Београдске новине

Broj 213. Stefanovi6-Vilovski. (V. „Beogn:d. Novine" od 8., 9., 10. jula 1916. god.). — 6. avgusta 1842. god. rođio sc u Karlsruhe poznati njemački slikar Fe dinand Keller. — Na danaSoji dan ia50. god. rodio se u zauiku Miromesnilu čuveni francuski knjižeraik Guy de Maupassant, od sviju novijih francuskih pisaca njegovo je imc valjda najpoznatije našoj široj publici, pošto jo malo slranih pisaca toliko prevodjeno na Brpski kao Maupassant. Skoro svaka njegova pripovjetka prevo'djena je kod nas bar 3—4 puta. Maupassant je umro 1893. god. — 5. avgusta 1895. god. umro je u Londonu Friedricli Engels, jedan od osnivača socijalizma. — Na današnji dan 1901. god. umrla je u svome zamku Friedrichshofu (u taunuskim platiinama u zapa’dnoj Njemačkoj) carica Viktorija, supruga njcmačkog cara Friedricha III., koji je, stupivši teško bolestan na prijesto, vladao samo 99 dana (od 9. marta do 15. juna 1888. god.), poznata u narođu kao „Kaiserin Frieđr j c h“ — „carica Fried'ichova'*. Ona je majka đanašnjeg njcmačkog cara i ćerka pokojne engleske kralj ce Viktorije. Bila je veoma umna, neobično obrazovana, a uz to skromna i od srca dobra žena. Beograd u slavu oslobodienja Cernovica. U slavu oslobodjenja Čemovica ispod ruskog gospodstva izvješeni su u lleograđu na mnogim kučama barjaer. Uveče jo tim povodom obilazila gradom vojna glazba, koju je na cijelom putu pratila velika inasa g radjana i vojnika« Žega u Beogradu. Najviša jučerania ’.emperatura u Beograđu je bila ->4.6 stepeni Celsiusa, temperatura površine zemlje 59.8 stepeni Celsiusa. Pomoć u ratu. Prema našem jučerašnjem obećanju donosimo'danas opšimiji izvještaj iz predavanja profesora dr. Peerza o pomoći u ratu. Gospodin profesor je govorio prosto i razumljivo i objašnjavao je svoje predavanje slikama. On je upravo više pričao nego što je predavao, te je zato i vrlo pažljivo saslušan. Najprije je predočio slušaocima, kako država misli da snabdje ralne invalide domazlukom, č je bi im vodjenje davalo volju za život i pružalo mogućnost da privredjuju, jer je odavno poznato, da je nerad veliko zlo za čovjeka i da se iz nerada radjaju pstali poroci. Zatim je razložio, kako će država postaviti stručne staraoce sifočadi u ratu palili vojnika, kojima će biti stavIjeno u đužnost., da se za tu siročađ staraju kao za rodjenu djecu. Najzad j'e prešao govornik na ratoo osfguranje, koje uz vrlo mali nijesečni ulog pmža ulagaču sigumost, da u slučaju smrti ostavl svojima odgovarajuću veću svotu na rappoloženje, odnosno, do poslije 15 gođina dobije svu uplatu i kamatu na nju, pa je napomenuo, kako se i ovdje u Beogradu može još do 15. septembrasvakonatajnačinosigu- rati kod ovdašnje ispostave c, k. fonda za udovice i siročad, čiji upravnik, kapetan EngelhaT/lt radoizlazina susret svima zainteresovanini. Zato, ko god može, neka nikako nc propusti', da se na ovaj način osigura. Koncerat u Zemumi. Učiteljski pripravnici iz Osijeka priredjuju u srijedu, dne 8. ov. mj. u „Grand Hotelu" u Zemunu koncerat u dobrotvome svrhe i za školovanje siromašnih učiteljskih pripravnika. Raspored jo zahimljiv i obilan. Izvode se najljepše i najpopularnije skladbe Vilka Novaka (Pozdrav domovini i „Hrvatskoj“) i Hatre-a (,,Kad mlidija’ mrijeti"), a na tamburici Machač i Hafner, uza to šaljiva rb'klamacija „Kanieni stubovi" i gluma ,,Skitalica“. Poslije koncerta ples, šaljiva pošta i „bitka koriandola". Ulaznica po sjedalima od 1 do 5 kruna. Početak u ?/ 2 9 naveče. Preplate se primaju sa zahvalnošću. Kako treba pisati u Švajcarsku? Kako nam javljaju iz Švajcarske, limogi koji se obrać.-iju oglasima i kariama ili pismima na svoje rodjake i prijateljc u Švajcarskoj za usluge ma kakve vrste, velikiin dijelom nc označe svoju tačnu adresu, kao ni tačnu adresu onoga koga pitaju, kao što ne iziažu lačno šta želc i traže u svojim zahtjevima. Skreće se pažnia svima, da prilikoin traženja obavještenja o korne, i>otrebno je da navcde pored svoje taćne ttdrcse i svoje zanimanje. 2ene i djeca, kada se obraćaju zahtjevima, treba da naznače pored svoje adrese i ime i zanitnanje svoga muža, a djeca ime i zanimanjc svoga oca; ako su živi i eventualno gdje se ako znaju — sada nalaze. Osim toga mnogo je bolje, da svako traženje bude zascbno biio cgiasom ili kartom, a nikako ne tražiti jednom kartom ili oglasom vi.še raznih usluga. Cljene žlvotnlm nainimlcama moraju biti istaknute. Na osnovu člana 27. tačka 5. zakona o opštinama za Srbiju, gradjanski povjerenik pri op&tini grada Beograda Izdao je naredjenje, da svi sopstvenicl piljamica, kao 1 prodavcl žlvotnih natnirnica, kako na svima pljacama, tako I po radnjama, obiiježe bezuslovno S rodajne cljene životnih namirnica, oje oni prodaju na svojim tezgama i

Nedjelja dućanima, i koje ne smiju biti veće od cijena naznačenih u cjenovniku najviših cijena, koji izdaje sama opština grada Beograda. Cijene moraju bitl jasno Ispisane i istaknute kod svake vrste n;imirnica, tako, da kupac može znati kolika je cijena i bez pitanja. Ovim se ponovo skreće pažnja svim piljarima i prodavaocima životnih namirnica, da gornje naredbe bezuslovno ispunjavaju, jer svako neispunjavanje iste biće od sada najstrožije kažnjar vano kako novčano, tako i zatvorom. t Dara Markovlć-Nešović. 31. prošlog mjeseca završio se tragičnom smrću jedan mlad i idealan život. Toga dana oko b saii poslije podne skočila je kroz prozor na ulicti Dara Marko vi ć-Ne šo v ić, svršeni arhitekta, i u tom padu našia smrt. Ona je to učinila u nervoznom rastrojstvu. Pored sveg zauzimanja Ijekara, da se nesrećna žrtva otme od smrti, ona je najzad podlegla i saliranjena je u Topčiderskom groblju. Nestaio dijete. Prije tri dana nestalo je iz roditeljske kuće šestogodišnje dijete Boža Milenković. Djeeko je malen i slab, ima plave oči i mrku kosu i obrve. Na sebi je imao bijelu bluzu i mrko čakšire, bio je bosonog i gologlav. Ko bi što znao o tom djetetu, neka javi rođiteljima u Malajtničkoj ulici 25, ili c. i k. okružnom zapovjednišlvu građa Beograda.

Književni prijegled. REPERTOAR kr. firv. zemaljskog kazališta za godinu 1917./8. Sezoua se započinje 1. septembra t. g. sa još dosad neprikazivanom historijskom igrom prvog našeg humoriste Janka Jurkovića „Posljednja noć" pa će se tom prigođom ujedno proslaviti i devedesetgodišnjica rodjenja osnivača naše društvene drame. Za prvu polovicu sezone obećali su Milan Ogrizović svoje snovidjenje. ,,Jav“ Pecija Petrović četiri slike sa sela ,,One“ a jedan drugi naš poznati dramatičar svoju radnju iz prvih dana ilirskoga oduševljenja „Prvi traci“. Ove sezone proslavit će hrvatsko kazalište pedesetgodišnjicu rodjenja Stjepana pl. Miietića, šestdesetgodišnjicu Ive conte Vojnovića, devedesetgodišnjicu Josipa Freudenreicha i stogodišnjicu Petra Preradovića. Od starijih i već dulje vremena neigranih izvornih djela doš'ia bi do prikazivanja Demetrova ,,Teuta“, Preradovićev „Marko Kraljević", Augusta Šenoe „Ljubica" i Milana Šenoe „Kaku vam drago", Vojnovićev „Ekvinocij", Miletićev „Boleslav", Tomićev „Pastorak", Freudenreichova „Crna kraljica" i Dežmanova „Kneginja Jelena". Iz slavenske literature davat će so prvi put Čehov „Tri sestre", Arcibašev „Ljubomornost", Andrejcv „Jekaterina Ivanova", Dymov ,,Nju“, Rittner „Don Juan“, Kraigher (Slovenac) „Školjka", Cankar „Kralj na Betajnovi fli za narodov biagor" iz ostalih literatura: Strindberg: „Smrtni ples", Schonherr „Oospodja Suitner", Vied: „Stara milostiva". Hauptmanu „Michael Kramer" ili najnovija njegova radnja „Christiane Laverenz", Claudel „Navještenje", Musset ,,Slon“ (Cliandelier), Knoblauch „Kamen medjaš", Shaw ,,Pygmalion", Balir ,,Strašik>“ (Krampus), Sloboda „Tri čaše čaja“ (Am Theetisch), Fabre „Novac", Flers Caillavet aktovka „Mleci" i Croisset „Vafrra u susjedstvu", Barta ,,U mačkovom kutu“ i Sudermann „Sreća u zatišju". Prikazat će se prvi put i nova indijska drama „Kralj tamn.ih odaja“. Rabindranath Tagore. Od repriza iznijele bi se: To-lstojeva „Moć tmine" i Oorkijev ,,Na dnu života", Ibsenov „Neprljatelj naroda" i „Stupovi društva", Bjornsonovi „Novovjenčanici", Oalsworohyov „Operušani golub", Schnitzlerovo ,,Ljubakanje“, Ohnetov „Vlasnik talionica", Flers Caiilavetot „Burid/anov magarac" i Reyova šala ,,U novoj koži“. Od klasika Eshilov „Pronietej" kao novitet, dok bi se od Chakespearea na novo uvježbao „O hello" i „Ukroćena gorooad", od Moliere-a „Gradjanin plemić" i „Umišljeni boicsnik" a od Schillera „Spletka i Ijubav". Izvoditi će se i Hofmannstbalova preradba Sofokiove „Elektre". U siječnju proslavii će se rijeđak giumački jubilej — peđesctogodišnjica prvog nastupa naše najodlićnije umjetnice-prvakinje Marije Ružićke-Strozzi. Opera će iznijeti Mozart „Figarov pfr“, Charpeniier ,,L«>sa“, i intka „Minka", Zajc „Ban Leget ', Čajkovski ,,Pique dame“, Donizetti „Lucia Lammermorska", Musorgslci - Rimsky Korzakov „Boris Oodunov", Janaček „Jeji pastorkyna“ (ili Smetana „Daiibor“, Wacner „Walkfira") i Rossini „Seviijski brijač". „Ženskl svijet‘‘. Mjesečnikzakulturne, socfc jalne i polltičke interese ž e n a. Poznata brvatska spisateljica i novinarka Zofka Kveder pokronuće od 1. 8eptembra o. g. novi list. za žene ,,2enski svijet“, pa se obraća na ave književi&ike, hrvatske i r.Tpskie 1 , a u prvom

BEOORADSKE NOVINE redu na žene, spisateljice, da je u njezinu radu potpomognu. Poznavajući dosadanji solidifii rad i uslrajnost g-dje Kveder uvjereni smo, đa će joj pothvat e moralne strane uspjeti, a do publike stoji, da jou< i s materijalne strane uspije. Poziv za pretplatu „Ženskoga svijeia" popratila je izdavačica ovim trijeznim mislima. Teška vremena proživljuje naš narod. Goleme i duboke su rane, koje je zadobio u posljednjih nekoliko godina i dugo će trebati, da se opet digne i ojKjravi. Mnogo će trebati rađa kod kuće, u škoHa i u javnome životu, dok se pribere nova snaga. I žene će morati da sfiđjeluju kod ove velike zadaće. Trebaće, da saberu svoje sile, pa da ib stave u službu naroda. Desetorica njth, koji hoće isto, više će učiniti zajedno nego svatko za sebe, ne znajući za druge. Zato se treba ujediniti, upoznati, složiti se. To je razlog, zašto pokrećem ,,Ženski svijet“. Treba, da so i mi žene sakupimo, upoznamo, pa da složno poradimo za dobrobit svog naroda, Premnoga su pitanja, koja danas obuzimlju um i srco nas žena. Uslijed rata sačinjavaju danas većinu kod svih zaraćenih marođa žene. Narod — gta je narod? Narod jc živi orgamizam, pa i mi žene smo taj narod te imamo p r a v o, da govorimo u njegovo inie a dužnost, da radimo nesamo za sebe, za svoju najužu porodicu nego i za cjelokupaost, za narod. Pn r a j najsvetija je đužnost žene, da budo dobra majka, Bez dobrili, zdravih i razumnib majka svaki je narod osuđjen da propadne. Nikađ ne ćemo dirati u ovu najvažmiju zadaću žene. Ali kao &to i muškarac nije samo muž svoje žene, otac svoje .djece, nego je i član svog naroda, o čijoj sudbini suodlučuje, tako i žena me može biti samo majka, nego treba da bude i djelotvomi član svoga naroda. Ne može joj biti svejedmo, kakova će biti suđbina njezino djece u životu, kad joj se tzvinu iz krila. Nažalost ne mogu biti sve žene maj* ke, kao što nisu ni svi muškarci očevi. Poslije rata će se uopće djevojke 1eško udavati, jer će rat progutati veliki broj muškaraca u svakom narodu. I ove su žene |ivi članovi naroda, pa nije dosta, da rade i skrbe samo za svoj vlastiti opstanak, mego treba da rade i za cjelokupnost, za marod. I nje treba predobiti za velike socijajae i kulturne zadaće, koje će morplT.da riješi svaki narod posbje rata, ,ak,o boće da postojii i da napreduje. ./ U čitavom svijetu nastoje zalo nairodi i lchža.ve, dai i ženo učestvuju u javnome životu. Prosvijetljemi i napredni muškarci hoće da ustn.pe i ženama mjesto kraj sebe, u zakonodavnim tijelima, gdje se kroji sudbina i stvara budućnost narođa. Mnogi su narodi i države već prije rata đali svojim ženama sva gradjanska prava, koja imadu muškarci i nisu se pokajali,, pitanje političke jednakopravnosti žena svudp. je na dnevnom redu. I kod nas treba, da so tim pitanjem bavimo. Zacijelo bi bilo i za naš narod samo od koristi, da se i ženama đopusti pristup barem u općiaska vijeća, u odbore za aprovizac-iju, u sirotinjske odlx>re itd. Osim toga mnogo je vrsnih narođnili radnika palo na bojnim poljanama, pa ih treba zamijeniti. Mnoge bi to žene mogle. Jugoslaveni su uvijek štovali žene i često su slušali njibove sarjete, kako nam to svjeđoče naše narodne pjesme. Pod pritiskom teških životnih odnosa pobrlile su ženo u velikom broju u razna zvanja. Produbijenje njiliove stručne spreme, uredjenje njiliovih plaća, osiguranje njihove buđućnosti, sve su to pitanja, o kojima treba da se u njihovom vlastitom interesu raspravlja. „Ženski svijet“ biće fomm, đa se i o tom progovori. Ali žena treba kraj’ dužnosti da radi takocljer i Hjepo.1t?! i ideaia za život. Inače njezina duša vene i gine. Zato će „Ženslci svtjet“ gojiti i lijepu knjigu, donašati novele, crtice, pjesme. A za mališe naše biće rubrika „0 đjeci i za đjecu“, — jer gdje su žene, tamo treba da se i djeci nešta đade. „Ženski svijet“ pokmiula sam na svoj vlastiti riziko. Teška je to danas stvar, u vrijemo goieme skupoće papira i štampe. Ali ja se čvrsto nadam, da ćo me poduprijeti mnoTO naših prosvijetljenih žena pa i muškaraea sa surađnjom, prelplatom, preporakom, og’asima itd.. Prvi će broj izaći 1. septemb''a pa lijepo molim, da rai se što prije pošalju rukopisa i pretplata, da u v mognem uslanoviti nakladu. List će slaja'i godišnje 16 krana, na po gocb'ne 8. na četvrt godine 4 kmme. Poiedini bro' 1 K 50 filira. — Tzd'vvateliica i uredn'fa Zofka Kveder-Demetrović, Zagreb, Pantovčak 1/b. Romani kniižare Stj. Kugli u Zagrebn. Upravo smo đovršili u našem listu štampanje vrlo zanimljivog romana Avgusta Senoe „Branka“, koja je kod naš li Čitateija naišla na osobit interes. Taj je roman u posebnoj knjiri izda'a zaslužna kniižara Stj. Kugli-ja, u či'oi su nak'adi izišli romani i novele na'boljib hrvatskih pripovjedača: šenoo, Tomića i Kumičića. Naročito nam je preporačiti ukusna izđnnja ovih pisaca i kujiga: Šenoa: „Turopoljski tep, Bl j r di ra’Osec, Piimađonna, Do tri nuta Bog pomaže, Dusi narodne straže (K 3.70) za'im „Tlijina oporuka i Seljačka buna“ (K 3.70). Šenoa „Razne pjesme šaljive, i t. đ (K

5. avgusta 1917. 6.20) i Izabrane pjesme“ (K 7.70). Tomić: J. E., Melita (K 3.10), Jaka ijubav (K 6.20), Kapetanova kći (K 2.30), Posurice (K 2.50), Zastavnik Trenk (K 3.10), Zmaj od Bosne (K 3.10), Barun Franjo Trenk (K 1.90), Pastorak (K 1.90) Komedije (K 4.60). Kumičić: Mladostludost (K 1.40), Otrovana srca (K 1.40), Tri mučenice, Saveznica, Neobični ljudi, Ubiio ga vino (K 1.40), veliki roman „Olga i Lina“ (K 2.80), Preko mora (K 2.30), Primorci (K 2.30), Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi historijski roman (K5.60), Slučaj br. 85., Crn Božić (K 2 30), Jelkin bosiljak (K 2.30), Sirota (K 4.60). Poslijednje brzojavne vijesti. Gubitci sporazumnih sila od početka rata do 1. jula 1917, god. Kb. Berlin, 4. avgusta. Wolffov ured javija: Prema opreznoj procjemi iznose ruski gubitci od početka rata do 1. jula 1917. 9,500.000 ljudi, francuski 4,400X09, emgleski (izuzevši I n d i j c e) 1,600.000, t a 1 i j a n* ski 1,600.000, belgijski 240 00J, srps k i 500.000 i r u m u n j s k i 300.000 ljudi. Ukupni gubitci sporazumnili sila iznose prema tome preko 18,000.000 ljudi, što odgovara ukupnom broju stanovništva Danske, Norveške, Švedske i Holandije. Ratni troškovi sporazumnih država iznose u ove tri godine rata oko 258 milijarđi maraka, a ratni troškovi sporazummih sila oko 107 milijardi maraka. Ugrožen rumunjski front. (Naročiti brzojav „Beoeradskih Nnv : na“) Stockholm, 4. avgusta. Petrogradska ,,R j c č“ piše, da će ruski uzmak u Bukovini 1 u istočnoj Oaliciji imati velikoga uticaja i na rumunjski front. Raspušten finski sabor. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Stockbolm, 4. avgusta. Privremena je raska viada proglasila finski sabor raspuštenim. Ovdašnji zastupnik finskog ureda, dr. Gaumirns, izjavljuje, da se finski sabor toj odluci ruske vlađe ne će pokoriti. Kereaskijeva vlada, koja je u Finskoj izmijenila čete ,,boljšijib“ sa vladi odanim četama, pokušaće nasilnu vladavinu, Američki glas o mogućnosti mira. (Naročiti brzojav „Beogradskib Nort a' ) Rotterdam, 4. avgusta. Jedna wasliingtonska vijest javlja: U diplomatskim krugovima započela je izmjena mišljenja o monarhiji. Ovi će pregovori možda urodili važnim izjavnma o mogućnosti mira. Raspršene iluzije. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Haag, 4. avgusta. Poslije prvog dana bitlce u Flam lriji opominje ,,Matin“ izrično stanovn š vo, da se mane iluzija. List veli: odbranbena se snaga Nijemaca u borbi iz đaleka i zbliza ne smije potcjemjivati. Njemačka vojna uprava dokazuje ponovno, da slabim zaposjedanjem prvih lin ja, izvišenih u dobošnoj vatri, znade predusresti nepotrebnim žrtvama. Gdje se pak radi o položajima, koje njemačka unrava smatra važnima, započinju Nijemci van svake Bumnje uspješnom metodom, koju je Hindenburg uveo poslije bitke na Sommi. Ratna zamorenost kod engleskih časnika. (NaroČiti brzojav „Beogradskib Novina”) Lugano, 4. avgusta. Pariski dopisnik „Tribiuie" icvješću* je, da je poslije svoje posjete na zapa'dnom frontu mogao utvrditi, da se kod engleskih časnika općenito opaža ratna zamorenost. U prkos toga što se radi na pripremama za zimski rat, vjeniju eng'.eski časnici, da će se ovai rat svršiti kao trogodišn j t rat. General Gurkov uapšen. (Naročiti brzojav ,,B: o r radskih Novina") Rotterdam, 4. avgusta. Prema jednoj vijesti iz Petrograda uapšen je general Ourkov. General E r t e 11 i. zapovjednik XI. vojske ubijen je iz zasiede. Prijelom izmedju ruske vlade i kadjetske stranke. Kb. Petrograd, 4. avgusta. (Reuter.) Potvrdjuje se, da su prekinuti pregovori izmedjU ruske piivremeno vlado i kadjeta. Za ministra unutrašnj h djela imenovan je predsjcdnik izvršnog odbora seljačkog savjeta Aksentijev. Bakarska nautička škola mornarska akademija. Kb. Zagreb, 4. avgusta. Službeni list hrva.ske vlaJe javlja, da je Njegovo Veličanstvo I’revišnjom Svojom odlukom od 19. iula o. g. premilostivo odobrilo, da se nautička škola u Bakru prema predloženim r-ravilima pretvori u mornarsku akademiju. Strana 3. Razne vijesti. Stogodišujica bicikla. 22. o. m. navršilo se ravno sto godina, kako je Šumar barun Karlo Drais upoznao svijet sa svojom „mašlnom za trčanje." Ova je „mašina" biia skoro istog tipa kao i sadašnji moderni bicikli, samo mnogo jednos^avnija. Ona se sasiojala iz dva točka, spojene kratkom rudom, na kojoj je bilo utvrdjeuo sjedište. Sedeći, „biciklista" se od vremena na vrijeme odupirao nogama o zemlju i tako stavljao točkove u pokrci, koji su ga brže odvodili njegovome ci’iju. Na prednjem točku imao je rukunicu za davanje pravca inašini. Za polak godine docnije dobio je Drais patent na svoj izum, a uz to ga je vlada badenska penzionisala, davši mu tituIu „profesor mehanike", te je tako mogao da se isključivo oda usavršavanju toga svoga izuma, koji je u Badenu u brzo postao popularan. Ali sa usavršavanjem nije išlo tako lako. Tek kad je svoj izum prikazao iduće godine u Parisu i kad je ovaj otud prešao u Englesku, Englezi su ga postepeno dotjerivali. Sadašnji oblik svoj dobio je bicikl tek 1888. godine. Iz poštovanja prema pronalazaču nazvall su spravu njegoviin imenom (Draisina-Dresina), i ovo se još i sad održalo za sličnu spravu, kojom se voze nadzornici željezničkih pruga, kad ove preglcdaju. ■*

Buvolovke. U starija vremena nijesu ljudi raspolagali tolikim sredstvima za uništavanje gamadi, kao mi danas. S toga nije ni čudo, da su mnogo patili i od buva. Za imućnije pronadjena je još u XV. sioljeću buvolovka, koju su ljudi nosili na rukama kao grivne. Ove grivne bile su ukusno napravljene od kože raznih životinja, sa koje nije skidana diaka, odnosno vuna. Buve su se rado uvlačiie u dlaku i vunu. gdje ili je tada lakše bilo pohvatati j uništiti. Oko 1700. godine izmišljena je opet jedna buvolovka, koja je toliko postala omiljena, da je o njoj izišla naročita knjiga. Ta buvolovka sastojala se iz cijevčice od drveta ili kosti i bila je sva izrešeiana maJini rupicama, taman tolikim, da kroz njih može da prodje buva. Cijev se nosila na koncu oko vrata. Oba kraja te cijevčice imali su zapušače, koji su na krajevima što ulaze u cijev, bili namazani medom, sirupom ili dnigom kakvom lepljivom tečnošću. Namamljene mirisom tečnosti, buve su ulazile kroz rupice n cijev, ali nijesu mogle i nairag, jer su se tamo uiepile, te se nijesu mogle maći. ili su se toliko najele, da se nijesu mogle provući kroz rupu. *

n 11 ii Zouničns oBJaae. OBJAVA. Obj’avijuje se, da radi oporezk vanja dolaze na red ove ulice: V L K o m i s i j a. 6. avgusta: Obilićev veuac, Rddarska, Hajduk Veljkov venac. 7. avgusta: Topličin venac, Kosmajska br. 1—16. 8. avgusta: Kosmajska br. 17—54, Zmaj od Noćaja Sokače, 9. avgusta: Bauke — Novčani zavodi. C. i k. okružno zapovjeduišlv.o za građ Beograd,

PodpomaJe probaru. luCi sluz, •faUžuje KiseTmu.

MATTONIev giesshubler ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA

Heinrich Mattoni d. d. Beć i Karisbacf. Olavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87.

Ekspozitura peštnnske-ugarske :: Komercialne BanKe ::

u Beogradu — Knez Miltajlova 50.

GLRVNfl UPRflVfl CES. I KR. MONOPOLfl PETROLEJfl I ŠPIRITfl.

Bavl se svlma bankarsklm poslovima. poSltjkama novaca iz Austro-Ugarske i za AustroUgarsku, saveznl£ke i neutralne države. SpecijainoodjeljenjezaSiiJanJe novaca ratnšm zarobljeniclma 1 internlranima. Prima uloge 1 obavlja mijenjanje novca po najkulantnljlm dnevnim kursevlma. Zasebno odjeljenje za robu za ave vrste trgov. potlova.

Osnovnagla vnica i pričuve 232,000.000 kruna.