Београдске новине

Broj 212. Jedan protiv deset Ratujuće stramke kao da su n opšle 1 izgubile osjećaj, kakvu sramotnu sliku pružaju sporazumne sile time, što podižu tolike narode protiv središnjih vlas.i, pa opet ne mogu da pobijede. Ali kod neutralaca se ;aj osjećaj održao. Tako se ,,Af t o n b 1 a d e t“ od 7. jula vraća na poznati govor u Upsali, u kom je bivši ministar pravde Kasselrot našao povoda da napomene, kako se svaki Svedjanin mora sjetiti na Tegnersovu pjesmu o Karlu XII.. u kokojoj pjeva, kako je „vojevao jedan protiv deset“ „Nije nas razdrasavao samo opravdani pairioiski ponos reKao je govornik — već pjesma o tom jeunom Čovjeku, koji se borio protiv njih desetoro, pa ih svojim junaštvom i svojom odlučnošću savladao. 'l'o je po sebi dovoljno, da uam srca razdraga 11 . U divovskoj borbi, koja ie podijelila svijet u dva do krajnosti neprijateljsKa tabora, nalazimo, kako se borba Karla XII. za pravo protiv nečuvene nadmoćnosti u rnnogo većim razmjerama ponavlja. Njemačku i njezine saveznike zaokružuje obruč od vaire i željeza. koji se rasprosiire po cijeloj zemaljskoj kruglji. Od cjelokupnog broja zemljinih staaovnika, koji se cijeni na 1657 milijuna, stoje na strair sporazumnih sila 1324 miiijuna, a 147 milijuna na strani središnjih vlasti. Od 146 milijuna kvadratnih kilometara suve zemlje prepađaju savezu sporazumnih sila 101.5 milijuna, a središnjim vlastima 2 i po milijima, ne uračunavajtići ove od neprijaielja zaposjednute njemačke kolonije. To je brojni odnos, koji podšjeća na Tegnerovu jtmačku pjesmu. Od ureujenih država svjetskih prikijučiie su se njiii 25 savezu protiv središnjih vlasti. ne uračunavajuči ovamo Orčku i minijaturne države San Marino i Monako, dok su stupile u borbu na strani Engleske, Rusije i Francuske u Evropi Belgija, Italija, Crna Gora. Portugalska, Rumunjska i Srbija, u Aziji Ki.aj i Japan, u Africl Egipat, Maroko i Liberija te u Americi Sjedinjene Države, Ouatemala, Honduras, Nikaragua, Lanama, Kuba, liaiti, San Domingo, Brazilija, Bolivija i Uruguay. Broj 25 dostiguui je kad su se savezu boreći se ,,za pravo i civilizaciju“ pridružile crnačke republike Haiti i Liberija, te stupanjem u rat na strani sporazumnih sila ove ojačale. Pa ipak s.oji fakt, da ti brojevi ne preds.avljaju i efektivnu ratnu snagu oba protivnička tabora. Ta se snaga može ocijeniti samo s obzirom na onu, koju je svaka stranka u stanju stvarno da lzvede na bojno polje, a o tome nemamo do sad još pouzdanih daia. Ipak lmamo dosta dokaza, protiv kakve cgromne nadmoćnosd fmaju središnje vlasti i njihovi saveznici da izvojšte orijašku borbu. Pa . ako ova borba traje mnogo duže, nego što se je to ikađ držalo da je moguće. ipak ništa ne izdaje klonulost središnjih vlasti. koje se bore izvanrednom snagom. Sia više, Izgleda, da su ove u stanju da istraju ma kako dugo rrajala ova nejednaka borba, i ništa ne ukazuje na to, da će Be rat svršit' njiho.im pod ijegaojem nadmočnom protivniku i čak mnogi znaci govore za ;o, da će se desiti sa svim protivno.

SKOiska objava. C. i k. vojna g lavna gubemija u Srbiji, odjelenje 8/b. lzdala je pod br. 14.238/1917. od 26. jula o. g. slijedeću objavu: Nov upis i primanje djaka u c. i k. realnu gimnaziju u Beograđu i u c. i k. poljoprivredui i zauatlijski zavod na Banjici za školsku godinu 1917./18. .vršiće se po ovom ređu: 1. U realnoj gi maa.zij'i. Upis u realnu gimnaziju u 1. do zaključno VI. razreda obaviće se 1. septembra. VII. i VIII. razred ne će se otvarati. Oni đjaci, koji su do sad pobadjali realnu ginmaziju, prelaze automatski u najbliži viši razred. Xi djaci ne podnoso molbu za primanje, već se samo prijavIjuju škoiskom zapovjednišivu realne gimnazije usmeno ili pismeno najdaije do 15. avgusta. Dječaci, koji su svršili 4. razred osnovne školc u monarhij. ili kakve c. i k. osnovue škole u posjednutim krajevima Srbije, prima,u se u .. ra-r d realne gimnazijc bez prijemnog ispita. Za primanje u neki viši razred mora moiilac podnijeti svjedodžbu odgovarajuće srednje škole iz monarhije, ili se mora podvrći prijemnom ispitu. Molbe za prijem imaju se poduijeti preko dotičnog okružnog zapovjedništva vojnoj glavnoj guberniji najdilje do 15. avgusta o. g. Te molbe ima da ovjeri okružno zapovjedništvo i da se u njima izjasni o vladanju dječijih roditelja. Uz molbu treba podnijjti svje lodžbu poslijednje školske godine, krštenicu, liječničko uvjerenje i iskaz o imovnom etanju. Roditelji ili staraoci molitelja biće blagovremeno izvješteni prcko okružnog Eapovjedništva o pripuštanju na prijcmni ispit ili o prijemu u dolični razred. RoditeJji ili staraoci imaju sj sami Btarati o đjačkom stanu, obskrbi i t d. U I. razred primaju se djaci, koji nisu mladji od 10 ni stariji od 13 gođina, a u VI. razred oni, koji nisu stariii od 18 godina. Djaci, koji su već pohadjali realnu gimnaziju u 1916./17. školskoj godmi, Dtogu se bez pratioca upisati, svi pak

Sabota ■ ostali moraju doći u pratnji roditelei, srodnika ili od ovih izabranih odrasuh lica na upis ili prijemni ispit. Za školsku godinu 19i7./18. tma da bo plate ove dažbine: Upisnina za I. razred * 10 kr. , Upisnina za više razređe — 8 kr. Skolarina za cljelu godinu 40 kr. Upisnina se plaća priiikom upisa za cijelu godinu u naprijed, a od školarine polovina prilikom upisa, a polo\ina početkom drugog tečaja izmedju 1. i 8. februara. Ove dažbine ne će se nikom oprostiti. BEOORADSKE NOVINE Rimokatolička služba Božja. Sutra u nedjelju, 6 . avgusta, služiće se: 1. U konaku: u 8 sati njemačka I češka propovijeđ i bv. misa za vojništvo. Slobođan pristup ima i gradjans<.vo. 2. U župskoj crkvi (Poslauička ulica): u 8 sati ujut’t) tiha sv. misa. U 10 sati srpsko-hrvat8ka propovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podnc večcmja. U radne dane počima prva sv. jnisa pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. , Istorijski kalendar.

Djacima, koji zbog oskudlce u pro storu ili iz drugog kog uzroka ne mogu biti primljeni, može se dozvuliti, da se u mjesecu julu podvrgnu lsp.tu iz školskih predmeta dotičnog razreda. Molbe radi pripuštanja na taj ispit imaju se podnijeti vojnoj glavuoj guberniji odjeljenje 8/b. preko okružnog zapovjedništva do 1. juna 1918. Da bi takvi djaci bi.i obavješteni o obimu predmeta, iz kojih će imati da polažu ispit, kao i o školskim knjigama, biće sastavljen spisak školskih kn iga po razređima i ovaj će se razasiati okruzima. Uz molbu za prijemni ispit mora molilac podnijeti poslijednju školsku svjedodžbu o svršenoj školi ili u nedostatku ove uvjerenje one vlasti, koja je tačno obavještena o poslijednjem ŠKolskom uspjebu i o svršenoj školi molioca. Ispiti iz predmeta VII. i VIII. razroda kao i ispiti zrelosti ne mogu se pola! ;ati u realnoj g imnaziji u Beogradu. I. Poljoprivredni i zanatlijski zavod na Banjici. Primanje u poljoprivređni i zanatlijski zavod na Banjici obaviće se 15. septembra o. g. Primljeni mogu biti samo oni dječaci, koji su kao što treba svršili 4. razred osuovne škole, koji su umno i tjelesno normaino razvijeni i koji nisu mladji od 12 ni stariji od 17 godina. U tom zavođu uče se ovi zanati: Pekarski, kovački, bravar. k 1 , limarslđ, kolarski, stolarski, krojački, obućarski i lončarski. Pored ovih zanala zanimače se pitomci baštovanstvom i uuućlvaće se u školi teorijski iz raznib naročito zanatlijskib predmeta. Molbi za prijem, upućenoj vojnoj glavnoj gubemiji, ima se priključiti školska svjedodžba, krštenica, l ječničko uvjerenje i revers roditeija iii staralaca, kojimse obvezuju, da će pune dvije školske godine ostaviti molioca u zavodu. U molbi se ima još navesti, kakav zanat žeh molilac da izuči; ali zapovjedništvu zavoda je slobodno, da po potrebi uputi molioca na drugi zanat. Ove molbe ima okružno zapovjedništvo da podnese s izvještajem o porodičnim prilikama moliočevim i sa svojim pređolgom. Za prijem u ovaj zavod dolaze u obzir u prvom redu dječaci c. i k. utočišta za siročađ, koji su napunili 12. godinu svoga života, zatim ostali djecaci bez soditelja i najzad drugi, koji se dobrovoijno jave. Pohadjanje zavoda je besp'afno ne plaća se ni upisnina, ni školarina, ni obskrba. Dječaci, koji se budu pozvali radi prijema, imaju doći u pratnji roditelja, srodnika ili od ovih izabramh ođras.ih lica, a ako dolaze iz utočišta za siročad, onda u pratnji jednog vojnika. Ova je naredba upućena svim okružnim zapovjed rštvima i zapovjedništvima realne gimnazije u Beogradu i poljoprivredno-zanalli ; skom zavođu, a radi publikovanja ovđašnjim dnevnim listovima „Belgrader Naclirichten", ..Belgradi Hirek“ i „Beogradsko Novine".

Grad i okolica. Dnavni kalendar. Danas je subota 4. avgusta, po starom 22. jula. — Rimokatolici: Dominik pr.; pravoaiavni: Marija Magdalcna jB. Marija). Casniika I Cinovnlika kaslna otvorcna je do 12 satl u noćl. C. I k. vojniikl dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati Iz jutra do 9 sati uvcie. Slobodan pristupsvakom \ojniku. Heogradski orfcum (u bašti Hotel Takova); Poietak predstave u 8'30 uv&e. Kinematografi: Vojnl kino (Koloaeum): U 6 sati poslije podnc predstava za vojnikc a u 8 30 uveče predstava za časnike. — C i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 »ati poslljc podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo.ckama : Od 29. jula do 4. avgusta vršlče n ćnu službu n Beogrćdu ove apotekc: K u 5 a k o vt č, Knežev Spomenik br. 2; Viktorović, Terazije br. 28; Protić, Kralja Milana br. 87 ; S t o j i ć, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 l 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 t 9 satl poslijc podnc. Iz Zemuna za Beograd: 5'30, 6'30, 7'30, 8'30, 9'30, 10 30 i 1130 prije podne; 1'30, 2'30, 3 30, 4'30, 6'30, 6-30 7-30, 8-30 1 9'30 posllje podne. — Iz Zemunaza Pancsovu: u 1 sat poslije podnc 1 u 8 satl u-veće. — lz Pa ncsove zaZemun: U 6 satl lzjutra I n 4 sata poslije podne. — Lactja, koja vozl Izmedju Zemuna 1 Pancsove i o ratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapca za Bcograd ćctvrtkom 1 nedjcijom u 7 i po sati Izjulra. Dolazak u Beogiad u 12 I po sati posiije podnc. Ponedjel,kom odmor broda u Smederevu. Botantćka bašta.Otvorena utorkom, ietvrtkom, nedjeljom i prazniclma. Posjeta bolesnlka u bolnicama: U bolnlcl .Brćko’: od 2—4 aaU posilje podne. U boinid „Brilnn" : od 9*30—12 aall prije podne I od 2—1 saU posllje podne. Rljeino kupatllonaSavl, otvoreno od 6 sati lzjntra do 7 satl nveče.

iNa aanasnji aan, 4. avgusta 1791. god. zaključen jeu Svištovu na Dunavu m i r izinedju Austrije l Turske (poznat pod imenom svištovskog mira). Ovaj je mir bio značajan i za sudbinu Beograda, jer je njime Bcograd, koga je oktobra 1789. god. bio osvojio carski maršal L a u d o n, vraćen Turcima. Predaja Beograda na osnovu ovog ugovora izvršena je (23. septembra) 3. oktobra 1791. god. 4. avgusta 1846. god. rodio se u Drontjemu poznati norveški vajar Stepii. S i v d i n g. — Danas je godišnjica krvave bitke, koja se 4. avg. 1870. god. bfla na Weissenburgu (Wissettbourgu) u Elzasu izmedju Prusa i Bavaraca s jedne i Francuza s druge strane. Francuski komandant, general Abel Donay sam je teško ranjen pri očajničkcj odbrani položaja na Kozjem brdu (Oeissbergu) i Izdahnuo je neposredno poslije bitke. Na sanrrti ga je jiosjetio pruski prijestolonasljednik, koji je hrabrom generalu čestitao na junačkcm držanju. 0 pomoći u ratu. Jučo poslije podne održao je u dvorištu dvora pred sakupljenim vojnicima predavanje o opskrbljivanju ratnih invalida, udovica iza u ratu poginulih vojnika 1 siročadi, kao i o ratnom osiguranju, profesor dr. Rudolf Peerz, koji je u tu Bvrhu komandiran od vrhovnog vojnog vodstva. — U 7 eati uveče održao jo isto predavanje prof. Peerz za časnike t časničke aspirante u veiikoj dvorani mjestte etapne meaaže. Prcdavač je Lio t.agrad.e i bumim odobravanjem. 0 samom predavanju izvijestićemo zbog pomanjkanja prostora u sutrašnjem broju. Plemenito djei«. 1. ovog mjeseca počela jc pri kupanju u Dunavu dauizitejo snaga jadnu gospodju i jednu gaspodjicu, koje su se b le suvdše udaljile od obaSc. Na njihovo zapomaganje priskočiše'liA u pomoć dva mladića, koji ne obazimći se na opasnost uspješe da spasu od sigume smrti dva čovječija života, koji bi bez tog odvažnog i velikodušnog djela umnožili broj žrtaya progubonih oil Dunava. Ti su mladići Lazar Stojanović t Pavle Vasić. Jedan očevidac. Nov cjenovnik najviših cijena u Beogradu. U svriiu sn^djii^anja životnim namirnicama gradjaaskog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni. gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda propisao je ovaj cjenovnik: Pasulj kiiogram 5.— kruna Zeleni pasulj (boranija) 2.— „ Šargarepa 1.60 „ Zelen za supu 0.80 „ Ren 0.80 „ Keleraba 1.40 „ Cvekla 0.60 „ Krumpir 1.— „ Crni iuk 1.— „ Bijeli luk 4.— „ Salata 0.60 „ Kelj 0.70 „ Kupus u listu 0.70 „ Kupus u glavicama 1.— „ Krastavci 0.30 „ Tikvice 0.30 „ Paradajz 0.80 „ Plavi patlidžanl 1.20 „ Paprika (oblčna) nijesečarka 2.— „ Turšijare 0.80 „ Babure 1.20 „ Jabuke sitne 0.80 „ Jabuke krupne 1.20 „ Kruške sitne 1.20 „ Kruške krupiie 1.60 „ Šljive 0.80 „ Breskve 2.40 „ Pu;er (maslac) 16.— „ Kajmak • 16.Mastan sir 9.— „ Postan sir 6.— „ Jaja komad 0.25 „ Ouska komađ 18— „ Ćurka komad 25.— „ Pijetao komad 8.Kokoška komad 7.— „ Pilići kornad 5.— „ Plovke komad 10.— „ Ovaj cjenovnik važi od 1. avgust; do dalje naredbe. Traže se sopstvenlcl vlnograda u Sme derevu. Sopstvenici vinograđa n Smedere tu gospoda: n'mitrije Petrović, ho telijer; Zaka Gjurić, Rajko Popović Vasa Popović, Tasa Stefanovjć, tr govac; Spasići Rašić, trgovci; Vla da Stanković, trgovac i Josif Kal mić, trgovac; potrebno je da se domat jave uredn tajništva opštine grada Beo grada, radi izvjesnog hitnog Baopštenja. Beogradski orfeum. U orfeumu kod ,,Takova“ („Gra* djanska kasina") otpočeo je od 1. avgusta nov pctnaestcdnevni program, koji u veliko nadmašuje dasadašnjl. Snoge prvoga reda privukle su ogromnu pažnju Becgra* gradjana, te je bašta svake večeri pre* puna, J *

4. ivgasta 1917. Vellko svjctsko hrvaole. U prvoj polovini ovog mjeseca vršiće se u Beogradu veliko svjetsko hrvanje izmedju najčuvenijih šampiona. U ovom hrvanju učestvovaće i poznati ,,Junak iz Like“, Marijan Matijević, a u ocjcnjivačkom suđu biće stari beogradski sportista Dr. Zega. Pojadinosti objavićemo naknadno. Pregažen. Na beogradskoj stanici dohvatio je i pregazio jeđan vagon 2. o. mj. razvodnika Josipa C z i b u od vojnog redarstva, koji je tamo bio u siužbi pri pregledu puraičkih isprava. Nesretnik je zadobio takve povrede, da je odmah umro. Daljom istragom će se utvr* diti, ko je kriv za *ovu nesreću. Požar. Na Topčiderskoni brdu izbio je požar 2. o. mj. te je uništio livadu c. i k. okružnog zapovjedništva grada Beograda. Brzo pridošla požarnička četa vojnog redarstva uspjeia je da požar iokalizuje. Izgubljeiio. Gospodja Jelena W a 111, restoraterka na beogradskoj željezničkoj stanici izgubila je 2. o. mj. zlatan ženski džepni sat s lancem. Nalazač se umoIjava, da izgubljeni sat preda ili u toj restoraciji ili c. i k. okružnom zapovjedništvu grada Beograda.

ZvonKne oblooe. OBJAVA. , ’ Objavljuje se, da radi oporezivanja đolaze na red ove ulice: I. K o m i s i j a. 6. avgusta: Obilićev venac, Ruđarska, Hajduk Veljkov venac. 7. avgusta: Topličin vetiac, Kosmajska br. 1—16. 8. avgusta: Kosmajska br. 17—54, Zmaj od Noćaja Sokače. 9. avgusta: Banke —• Novčani zavodi. C. I k. okružno zapovjedništvo za grad Beograd.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvjjštaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 8. avgusta, Zapadno bojište: From priiestolonasijednika R u pprechta bavarskog: Na flandrijskom nojnom frontu podržavala se kod kišovitog vremena na obali i sjeveroistotno od Y p r a naročito žesloka vatrena borba. Engi&ski napadaju na grumu Nieuport-Westende i istočno od Bixscnote osujećeni su isto tako kao «jaki napadaji kod L a ngenmarka i Broulersa, kamo je morao da pred vatrom svojih os.obod telja iz borbene zon© pobjegne veliki dio belgijskog stanovništva, a koja je mjesta neprijatelj gadjao s najležim topovima. Predpoložajne borbe sjeverno oJ kanala La Bassee isto kao i kod Monthy-ai Harincourta protekle su povoljno za nas. Front njemačkog prljestolonasljednika: Istočno od Armanda na drumu Laon-Soissons provalile su pro azuo francuske satnije u jedan naš rov. Bile su smjesta opet protjerane. Kod Cernya.su naše četo upotpunile borbeni uspjeh 31. juia. Odvažnim prepadom dohvat.le su se one francuskih položaja, održale se protiv više protivnapadaja i privele mnogobrojne zarobljenike. Na l.jevoj obali M a a s e odbijeni «u u jutro i uveče francuski napadaji, do kojih je poslije jake vatreue pripreme došlo s ob'ju shana linije Balancourt-Aisnes. istočno boflšte:

St rana 3 . Oslobodjenje Cernovica. Veselfe u Beču. Kb. Beč, 3. avgusta. Vijest o zauzeću Cernovica izazvala je u Beču silno zadovoljstvo. Javne i privatne zgfade okićene su barjacima, Večemji listovi podavaju zauzeću Černovica veliko pofitičko značenje. Ćestjtka cara VUima princu Leopoldu. Kb. Berlin, 3. av* !a. Wolffov ured javlja, da je povodom zauzeća Cernovica car Vilim upravio princu L e o p o 1 d u bavarskom srdačnu čestitku na lom velikom ispjehu savezničkih četa.

(Naročili brzojav „Beo radskih Novina"), Berlin, 3. avgusta. Wolffov ured javija, da je maršal Hindenburg upravio caru V i 1 i m u brzojav, u kojem veli: Dok su na zapadu odbijeni najdivlji englesko-francuski napadaji, a na drugim dijelovima toga fronta Francuzi pretrpjeli osjetljive poraze, dotle se njemačke, austro-ugarske i osmanske čete od 19. jula nalaze u nezadrživom napredovanju. Ćernovice su zauzete! Austro-ugarska monarhija je time u glavnom oslobodjena od neprijatelja. — Maršal Hind e n b u r g rim povodom moli cara, da izda naredjenje, da se izvjese barjacl i ispale topovski hitci u slavu pobjede. Toj je želji car Vilim udovoljio.

Razne vijesti. ZemliožderlKažu, da vuk u oskudici svake druge hrane ždere zemlju. To nije nikakvo čudo, kad se zna, da ima i Ijudi, koji to tsio čine. ne toliko iz oskudice, koliko iz navike. Najrasprostranjenija je ta navika medju indijancima u Americi. Ali i crnci u zapadnoj Africi jedu zemlju, pa i Sudanezi, koji iz riječnog taloga spravljaju pogače za jelo. Kinezi jedu slične pogačice sa zadovoljstvom na kraju ručka u mjesto sira i zovu ili ,,šinoa“. Perzijanci spravljaju te pcgačice od masne ilovače sa jermenskog visoravnja. koju nazivaju ,,gol mahalot“. Na Javi se spravlja fino pecivo od žute ilovače. koje rado jedu i Evropljani. Ali i u kul'urnoj Evropi nije geofagija (zemljoždersivo) izuntrla. U Sardiniji 1 Gornjoj ltaliji pa i u nekim krajevima Š.ajerske prodaje se zemlja za jelo kao svaka druga namirnica za život. I u Njemačkoj inta zemljoždera. U pješčanim majdanima Kyfhanserske gore imaju radnici obfčaj, da neku imu ilovaču mažu kao maslac na hljeb i da to jedu. Oni nazivaju 'u ilovaču „kameni maslac". Zemljožderstvo je jamačno ostaiak navike iz doba kad su ljudi iz oskudice u hrani bili primorani da gutaju zemlju, tek da S'amo nešto imaju ii stcmaku. *

Jeftini parketl. Zbog sve veće cijene drvc.a puMaje i cijena parketima sve veća. Tome su sad doskočila dva Švedjana: inženjer Hdrlin i fabrikant Kindberg svojim izumom, da za parkete upotrijebe samo neznatnu količinu drveta, a parketi da budu dobri i jcftimji. Oni sijeku od drveta za parket daščice u debljini od pet milimetara. Te daščice Kjepe na običrai drvenu mnogo jeftiniju podlogu i izlažu ih jakom pritisku i toploti. Takvc daščice inogu se polagati neposre-dno na neugladjen pod od oemcnta, koji se ne ugiba. Ovakav parket je i trajniji i jeftiniji. Izumitelji misle, da ga još iduće jeseni stave u promet i obećavaju, da će mu cijena brti ravna cijeni linolcuma priie rata.

From maršala princa Leopolda bavarskoga. Vojna skupina general-pukovnika pl- B6 hm-E rmoIIi-a: Istočno od Husiatvna mjesne borbe. U prkos niskog otpora zauzeto je na juriš vj§e mjesta na doniem toku Zbrucze. K»d zauzeća Kutynce osobito su se odlikovali bavarsk] pučke ustaše. Izmedju Dnjestra i Pruta neprijatelj se prije podne još opirao. Odmah poslije podne poćeo je on pod prhiskom četa generala pješadije Lietzmanna popuštati i odstupati. Zapaljena sela sjeverno od Cernovica označuju njegov put. Jutros su sjeverno od Pruta čete general-pukovnika Kriteka a južuo od Pruta sa zapada čete pod Hčnim vodstvom Njegove Vlsostl general-pukovnika nadvojvode Josipa prodrle u Černovice. Glavnl je grad Bukovlne oslobodjen od neprljatelja. Dalje Južno probiie su ostale snage fronta generalpukovnika nadvojvode Josipa već juče uveče ruske položaje kod Slobodzle I Davicnva te Czudvna u dolini malog Sereta. Na Suczawl su zauzeta mjesta Sebeu I Falkeu. Austro-ugarske čete provalile su uz ulične borbe u Kimpolung. Napredovalo se uz borbu I u planinama na obira obalama Bistrice. Na Mgr. Caslnului-u biii su napadaji protlrjiika uzatudni, on Je u njlma pretrpio veliklh gubitaka. Prvrl upovjedntk glavnog stana pl. Lndendorif.

Umro rijedak trgovac. U Londonu je tu ssoro unuo na daleko čuveni Jamrach, trgovac 3 divIjim životinjama. Bio je to rijedak trgovac, koji se bavio tim poslom nše iz ljubavi prema divljim životinjama, nego radi novca. U svojim niladim godinama bio je mornar, pa je prilikom jeđnog brodoloma, onesposob.jein za tu s.užbu, dobio mjesto nadzomika u pristaništu. Kao takav doiazio je neprestano u dođir 8 momarima i otkupljivao je od njih više iz pasije eksotične ptice i majmune, koje su svi sobom donosili iz toplih zemalja, pa ih je onđa preprodavao dm gim Ijubiteljima. Naskoro je dobio to.iko mušterija, da se je odrekao nadzomičkog mjesta u pristauištu i isključivo posvetio trgovini s divljim životia.ama. Vjefito se latio posla t u skoro je postao glavni nabavljač menažer.ja zooloških vt . tova i drugih. Njegove prostrane štale u bliziui Doka bile su snabdjevene raznovrsnim životinjama. Ako je neko trebao nosoroga, bpn<?alskog tigra ili drugu koju rijetku zvijer, on je samo imao da se obrati Jamrichu i ovaj ga je poslužio „obratnom poštom.“ AJi ovaj svjetski rat pokvario mu je po3ao. Zbog nestašice u hrani, koja se te još kako osjeća i u Engleskoj, poskapaše mu najbolje životinje, a on pade u melanholiju, da u brzo podje za svojim ijublmcima U drugi pvijet, koji je možda mnogo bolji od ovoga našega, kad so već niko otud ne vraća, *