Београдске новине

Strana 2. Otklanianje ratova u budućnostl. Ne ću (k dodirujem pitanje, ko je kriv za ovaj rat, jer bl u vezi s ovoin stvari bilo bez svrhe govoriti o prošlosti. Ali ja hoću da Kovorim o budućnosti l htio bih dati izraza žeiji, kako bi svijetu pošlo za rukom. da po zaključku mira iznadje sredstva i puteve, koji bi trajno otklanjali ovako grozne ratove. Svjiki moralno niisleći čovjek ima dužnost, da s najboljom voljom pristupi tom gigantskoin djelu i sve države na svijctu moraće pokušati, da zajedničkim radom stvore garancije, koje bi u budućnosti onemogućile ovako strašnu nesreću, kao što je sadašnji 6 v j e t s k i r a t. Moral i razum govore, da treba tražiti puteve, koji bi svijet oslobodili od zebnje, da bi se mogle ponoviti prilike kao što su ove, kojc sad preživljujemo. Taj put m ož e b i t i t e ž a k, a 1 i o n n i j e n eni o g u ć. Ovo su o b a g 1 a v n a n a č e I a, na kojima bi po mome mišljenju moglo da se dodje do sporazuma. prvo; b e z n a s i 1 j a i d r u g o; o t k 1 a n j an j c p o v r a t k a r a t a. Demokratizacija zernlic bez tudjeg umiješavanja. Objašnjavajući unutrašnju situaciju, izjavio je ministar spoljiiih poslova; Demokratisanje ustavaje potreba vremena. U Austriji i Ugarskoj spremaju se vlade da pristupe tom velikom djelu i da ga ustavno sprovedu, ali i A ustr ija i U g a rska ogradjuju se protiv tud j e g m i j e š a n j a s p o 1 j a. H o e emo sami da uredjujemo svoju k u ć u o n a k o, k a k o t o n a d j u z a dobro naše vlade i naša zastupnička tijela. Mise ne miješamo u stvari drugih držav a, ali zato tražimo u tome potpun reciprocitet. Nisam rad da završim ova raztnatranja, kojima je ciij, da pruži javnosti opštu sliku položaia onako, kaleo ja vidim, a da ne opomenem. da se valja čuvati od jedne pogriješke. Ne smijemo u teškim danima, koje smo u prošlosti često imali, da klonemo d uh om, n i t i oholi povodom velik i h p o b j e d a, kakve sad, hvala budi vjerno saveznim, pobjedonosnim vojskama, doživljujemo. Cilj ostaje is-ti; Hoćemo da izvojštimo sebi častan mir; hoćemo da pridonesemo, da se stvori nov svijet, koji će pružati garancije, da se ne će više povratiti grozna nesreća svjetskog r a t a. To su c i I j e v i, za koje se borimo izakoje stojimo i padam o.

Ofenziva protiv Rusije. Pohizvanični prjkaz poiožaja. Kb. Bečj 30. jula, iz glavnog stana za ratnu štampu javijaju: Saveznici izvode svojo operacije u sliočnoj Galiciji po planu. Naročito ge uporno bori protivnik na svojim položajima u dolinama, koji se naiaze pred Karpatima, obostrano gomjeg Czeremosza i Suczave. Nemogući dati otpora pritisku napadačkih savezničkih četa, ruski je front bio primoran da se povuče. Giavna se tačka nalazi u prostoru kod Kirlibabe. Dokle su so ruske linije prije naše ofenzivo povlačile od Kirlibabe duž glavnog grebena Karpata preko tatarskog klanca, idu ono sad preko šipot-Kutya |irema Prutu; sjeverno od Dnjestra su već zauzeti Husiatyn i Zbrucz. Od tog mjesta se juče naš front povlačio jugozapadnim pravcem prema Zaelszykio, u koji su našc čete ušle noću 29. ov. mj. Stuske jedinice, koje su se naglo povla&ile u zavijutku Sercta, pokušavale su još samo slabi otpor. Sjcvemo i sjeverozapadno od Husiatjna položaj so znatno izmijenio. I ailjansko toptištvo je s vremena na vrijeme bilo živalmije. Topnička borba je bila izmjenično živahna na našim poktžajima sjevemo od Monte Santa do mora, tako isto t na đmghn položajima talijanskog fronta, Mjemačke I austro-ugarske čete zaplljenile 194 ruska topa. fNaročili brzojav „Bco radskih Novina") Budimpešta, 30. jula. Dopisnik ,,Az F.st“-a javlja sa istočnog frouta, da su đo prekjuče njemačke čete zaplijeuile 70, a auslro-ugarske 124 ruska topa. Odlieuo držanje otomanskih četa. P o h v a 1 a c a r a V i 1 i m a. Kb. Carigrad, 30. jula. „Agence Milli« javlja: Za vrijeme svoga bavljenja 25. ov. mj. na gabčkom frontu car Vilim je pregiedao i otomanske čete koje se tamo nalaze i polivalio je njihovo odlično držanje u poeljednjoj ofenzivi, kao i primjeran red I disciplinu, koja medju njima vlada. Car je odlikovao 60 časnika i 200 vojnika tatnim medaijama radi njihovog hrabrog Bržanja.

Utorak

beogradske novine

31. jula 1917.

Odlikovanje načelnika glavnog stožera austro-ugarske vojske. Kb. Beč, 30. jula. Iz glavnog stana za ratnu štainpu javljaju: Njegovo Veličanstvo je podarilo načelniku glavnog stožera cjelokupne oružane sile, generalu pješadije bariuiu A r z u, vojni krst za zasluge I. reda s ratnom dekoracijom i mačevima. Odiikovanje je popraćeno ovim Najvišim svojeručnim pismom: Dragi generale pješadije barutie Arz! Od kako Vi svojim uspješnim vođstvom radite na Vašem sadanjeni položaju, Vi ste sebi pribavili povjerenje cjelokupne oružane sile i u sretnoj saglastiosti sa savezničkim vojnim upravama pripremili ste liajnovije lijepe uspjehe Mojili lirabrih Četa. Blagodarno se sjećajući Vaših zasluga podarujem Vam vojni krst za zasluge I. redu s ratnotn dckoracijom i mačevima. Karlo s. r. Radosnim srcem primila je cjelokupua oružana sila Austro-Ugarske vijest o ponovnom Najvišem odlikovanju njenog visoko pošltovanog i dragog naeelnika glavnog stožera. Dogadjaji u Oaliciji govore mn-ogo bolje nego li najljepše riječi o zaslugama generala pješadije baruiia Arza.

Nova potapljanja. Kb. Betrlin, 30. jula. \V o 1 f f o v u r e d javlja: U zabranjenoj zoni oko Engleske ponovo je p>otopljeuo 23.000 bruto registrovanih 'ona. Medju potopljenim brodovima bijahu: engieski parni brod „Coniston Water“ od 3738 tona sa 6000 tona uglja iz Codixa za Arhangelsk, jedan puno natiovareni teretni parni brod od nekih 8000 tona i engleski ribarski parni brod „Loh Katharina“ s ribom ođ Far Oera za Englesku.

Italija pod vojničkim nadzorom sporazumnih sila. Kb. Beč, 30. jula. Iz glavnog stana za ratnu štainpu javljaju: Američki književmk Whitney Werren, koji se poslije razgledaiija fronta na Krasu vratio, ističe u ,,W e s tm i n s t e r G a z e 11 e“ veliki značaj posUednje talijanske oienzive, koja je ozbiljno zagrozila najvažnijoj odbranbenoj liniji na drumn za Trst. Da su lalijani imali dovoljno topništva, da se blagovreineno iskoriste napadom protiv Hermade, i da nisu strahovali za vlasiitu sigurnost u slučaju protivnapadaja, o<ni bi pouzdauo postigli veliki uspjeh. Da se tako šco ne bi ponovilo, potrebna je uzajamnija saradnja saveznika. Ta je uzajainna saradnja, prema predlogu Whitney Warrena, trebala u 10 borbi na Soči biti naročito u tome, da kod Talijana otkloni zebnju, da bi siguniost Talijana protovnapadajem Austrijanaca i Magjara bila ugrožena. U koliko niskom kredian mora kod sporazumnih sila stojati talijanska vojna uprava i vojska, kad je jedan njihov ratni izvj?stilac u položaju da izvodi takve zakljueke.

Nove povrijede hoiandske neutral* nosti od strane Engleza. Kb. Haag, 29. jula. U članku pod naslovom ,,B i j e s n i in o r s k i p s i“ upozoruje ,,N i e u w e Rotterdamsche Couran t“, da su Engiezi u jednoj nedjelji već po treći put povrjedili holandske granične vode. List vidi u tom djelovanje protiv-Iiolandske kampanje ,,Timesa“, koju potpomaže i amsterdamski „Telegraph“, pa na kraju polemiše s obim spomenutim organima u pogledu od njih objelodanjenili njemačkih statistika o holandskom izvozu.

Njemačka. Posieta državnog kanceiara u Mfinchenu. Kb. Mfinchen, 30. jula. Državni kancelar dr. M Lc h a e I i s posjetio je danas prije podne ministra predsjednika grofa Hertiinga i imao je poduži r.azgovor s njim.

Grčka. Francuske čete ostavile Atenu. Kb. Bern, 29. jula. _ „Gazette de Lausanne“ javlja iz Atene: 27. o. m. uveče ostavile bu francuske čete Atenu. Policija je odredila, da stanovništvo u roku od osam đana preda svo oražje.

Neograničeni podmornički rat. Akcija japanske mornarice u Sredo* zemnom moru. Kb. London, 29. Jula. Reuter javlja: Japanski vojni punomoćnik saopštava: Jedno japansko pomorsko odjeienje u Sredozemnom moru, koje je pratilo engleske transportne brodove, prlmjetilo je 22. o. mj. poslije podne jednu neprijateljsku podmornicu. Dokle je jedna jedinica Štitlla na jednoj stranl transport od napada, druga je napala podmor-

nicu i obasula Je vatrom. Periskop je razmrskan. Poslije ponovljenog oštrog gonjenja jedinica je izvršila ponovni napad i bez sumnje je uništila podnapad i bezsumnje je uništila pod-

Najnovije brzojavne vijesti. Sijamska nota objave rata AustroUgarskoj. Kb. Beč, 30. jula. Objava rata Sijama dostavljena je austro-ugarskoj vladi u vidu note i motiviše se thne, da sijamska vlada nije mogla i dalje ostaii ravnodušna prenia faktu, da Austro-UgarsJca u prkos sijamskom protestu od 1. aprila o. g. produžuje da vodi rat nietodama, koje se protive kako humanitaruom osjećaju, tako i opšte priznatim načelima medjunarodnog prava. Novo niinisiarstvo u Rmuuniskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") JaŠ, 29. jula. Novo ministarsivo je sastavljeno iz osam liberala i pet konzervativaca. Ministar vojni je Jancovescu. Ministar trgovine Grecianu je primio ministarstvo javnili radova. Svečano zaključenje školske godine u realnoj gimnaziji. Prekjuče prije podne zaključena je na svečan načiu prva školska godina u realnoj ginuiaziji u Beogradu. C. i k. Glaviia Vojna Gubernija u Srbiji još ođmah u početku svoga rada obratila je veliku pažnju i na otvaranje škola u zaposjednutoin dijelti Srbije, pa je pored mnogih osnovnih i drugili škola otvorila i ovu srednju realnu školu za mušku djecu. Več od balkanskog rata nije mogao veliki broj učenika radi ratnili neprilika redovno pohadjati školu, a u mnogim slučajevima ostala su u opšte djeca zbog bjegstva svojih rodi'telja bez nadzora i vaspitanja; pa je ova napuštena mladež tumarala po ulicama bez reda, stege i posla. Ovo je ponukalo glaviiu vojnu guberniju, da što prije otvori ovu školu za vaspitivanje omlađine i spriječi nerad te od đalje besposlice odvrati ovu mladež i opet je privedc nauci. Prije početka prvie školske godine 1916.—1917. održgij j£i u Beogradu u nijesecu julu i avgustu pripravni tečaj, u kome su se učenici spremali za prijem ti ovu realnu gimnaziju. Uspjeh je bio u tom kursu takav, da su svl učenici mogli priječi u razred, koji im i pripada. Realna gimnazija je imata 6 razzreda sd 365 djaka. Prvi razred imao je čak i dva odjelenja. Tako je u jednoni odjelenju I. razreda bilo 52, a u drugom odjelenju istog razreda 51 učenik. U II. razredir-bilo je 70 učenika; u III. razredu <62 'hčenika; u IV. razredu 64 učenik#; f «i V. razredu 30 učenika; i u VI. razredu 36 učenika. Najveći broj djaka bio je iz samog Beograda 211, i to: u I. razredu 65, u II. razredu 38, u III. razređu 32, u IV. razredu 30, ti V. razredu 20, i u Vi razređu 26 učenika. 89 djaka fciio je iz ostalih mjesta u Srbiji, a ostali su bili iz Hrvatske, Slavonije, Bosne 1 Hercegovine, Ugarske i inostranstva. Najveći broj djaka bio je p r a v oslavne vjere (219); od otstalih vjera bilo je: 64 mojsijevaca, 24 rimo-katolilca i 2 evangelika. Po narodnosti od cjelokupnog broja djaka 279 učenika bili su S r b i, a samo 22 učenika bi!a su druge razne narodnosti. Uspjeh je bio potpuno zadovoljavajući. Od cjelokupnog učenika 71 od lijih pokazali su odličan uspjeh; 185 učenika bilo je sposobno, dok su 53 djaka bila nesposobna. Zdravstveno stanje učenika bilo je u opšte povoljno, što se ima u prvom redu zalivaliti tome, što je zavod imao svog stalnog ljekara, koji je svakog mjeseca pregledao sve učenike, a češće i sve škcJske prostorije i školsku komandu obaviještavao o eventualnoj potrebi higijensklh mjera. Osim toga bi se svaiki dan bolesni učenici, prije nego što je započela prijepodnevna obuka, javljali školskom Ijekaru, koji je po odredbl školske komande liječio i u stanu one učenike, koji ne bi radi bolesti mogli doći u školu. Zavod je imao i ljekarsku ambulantu sa ručnom apotekom u samoj zgradi. I tako je juče prije podne prva šloska godina završena. Ova je lijepa svečanost održana u lijepoj bašti negdašnje vojne akademije, a sada realne gimnazije. Pred velikim brojem kako gradjana obojega pola, tako 1 gospode časnika otpočela je svečanost sa ,,B ožičnom pjesnioin“, koju je skladJio i lijepo otpjevao djački zbor, a zatim su se redjale deklamacije i pjesme po poznatom rasporedu. Svi su učenici odlično deklamovali neki na srpskotn, neki na francuskom, neki na njemačkom i magjarskom jeziku. Pjevački je zbor uz pratnju harmonije skladno otpjevao Zajčevu ,,OJ Korano...“ i više drugih lijepih pjesama, a onda su djacima razdijeljene svjedodžbe i školski M ižvještaji“.

Svečanosti su prisustvdvali uz zamjenika glavnog voj. guvernera podmaršala pl. B a b i c h a mnogi viši časnici i činovnici.

Ljekovite vode u Srbijl. Srbija je zomlja vrlo bogata ljekoritim vodama. Skoro svaki okrug u Srbiji ima bar po jednu ljekovitu vodu; istina mnogo ljekovite vođe u Srbiji nijesu još ni ispitane, ma da je takođjj© i srazmjemo đosta veliki broj ljekovitih vođa dovoljno ispitan. Od važnijih ijekovitih voda nalaze se u pojeđiujm okruzima ove vode: U okrugu beogradskom: šest. ]jekovitib voda; u okiugu rudničkom trinajest; u oicrugu kruševačkom deset; u okrugu čačanskom četiri; u vranjskom, kragujevačkom, podrinskom, smeđerevskom, topličkom; i timočkom okrugu po tri; u niškom dvijc; u valjievskom, užičkom, krajinskom i nioravskom okrugu po jodna. Ljekovite se vode c.jene po tome, kakvin su hemijakih sastava; o.-im hemijskog sastava vrlo je važno kod Ijekovitili izvora i toplota samih voda. Ma da Srbija irna vrio mnogo Ijekovitih izvora i voda, ipak nema mnogo uredjenih banja. Banjo su tek u posljednje vrijeme počele da se uredjuftt i polako podižu. U Srbiji je medju Ijekovitim vodama najviše k i s e 1 j a k a, vodo sa đosla slobodne ugljene kiseline, i alkalnih karbonata, ili sa kuhinjskoni soli (alkaine — murijatičke vode). Kiselih voda ima u Srbiji j toplih i hlađnih. Hladnih kiseijaka ima u Srbiji vrlo mnogo i čak vrlo đobrih. Oni so mogu sravniti sa čuvenim svjetskim kiseljacima. Kao najpoznatiji hlađan kiseljak je Bukovička kisela voda (Arandjelovačka). Ona je sebi već prokrčila puta, a dobar je isto takio i Palar nački kiseljak. Od kiselih voda medju ostalim može se još spomenuti čuvena Lomnička voda. U Srbiji ima nekoliko gvoždjian i h voda. Tako: u K o v i ] j a č i (poređ Bumporovite), u Donjoj Badanji (sr. jađranski), u Miloševu (srez belički) i u Beloj Vodi (srez rasinski). No sce se ove osim u Koviljači ne upotrebljjuju mnogo, a neke čak i nikako. U Srbiji postoji vrlo dobra jedna solna voda u srezu jablaničkom tako zvana Sijarinska Banja, koja ima vruću slanu vodu sa dva izvora 70° i 80° Geiziusovili, i treći izvor od 37°, koji pored soli inia i ugljene kiseiim jeana ou srpskili najčuvenijili banja, to su Vrnjci. U živopisnoj ravnini, opkoljenoj talasastim brežuljcima, k ajnim ograncima planine Goča, nalazi se najbolje uredjena srpska banja Vrnjci. Pola sata uđaljena od varošice Trstenika, a nepunih 2 sata od okružne varoši Kruševca. Vmjci su kupatilo sa toplom alkalnokiselom vodom. Ima pet toplih izvora. TemperaiUra vode je 35° do 36° Celzijusovih. Voda ove banje vrlo je bogata slobodnom ugljenom kiselinom. Ukus je bodnom ugljenom kiselinom. Ukus je osjetno kiseo. Vrnjačka topla voda po svojim osobinama može se uporediii sa ljekovitom vodom u Karlovim Varima (Karlsbcdu), koja jc poznata pod imenom Schlossbrunna, sa kojom je i zaista po količini natrium-bikarbonata slična. Vmjačka banja vrlo je ljekovita za sve katare grkljana, nosa i pluća, zatim za ninoge bolesti stomaka, crjeva, bubrega, jetre i bešike. Veoma je dobii'a i za ženske bolesti, kao i za mnoge srčane bolesti. Ma da su Vrnjcr najčuvenija banja u SrbiijA i broj je posjetilaca naglo svake godine rastao, jer pored svoje ljekovitosti, Vmjd imaju i veličanstven položaj. Vazduh je u njima neobično svjež i čisto šumski, a klima vrlo dobva i prijatna. Vmjci se nalaze kao što rekosmo u okrugu kruševačkom, đo banje so ide željeznicom, koja se nalazi na prazi uskog kolosjeka Stalać—Užice. Vmjci ni* jesu još uredjeni onako kako oni zaslužuju. Ovu banju imala je država u svojim rukama, te je i to bio razlog što je banja đosta sporo napredovala. Danas u Vmjcima ima mnogo privatnih vila, u kojima posjetioci nalaze prijatna uživanja. Dioničarsko draštvo ,,T e r apija“ ima vanredno lijep senatorij sa više ugodnih soba i zavod za liječenje vodom i elektrikom. Posljednjili godina naglo su so podizale rnnoge vrlo l : jepe vile. Vmjct iinaju i vanrcđno li : enu okolinu, u kojoj posjetioc, pored dirae klime, Ijekovite vodo i čistog šuinskog vazđuha, u prijatnoj šetnji nalazi lijepo zađovoljstvo i uživanje. Osim Vmjaca u Srbiji imamo takodje topli alkalnt kiseljak i u okolini Kuršumlije. U divnom prijedjolu, udaljena đeset kilometara od Kuršumlije, nalazi se tako zvana K u r š u m1 i j s k a b a n j a, sa vanređno dobrim toplim alkalnim kiseljakom sa toplotom od 51° Celziusov. Tako isto vanredno d<>hra kiselu vo’du daje i !M 1 a d e n o v a č k t k i s e 1 j a k, koji pored ugljene kiseline, ima i kuhinjske soli u sebi. Mladenovački kiseIjak nalazi ae na dva tri kilometrai ndaljenod varošice Mladeuovea, na glavnoj pruzi Beograd—Niš. U posljednro vrijeme ova banja, koja je tek počela da 8e uređjuje, dobijala jc sve veći broj

Bioj 208. posjetilaca i njeno uredjenje išlo je dosta dobro. Polpuno nepoznata voda, inače dnM bor topao kiseljak, nalazi se i u sehl Koraćici. 0 njemu u opšte nije ee ni vodilo računa. Pored ovih Ijekovitib voda, koje smo napomenuli, u Srbiji se naiazi veliJd broj hladnih i toplih sumporovitihi voda, medju kojima spadaju: Vranjska banja, Brestovačka banja, Koviljača, Ribarska banja, Obrenovačka banja i Mataruška: banj a. U vanreduo lijepom živopisnom pti4 jedelu, opkoljena samim brrJima, na dc« maku starc turskc granice, u blizini okružne varoŠi Vranjo, po kojoj je i hanja ime đobila, nalazi se jedna od najboljih srpskih ijekovitih voda V r a n j s k a b anja. Kao posljednja željeznička slankai pred Vranjom, na g'lavnoj pruzi Beo* grad—Solun, nalazi se jedna mala žcljeznička stanica, na kojoj zimi rijetkof po kalkad sidje kakav po3lariji vranjanac iz okolnih sela, vraćajući sc sa pijaca Vladičinog Hana ili Vranje. Pustai i bez života, o va rnala staničica prekof cijele zime nalazi se kao u nekoj pu« stinji. Ali čim sine proljeće i prvi pupoljci ljnbičioei i zelenila počnu da dižu : svoje glave, ova maia slaničica od.jcdanput oživi bujnim životom,, vrevorrt i galamom mnogobrojnih posjetiiaca i bolesnika, koji traže lijeka i uživanja u vanređno divnim prirodnim ljepotama i ljekovitosti ove lijepe banje, Pod gustim sjenovitim Jadovima kes'tena, kao strijela pravim dramom, patujo se od stanico puna (ri kilometra, dok se ne stigno u kJanac rječice Banjčice, gdje odmah pod izdancima pla'< nine Ljute Kobile ne ugleđate i čuivene Ijekovite izvore, kao i samu Vranj« sku banju. Mineralni izvori Vranjske banje spa« daju u tople sumporovite vode, u ko« jima je sumpor vezan u jačoj mjeri sa: kuhinjskom solju, kao i sa nekim kieč* nini jeđinjenjima. Toplota vode je vrlo; velika i kod pojeđinih izvora peoje se i do 81.4 stepena Celzijusovih. Osim ovih' sastojaka ima i gvoždja u tako zvanoj gvozdenoj vodi u to'ikoj mjeri, da zaista s pravom može nositi to ime. U Vranjskoj banji se kupa po ka« damn, i po basenima. Zbog jake vreline samih izvora, voda za kupanje mora se vješlački hladiti. U kade se provodi vruća' voda naročitim limanim cijevima krozs hladnu vodu iz banjske rječice, koja protiče neposređno pored Banje. Osim liječenja u vrućoj vcd', bolesnici se liječe i sumporovitim blatom, za koje postoji naročito blališle. Ovo blato žma dobrog uticaja na otoke zglobovr) i kostiju, a đioneMo i na skrofuiozne holesnike. Za zđravije bolesnike i za zdrave pratioce pravili bolesnika ima u Vranjskoj banji i vrlo lijepo hladno ku* patilo sa velikim basenima za plivanje. Voda za piće je ođiične kakvoćo sa izvora čuvene pjaninske hladne vode, koja i u najtopiijim đanima osvježava' banjske posjetioce. Vođa sa vranjskih jzvora pri liječenju se ne upotrjebijuje za pijenje. Blagotvomom uticaju ove vode pri kupanju, pripisuje se i ona polajna moć ljekovitih izvora, tako zvana radioaktiimost. Vranjska banja sa velik : m uspjehonii liječi: Sve vrste neuralgija naročito išijasa i jakoga boia u prstima. Dalje liječi sve pareze — uzetosti rukuj i nogu, koje se javljaju poshje opšteg obo'.jeuja perifemih živaca, kaio i poslije raziuli bolesti kičmene moždine i mozga. Poboljšava tabetičare i bolesnike od progresivne paralize i drugih teško izlječivih živčanih' bolesti. Dalje sa odtlčnim uspjehom liječe se u ovoj banji: reumatičaia oboljenja' zglobova i mišića i razni zglobni otoci tuberkulozne, sifilistićme i gononoičnc p;irode, kao i svie bolovoi i otoke u kostiina; poslije preloma i povrijede. Banja liječi i žeaiske bolesti, a il slabunjava djeca i bledunjave šiparice se mnogo veselije vraćaju kućama, poslije liječenja u ovoj banji. Vranjska banja lijeoi i razna obolje* nja u gruđmofl i trbušnoj đuplji sa stvo* renim eksudatima. Organe za disanje liječi i osvježava apsolutno čist, planinski vazduh, koji uvijek ima dovoljno vlage u sebi. Bolesnici sa poremećeniin organima za krvotok odilaze iz banje mnogo popravljeni. Vranjska banja svake godiue je dobijala svo veći broj posjetilaca, medju kojima je bio veliki broj Grga i Turaka. Kao i sve srpske banjo i ova banjja oskudjeva u kućama i vilama za sta* novanje posjetilaca, ma da raspolaže sa više većih i fnanjih hotela; i velikim bro-^ jem privatnih kuća i vila. Okolina vranjske banje vanredno je živopisna, u kojoj so svakodnevno; može pronaći novo uživanje i novo z.adovoljstvo« (Nastaviće se.) ŠkolsRd obldod. C. i k. vojna g. lavna gubernija u Srbiji, odjelenjo 8/b. lzdala jc pod br. 14.238/1917. od 26. jula o. g. shjedećn objavu: Nov upis i primanje djaka u C. i k. realnu gimnaziju u Beogradu i uc« i k. poljoprivredni i zanatlijski zavo<l na Banjici za školsku godinu 1917-/1 b. vršiće se po ovom redu: / ^ I, U realnoj gimnazGyA