Београдске новине

Cetvrfak’

beogradske novine

Bro) 203. radbeg Hasimbegović, gradonačelnik u Prijepolju, naročito svojom neumomom, uepješnom i nekoristoljubivom potporom c. 1 k. vojne uprave u poslovuna za opšte dobro. Vojna glavna gubemija je ovim zaslužnim lićnostima izrekla svoje pohvalno priznanje. Odlikovanje Marljana Matije v ića. Poznati bcogradski atleta Marijan Matijević („Junak iz Like“) prokrčio je put jednoj ideji, za koju 'se može reči idajepriličnonova.Dosadsuse u dobrotvome svrhe priredjivale pozorišaie predstave, koncerti t tome slične zabave; Marijan Matijević je prvi atlita, koji je svojim alletskim predstavama po cijeloj Srbiji pridonio znatne svote za pomoć ratnim nevoljnicima. (Prigodom posljednje svoje ,,tumcje“ darovao je Marijan Matijević u spomenute plemenite svrhe 1950 kruna). To njegovo patriotsko djelovanje steklo mu je priznanje i vojne glarae gubemije i oua mu je zvanično izjavila svoje pohvalno priznanje. Tomu se priznanju pridružujemo uz srdačnu čestitku i mi, kao i svaki onaj, ko zna, šta je Marijan Matijević do sad učinio za ratne nevoljnike. Mljevenje u mlinovima. Mljeti u mlinovima u opsegu c. i kr. okružnog zapovjedniStva Reograd-grad dopušteno je od 1. avgusta 1917. samo zemljodjelcima na tcmelju dobivcnog ođobrenja za mljevenje. Ujam za 100 kgr. žila iznosi 5 kruna u gotovom novcu. Zamjena ujma sa žitom ili životnim namimicama strogo je zabranjena. Prekoračenje kazniće se oduzimanjem koncesije na mlin i oaim toga iz> reći će se kazna kako mlinaru tako i osobi koja je žito donijela da se melje, Dozvolu za mljevenj,e podijeljuje ono kotarsko zapovjedništvo, u Č jcin op* segu zemljodjclac stanuje. K a rte za meso za avgust. Karte za meso za mjesec avgnst izradjene su i juče ih je takseno-poresko odjelenje opštine grada Beograda razdavalo svim reonima opštine grada Beograda. Keoni če izdavati karte za meso za idući mjesec gradjanstvu od dan a s, te se iste mogu primili u urediina reonskim istoga dana, kada se primaju karte za brašno za idući mjesec. Izdavanje potrošačkih listova za brašno za mjesec avgust. Kotarevi opšmia grada Beograda o<l 26. ovog mjeseca otpočećc izdavanje potrošačkih listova za brašno za mjesec avgust. Izdavanje vršiče se po ulicama, to jest, svakoga đana samo izvjesne ulice moćiče dobirj istoga dana potrošačke Iiste, drugog dana druge ulice i tako dalje. I. K o t a r: 26. jula moćiće dobiti potrošačke listove gradjanstvo samo iz ulica: Sumadijske, Svetog Save, Rudarske, KrušcdoJske, Ohridske i Braničcvskc; 27. jula: Zorme, Makenzijeve, Kataniććve, Malajničke, Mutapove i Sokolske. 28. jula: Mačvanske, Priš.inske, Orlovske, Zlatiborske i Vodovodne. 29. jula: Lauđanove, Senjske, Krajinske, Bojanove, Cvetne i Grčiča Milenka, i 30. jula: Dubljanske, Snmatovačke, Vardarske i Grahovske. II. K o t a r: 26. jula iz ulica: Zorinc, Poslaničke, Gimnazijske i Makenzijeve; 27. jula: Vrtljarske, Vodovodne, Hadži-Ojerine i Hadži-Prodanove; 28. jula: Kočine, Milešcvske i Jrnske; 29. jula: Stiške. 30. jula: Mlaiišumine, Kopaoničke i Spojne, i 31. jula: Avakumove, Mutapove i produženje Sindjelićeve. III. Kotar: 26. jula iz ulica: Smiljanićeve, Daničićeve, Zorine i Dobrinjske; 27. jula: Kralja Milutina, Beogradske, Prote Mateje i Devojčake; 28. jula; Braće Nediča. Gimnazijskc, Makenzijeve i Dvorske; 29. jula: Kralja Milana, Poslaničke, Resavske i Miš-arske; 30. jula; Studeničke, Nemanjine, Miloša Velikog i Balkanske, i 31. jula: Staro-Crkvene i Kraljicc Natalije. IV. Kotar; 26. jula iz ulica; Topčidcrske i Hajduk-Veljkov Venac; 27. jula; Miloša Velikog, Drinske i Moravske; 28. jula; Birčaninove i Nemanjine: 29. jtil-a: Resavske, Kralj Milutinove i Šumadijske: 30- jula: Miloša Pocerca. Vojvode Milenka i Bolničke; 31. jula: Deligrađske, StudeniČke i Durmitorske. V. K o t a r: 26. jula iz ulica: Balkanske, KraIjice Natalije, Fkijsijeve i Bregovite; 27. jula; Donje, Kraljevića Marka, Kosančićev Venac, Topličin Venac, Obilićev Venac i Tamne; 28. jula; Staro-Crkvene i Nemanjine; 29. jula; Pop Lukine, Lovćenske i Fruškogorske; 30. jula: Branlcove, Kosntajske i Carice Milice; 31. jula: Kameničke, Prizrenske, Zeleni Venac, Jug Bogdanove. Kralja Milana i Javorske?

1. avgusta: Kneiz Mihajlove, Knjeginje Ljubice, Jakšićeve. Vuka Karađžlća, Delinske I Uskočke, i 2. avgusta: Kneza Lazara, Graničke. Trgovačke, Rajičeve, Knez Mihajlov Venac, Bogojavljenske, Ivan Begove, Cubrine, Saborne. Carinsko pristanište i ostale. VI. Kotar: 26. jula iz ulioa; Strahinjića Bana, Jovanove i Jevremove; 27. jula; Dušanove, Pozorišne, Dositijeve i Dobračine; 28. jula; Knjeginje Ljubice, Kapetan Mišine, Višnjićeve i Knez Miliajlove; 29. jula: Saborne, Vatrogasne, Jugovićeve i Veliki Trg; 30. jula: Ružine, Riga od Fere, Simine, Rosaoine. Trojanske, Zmaj od Noćaja, Kratke i Zmajeve; 31. juta: Knez Mihajlov Venac, Cika Ljubine i Cara Uroša, i 1. avgusta; Uskočke. Rajićcve, Obilićev Venac, Knežev Spomenik, Knez Miletitie, Kolarčeve i Vuka Karadžića. VII. Kotar: 26. jula iz ulica: Avakumove, Izrailjeve, Jevrejske, Mojsijeve i Solunske; 27. jula; Banatske, Cara Uroša, Despota Gjurgja i Princa Evgenija; 28. jnla: Cara Dušana, Dračkc, Saborne i Sibrnjanin Janka; 29. jula: Kapetan Mišine, Knićaninovc, Pa’ničićeve i Skender Begove, i 30. jula: Bačvanske, Kneginje Ljubice, Knez Mihajlov Venac i Visokog Stevana. VIII. K o t a r: 26. jula iz nlica: Botaničkc. Carigradske, Knez Mile'tine i Budimske; 27. jula; Gundulićev Venac, Drinčićeve, Hercoga Stepana i Vidinske; 28. jula; Kneginje Ljubice, Dobračine, 13osKejeve i Pozorišne; 29. jula: Vršačke, Pančićeve, Senjanin Ive i Mletačke; 30. jula: Radcničice, Miletićeve i Platnarske, i 31. jula: Dušano/e. IX. Kotar: 26. jula iz ulica: Gornjo Pahlulske, Uske i Gjušine; 27. jula; Sljivarske: 28. jula; Vidine, Močvarne i Bistričke; 29. jula: Vidinske; 30. jula: Takovske, Karaburma i Grobljanske, i 31. jula; Bolamčke. Šajkaške i Knez Miletine. X. K o t a r: 26. jula iz tilica: Bitoljske, BugarČičeve, Daničićeve i Gundulićeve; 27. jula: Hilendarske, Janjićeve i Knez Miletine; 28. jula: Kolarčeve, Kopitareve, Kosovske i Kralj Alcksandrove; 29. juia: Makedonske i Pivarske: 30. jula: Ružine, Simine i Skopljanske; 31. juia: Teodosijeve, Terazije i Vidrnske, i 1. avgusta; Visoki Dečani, Vlajkovićeve i Šafarikove. XI. Kotar: 26. jula iz ulica; Takovske i Miročke; 27. jula: Aleksandrove; 28. jula: Ratarske; 29. jula; Jaseničke i Bitoljske; 30. jttla: TrkaJišite, Grobljanskc i Starine Novaka; 31. jula: Taš Majdan i Vladetinc. i 1. avgusta: Mala i Donja Palilula. XII. Kotar: 26. jula iz ulica: Ratarskc, GrobIjanske i Kralj Aleksandrove; 27. jula: Svetog Cirila i Metodija, Slcpe, Čeiopečke i Ojurićeve; 28. jula: Hadži-Mustafine, Budimske i Poljske; 29. jula; Rasinske, Petraljičkc, Milišićeve i Gjevgjelijske; 30. jula: Slavujske, Novo bkokke. Cvijetne i Niške. XIII. K o : a r: 26. jula iz ulica: Trnske, Novo|>azarske, Mileševskc, Vojvodc Dragomira, Vojvode Protiča ; Zičke; 27. juia: Prištiuske, Vodovodne, Mokroluške, Čika Pavlove, Požarcvačke, Sredačkc, Užičke * Zičkc Poljanc; 28. jula: Sindjoličeve, Hadži Ruvimcve, Pocerske i Gružanske; 29. jula: Poštamko. Slobode, Poljskc, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, Grčić Milenka i Vojvode llića. i 30. jula: Ratarske, Ivine, Čučuk Stanine, S.ražnje, Krive. Kralj Aleksandrove, Hajduk Veljkove i Kamenovića vinograd. XIV. Kotar: 26. jula iz ulica; Mačvanske, Graničarske i LaudatK>ve; 27. jula: Dragačevske. Dubljanske i Podgoričke; 28. juia; Šumatovačke, Čuburkse i Braničevske; 29. jula: Šumadijske i Rconske; 30. juia: Nebojšine i Rudničke; 31. jula; Hadži-Melentijeve i Fabrike Imalina; 1. avgusta: Gospodarski Put, Valjevske i Svetog Prohora. i 2. avgtista: Topčidersko I Banjičko Brdo, XV. Kotar: 26. jula iz ulica: MajdaJtske, Brdske, Granične i Senjačke; 27. jula: Baštenske, Dečijc, Vinograđske, II, III, I V ulica Ojurgjevog Brđa;

28. jula: I, IV, VI. VII, i .VIII ulica Gjurgjevog Brda; 29. jula: Miloša' Velikok od 87.—101. i Topčidersko Brdo od broja 1.—40.. i 30. jula: Topčidersko Brdo od 41.—69-, Topčider, Košutnjak i Banovo Brdo. Č u k a r ica: 26. jula iz ulica: Trgovačke i Hercegovačke; 27. jula; Čika Ljubine, Sindjelićeve, Uske i Majdanske, i • 28. jula; Knez Mihajlov Venac, Careve, Saborne, Hajduk Veljkove i Vase Pelagića.

Narodna privreda. 0 proizvodnji, ranoga povrća, (Nasfavak). 1 ako je djubfe u ieji podjeduako složeno i ugažono, ono opet zato ne sagorjeva svud podjeđnako najžešće sagorjeva u sredinj' i onđa dobije koritmst vid, jer se u sredini ponajprije sleže, Da bi se to, u koliko toliko jzbjeglo, Ireba se pobrimiti, da se i po krajevima što bolje ugazi, da sc održi na površini ravnomjcra. Za sve usjeve u op.šte, koje u toplim lejama gajimo, dovoljno je, kad u leji irna 20—30 santinietara visoko zern'je; a ko bi imao dovoijno leja, pa bi litio u njima da izvodt i rani krompir, onda trcba još za 10 santimetara više zemije nasuti. Ko ne bi imao dovoljno one dobre, odležanc i prosijane zemlje na raspo’oženju, može scbi pomoći, na taj način, da doljc metne jedan sloj od 6—8 santimctara neodiežataie i nesazrele, npr. dobre baštcnsko zentlje, pa lek pieko ov'c da naspo oue dobro i prosijane, jer su biljke u toploj leji samo u prvoin početku nježmije i osjet]jivije, pa trebaju u tome vremenu i boiju zemijn, a docnije, kad se to trgnu i očvrsnu, manjo su osjetljive, pa im se žiie i sa grubom zemljom zadovoljavaju, ako u njoj nadjit dovoljrio hranc. Kad smo ovako I zemiju nasuli, onda ćcmo ju lijepo poravniti i svud u naokolo, a naročito u ćoškovima, dobro nabili, da se, kad se bnde slijegala, svud podjednako siegnc i za đaske ne priljubljuje. iN'ogama se to ne srnije učiniti, jer bi serjgemlja i preko jKitreiie odviše ubiia, ugafiSla, nego se mora uraditi rukdm.il, i; to phijbolje pesnicom, jer se dlanovitna hc bi mogla dovoljno nabili. Posiije toga ćemo cijelu površinu lijepo poravniti, pa ako bude polrebno, (još i zemlje dodati, tako, da izmedju zemlje i prozora ostanc u počelku prazn na od 10—12 santimetara, pa ćemo onda lcju prozoriina pokriti, a preko noći još i asurama i kapcima, pa osiaviti tako na rniru nckoliko dana, da se zemlja zagiije._ Prijo sijahj'a ’i sadjenja, iroba zemlju malim ElraKfjtcama površno ,,preturiti“, pa onđa pbriivnili i ostaviti dan« dva da se slegne, i tek ornla možemo pristupiti sijanju i sadjeuju onoga rasada, koji smo negdjo na drugom mjeslu već izvelr. S i j a n j e. Sijanje u toplim lejama, ne razlikuje se, u glavnome, od sijanja na o vorenom polju, samo što su ovi radovi u toplim lejama ograničeni na mnogo manje prostore, pa zato t.reba bolje pripaziti šta se i kako se radi: da s jeano strane ne ostajo praznoga, neizupolrebljenoga mjesta, a da opet s druge strann dobije svaki struk, svaki usjev dovoljno prostora, da se može što bolje razvijati. Prijc, na što.se zemlja dovoljno zagrije, ne smijemo sijati; aii, ne smijcmo sijati ni onda, dok je zemljn još prctopla. Ko inia toplomer, neka ga na višo mjesta zalmde u zeniiju, pa ako poslije 10 minuta pokazuje 30—10 Cel. toplotc, onda možemo sijati. Ko nema toplomera, neka, isto tako na više mjesta, turi gole prste malo podubijo u zemlju, i neka ih na svakom mjestu priđrži 8—10 minuta; ako za to vrijjme zemlja u toj mj“ri ne peče, di se može izdržati, onda možemo sijati. Dva-tri stcpena više ili manjo, ne pravi nikakvu razliku. I u toploj leji sijemo ,,na sačmu“, ,,na vrste“ i ,,na ođžake'* (kućice , kao i na otvorenom polju; a kako i na koji ćemo način koje povrće s'jati, kazaćemo kod svakog povrća na po-se. Kad jc vjetrovito, onda ne smijemo leju ni otvarati, da što u njoj radimo. Mraz, jak vjetar, velika sluden i ja';a sunčana prcjteka, mogu usjeviina u toploj lcji samo da nahude. Ako bi vrijeme bilo nepodesno, bolje je koji dan i pričekati. I ovdje kao i na otvorenoni polju, ne ti-cba u opštc pregusto s jati; šteta je za svako više bačeno zmo. A!i se ipak, i pri najvećoj pažnji, možemo prevariti i neko znio više no što treba posijati; osim štele, svako suviše bačeno zrno i škodi, jer nam đocnije zadaje više posla za proredjivanjre pregusto ponikloga usjeva. I ovdje treba predpostavljati sijanje ,,na vrste", s'janju ,,na sačmu", jer pri sijanju ,,na vrste“ možemo biti pažljiviji, a ponikli usjevi rnogu se lakšo i pravilnije prorediti, (»iljeviti i u opšto bolje njegovati. Vrste treba da budu u medjusobnom odstojanju od 8—12 santimetara, prcma vrsti povrća. Poslije sijanja treba

26. jula 1917. sjeme vrlo sitnom, pjeskovitom zemljom pokriti i kroz vrlo sitnu rešetku ustojanom, ili smlačetiom vodom zaliti, pazeći pri tome, da naglim zalivanjem ne poremetimo usijano sjeme. S a d j e n j e. Sto po prirodi svojoj ne ostaje na mjestu gdje se i posije, to se rasadjuje na drugo mjesto u srazmjemom medjusobnom odstojanju. Ako imarno više toplih leja na raspoloženju, onda možemo jednu od njib, djclimice, upotrijebiti za izvodjenje rasada. Mi ćemo tu, prema potrebi, obilježiti nekoliko odjeijaka i posijati sje« me, pa ođtnah i tablicom obilježifi: gdje sino šta posijali. Ali, ako nećemo tako da radimo, onda moženro rasad izvesti i van tople leje, u toploj sobi na prozoru, što je u jednu ruku i bolje, jer ga možemo i ranije izvesti, pa ga ranije i rasađiti, ne moramo čekati, da leja tek bude za sijanje sprenina, ii tako ćemo za 2—3 nedjjelje u svemu odmaći, a onaj prostor u leji, koji bi upotrijebili za izvodjenje rasada, upotrijebićemo za što drugo, korisnije. Dakle dvije koristi. U sobi izvodimo rasad ili u povećim saksijama, ili u plitkim sandučićima, ili u naročilo za taj cilj napravljenim i đobro pečenirn podubljim Činijanm; šta ko može da iina i šta mu je lakše nabaviti, ili šta mu je podesnije na prozoru držati i nadgledati. Dubljina prozora, odnosno širina i dužina daske ispred prozora, to ćc najboljc opređijeliti. Saksije, odnosno sandučiće i čiinje, treba napuniti istom zernljom, koja je i u leji. Zcmlju u saksiji treba prethodno dancem od druge saksije ,,ub'ti“ f poravniti i orula sjeme posejati i sitno prosijanom istonr zemljom pokriti. Isto tako treba nečiin, što se kao najpodesriije nadje, i zemlju u činiji i sandučetu prijo sijanja lijepo poravniti; bolje se vidi kako sjeme pada, pa ćemo se na taj pačin i očuvati o,d pregustog sijarija. Kad se sjeme posijo i zemljom pokrije, treba ga ovlaš ustojanoin ili smlačenom vodorn pažljivo poprskati. Posiije toga treba saksiju, sanduče ili činiju pokriti staklehom pločom, da se zemlja ne osuši. Pod pločom će sjemo i prije prolclijati. Toga radi je još bolje, da so pod saksiju pođmet.no čjnija, u kojoj treba uvijek da ima po nialo vode, koja će zemlju ođozdo vlažitr. Kad se biljke počnu ukazivati, onda treba i pločice pomalo skidali, da biljke dobiju svježeg vazduha. Kad god je vrijemo toplije, oiula treba saksije, sandučiće ili činije, jznositi na jedno %—Va sata na polje, đa biljke bolje očvrsnu, (Nastaviće se.)

August Šcnoa: B r a n k a. (Nastavak). 45 Pismo me županovo nekako čudnovato zanese. Opct sijevnuše pred mojim očima ideali u poetičkom svjeilu. Nikad se neiznevjerih mišlju svomu naumu, nikad ne pomislih, da ču promijeniti cilj svoga života ali kratko, gorko iskustvo naučilo me, kolika je silna razlika medju idealom i istinom. Ali u hip, kad sam se vidjcla pobjadnicom, kad sam sebi sjajno osvjetlala lice, zaželila da ustrajem na toj stazi* zaboravila svoje iskustvo, vidjela se opet apostoiicom i klikuula sam pod siln svoga srcai: „Ne, ne. ne! Otale sablasti! Ja ostajem što sam, apostolica puka!“ Hrlo sam sjelai za stol, da napišem grofu odgovor. Moje pismo bilo je posve kratko. Krv, živci nedadoše, da na dugo pišem. na sitno razlažcm. Rckoh mu to: „Presvjerii gospodine grofe! Vi ste me onomadne u perivoju na živa usta a po> slijc pismom zaprosili za moju ruku. I sami mo-žete misliti, da je vaša ponuda mene, gradjansku kćer i skromnu učiteljicu, zabušila. Ja da budem vašom ženom! Oprostite mojim riječima, možda su nespretne; ali ja sam neiskusna, smućena. Vi me ljubite. Dopustite mi, da vam neodgovorim na to. Nevelim toga od antipatije, ja pače za inalo ljudi na svijetu ćutim toliku simpatiju koliku za vas. Zato oprostite mi, da neodgovaram na pitanja srca, koje se često mora pokoriti jačim zakonima. Gospođinc grofe! Ja nc mogu, nesmijem biti vašom žcnom. Svijet bi graknuo na vas, da ste se iznevjerili svoinu staležu, uzevši priprostu gradjanku, da, tim činom odbili biste sve velikaštvo od scbe, jer će boljari smatrati, da ste okaljali svoj grb. Svijet bl graknuo na mene, što sam se drznula odazvati se vašoj prozbi. Stari grofo-vski dvorovi nisu stan za gradjansku kćer, i da me je samo lakomost i gizd«st na to navela, a .ia bih htjela prije poginuti nego takav prikor nositi. Dalje je i to: Ja sam dušom i tijelom Hrvatica i ostaću do groba svoga. To je moje evangjelje. Neću da živim izvan Hrvatske, želim raditi za domovinu koliko znarn, osjećam svaku njezinu bol, svaku njczinu radost. Vaš vidik, gospodine grofe, mnogo je širi, vaše oči obilaze jednakim interesom cjjeli svijet. Hrvatska sama, u kojoj i za koju nisie ni odhranjeni, premalena je, vaš živi duh goni vas u svijet. Eto koliko se nas dvoje razlikujemo i u tom. Pustite me, da radim za prosvjetu svoga naroda', zaklinjem vas, gospodine

Strana g. grofe. Vi ste dobrl, predobri; al ja ne^ niogu, nesmijem da se Iznevjerlrn cilju svoga života. Blagoslovlo va» Bog, dao vam dobru sreću I drugarlca vašega staleža. To vam želi od srca prepokoma vaša siužbenica Branka Kunovićeva“. Jedva stavih zadnju piknjlcu, zamotah, zapečatih i otpremih hrlo pismo. Bojah se u isdinu, da bi se mogla predomisliti i pisino, odgovor, prdiržati, bojah se svojeg čusKa, koje postajaše strašću. No kad }e odgovor, bio otpremljen, padoh jadna na postelju svoju i tu sam dugo i gorko plakala. Tako sam ti plakala dan na dan, bilo mi je da poludim a sa mnom i moja baba. Htjela .je svakako saznati uzrok žalosti nebi ii mi kako poraogla; no ja nedadoh tajne srca svoga, a sirotica tapkala je očajno u papučama po sobi, vrteći glaivom i krsteći se svaki hip. To vrijeme bijaše grozno; ncmogu ti reći, kolike sam muke pretrpjela. No još nebijaše mjerd puna. Jednog đana sjedjah onako očajna u svojoj sobi. Netko pokuca. Vrata se otvore i unidje — pomisli — Marić. Bila bih voljeia, da se digao nečisti duh nego ona hulja. Skočih, ko gujoin ujedena, a on se pokloni uljudno. „Šta želile, gospodine?“ upitah ga prezirno. „Vaše dobro, draga gospodjice!“ odvrati ulioda nasmjehnuvši se slatko i pre\ rnuvši oči. „Molim, izjavite mi ukratko svoju želju. Nešta sam boležljiva, pa —“ „Sad ću, sad ću“. Sad mi uze bajati, kako je šteta, da frošim svoje sile u Jalševu; to da cijeli svijet govori. Sada je prilikia-, da nadjem dobru sreću. Mjesto učiteljiee u glavnom gradu da je ispražnjeno. On ima toliko poznanstva, da će mi to mjesto priskrbiti, ako se utnekšam, ako, reče, s tim mjcstom primim i njegovu ruku, — i tu nadoveza još nekoliko ludili fraza, koje sam jedva ra* zumjela. Poinisli tu bezočnost, pomisli kako mi je pri srcu bilo u onaj čas! 2iva sam ti gorjela, krv me je prebadala iglicama a moždani mi se stezali. Gnjev je kipio u mojem srcu. šta?! Prije maio dana odbila sam velikaša imenom i srcem, čovjeka umna, iijepa, imućna, koji me ijubi poštenim srcem muževnim, koga Ijubim i ja. A sad, gdje se gotovo kajem radi svoje žrtve, gdje mi izgubljena Ijubavna sreća tjera na oči suze gorke žalosti, sad dolazi pred moje lice taj majmun, ta ulioda, ta prazna giava, pa mi mi« iostivo nudja srvoju ruku. Malo da nc« plaiiuh, ali spregnuvši svoj jar odvratim mu mirno; „Hvala vam lijnpa, gospodin.j 'MarićuJ žati.m, Ua sto so radi toga posla poirudili u ijalševo. To injesto već nii jo prijc <h;žo V'rcmcna posve staino ponudjeno bilo po dobroti oca moje prijateljice Hermine, ali ja sam odbila naprosto tu pomidu.’’ „Zašto?” ,,Jcr •ostajem u Jaiševu.” „A 'moja ruka?” „Nebih ‘je primila bria i da sam /agivbačkom učiteljicom postaJa. Već vam rekoh svoje mnijenjc o tom. Vi niste čovjek za mene.” „Dakle nikako, gospodjice?” „Nikako, gospodine moj.” Marić podje prema vrat.nia, uhvati Jjevicom kvaku, stavi šešir na glavu i retv nakesivši se: (Nastaviće se).

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 25. juia. Wolffov ured javlja: Topnič« ka bitka u Flandriji pojačala se do najveće napetos'ti. Naše brzo napre« dovanje uistočnoj Galiciji primoraloje Ruse, da uzmaknu i južno od tatarskog k 1 a n c a. Novi ruski ministri. Kb. Petrograd, 25. jula. Petrogradska brzojavna agencija javlja; Clan dunie Efendov imenovan je ministrom pravde, a Barišnikov ministrom za javnu skrb.

Zuonlčne objove. OCJAVA. , i Ovim se objavTj'uje da rađi pore/L vanja dolaze na red slijedeće ulice: I. Komisija: 26. jula: PosJanička, Dvorska, De vojačka 27. jula: Makenzijeva. 28. jula: Zorina. II. K o m i s i j a: 26. jula: Cara Uroša. 27. jula: Dobračina, Veliki Trg, Višnjićeva. 28. juia: Knegtoje Ljubice, Simina. III. Komisija: 26. jula: Jevremova broj 48—77 Topčiderska (Sarajevska, br. 1—31. 27. jnla: Topčiderska (Sarajevska' br. 32—87. 28. jula: Miloš Veliki nr. 1—69. C. i k. okružno zapovjedništvo zd grad Beogiad.