Београдске новине

Bro] 217. •. : ... Najnovije brzojavne vijesti. 'Austro-ugarsko-nleinačko-biigarskoturskl privredni sporazum. Kb. Beč, 8. avgusta. , .Vlade Austro-Ugarske, NjemaCke, Bugarske i Turske su ri'jeSile, da priStupe pregovorima radi priprema privred»lih sporazuma, koji bi »e protegli i na saobraćaje spomenutih država. U sporarumu je odredjen Beč kao mjesto sastanka. U tim pregovorima, koji će 9. ov. mj. otpočeti, učestvovaće, osim izaslanika c. 5 k. vlade, i stručni zastupnici iz Njemač'ke, Bugarske i Turske. Prilike u Jasu. ;(Naroči(i brzojav „Beogradskih Nov.ua“i Zurich, 8. avgusta. „Neue Z u r i c ii e r Z c i t u n g“ javlja: Prilike su u neposjednutom dijelu Rumunjske nesnošljive, one graniče do nevjerovatnoće. Bijeda se ne da savladati. U glavnim ulicama Jaša jvlada užasna nečistoća. Bijesni pjegavi tifus, povratna grozuica i kolera. Nestašica u ljekarijama i namirnicama fzaziva opšte negodovanje. U mnogim se predjelima razdajei hljeb samo jedan pirt nedjeljno. Snage Rumunjske su iscrpljene. Talijauski ratni ciljevi. [Naročiti brzojav„Beogradskih jNovina") Lugano, 8. avgusta. Prema najnovijim vijestima Sonnino ’će se vratiti ove neđjelje u Rim. Njegov govor održan u Oueens Ballit komentariše talijanska štampa bez ikakvog oduševljenja. Razočarenje nacijonalističkih krugova se ispoljava u 'jednom komentaru ,,Avanti“-a, koji u govoru talijanskog ministra spoljnih poslova nazire predznak painetnijeg ograančavafija talijanskih zalitjeva. Iz ettgleskog donjeg doma. Kb. London, 8. avgusta. Donji dom je sa 108 protiv 14 glaeova primio u trećem čitanju predlog o proizvodnji žila. Ministar poljoprivrede fe izjavio, da je u ovoj godini zasijano oko 1,000.000 acra zemljišta više žitom i krumpirom. Kitajska obiava rata. ;(NaročitI brzojav „Beogradskih' Novina") New-York, 8. avgusla. „Associaded Press“ javlja iz Pekinga: U četvrtak je privremeni predisjeduik odobrio jednoglasnu odluku kabipeta, kojom je Njemačk'oj i Auštro-Dgarskoj objavljen rat. '(Naročili brzojav „Bcogradskib Noviua") Frankfrut, 8. avgusla. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz BaseIa:'Načeliiik kitajskog glavnog stožera, koji se sada bavi u Parisu, izjavio je zastupniku )} Excelsior'-a ovo o kilajskoj .pomoći: Kitaj će poslati dvije divizije, koje će s proljeća doći na francuski front radi učestvovanja u idufoj ofenzivi. Osim tog će Kitaj snabđjeti sporazumne sile s mnogobrojnom radnom snagom. Zemljotres. Kb. Beč, 8. avgusla. Jutros su aparati meteorološkog i geodynamičkog središnjeg zavoda zabiJježili bliski polres zemlje u daljini oko 100 kilometara. Početak 4 sala 48 minuta 1 sekund, svršetak oko 5 sati. Mjesto potresa je vjprovatno u gibimjoj Šlajeiskoj,

— Kada si ti tako ovu nevinu siTotu djevojku mučila 1 . i ti češ sada plaititi. I zapovijedi slugama: — Uzmite ovu Ciganku, pa ćcte je posaditi na ona dva ata! Za tiin ćete uzeli kandžiju, pa ćete potjerati atovc, š»to god brže možete! Sluge odmah to ueine. Posađe snahu na dva ata, potjeraju atove, i tako mlada snaha svrši svoj živc|\ Ona bi rastrgnuta na dva komada. Car sada vjenča ovu mladu djev-ojku za svoga sina : tako se ona usreći.

HALI PODLISTAK. S A L A. Iz suda. S u d i j a: ,,Je li istiita, da ste rek)i tužiocu, da ne zna više od vašeg rnačka?" O P t u ž e n i: ,,He. Ja sam rekao, da moj mačak zna više od njega i pri tonie ostajem, pa to mora i tužilac priznati. Eto neka kaže, da li je o:i u stanju da se mjeri s mojim mačkom u hvatanju miševa.“ Opreznosh A. : „Gospodine B.i Kad bili nekome rekao pred svjedocima, da je nitkov, šta bi me to moglo stati?" B. : „Mnogo novaca pa i zatvora." A.: „Boga mi, onda jc boije, da viam to ne reknem.“ Replika. Jedan mlad bogataš i jedan sveštenik nadjoše se u jednom društvu. .Onaj htjede da zbija šaltt, pa će reći: ,.Kad bih imao glupog sina', ja bili ga dao da bude pop; a sveštenik odgovori: „Koiiko ljudi, toliko ćudi; vaš pokojni otac je u tome sa svim drukčije misiio."

CeTvrtak'

Grad i okolica. Dnavnl kitandir. D » n » s le četvrtak 9. avgusti, po starom 27. juta. —Rlmokatoltci: Roman m.; pravoslavnl: Vetlkomuč. Pantelejmon. Casnlčka i člnovnlčka kaslna otvorena je do 12 saU u noćl. C I k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 830 uveče. Kinematografl: Vojnl klno (Koioseum): U 6 satl poslije podne predstava za vojnikc, — C.ikr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati posllje podnc prcdstava . za gradjanstvo. Noćna služba u apo t e kam a : Ođ 5. do 11. avgusta vršiće noćnu službu u Beogradu ovc apoteke: Dr. Panić, Saborna ulica 77; N i k o 1 i ć, Bltoljska ulica 2; Crveni krst, Beogradska nlica 2. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podnc. Iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9 30, 10-30 i 11 30 prije podne; 1-30, 2 30, 330, 4-30, 530, 6 30 7 30, 8 - 30 i 9-30 posllje podne. — Iz ZemunazaPancsovu: u 1 sat poslljc podiie i u 8 satl u veče. —- Iz Pa ncsuve zaZemun: U6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S m e d e r e v o. Polazsk iz Sapca za Beograd četvrtkom i ncdjeljom u 7 i po 'sati izjutra. Dolaznk u Beograd u 12 i po sati poslije podnc. Ponedjcljkom odmor broda u Smedercvu. Botanička bašta. Otvorena utorkom, čctvrtkom, ncdjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko’: od 2—4 sata poslije podne. U boinicl ,,Brunn u : od 9-30—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i," otvorcno od 6 sali izjutra do 7 sati uveče. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 9. avgusta 163J. god. rodio se u AI ;1 v/ i n k f e-u (nortliamptonska grofovija) cngleski pjesnik Jolm D r y d e n. — 9. avgusta 13ZJ. god. rodio se u VVetzikomi njemački pjesnik Heinrich L e u t h o 1 d (umro je 1879. god.). — J27. jula) 9. avgusta 1832. god. rodio se u selu Srpskoj Crnji u Banatu jedan od najvećili velikama srpske književnosti, i;ored Zmaja Jove Jovanovića najveći jijesnik romantičnog perijoda srpske književnosti — Ojura Jakšič, pjesnik jake mašte, velikog nadahnuća plaii i bujan. Kome nijesu poznate njegove divne pjesme: „0 t a d ž b i n a“, ,,P adajte b r a ć o!“, ,,N a Liparu'*? itd. Od njegovih epskih r^dova poznatiji su ,,B r a t o u b i e a", ,,N e v es t a P i v 1 j a n i n a B a j e'\ ,,B a r j a kfarovići", „Mučenica', „Pričes t“), od njegovih dratna održale su se na J repertoaru pored njcgovog najboljeg koinada ,,J e 1 i s n v e t a“, još i drame ,,S e o b a S r b a I j a“ i ,,S t anoje 01avaš“; njegove pripovjetke manje su poznate široj publici. Cjelokupna njegova djela izašla su 1S32. god. i 1912. god. u ukusnoj bibliotcci „Srpski Klasici", što jn je izdao izdavački zavod „Napredak'*. — Kao što je poznato, Jakšić je od mladosti učio slikarstvo, ali na toni poiju naravno nije postigao onakvu slavu kao na polju književnosti. Ipak je ostala od njega jedna slika, koja je poznata svakom djetetu. koja jc bezbroj pufa reprodukovana — ,,T a k o v s k i u s t an a k“. 1856. god. prešao jc u Srbiju, gdje dobije za učitelja prvo u selu Podgorcu (okr. timočki), a poslije u obližnjeni lijepom selu S u ni r a k o v c u (sad'a stanica na pruzi P a r a ć i nZaječar), gdje je spjevao nekoliko svojilt najljepših pjesarna. 1858.—1860. god. bio je učitelj crtanja na * 1 jednoj višoj idjevojačkoj školi u Beogradu. 1861. god. ode da prodtiži slikarske studije u Beču, ali sc več idttće godine vrafi u Novi Sad, a pofoni opet u Beflgrad. 1863. god. dobio jc za učiteIja crtanja u Kragujevačkoj gimnaziji, 1865.—1869. bio je opet učitelj, kojc u Sabantj (okr. moravski), kragujevačkoj Rači i Požarevcu. 1869. god. postavljen je za učitelja crtanja u jagodinskoj realci. 1872. godine najzad ižostavljen je na mjesto, rezervisano zaslužnim srpskim književnicima — šefkorektora državne štamparije, na kome je mjestu umro (16.) 28. novembra 1878. god. 1896. god. podigli su lieogradski^ tipografi, (tipografsko pjevačko društvo ,,Jakšić“) svome slavnom drugu iz državne štamparije poznati spomenik na Kalemegdanu. — 9. avg. 1839. god. rodio sc slavui očni ljckar vojvoda Karlo Todor bavarski, član bavarskog kraljevskog doma, koji je svoj život bio potpuno posvetio nauci. Umro je 1909. godine. Novi dunavski parni brod „Karlo IV." Novi salonski parni brod kr. ug. rječnog i pomorskog paroplovnog udruženja, „Karlo 1V.“, koji je 6. o. mj. pod vodstvom upravitelja spomenutoga udruženja dra. M. pl. Domony-a, nastupio iz Budimpešte svoju pokusun vožnju, stigao je prekjnče u 8 sati uveče u Beograd, otkuda će nastaviti svoj put za Braiiu. Brod je sagradjen na brodogradilištu „Danubius" (Oanz & Comp.) u Budimpešti, a pušten je u Dunav 1916 god. Typ ovoga broda posve je nov i najveći od svih dosada na spomenutom brodogradilištu izgradjenih brodova'. Brodarska zapremina novoga broda iznosi 363 rćgistarskih tona. Đrod vozi brzinom od 24 kilometra na sat; luksuzno ie uredien

BEOORADSKE NOVINE „ i providjen svim potrebnim komfortom. — Juče uveče priredjena je na novom salonskom brodu večera, na koju su pozvani i svi viši čimbenici c. i k. vlasti u Beogradu. Za beogradsku sirotinju. Saborna crkva poslala je sirotinjskom odjeienju opštine grada Beograda svotu od pedeset kruna, kao svoj prilog za pomaganjc sirotinje grada Beograda, koju je sumu novaca skupila u tom ciljtt prilikom bogosluženja na tas. Varaždinsko kazalište u Zeiminu. Večeras počinje ferijalna turneja gradskog kazališta iz Varaždina svoje dramsko gostovanje u Zemunu (u Orand-Hotelu). Kao prva predstava daje se Knoblanchova izvrsna satira ,,F a u n“. Družba, koja je s uspjehom gostoyala u Požegi, Vukovaru i ostalim većim gradoviitia Ilrvatske i Slavonije, ima biran repertoar; od domaćih stvari Ogrizovićevu „Hasanaginicu“ i Nušićev „Svijet', a od stranih Molnarov „Liliotn", Hovstov „Raj na zentlji 11 , Molnarov „Djavo'*. ,,U dolini“, „Moja beba“ i t. d. Predstave će se davati svaki dan osim petka i ponedjeljka, a kao gosti doći će i neki članovi kr. hrv. zernaljskog kazališta iz Zagreba. Interes jc za ovo gostovanje vanredno velik nesćtmo u Zemunu, nego i u Beogradu. Kiša ii Beogradu. Još prošle noći otpočela je da pada lijepa kiša u Beogradu. Posliie skoro mjesec dana od kako kiša nijc pala u Beogradu, ova jc kiša dobro došla povrću i kukuruzu. Kiša je padala juče skoro cijelo prije podne, te je bar u nekoliko pokvasila sasvim suvti zemlju. Iz opštinske ambulante. Opštinski Ijekar, specijalista za ginekologiju i hirurgiju g. dr. Bukić Pijade, pored svog redovnog dežuranja', vrši i naročito za ginekološke i hirurške slučajeve svakog p o n ed j e 1 j n i k a 1 č e t v r t k a poslije podne od 4—5 sati u ainbulanti Qpštine grada Beograda, pregled opštiiiske sirotinje, koja boluje od hirurških i ženskilt bolesti. Skreće se pažuja gradjanstvu, da se u gorc navedene dane za iste slučajeve može obratiti za liječenje u opštinsku ambtilaniu u označcno vrijeme.

U dvorištu kuće br. 7 u Ratarskoj nlici, u ljetnjoj kuhinji izbio je 7. o. mj. oko 3 sata u jutru požar, vjerovatno uslijed toga, što vatra m ognjištu nije s večeri bila ugašena. Policijska patrola, koja je pored kuće prošla, primjetila je požar i razbudila ukućane, te je s njihovom pomoću spriječila dalie širenjc požara prije no što su stigli požarnici. Traže se kaldntulžiie. Sve kaldrtol^, koji sc sada nalaize ii Beograau, a' bez zanimanja su, potrebno je da se odmah jave reonu onoga kraja u kome stanuju, radi potrebnog obavještenja o dobijanju rada u svonte zanaitu. Cijena lubenici. U jučerašnjem novom cjenovniku životnih namirnica'. koje je izdala opština grada Beograda, potkrala se jc slučajna pogrješka o cijeni lubenice. Cijena j e d n o ui k i I o g r a m u 1 u b e n i c e j e 40 li e 1 e r a, a ne 60 kako je juče odštanipano. Izgubljeno. Izgubljeii je maii, ntrlti kožni nov-; čanik s maloni sadržinom ( jedna šrebrna kruna, papirna kruna, nešto sitnog novca i dva ključa). Moii se nalazač da ga preda c. i k. okružno n zapovjedništvu Beograd-grad.

PI i v a n j e. Na sadanjoj veiikoj Ijelnjoj žezi i omorini čovjeku je pravo uživanje, kad nadje zgodine prilike da se može okupa'i i rashladiti — naročito u kakvoj većoj, otvorenoj vodi, kao u našoj Savi ili Dunavu. Još je veće zadovoljslvo za njega, ako jc dobar plivač, pa se ne mora držati zamućcuih plićaka i obala sx s akojakim nanosom, nego se može s!o bodno pustili na svježu i čistu dubiuu i pučinu. Zato i jeste plivanje i lijepa i korisna vještina, koju bi već iz djctinjstva valjalo učili i njegovati. Potvd zadovoljstva može nam se još i na nevolji naći. Dobar plivač ćo prilikom kakve nesreće ma vodi svoj život spasti, a rnoći će u zgodnim mpmenlima i druge od izvjesne smrti izbavili. Ali je plivanje u isti mah i jedna vrsta tjelesnog vježbainja:, i u tomc nadmašujc nmoga druga, koja su inaCe na velikoj cijeni. Kupanje u velikim, o!vorenim) i živim vtilama u mnogome liči disanju u otvorenom, svježein vazdultu polja i klubrava. Kao god što je za zdrav* )jo nmogo bolje, da se čovjek prodjet po svježini i hlađovini kakve lijepe šume ili kakvog gaja, nego da zasjedno gdje god u zaptivenom, zađimljenom, smradnom i prašnjavom prostora kakve zagusljivo kafane: tako isto mnogo boljo godi zdravlju našega tijela, ako se s vremena aa viijemc okupamo u bislriu)

9. av gastk 1917. valovima kakVe rijeke, nego u ono jnalo vode kakve tijesne ■ zagadjene kađe, ili u žabokrečini kakve ustajalo bare..., Svježe i hladne struje riječne^ vode neprestano se mijonjaju oko našeg tijela, i nose s njega znoj t nečistoću, $ velika je korist za naše zdravlje i !u tome, što udar rječnih valova naše umorne i uspavane živce draži, osvježava i krijepi. Ako još uzmemo U račun, da ge ovim snažnim pokretima pri plivanju vježbaju i jačaju gotovo sve grape mišića, a naročito mišići ruku/nogu i grudnoga koša, pa onda, da se uz te življe pokrete pojaea i rad srca' ■ plućal x*fla, time ti organi jačaju, a gruđi' se u onom čistom Vazđuhu nad vodom šire: onda ćemo lako uveđjeti, koliko nam kupamje i plivanje vrijedi za čistotu, badrinu, okretnost, snagu i Izdržljivost našega tijela. Najposlije valja i nA to pomišljati, da se u svježoj i hlađnoj riječnoj vodi j koža za svoju glavnu zadaću bolje spremi. Prilagodjavajući se toploti i promjeni sve novih i jiovih vodenih struja, s kojiijna dolazt u neposredan dodir, koža se privikne, da se poslije isto takb brzo i lasno prilagodi i svakoj promjeni toplote u okolnom vazduhu pa nas time ^uVa i ibranji 1 . I tako izvježbanom kbžorn rijetko ćemo kad nazepsti —* ba& i crida, kad su prilike za to povoljne. Pored koristi po tjelesno zdravlje jma kupanjc i plivanje svog osobitog značaja i za duševne osobine čovjeka upravo za njegovu narav, za njegov karakter. U otvorenim, dubokim vodama smo mi nekako s poćetka i nehotice pažljiviji, obazriviji, pa baš i plašljiviji, i tck kad se plivanjem oslobodimo, taj se strah donekle izgubi. Drugim riječima:pored sve pažnje i smotremosti, na koju se baš i najbolji plivači u otvorenoj pučini rnoraju privikivati, rni se plivanjem olresemo one neizvjesnosti i onog nepouzđanja, koje nas je dotle pratilo, te postanemo na vodi i u vodi mnogo odvažniji i odlučmiji. Te stečene osbbine duše naše odomaće se u rijoj i predju nam i u narav, te smo orida i u dragim prilikama života odlučniji, pa s toga obično i poduzetniji i okretniji. A ko se odmah ,,sav naježi", čim samo kap vode na njega prsne; ko se od hlađne vode toliko boji, da se teško i na umivanje nakanjuje; ko ni do koljena ne smije u vodu da zagazi; ko od stralia drhti, čim u ladju udje, da o čamcu i ne govorimo; ko ne smije ni pouzdanim prijelazom preko potoka prijeći: — taj će zacijelo u svom životu nmogo bolovali, a jamačno i inače bojažljiv, neodlučau i neokretan biti. Prema ovonte nerna sumnje ,da je plivanje upravo jedna vrsta odlične giinnastike i tijela i duše, pa da s toga veoma znal ao unapredjuje liarmonično i azv janje cjelokupne prirode Ijudske, To su uvidjeli već i stari kuitumi narodi Grc-i i Rimljani, pa su od vajkada toj vještini u nastavi i vaspitanju svoje djece uslupali veoma vidnu ulogu. Kod njili se računao samo onaj čovjek za potpuno obrazovana, koji je znao plivati, i kao š‘o mi danas za neuko i prosto čeljade sa žaljicnjem velimo, da ,,ne zna ni čilali ni pisati“, titko su oni isticali kao obilježje prostofe i neobrazovanosli, kad ko itije znao ,,ni plivati, ni čitati“. U novije doba počelo je plivanje do bijati onu važnost u vaspitnom piogranm oinladine i u cjelokupnom životu kultumog čovjeka, koju je nekada imalo. Malo po malo pa se prosvijećeni svijet o pet vraća ottom prvobitnom uvjerenju: đajeplivanje važna činjenica uobrazovanju cjelokupnog čorjeka — gotovo islo tako važna, kao i gimnastika. Uvidjh se, da je ono upravo neizbježna potreba razumnog fizičkog i duhovnog vaspilanja. S toga danas vcć sve pameLnije porodice svoju djecu čim malo ojačaju redovno šalju na kupanjc i nastoje, đa dobro nauče plivati. Tako rade razumni rođitelji ne samo sa svojoin moškom dje com, nego i s đjevojčieama. Sta više, neki, pamefni narodi idu u tome još daIje, i uvršćuju plivanje u red nastavnih predmela po osnovnim školama, dfžavnim » drugim javnim muškim i ženskim školama, isto tako, kao šlo (raže, da se pređaju i druge vještine vaspilnog ztiačaja, pjevanje, sviranje, igranjc, crtanje i tako dalje. Pa i vojne vlasti prosvjećenih đržava idu za tim, da im voj|nici za vrijeme odsluživanja vojne obaveze nauče i plivati, ako već prije toga nisu imali prilike. Sta Triše: ponegdje postoje za to već i naročite škole, gdje djaci ili vojnici već na suvu na naročilim aparatima prethodno mauče potrebne pokrete, kako će ili odmah moći upofrijebiti, čiin viijcme kupanju dodje. Kud nas se svijet. dosta slabo kupa' i gdje ima prilike, a još manje osječa potrebe, 'da uči plivati. To je jedan jtesumrijivo vcliki nedostalak našeg vaspltanja i velika smetnja našent Ijelesnom naprcdovanju i zđravlju, ma da - se ntoglo što i u tome pravcu učinili. Saila opet za ove velike ljetnje vraćine preporačujemo mlađeži da se što Češće kupa u valovTma Save i Dunava, naročifo onaj koji dobro pliva. Kako je i opština grada Beograđa izašla graljanstvn ba susret otvaranjem kupatila na Savi, i dopuštanjem slobodnog kupanja i na o tvoi’enoj Savi (za onc koji znadu plivati), ’to ne treba niko pamefan da propusti, đa se svaki dan ne okupa i ne ostame u vodi bar 20 minuta. Zalo svi na kupanje, na plivanje I

Strina 81 »r: iC 0 11 ■ PosKjednje brzojavrie vijesti. Njemački vešernji izvještaj. Kb. Berlin, 8. avgusta. AVolffov ured javlja: U Flandriji ijzrojenično jaka vatrena borba, Sa istoka dosada nikakvih vijesti.

Razne vijesti. Žena u diplomatskoj službi. Oospodja Darley Livingstonc, rodjena Američanka, a udata za jednog engleskog časnika, otpočela je svoju diplomatsku karijeru kao sckrctarica državnog odbora za iznalažcnje britanskih ratnih zarobljenika. Ovaj posao uzima sve veći obim, ali gospodja se u njemu potpuno razumije. Za kratko vrijeme umjela je da stvori čitavu malu vojsku pomagačica, koju je sa svim praktično organizovala. Zliog temeljnog poznavanja svih pojedinosti, koji se odnose na sudbinu britan-' skfli ratnih zarobljenika, pozvana je gospodja da učestvuje u nedavno vodjenitn pregovorima u Haagu izmediu britanskih i njemačkih delegata o postupanju i vraćanju ratnih zarobljenika, a to je v'eć posao, koji jako zasijeca u diplomatsku službu.

Oumeno drvo u Švedskoi. ^ Odmah, čim je Engleska zatvorila uvoz gume za Evropu, pokušali su Švedjani, da presade gumeno drvo u svojoj zemlji, i sad ima čitave plantaže gumenog drveta u švcdskoj, koje Xeć iduće jeseni treba da donesu koristi. Pokazalo se, da gumeno drvo dobro uspijeva u Švedskoj; a kad tamo uspijeva, onda će uspjevati i u ostalim evropskim zemljama i onaa ne će proteći nmogo vremena, ,kada će Evropa moči čak da izvozi gumu, kao što več odavna u normalnim prilikama izvozi šećer, od kad je ovaj počeo da se dobija iz šećerne repe.

Male Japanke. Japanke su tu skoro utvrdile da iluaju kratke noge i da treba da rade «a tonie, da ove budu duže, s toga je njiiiov ženski Jist „Fujin Sekai“ donio o tome nazore raznih japanskih naučnika, S\i oni slažu se u tonie, da Japanke imaju’ kratke noge, ali slabo koji odgovara na pitanje, kako bi le noge mogle postaii dttže. Jedan liječnik koji se školovao u Evropi, nalazi, da Japajnke imaju znto kratke noge, što redovno sjede na podu sa skršfenim nogama, On misli, da bi se noge postepeno ispražile i postale dnže, 1 kad bi Japankc uobičajile da po evropški sjede na klupama i stolicama s opruze'nim nogarna. Vremenom br, veii, nestalo krivili tako zvanih 0-nogu,'a to bi znat•no doprinijelo, da noge izgledaju duže. Osim loga preporučuje Japankama sport i bolju hranu, kao i odijelo, koje iin ne bi sntefalo da sjede na stolicama i klu|>ama. Jeđan profesor muzike opet nalazi, đa su r ruke pa i prsti na p|fma odveć kratki u Japanaka, zbog čegfi so mnogo teže od Evropejaka služe ntuzikalnim instrumeritima obične veličene. On tvrđi, da u opšte cjelokupni tjolesni sastav Japanaka izostaje iz;i onog njihovih' evropskih draga, ali, veli, ne zna, Jcuko bi se tome ntoglo doskočili. * *

LJETNA POZORNICA Hotel Takovo TERAZIJE BR. 29.

DANAS u četvrtak 9. augusta 1917. god. d l l*S safi oj vcfer PREDSTAVA ■aBmn u korist beogradskih dobrotvornih institucija. PROGRAM: Leteći psi. — B Bruns. — Niklas (sa svojim prijateljem Nikl. — Dva Leonasa. — Niederhofer. — Sugar Elza. — Lotte Pernold. — Karl Bluman.

U slučaju nepogodnog vremcna prcdstava u'salu. Od danas se prodaju karte u Hotciu .Takovo*. Ulaznica vrljedl kao propusnlca za gradjanska llca. ■ j

Me iDvoraja i fjtmja H ians u mii rmrtiamn-