Београдске новине

Strana 2. I) Članfcti pod naslovom „Svršetak'* IzjavIjuje „Aftoftbl-a'de'd**: Ne dotičući se Istorljske istine, može se reći, d a j e č e»vrta godina otpočela s potpunim oslobodjcnjem središnjih vlasti od stranih uljeza. Prlpreme za odstupanje rusko-rumunjske vojske Iz ostatka Rumunjske. (Naročiti brzojav „Bcosradskih Novina'O Bcrlin, 8. avgusta. ,,Lokalanzeiger“ doznaje iz Rollcruama, da su u londonške krugove .poslije višednevnog prekida opet sligle Vijesti iz Jaša, i to vrlo uznemirujućeg karaktera. Rumunjski kralj nalazio se za vrijeme poslijednjiti napadnih. operacija evoje vojske na frontu, aii se odjednom yratio u Jaš, da učestvuje u rumunjskoaruskom ratnorn savjetu. U tom savjetu »cijenjen je položaj rumunjske vojske kao odveć sumnjiv, pa je poslavljeno pitanje, ida li bi u sadašnjim prilikama bilo zgodpo, da se za vremcna prcduzme ođslupahje, koje neprijatelj ne bi mogao đa omete. S iedne strane mogli bi se možda time jzbjeći besciljni gubitci, dok bi se s dru« ge slrane održala veza s odstupajiućim ruskim krilom. Engleski savjetnici pvepo ručivali su krajnji otpor, ukazujući na iflandrijsku l)itku, koja se natazi u razviću. Ali u Londonu jako sumnjaju, da je taj prijedlog usvojcn. Izgleda, da se »nnogo ne računa na strateški uspjeh zapadnog frornta. Ako se Rumunji od : sla đo jvoljno ne odnpru, onda stoje spremna engleska požarna odjelenja, da n^prijate)ju oslavc samo unišlene predjele.

Ruski haos Protivrevoluciione struje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novl ia') Ženeva, 8. avgusta. O ruskoj krizi vlad.i u francuskoj ktainpi velika zabrinutost. Tako javlja iedan brzojav, da je prekjnče obrazojvan središnji odbor flote, koji ie riješio, da cijelu dumu siavi pod optužbu. Ona je pravi izraz protivrevolucije i njoj se pripisuju mnogi pogromi. U nedjeljn su člauovi trgovačkili i industrijskili grupa u Petrogradu rijeŠili, da vladu ne potpomažn, jer se ponovo udružila sa radikalno-socijaliS'tičkim elementima’. •— Medjutim je Kerenski u subotu otpočeo ponovo s pregovorima. Petrogradski dopisnik ,,T e m p s“-a javlja, da monarliiste iskorišćuju opšle ra-zočareinje i zabunu, da bi se opet pojavili na političkoj pozornici. Oni izdaju ’tajni list, pod naslovom ,,Groza“ i otvaraju monarhističke klubove. Osnivači ovili su uapšeni. Protivrevoluciia uzima niaha. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Koln, 8. avgusta. U skupštmi glavnog izvršnog odbora radničkog i vojničkog savjcta je jednoglasno izjavljcno, da protivrevolucija uzima niaha. U odiuci, koju su donijeli ,,menjšiji“ i socijalni revoluĆijonarci veli se, da u zemiji, povodom potpunog vojničkog sJomav prijete anarhistički pokusi i protivrevolucijonarna rovarenja. Radi otkianjanja opasnosti bezuslovno se preporučuje koalieija s gradjanskim strankama, čiji je uzajamni otpor samo pokušaj, da se iskoristi teško stanje zemije, kako bi lakše prigrabili vlast u svoje ruke. Ruska štampa o trećoi codišniici rata. Kb. Kopenhageu, 8. avgusla, liovoreći o trećoj godišnjici rata veli ,,N o v o j e v rem j a“, kako javlja jedan petrogradski brzojav, ovo: Rat jo

reva konja. Car to jeđva dočeka, i dozvoli joj. Đjevojka zapovjedi carevim slugama, da izved.i konja na livađn. Sluga odmah odriicši konja, pr'Miži se k njemu, i stane ga gladiti po desnoj strani. Kuda ga je god pogladila, tude stade rasti nova dlaka i konj počne odmah ozdravljati, pa> i travu pasti. Djevojka stane oko konjai hodati i po cijelom ga tijelu gladiti, a konj sc stane opet sve <o više oporavljati, dok na jedan put postane zdrav kao cd majke rodjen. iTo slugama bi vrlo začudno, dolete caru i javiše čudo, koje nikad u životu čuli ni vidjeli nijesu. Oni javiše caru, kako ona djevojka izliječi konja za fili časak. Caru bi vrlo drago, pa zapovijedi slugama, da se uzme ona zlatna papuča, pn da se omjeri toj djevojci o nogu, pa ako joj buJe taman, prosiće ju zi svoga sina. Careva se želja ispuni. Papuča bi odnešena, i omjerena o nozi one djevojke. Papuča bi njojzi taman kao što i jest njezina bila. I to caru javiše. Car odmah podje sa nekoliko svoj'Ii prvaka kući tc cure i zaprosi ju oJ nieziiia oca i maćehe. Otac bi odmah kail, a kako i ne bi, nije šala dati svoju Šćer za careva sina. Cura bi isprošena. Car srtane sada kupiti svatove na sve strane. Svatovi se iskupiše pred carevim dvorima i podja po curu. Svatovi dodju pred kuću mladinu. unidjn u kuću i počekaše malo dok se je spremila. Cura se spremi i podie. U tom se zla maćeha domisli pa će paštorei reći: — Cuješ ćerko? — Sto, je maU?, — reći će paetorka. — Dobro će bltt da H ne kieš sama, nego ću ja sprcmitl svoju kćer, pa

Cetvrtak krvavo iskušenje, koje je sobom Boaujelo kultumo i socijalno razviće zemalja. Zapadne zemlje, koje su mmogo zrelije, sjajno su jzdržale to iskušehje. Sa mo je za Rusija rat postao borba ea njen opstanak. — „Delo Naroda" pred laže, da se obustave neprijateljstva na Bvima frontovima pa ’đa se utvrde ralni ciljevi Njemačke i Engleske. Tada će se brzo saznati, u kakvom sc položaju nalaze o , be grupe zaraćenih sila. — ,,Rječ‘‘ veli: Rat se mora produžiti, da bi čovječanstvo moglo opet dobili ravnoležu, koju je Njemačka onako surovim načinom poremetila. List dođ^je: Posljednji govor njemačkog koncelara jasno kazuje, da je Njemačka pošla unažad; jer jedna sila, koja se osjeća nesavladljivom, ne izražava se onako, kako je to učinio državni kancelar. ’ Produženje ratne politikc. Kb. Berlin, 8. avgusla. ,,V o r w a rts“ javlja iz Stoekhohha, da će nova ruska vlada, kako se tamo misli, produžiti ratnu politiku posljfednjcg doba, isfo lako i mjere protiVu ,,boljšijih“. Miljukovljevi ,,dokmncnti“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beč, 8. avgusta. Korespondencija ,,Rutidschau“ javlja iz Kopcnhagena; Miljukov tvrdi u ,,Rječi“, da ima dokumente, koji svjedoče da posfoji velika zavjera, koju su skovale maksimaliste inicijativom Njemačke. Njemački poslanik u Stockholmu upravlja navodno cijelom tom zavjerom i služi se Trockijcin kao posrednikom s „boljšijlma* 4 . I njemački Američani 'da učestvuju u zavjeri time, što stavljaju na raspoloženje „ogromne svote ‘ novaca. Is'fi list ,,otkriva“, da je gospođja Sumenson, koja je prošle nedjelje zbog špijunaže napšena, bila na čelu pacifističke organizacije i da je kod nje nadjeno nekoliko milijuna njemačkog novca. Uslovi generala Koruilova. (Naroćiti brzojav „Bc-ogradskih Novina' ) » Frankfurt, 8. avgusta. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz Basela: ,,R u s k a ja V o 1 j a“ javlja, da je general Kornilov prilikom prijema položaja generalisima brzojavio Kerenskom ovc nslove, pod kojima misli primiti zapovjedništvo: 1. Ja hoću da budem odgovorau samo mojoj savjesti i ruskom narodu. 2. Niko se ne smije miješati u moje vojničke stvari i naimenovanja. 3. Mjere, koje su posljednjih dana preduzete na frontu, imaju se primjeniti i u pozadini u četnim depoima. 4. Uslovi, koje sam ja 31. jula brzojavio gcneralu Brusilovu, moraju se primiti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 8. avgusta. Kako ,,T e ni p s“ javlja, prvi zvanični rad generalisima Kornilova je bila naredba, da sva vojna lica, ma kakvog položaja bila u pozadini, bez razlike starosti I čina, moraju do 14. avgnsta biti upućena na front. (Naročili brzojav. „B ogradskih Novina") Ženeva, 8. avgusta. U toku već propalih pregovora Kerenskog s vodjama kadjeta piedložili su ovi, da se ruskom generalisimusu pridodadu kao savjetnici jedan francuski i jedan engleski general, kao i jedan saveznički admiral. Izgledalo je, da je Brusilov na to pristao, ali je njegov nasljednik Komilov odbio svaku kontrolu.

će i ona iči s toborn do carskili dvora. — Pa dobro. — Pričekaj ti malo ovdje u sobi dok ja nju spremim! — reći će maćeha. U toin povede maćeha svoju kćcr u drugu sobu i stane ju svjetovati: — Čuješ kćeri: Mi ćcmo ovoj nesreći skuhatt poparu, pa ćemo mi tako učinitt, da ona ne će ić; za careva sina. nego tt. — A kako, đraga majko?. — reći će kći. — Slušaj! — Ti ćeš zajedno sjestt s njome u iola, pa kad ona u putu ožedni, i zaišće vode, reći ćeš joj, da se voda kupuje za oči. Tako i bude. One se spreme, i sjednu u kolai. Svatovi se poredjaju, neko u kolima, a neko na konjima. Svatovi podju. Iduči, ožedni mladn, i zaišće od te po ocu sestre vode a ova po materinu savjeitir, reče: — Bogme, draga sestro. u ovoj nahiji kupuje se voda za oči. — Za oči? — rekno mlađ.i. — Bogme baš za oči. — A, jadna' ti sam, ako dadnem oči, kako ću kao mlada doći u careve dvore. — E, tako tl se ovdje radi, pa ti čini što znaš. Kako mlada bijaše žedna 1 , pristane na <o, i rekne; — De, sestro, Izvadi ml oč!. I odveđi me tamo, gdje bi se mogla napiti. To ona jedva dočeka. Zapovjedi kolaru dai ustavi kola, jer mlada hoće đa se napije vode. Ovo se dogodiio u jednoj šuinl. Kolar odlmah ustavi kola, a ona lijepo s Bjom ■ iumu. Izvadi joj oči 1 ostavi Je u iamJ, « ona bez mlađe brže bolje 1

BEOGRADSKE NOVINE (Naročili brzojav „Beogradskih Novina') Kopenhagen, 8. avgusta. General Kornilov zabranio je održavanja vojničkih skupšttna na frontu. Kozaci kao čuvari reda. (Naročiti brzojav „Beogra’asldh Novina’") Amsterdam, 8. avgusta. Kozački pukovi su povučeni s fronta, oni će obrazovati žandarmeriju, koja će u unutrašnjosti zemlje žavati red. Borba izmediu kozaka I vojnih bjegunaca. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Lugano, 8. avgusta. Prema petrogradskim vijestima talijanskih listova, uapšeni su u Tiflisu nmogi vojni bjegunci. Kozaci su pucali iz mašinskih pušaka na vojne bjegunce, a ovi su opet pucali na vojnike. Smrttia kazna iednog ■'uskog zapovjednika zbora. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") Ženeva, 8. avgusta. General Kornilov je naredio, da se osudi na smrt jedan zapovjcdirik zbora, koji je suviše blago postupao s vojnim bjeguncima. Francuska štampa o dogadjaiima ii Rusiji. Kb. Bern, 8. avgusta. Francuska štampa prati dogadjaje u R’usiji s velikom zapetošću. Više se ne taji, da postignutim sporazumom u noćnoj sjedmici od 3.—4. avgusta nije okončana kriza. „T e m p s“ veli: Cero smo već vidili, da je u Rusiji trenutno stišana nmoga teška kriza, da docnije izbije ponovo u staroj jačini. Rusiji i drugim sporazunniim silama ne će se učiniti dobra usluga, ako se položaj ne posmotri onako kakav je. Jedan narođ, koji svoju slobodu ne umije đa đisciplinuje, ide u susret svome porazu i propadanju. Te gorke pouke treba da se sjete i u Franeuskoj. Uvijek je žaiosno, kad se nauk mora da dobija od saveznika. — ,,E c h o de P.aris" piše: Da li će se privremena vlada moći oslobodili od nepravUnog starateljstva narodne mase i vojskc? Od odgovora na to jiitanje zavisi sudbina Rusije. — „L’ Heure" izjavijuje: Kerenski se mora nadfovječanski naprezati samo 'da odbrani Rusiju. Trenntno je glavna stvar za zapatbie saveznike, da se sami u sebe poazdiiju. Samo bi zapadne sile moglc izvojevati pobjedu. Apšenja 1 optuživanja. Kb. Amsterdam, 8. avgusta. ,,T em p s“ javlja iz Petrograda od 5. ov. mj.: Kerenski je naredio da se uapse Trocky i Lumarčbarsky kao sukrivci posljednjih nemira. — Ađmiral Vercdercvskv, koji je prije kratkog vrcmena uapšen, optužen je zbog objavljivanja vojničke tajne. General Gurko se nalazi pod optužlx)in, da ođržava prepisku s bivgim carem. . n. i .a: i Nova potapijanja. Kb. Berlin, 8. avgusta. Wolffov ured javlja: U engleskcmkanalui u Atlantskom okeanu naše pođmornice potopile su ponovo 23.500 brulto toaia. Medju potopljlenim brodovima su se nalazili naoružani engleski parni brod ,,City of Florenz" (5399 toaia), natovaren kožom, krumpirom t voćem', na putu iz Valencije za Lonđon, kap t triinaonižana parna broda; jedan potopljeni brod bio je natovaren pctroleumom u New-Yorku za Le Havre. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

šmugne u kola i zapovjedi kolaru, da goni naprijed. Kolar odmah potjera dalje. Ona se huda napije vode, okrene se tamo i ovaino, pa dočuje da nema niti te sestre, nitt kola, nitt svatova. Odmah se sruši na zemlju i stane plakati i jadikovatk Tada naidju čobani sa svojim ovcama, pa ugledaše mladu djevojku gdje leži i plače. Približe se bliže, pa ugledaše da nema ni očiju da su joj iskopane. Došavši čobani blizu nje, s+anu je pitati: — Arno ženska glavo, š'ia ti je to očima bilo? — Koja je tako zla duša bila, pa te unesrećila? Ona sve kaže šta je bilo i rekne: — Draga braćo moja; ako sfe Ijudi, i ako znate šta je muka, iznesite me odavđen a vi i vaši u desetom koljcnu imaće od mene fajđu. Čobani odmah to učiniše, popaiiu djevojku i ponesu u selo. Jedan od njih uzme djevojku i unese je n svoju kuću. To se odmah proglasi po selu, kako je taj čobanin mašao djevojku i kako je odnio kući. Svak stane pitatt djevojku, šta joj je bilo očima, a ona sve pripovijeda, št'a joj se dogodilo. Jednog dama sjedne djevojko pod prozor i stiane suze prolijevati. Tuda naidje jedan hadžo i upita: — Što ti je ženska glavo? Ona kaže, što joj se dogodilo, pa će reći: — Dragi. hadžo, molim te, izvedi me roalo u bašču, da se malo prošefam, ne bi Ii mi što god lakše bilo. Hađžo odmah djevojku posluša i izvede je u bašču. Ona podje po avliji, pa gdjegod zemlju očepila, tu se zelen travia pomolila. To se još više proglasi po selu. krico hadžo Ima curu, Jcoja kad po temlji hodl, za njom se trag zelenl.

9. avgusta 1917. Rusija ne potpomaže francuske ratne ciljeve. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' ) K5In, 8. avgusta. - „Petrogradska Iz vjes ti j a“ piše: Je li zaključen 1916. izmedju carske vlade i Francuske ugovor o potpomaganju francuskih osvajalačkih planova, o kojima je govorio njertrački državni kancelar? Je li iii nije? Ako jeste, onda se francuska vlada nalazi u velikoj zabludi. Niži stalež stanovništvaRusijenijeza to izveo revoluciju, da bude i ostane besvjesmo stado, ko'iin vlade Francuske i Rusije mogu upravljati kako hoče.

Konferencija sporazumnih sila u Londonu. Ki). London, 8. avgusta. Reuter javlja: Danas je oipočela koaifcrencija sporazummlh sila u Londonu. Održane su dvije duge sjetlnice. U konterenčiji učestvuju: engleski ministi, dalje talijanski * miuistar spo’jnili poslova, francuski mimistar predsjednik Ribot, ministar municije Thomas, engleski po-lanik u Parisu lord Bertie of Thame, kao i mnogi zastupniei drugih saveznih zemalja i viša vojnička lica« Konferencija sporazumnih sila u New-Yorku. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 8. avgusta. Veliko izncnadjenje je izazvala pohizvanična iziava ,,Manchestcr G uardian“-a, kojom se potvrdjuje, da će se već avgusta mjeseca sastati u New-Yorku kouferencija sporazumnih sila, u kojoj će se utvrditi uslovi za mir.

Neograničeni podmornički rat. Englcsko priznanje. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina”) Rotterdam, 8. avgusta. Nothcliffe izjavljuje u ;,Sun“-u, da jepodmornica majstrašnije oružje s\ jetskog rata i da će vjerovatno ovo biti i odiučujuće. — Pomorski stručnjak ,.Daily Telegraph“-a tvrdi, da je engleski brodski prostor doista spao na trećinu, Pokret za mir. Zinnnervaldska konfei’encija. Kb. Stockliolm, 8. avgusia. Rok za sastanak Zimmcrvaldske ko:i'ferencije utvrdjen je za 8. septembra. Sumnja u sastanak stockholmske konferencije. (Naročiti brzojav ,,Bco 0 radsl ih Novina' ) Budimpešta, 8. avgusta. ,,Az Est" doznaje iz Stockholma: Po hajnovijim vijestima iz Engleske i Francuske, počelo je da se sumnja u sastanak stockholmske medjujiarodne miiovne konferencije. Odlaganje roka konfereucije do 9, septembra jc samo jedan šahovskj otez, pošto Nijemci moraju 16. septemTa da budu u Berlinu pri otvaraaijji Reichstaga, a to je na dajn, kada bi jma lo od Engleske forsirano pitanje o krivici rata na konferenciji da se raspravlja, Pod takvim prilikama može više biti govora o ratnoj nego o mirovnoj konferencijf. Podje liadžo kući, a djevojka mu rekne: — Čuješ hadžo! — evo tebi ove dvije kuttje pune bisera, pa ti hajde u čaršiju? A ako ko upita: Pošto je? reci: jedna kuttja’, jedno oko, a druga kuttja drugo oko. Hadžo je to jedva dočekao, i podje prodavati biser. Podje od sela do sela i dodje u iedrm Varoš. Proviče i kroz tu varoš: — Haje, ko će kupitt dobra i pravog bisera! — Dodje do jedae velike i lijepe kuće, a to bijahu carski dvori, gdje se je uđala ona njezina sestra, koja joj je oči iskopala. Čujc ona iz sobc, gdja neko pod prozoroin viče: Hajde dobra. bisera! — Polett ona. brže bolje prozoru, da vidi kakav je biser i upita: — Pošto jc? Hadžo odgovori: — Svaka kuttja jedno oko. Ona će opet sa prozora: — Pričekaj malo tu, ja ću k’upiti obadvije kufije. Uzme ona ona obadva oka, što ili je bila iskopala svojoj po oca sestri za vodu, pa ih dadne za obadvije kutije bisera. Hadžo uzme obadva oka, i ponese ih djevojci. Došavši kući, rekne: — Evo tt oči, prodao sam biser! Djevojka odmah uzmc oči, pclijc rane vodom. pomoli se Bogu, metne oči u očne šupljme i odmah s Božijom milošću progleda. Djevojci bi vrlo drago I stane blagosivati hodžu. Jedno jitfro zapovjedi sultanija svojoj ropkinji, da ode u sobu snalii l da ju upita, hna li Sta zapovjedati. Ropkinja odtnah skoči 1 ode. Kad ona unidje snahi u sobu, ima šta I vidjett. Mlada snaha uzela peškir u ruku i had* od budžaka do budžaka vičuči:

Broj 217. Grčka. Progonstvo pripadnika središnjih vlasti iz Grčke. (Naročjti brzojav „Beogradskih' Novinia'I K61n, 8. avgusta. Prema jednom švajcarskom bezžičnom brzojavu riješila je greka vladai, da progna Nijemce, Austrijance i Magjare iz Orčke. Tur^ki i bugarski pripadnici staviče se pod policijski nadzor. Bijedne prilike u Ateni. (Naročiti brzoj'av „Beogradskih Nov'na'O, Ztirich, 8. avgusta. Iz pisma jedne visoke grčke ličnosti u Ateni, upućenog u Švajcarsku svome rodjaku, donosi švajcarski dopisni ured ovo injesto: Ti ne možeš sebi ni predstaviti, šta i koliko mi u Ateni trpimo i kako bijcdno živimo: glađ, propast, bijeda i jad. Svr kradu, svi postajm lopovi. 2ene i djeca umiru na ulici od iznurenosti. Moja je žena spasla stotinama djcce odojčadi, koje majke nisu više mogle da hrane. Blokada ie pravi zločin. Ima več četvrt godine, kako sc grad nc osvjetljava. Kako su žandarml i policajci protjerani u Peloponez, zločinc* uživaju slobodu, oni napadaju gradjane na sred ulice, pljačkaju ih i zlostavljaju. Francuska. Raskid socijalista s vladom. (Naročiti brzoj’av „Bcogradskih NovIna'O Ženeva. 8. avgusta. Izvršni odbor francuskili socijalista sazvan je za 20.»avgusta u Paris, da utvrdi nov pravac francuskih socijalista. što je potrebno zbog promjenjenog držanja stranke prema francuskoj vladinoj politici.

Borbe u Maćedoniji. Američki dobrovolici ii solunskoj vojsci. (Naročili brzoj’av „Bcogradskih Novina'') Lugano, 8. avgusta. . Kako jedan talijanski izvještaj javlja, u Solun su prispjela dva američka četna odjelenja, koja će se boriti u vojsci geoerala Sarraila. To su sve sami dobrovolj. i.

Amerika u ratu. Američko ratovanje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") New-York, 8. avgusta« (Reuter). Wasbingtonski dopism’ki „iAsšociadet Press" javlja, da ćo se uskoro utvrditi sporazuin s neutrainim državama o izvozu životnih namirnica iz Sjedinjenih Država. Nekoje neulralne zemlje su već ohećale, da rohu, koju dobiju iz Amerike, ne će izvoziti za Njemačku, niti će je upotrijehiti kao dopunu životnili namirnica, koje bi se izvozilo za Njemačku. Neutralci su pozvani, da označe, koliko im je potrebuo bjelančevine, ugljenih hydrata i masti, da bi se mogla sračunati namirnica za svaku e!avu stanovništva« Američki ratnl poreski zakou. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina'O. Wasliington, 8. avgusta. Finausijski odbor senata je pcđnio s preporukom izvještaj o ratnom poreskom zakonu. Zakonom se predvidja prinos od jrorezivanja u 2.006,970.003 dolara. — Udijelite, Bog vam dao! Ropkhija odmah ode iz sobe i kaže sultaniji, št ! a mlada snaha radi. Sultanija othnali javi to caru. Caru bi to vrlo mučno, što to snaha radi. Ou pomisli u sebi; — To je ona šenula s pameti; kako i bijaše. Pusti car opet telala, ko bi znao to izliječitt, neka se prijavi. To dočuje ona pastorka — ćorava djevojka — pa ode do carskih dvora i prijavi se, da će ona izliječttt. Car ju odmah i primi. Ona se sama zatvori sa budalasrtom u sobu, i liakon nekoliko daaia ttzliječi ju sasma. To bi caru vrlo drago, gdje ona snahu izliječi, i zovnc tu djevojku preda se i zapita ju: — Cija si tt? Djevojka stane pjeva'tt cijelu svoju suđbinu, što joj se u životu dogodllo. Car se đomisli: — Medjer si ti ona, koju sani jai bio isprosio za svoga sina! Djevojka ođgovor!: — Baš sam jai ona ista i nikoja druga. Car odmah zapovjeđi slugama: — IzvedKe mi u bašču dva najboIja ata! Sada hajte, pa mi izveđite onu raoju snahu, onog Ijutog krvnika! Sluge odmah izvedu ktnje u baš'ću, za ttm odu u dvore i izvedu snahu pred cAra. Car stane pitati: — Pozroaš U ti snalio, ovu mladu djevojku? Snaha Ju poznavala, ali se napjavila, kao da je nije nikada prije vidjeIa. No naaposJije prisitane 1 reče: — To Je moja po ocu sestra, ! ispripovijedi caru sve, što je od-nje ona I njezina maitl radila. Car na <o odgovorf;