolić, poslužit. ?.eJje/n. direkcije iz Beosrada; 2024 Evica Kešegić, čin. željez. direkcije, Makeđonska ul. 31; 2025 Dušan A. Ristić, čin. železnički, čačak; 2026 uđova Danica Rafec Milosavljevića, svešt., Aleksandrovac. II. g. Ivanu Zankovića, Kralja Aleksandra ul. 130, od 3 do 5 po podne: Ružica P. Aleksić, Vranić. III. g. Bogdanu Jakšiću, p-predsjedniku odbora Društva Crvenoga Krsta u c. i k. V. G. G./S. u Kruševcu: Djeca Zorke Popovića, bivš. učiteljlcc; Milka Filipović, učit. iz Tvrdojevca; Mileva Popović iz Ražnja; Trajko Miliajlović. učit. iz Donjeg Stupnja; Dobrinka Mihajlovič, učit. iz Donjeg Stupnja; Mariju llić, učit. iz Skoplja; Paraskeva Radović, nčit. iz Varvarina; .lelica JankoVić, učit. iz Varvarina; Anka Obrenović, tićit. is Donjeg Krćlna: Porodica Borivoja Vemlća; Porodica Dragoljuba llića. vojn. čin.; Porodie* Soire Kostića vojn. čluovai,; **' c * : 'kčd** Nikolića, vojn. oni.; Mirka O Radonjića, rei. poručni** '9 Snnljeva; Joeifb Nagu (Jooe Na«i-

Nedjelja: ća); Milenka Markovića iz Bivolja; Arsenija V. Vranovića, Dragiše Leševića, rez. poručn. iz Mačkata; Milovan Milovanović, Vmjci i Novice Vulovića; Učitelji: Milutin Cakić, Viloševac Stalać; Natalija Cakić, Vitoševac Stalać; Zagorka Ivazimirović iz Jabukovca; Jelica St. Stanković iz Varvarina; Anka Obrenović »z Donjeg Krčina; Milica Jocić iz Vel. Siljegovcaj'Radovan Stojanović iz Blaževa; Željezničari: Boža lić, kondukter iz Vrnjaca; lvko Županjac, skretničar iz Lapova; , [_ [ Dimitrije Milenković, šumar iz Vrnjaca; Jelisaveta Velimira Milosavljevića i Katarina Božidara Milosavljevića iz Brzana; Mihajlo Lazić, poslužit. iz Obilićeva; Darinka Libinčić, prakt.; Danica Dimitrija Stojakovića i Milka Lazara Matijevića, ekonoma zaječarske iiolnice. IV. Stevi U. Gjorgjeviću, Kralja Milutina ulica 32: Mileva Gjorgjević, učit. iz Jlale Ivanče i Jovau T. Dimitrijević iz Beograda. V. g. Jeftimiru D. Popoviću, inspektoru žeijezn. direkcije, Balkanska ul. 34, svakog radnog dana od 3 do 5 sati po podne: Kočničaii: Jovan Stojković, Zdravk'o Nikolić i Mihajlo Milić. Čuvari telegrafa i čuvari telegr. magacina: Nikola Mišić, Veljko Mihajlović, Nikola Mihajlović, Dušan Mihajlović i Arandjel Mikić. Desetari: Valentin Rebol. Cuvari p uge: Akk a Kitić, Milovan Knežević, Ilija Radovanović, Milan Ališić, Viden Matejić, Mirko Mibajlović, Blagojc Milenković, Nikola Radenković, Nikola Kostić, Đragutin Kostić, Ljubomir Radivojević, Jovan Randjelić, Toma Ranković, Velisav Knežević, Stojan Krstić, Živojin Lazarević, Dragut'n. Lazarević, Kosta Nastasijević, Jordan Nastić, Radovan Nikolić, Milorad Mitrović, Dragoslav Miicnković, Radisav Milenković, Cvelko Alilosavijević, Mata Matejić, Vukadin Marković, Kosta Miađeaiović, Vasilije Milrović, Ignjat Mašić, Milan Alilosavljević, Vukadin Miljkovic, Ariton Nikolić, Ilija Ni đeljković, Miloš' Nikolic. Skretničari i željezničari: Obrad Stojković iz Ralje; Živko Popović, Arsa Mladenović, Stanoje Milojković i Mihajlo Milić. Željeznički penzioneri: Sofija Vlade Cirkovića ili Čirjakovića i Mica Vorgić.

Narodna privreda. 0 proizvodnji ranoga povrća. (Nasravak). ICad d a otpočnemo sa top 1 im I e j a m a ?. Kad ćemo otpočeti sa toplim lejama, to zavisi od naše volje. Sa sijanjem najranijcg povrća, možemo otpočeti već oko polovine mjeseca januara. Nelci to čine već oko Božića, ali je to vrlo rizično, jer je ođviše rano za obične, prosto tople Jeje. Sa toplim lejama obično se otpočinje mjeseca februara. Ako litjednemo, da otpočnemo ranije, onda na polju još nije povoljna temperatura za naš rad, jer se lcja brzo bladi; za naš posao, sunce još nije dovoljno toplo. Pa i kadi bi sunce l_j!o povoljnije, opet ne može u leji svako povrće da bude napredno; morali bi se ograničiti saino na izvjesne sorte. Od druge polovinemjeseca februara, nastaje pravo vrijcme, 'da otpočnemo sa proizvodnjom u toplim lejama; vidnije je, toplijc za pripuštanje svježeg vazduba s polja, jer je s dana u dan svo toplije. U mjesecu januaru je malo sunca, a velika zima, a eventualno i snijeg, pa je s toga ovaj mjesec i najnepodesniji ta otpočinjanje rada u toplim lejarna. U ovoni mjesecu treba da se ograuičimo na spremu svega onoga, što će nam biii polrebno za docniji rad na izvodjenju najranijeg povrća u toplim lojama. Februar je najvažniji mjesec za sijanjo i izvodjenjo rasada od najranijeg povrća za toplo leje. Salatu, koju ćemo docnije rasaditi, treba prvo da posijemo, da dobijemo što ranije rasad za rasadjivanje. U isto vrijemo treba posijati i mrkvieo i roikvice. Sunco je već toplije i ono sad već boljc potpomažo onu toplotu u leji, koju je od ozđo proizvelo djubre. Pošto u ovom mjesecu još bivaju jači mrazevi, to moramo još odmah pri saniom zalazu sunčevu leje dobro pokriti, da iii od hladnoće očuvamo. Mart je najglavniji mjesec za njegovaujo posejanog, rasadjeaog i već poraslog povrća u toploj lcji. U ovom mjesecu nastaju već Ijepši dani, pa će nam biti t mogućno, da češće otvaramo prozoro i da ili duže držimo otvorene i što više spoljnjeg, svježeg vazduha u leju pripuštamo, da se povrće okrijepi » da so u leji ne stvara pljesan j trulež. Zato ipak moraino leje preko noći redovno pokrivati. Čim so ukažu topliji dani, možemo sa rasadjivanjeni nježnijeg povrća otpočeti. Neko je povrče već i stiglo za potrošnju. • A p r i 1 je već nniogo topliji, ali je varljiv, promjenljiv. Sad već, malo po malo, nastaje rasadjivanje onog rasada, koji je izveden za rasađjivanje na otvoreno polje. Prozori se više otvaraju, a povTĆe se u leji ustojanom vodom više *aliva. Povrće iz leja, sad se već u reliko troši. U mjeaecu maju već po malo preetaje bovo »ijanje i proizvodnja ranijeg po<vTĆ* u toplim lejama. pošto polagano

BEOGRADSKE NOVINE stiže ga potrošnju i ono na olvorenom polju ranije posijano i izvedcno povrće. Samo one le,jp, u kojima još sloje krastavci, dinje, patlidžaiui i drugo osjetljivije povrće, moramo prelco noći pokrivati, jer biva, da su i u ovome injesecu noći još hladno. Krastavci se već i l'rcše. Mjeseca juna sazrijevaju j prve dinje. Ispražrajene tople leje, mogu se sad još upotrijebiti za sađjenje patlidžana i pasuija za docniju upotrebu. Mjeseca j u 1 a, a v g u s t a, s e p t e mbra i oktobra, ne samo da u toplim lejama ništa ne sijemjo, i ne sadimo, nego smo iz njiii već sve; i jiotrošili. Ali zato treba sađ, što prije, da izvailimo zemlju i sagorjelo djubre iz leja i da ga smjestimo na gomilu, da dobro izmešamfo! i od te stnjese da spremimo zemlju za nove leje. Daske, prozore i sve ostalo što pripada toploj leji, treba smjestili na sigumo mjesfco i čuvali do npotrebe, a rupu pokriti daskamk i slamom da so ne napuni vođom. Novemi)ar i deccnibar za nas su 'mjeseci bezznačajni. D j u b r e i t o p ] o t a. Za tople leje potrebna je, pre svega, izvjesna toplota, kojom ćeino zagrijevati zemlju u toploj leji; od tuda i naziv „topla leja". Sunčani zraci, koji kroz prozor u toplu leju prodiru, zagrijevaju onaj prostor i^nedju zemlje i prozora; ta toplota ne mo'Že kroz zatvoren prozor da izidje na polje, i tako se onaj mali prostor sve više i više zagrijeva. U tome se zagrije j zemlja; šta više, ako je sunce jače, može zenrlja i da se pregrije. Paj i pored svega toga, za toplu leju, 'o’dnos'no za naše ciljeve, nije dovoljna ona toplota, koju mam u to dolia godiue daje samo sunce. Baš u samom počelku godine, kad je na polju najveca studen — zima, sunce nisko stoji, pa ne može ni približaio da nam daruje onu toplotu, koja je potrebna za porašćivanje povrća u leji u ono doba godme, kad mu vr'.jeme nije. U opšte je toplota, koju nam sunce u to doba daje, nepostojana i nepouzdana. Tek doonije rnože biti povoljna za proizvodnju povrća u toplim lejama, kad već sunce na nebu visoko stoji i duže traje. S toga se moramo za raniju proizvodnju postarati za potrelmu toplotu još i s druge strane. Tu toplotu dobijamo uslijed sagorjevanja, trulenja raznovrsnog materijaia, kao što je konjsko, ovčije, kozije i živinsko đjubre, šušanj (suvo lišće) i drnge tvari, koj'e se u iskopanu rupu fiba'đ'e' i slože. 'l'e se tvari, tako u rupi šlofeene, za nekoliko dana „upale“, pa zagriju i zelnfju i vazdub u toploj leji. Za proizvodnju potrebne toplote za naše ciljeve, dolazi na prvo rnjesto konjsko djubre, jer nam ouo daje najpouzdaniju, najveću, najtrajuiju i jednomjemu toplotu. Sve su druge vrste djubreta nepouzdane, ne daju veliku toplotU i ne traju dugo. Konjsko djubre brzo so zagrije j bude, prema kakvoči, tako toplo, da smo jeđva stanju da pridržimo ruku u njeniu'. Za cVnije, odnosno najranije izvodjenje izvjesnog povrća, a naročilo onog, kojo za svoje potpuno razviće iziskuje najveću toplotu, kao npr. šlo su dinje, krastavci idr., ne možeino drugo djubre ni upotrijebiti, do samo kmijsko. Za docniju proizvodnju pak, kad sunce jače ogrije, možemo s konjskim pomešati i govedje, ali se sa ovom smiesom prave obično tako zvane ,,inlake“ leje; u ostalom, to zavisi od procenta, koliko ćemo konjskom djubretu dodati govedjcg. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 21. jula. Zapaduo boj>šte: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U F1 a n d r j j i je i juče biiesnila vatrena borba, koja je samo od vremena na vrijeme popuštala od svoje žestine. U Artoisu pojačala se juče topnička djelatnost jzmedju kanala LaBassee i L e n s a, a poslije podne i na obim obalama Scarpe, Kao i predjašnjih dana ostali su i juče za neprijatelja bez ikakva uspjeha jaki napaidaji njegovih Izvidničkib odjelenja protiv više mjesta našega fronta. Front njemačkog prijestolonasljednika: Vatrena djelatnost bila je jaka samo u srednjein diielu Chemin-desD a m e s a. Do francuskih napadaja dosada nije došlo. Naprotiv su uveče provalili dijelovi jednog westj>ha!skog puka u neprijateljski poiožaj, gdje bu svladali posadu, a onda se sa svog smjelog preduzeća opet u potpunom broju povratili u naš položaj, povevši sa sobom 100 zarobljenih francuskih vojnika. Isto su tako i kod Fort de la Ompelle (jugo-istočno od R e i m s a) i na obim obalama Maase privela naša izvidnička odjelenja u svježem nasrtaju veći broj zarobljenili nepriiateljskih vojnika. Front vojvode Albrechta wfirl!emberškog: Nikakvih naročitih dogadjaja. Istočno bojište: Front maršala princa L' e o p o Ida bavarskog: Na$e su navalne kretnje u i s t o čnoj OaliciJI uzele smjerani fok.

22. juia 1917. Iza svom brzinom odstupajućih ruskili snaga, od kojih su se dosađa samo di-, jelovi upuštali u savezničke borbe, n®še su čete u žestokom nasrtaju prekoračite drum ZI o c z o w—T a r n opol s obje sh-ane .jezierne u širini od 40 kiiometara. Gdje god se neprijatelj odupro, bio je bačen u brzom naletu. Kao i prošlih godina, tako i sada zapaljena sela i veiika razaranja pokazuju put, kojim Rusi uzmiču. Očekuju se dalje borbe. Sjeverno od B r z e z a n y a zauzele su austro-ugarske čete poslije žilave borbe opet svoje položaje, koje su izgubili 1. jula. Južno od rijeke bačen je neprijatelj preko Babina. K°d N o w i c e zauzeli su na juriš njemački i austro-ugarski pukovi ruske visinske položaje u prkos žilave odbrane. OdStochoda do Istočnog mora mnogostruko se pojačala vatrena djelatnost; naročitu je žestjnu ona dosegla izmedju Krewa i Smorgona te kod D v i n s k a. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U sjevernom dijelu šmnskili K a rp a t a i dalje je trajala živabua vatra. Front maršalapl. Mackens e n a: Na S e r e t u su se Rusi i Rumunji pokazali aktivnijima nego li do sada. Vlasiiti napad na ušću Rimnicula donio nam je 80 zarobljenih Ruinunja i više mašinskih pušaka. Na maćedonskom frontu položaj je neizmijenjen. Prvi zapovjediiik glavnog stana pl. Ludendorff.

Austrijski večernji izvještaj, Kb. Beč, 21. jula. Iz glavnog staua za ratnu štampu j'avljaju: Dogadjaji u istoč no| G a ] i c i j i t e k u p o v o I j n o. R u s ka tarnopolska m o s n a brana već je na dohvatu savezničkih poljskih topova.

U junu potopljeno 1,016.000 tcna. Kb. Beč, 21. juia. Prenta konačnim podatcima uništeno je od podmornica u mjesecu junu svega 1,016.000 tona tjgovačkih brodova. Od početka neograničenoga podmorničkog rata potopljeno je svega 4,671.000 brutto tona trgovačkih brodova naših neprijaielja. Na tom uspjehu imaju velikog udjela i a u s t r oUgarske podmornice naročito naši podmomički čamci za pdlaganje mina pod vrsnim zapovjedništvom svojib časnika.

Naša ofenziva protiv Rusije. Kb. Beč, 21. jula. (Zbog zadocnjenja nešto skračeno): Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju izmedju ostaloga: Proboj, koga su izvršile savezničke čete, uspješno se iskorišćuje. Pod pritiskom naših četa, koje se bore besprimjernim junaštvom. Rusi podjednako uzmiču, pokušavajući na pojedinim mjestima da zalazničkim borbama zategnu naše prodiranje. B r o j d o s ada učinjenih zarobljenika P o v Ls u j e s e n e p r e k i d n o. Naše napredovanje pogoduje i lijepo vrijeme. U borbi uzimaju snažnog udjela i naše letilice, koje naročito u prbganjanju neprijatelja sa svojim mašinskim puškama čine veliku uslugu. Vojnička postrojenja uTarnopolu bombardirana su od naših letilica s dobrjm uspjehom. Ne može se dcsta naglasiti, da se način borbe revolucijonarne Rusije, natjerane u borbu od zapadnih sila i Amerike, u bezobzirnosti i vandalizmu u ničem ne razlikuje od načina borbe carističke Rusije. Kao i u god. 1915., tako i sada ruske čete, inspirisane od Kerenskog, sva mjesta, koja moraju da prepuštaju pobjednicima, zaj>aljuju. Jedno zapaJjeno rnjesto za drugim označuje put, kojim Rusi uzmiču. Savezne su čete juče uveče na juriš zauzele J e z i e rnu, koja leži na tarnopolskom drunni 15 kilometara istočno od Zborowa. Kod Nowice, gdje su se Rusi žilavo odupirali, poslije besprimjerne borbe uspjelo je h r v a t s k i m i bavarskim če.ama, da na juriš zauzmu daiju jednu visinu. I sa svih ostaJih dijelova fronta javljaju o nizu uspjelih pretluzeča naših navalnih četa. Njemački pariamentarci kod cara Vilima, £Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Bcrlin, 21. jula, O konfcrmciji njemačkog cara sa vodjama stranaka javtja se, da je sebi car juče dao po prvi puta predstaviti vodje stranaka. Prisnstvovati su: kancelar, državni tajnici i članovi saveznog vijeća, a od poslanika Reichstaga: Kampf, Dove, Paahche, Fehrenbach, Erzberger, Mayer, pl. Payer, Fiscbbeck, Miiller-Mainingen, socijalistički vodj Sciieideinann, Ebert, Sudekun, David, Molkenbubr, grof \Vestarp, pl. Heydebrand, prmc Scbonaich-Carolath, Stresemann, Ridclin, Behrens, Warmuth i Sayda. Car je tom prilikom govorio prvi puta sa socijalncKlemokratskim zastupnicima kao ofidjelnim predstavnicima socijalno đem<> kraL^ stranke.

Strana 3.

Kerenskij ruski ministar predsjednik Kb. Amsterdam, 21. jula. Reuter javlja iz Petrograda; Prema ,,Borsenzeitung“-u knez je L w o v demisijonirao. Ministar predsjednik je postao Kerenski, koji privremeno ostaje i ministrom vojnim. C e r e t e 1 i je imenovan ministrom unutrašnjih djela, a zadržao je privremeno i ministarstvo pošta j brzojava. Nekrasov je privremeno preuzeo portfelj ministarstva pravde. Proglašenje krimske nezavisnosti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' j Berlin, 21. iula. Stockbolmski izvjestitelj ,,B. Z. am Mittag" brzojavlja svome listu: Sa visoke turske strane doznajem pod izvjesno, dase Krim proglasio nezavisnim. Rastjerana duma. (Naročiti brzojav „Beograđskih Noviua") Zeneva, 21. jula. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Petrograda, da su vojnici preobraženskog puka rastjerali dumu, koja je juče htjeja da održi sjednicu. Prvi ženski ministar u Rusiji. (Naiočiti brzojav „Beogradskih Novina“j Kopenhagen, 21. jula. ,,PoIitiken“ javlja prema petrogradskim vijestiima, da je na mjesto odstupivšeg ruskog ministra za narodnu ishranu imenovana grofica Panin. Ona je prvi ženski ministar otkad postoji Rusija. Dosada je grofica Panin bila šef jednog odjelenja istog ministarstva, na čije je vodstvo sada pozvana. Priposlano. Beogradski orfeum. Poslije sjajnoga uspjeha počctne prcdstave po_“ je bcogradski orfeum i na slijeđećim’ predstavama odličan uspjeb. Bašta kod ,,Takova“ bila je svib večeri kao i na uvođnoj pređstavi prepuna. Tom prilikom se preporučuje gvijetu, da sebi na prethođnoj pro* daji preko dana (od 10—12 sati prije i od 2—6 sati poslije podne) osigura bolja mjesta. Danas u nedjelju 22, jula biće pored redovne večernje predstaye i jedan „matinć“ (popodnevna predgtava), koja će zbog velike vrućine početi u 51/2 gatiposlije p 0 đne, a ga istovjetnim programom ka.o i za večernju predstavu. Zvsnitiie oblttve, O B J A V A. 0 dužnosti prjjave gume od bicikia (d\ okolica). Sva lica i poduzeća, koja imadu 11 a sačuvanju gume od bicikla u cijelim komadima ili otpadcima, imadu svu koiičinu — što su je imali 15. jula 1917. najkasnije do 10. avgusta 1917. prijaviti pismeno onom okružnoin zapovjeclniši.vu, gdje stabio borave. Ove prijave moraju sadržavati: 1. Broj gumnih kotača, kad otpadaka težine2. Ime i stan vlasnika, Neizvršenje ove prijave, kao i prijave nepotpune ili neistinite, te svako saučestovanje u tom, da se gore navedenoj dužnosti prijave ne udovolji, kazniće, u koliko dotično djelo ne podleži sirožoj kazni, okružna zapovjedniš:va novčanom kaznom do 500 kruna ili zatvorom do 14 dana. Ovo naredjenje stupa na snagu đanom progiašenia. OBJAVA. Ovim' se objavljuje da radi porezivanja dolaze na red slijedeće ulice: I. Komisija: 23. jula: Kralja Milutina. 24. jula: Kraljice Natalije. 25. jula: Gimnazijska. 26. jula: Poslanička, Dvorska, Deyojačka. 27. jula: Makenzijeva. 28. juja: Zorina. II. K o m i si j a : 23. jula: Veliki Stepeiri, Ružina. 24. jula: Riga od Fere, Krafka, Trojanska, Uskočka, Kosačina, Kapetan Mišina, Zmaj od Noćaja. 25. jula: Jovanova. 26. jula: Cara Uroša. 27. jula: Dobračina, Veliki Trg, Višnjićcva. 28. jula: Knegtaje Ljubice, Simina. III. Komisija: 23. jula: Uska (Čukarica\ Zadrugargka (Čukarica), Topčidersko Brdo. 24. jula: Sv. Čiril i Metodije, Topćiderski put, Užička, Trkalište, Banjičko Brdo, Bulbulđer. 25. ujla: Fruškogorska, Kamenička, Jevremova br. 1—47. 26. jula: Jevremova broj 48—77 Topčiderska (Sarajevska^ br. 1—31. 27. jula: Topčiderska (Sarajevska) hr. 32—87. 28. jula: Miloš Veliki br. f—69. C. i k. okružno zapovjedništvo za: grad Beograđ. ^ \