Београдске новине

Bro) 223.

Srijeda

Kotnisija za odredjivanje cljena životnih namirnica. Kb. Amsterdam, 14. avgusia. Novoimenovani direktor za životne namirnice Hoover izjavio je, da je ,\Vi!son pristao na saziv komisije, koja 'ćc se sastojati iz predstavnika proizvodjača i potrošača i koja će imati pravedno da ustanovi cijene životniii namirnica. Grčka. Odgovor koinore na kraljevu prijestottu besjedu. Kl). Atcna, avgusla. Havas javlja: Odl>oi' koinorc jc izradio odgovor na prijcstonu besjedu. 0:ia će u petak doći pred komoiu rađi pretresa. U adresi se veli: Primajući komora, povodom ponovnog uapostavljauja vladavine slobodc, svoju zakonitu moć, j;o zdravija ona stupanje na prijesto kralja Aleksandra, kojim se č'ni kraj samovo ]ji i uarodnoj neslozi. Zastupriici komore žele naročito da se sazove narodna skupitina, koju stvara demokratska vladavina u smislu zemlje. Zastupnid cdobravaju stalnost činovnika i iskazuju svoje zadovoljstvo prema pravednoj podje'i dažbina, koja se osn'va na poreskoj politici. Prijcki sud u Grčkoj. (Naročiti brzojav„Ceogradskih piovina") Bern, 14. avgusta. ,,Matin“ javlja iz Atene: Grčka vlada je riješila, da sc u svim provincijama objavi prijeki sud.

Najnovije brzojavne vijesti. Željeznički štrajk u &paniji. (Narocili brzojav „Beogradskih Novina") Madrid, 14. avgusta. Juče je u španiji otpočeo željeznički štrajk. Dato je izjavio, da je vlada preduzela nužne mjere. Poštanski saobiačaj vršiće se privatnim automobilima. Grad i okolica.

Bnevnt kalendar. D a n a s je srijcđa 15- avgusta, po starom 2. avgusta. — Rimokatoliđ: Veiika Gospojina (Uzećc B. D. M.); pravoslavni: Prenos mošti arh. Stevana. Casnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati iz jutra do 9 sati uvcče. Slobođan pristupsvakom vojniku. Bcogradski orCeum (u bašti Uotel Takova); Dvtjc predstave, prva u 530 poslije podne, a drnga kao obično ti 8 30 uveče. Kinematografi: Vojni kino (Koioseum): U 6 sati postijc podnc predstava za vojnikc, a n 830 ttvcče predstava za časuike. — 0. i kr. gradjanski kino (Paris): U 8 sati poslijc podne prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba tt apo i e kam a : Od 12. do 18. avgusta vrSiće noćnu sltižbu u Beogradu ovc apoleke: Delini, Knjaza Miltajla ulica 1; Sekulić, Takovska ttlica 37 ; rrotie, Kralja Milana uliea 87; Stojić, Sarajevska ttlica 70. Paroplovna veza. Iz Bcograda za Zemttn: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc podne. Iz Zemuna za Bcograđ: 5 30, 6-30, 7-30, 8'30, 9'30, 10 30 i 1130 prije podnc; 130, 2\30, 3 30, 4'30, 5'30, 6 30 7'30, 8'30 i 9'30 poslije podue. — Iz Z e m u n a za P a n c s ov tt: u 1 sat poslije podttc i u 8 satl u vcće. — Iz P a ncsovc za Zcmun: U 6 sati izjutia i tt 4 sata poslijc pođne. — Ladja, koja vozl izmedju Zeniuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapci za Beograd čctvrtkom i ncdjcljom tt 7 i po sati izjutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podne. Ponedjcl.kom odmor broda u Sniederevu. Botanička bašta. Olvorena utorkom, čctvrtkom, ncdjtljom i praznicima. Posjeta bolcsnika u bolnlcama: U bolnici ,Briko‘: od2—4 sata poslije podnc. U bolnici ,,BrRnti“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podue, Rijcčno k n p a ti I o n a S a v i, otvoreno od C sati izjutra do 7 sati uveče.

Rimokatolićha sln/ba Bož.ia. Danas, na Ta*ik'n Gospojinu, \rš;ćc 8C katolička služba Bož'a ovan redom: I. U k o n a k u: U b sati prije porlnc sv. niisa s magjatskom propotijedr. Pristup jmmic j gradjanslvo. IJ. U župnoj erkvi: U 8 sati prijo poduc tiha. sv. misa. U 10. sati prijc p»iduc svečaaia služba Božja. U 4 sata poslijc pdono sv. l'tan'jo. Istorijski kaiendar.

Na dana.šnji dan, 15. avgusta 1760., dao je prtiski kralj Frtedrich •Veliki u đaljein toku sodmogod'šrijeg rala ,,revanš“ maršalu Laudonu za

poraz, što mu ga je ovaj posljednji z jedno sa Rusima bio nanio na K u n c r dorfu skoro tačno godinu dana ranij u o kojoj srno bitcf opširno progovot' na ovom mjestu prilikom njeuo godišn, co. Laudon jo tada sa svojom vojiko nastupao u Sleziji prema Frieđrichu i n 8lio ga je blizu Liegnitza iznena nnn noćnnn napadom slomiti. Ali Frie rich jo neopažeoo od protivničkih i vidmca cvrsto bio posjeo jake položa izmedju rjcčica Katzbach i S c hwar »asser, na kojima je u toku k.vav bitke odbio sve Laudonove napađe. Zna

na pojačajnja, koja su Laudonu stizala sa zapada pod komandom generala D a una i Lacy-a iiijeau više mogla izmijcniti ovakvo Btanje slvari, — 15. avgusta 1769. rodio so u Ajacciu, glavnom gradu K o r s i k e, koje je oslrvo godinu dana prije toga proclajom bilo prešlo iz genoveških u francuske ruke tamoŠrij'em siromaš om advokat.i Fa luBuonaparte sin, kojemu je slabo ko pri rodjenju slutio ogromnu ulogu, koju će odigrati u svjetskoj istoriji. Taj je dečko, koji je na krštenju bio dobio ime Napoleon, 1785. godine stupio u vojuu školu u B r i c u n e-u (istoćna Francuska\ gdjo jo isprva bio samo osrednji djak, imizev u matematici i istoriji, gdje je odruah po kazao vanrednih sposohnosti. 1793. gođ. još ncpoznat artiljerijski kape.ančić, odli kovao se prilikom opsadc Toulona, koji se bio imbnnio protiv republike. 17t,6. već ga vidimo kao brigadnog generala (general majora) i komandanta arm je u Italiji. 1799. god. preduzima polio l na Egipat. Vraća se u Francusku i vrši državni udar, kojhn so sa titulom „prvog konz.ula" stavlja na čelo republike. 2. dccembra 1804. g : od. krunišc sc za francuskog cara. A oko 1810. godino v.d tno nekadašnjeg advokatskog s:nn, gd.c koje posreduo koje ncposrerhto diži u svo'oj vlasti skoro cijelu Evropu, gdje ukida staro i obrazuje novo kraljevinc za sto je rodjakc, gdje smjenjuje vladaro ukazima kao kakve nižc činovuike. Pos!ijo vidinto strašni slom u snijogu i ledu u ruskoj „otačastvcnoj vojni“, opštu- koalitiju protiv njega, koja g;t skida s prijcstolja prvo 1814. god., a zatim konačno poslijo \vaterloosko tragedije. Kao prognanik na pustom ostrvu Sv. Jeleni ispuslio je 5. maja 1821. god. duh ovaj čo vjck, mali tijelom, ali džiu unrom r energijom, jedan od najvećih vojskovodja sviju pojava, kojoj nenia po svojoj osolii tosli ravnc u cijeloj svjetskoj istoriji. — 15. avgusta 1771. god. rodio se, u Edinbourghu slavni cngleski pjosnik Walter Scott. — 2. avgusta po starom, daklo po današnjem računanju: 15. avgusta 1876. god', dok su so u nroravskoj dolini vodilo krvave borbo sa nadmoćnijim turskim snagama, rodio so u Beogradu knežcvić, docniji kraljević i kralj Aleksandar. Poznat jc tok njegovog živofa, koji jo od ranog djetinjslva zagorčan rasprom medju njegovim roditeljima. Jula mjeseca, 1888. god. morala ga so kraljica Natalija, koja je dollo svoga siua voclila sa sobom na svojim putovanjima po Rusiji i Njeniačkoj, u \Viesbadcnu odvojiti od njcga, pošto jc na zahtjev vlade vraeeu u Bcograd. Kada je kralj Milan, davši slobodomnni ustav, iznenada abdicirao na dan proglasa kraljevine 6. marfa 1889. godinc, došao je kralj Alcksandar u trinajesioj godiiti tut prijesto, dobivši za namjesnike R is t i ć a i generale Kostu P r o t i ć a i B 1 a z n a v c a. 13. aprila 1893. godine u sedamnajstoj godini poznatim državninr udarom zbaeuje namjesništvo. 1894. godine suspenduje ustav od 1888. god. i vraća ustav 18*39. god. 1897. g. (11./23. oktobra) dolazi kabinct dr. Vladana G j o r g j e v i č a, koji ostaje na vladi skoro tri godine, i pod čijoin vladom kralj Milan postaje komandant aktivnc vojske. Poslije proklamaeije, kojom kralj Aleksaudar objavljuje svoju vjeridbu sai docnijom kraljicom Dragom (8./21. jula 1900. g.) ova vlada daje ostavku. Pod vladom Alekse S. Jovanovića izvrši se vjenčanjc (23. jula po st.), pri kojemu kumitjc ruski imperator preko svoga izaslanika. Poslijc ostavke Jovanovičeve vlade, koja je dosta dugo ostala na vlasti nastaju umitarnje teškoćc, kojc dovedu i do ponovne suspenzije ustava i koje sc najzad tragično završnju kraIjevom pogibijom (29. maja) 11. juna 1903. god. Vladalački jubilei bttgarskog kralja. Povodom 30 godiš’jeg vlndalečko' jubilcja Njegovog Vc’.ićaastva bugar. fe g kralja Fcrdinanda 1., odsbtžio jo juče vcjni šuperior Klimković svcčauu sLžbu Božju uz asistenciju. Svečanoj su siužbi Božjoj prisuslvovali iznuduostalili Njegova Prouzvišonost gospodn glavni guvemer, genetal ptiknvnk baruu Rhcmeu Barcnsfeldski, zemaljski g adjanski povjcrr rrik pi. Kussevic. h, ča> nict i Čiaovnici vojno glavno gubcrnije, njemački i turski konzul, zastupnik c. i k. nrinistarstva spoljnih pos’ova itd. Na završclku svečanosti inlonirala jo gluzba bugarsku narodnu hinmu„Snnii M arica“. Glavni stožerni liječnik dr. Lodibihier. Ovih dana ostavlja nas g. glavni stožerni lijcčnik dr. Lochbihler da nastupi svoje novo mjesto kao zapovjcdmk lječkc gainizone bolniee. G-aspodin dr. Lochbihler jo kao sauitetski šef 3. vojsko s ovoni učcstvovao u pobjedonosnom pohoilu kroz Srbiju i još tada jo po njegovom uputstvu prc luzimao » u rovovinra i iuačo svuda svo za spiiiečavanjo kužnih bolosti. U tome so toliko uspjeio, da je u Srbiji sad zđravstveno stanje bo 1 je, negoštojo ikada prije Irilo. Sve, što jo u Srbiji. od dana okupacijo pa do đanas n a polju zdravstvenosti učinjeno, u g atnome je djelo dr. T.ochbihlcra, a to djelo ostaće vjcčitt svjodok njegovog neumornog sfrućnog rada. I kao časnik i kao čovjek on ostavlja za sobom u Brogradu i u cijeloj Srbiji najljepšu uspomenu; ©n ostavlja Srbiju slobodnu od zaraza. Želimo mn, da i na svom novom opredjelenjtt bude iste sreće.

BliOGRADSKE NOVINE Da se jave opštini. Božana Rekovjćeva' f Marko D r o b n j a k o v i ć, poi-eznik u penziji potrehno je, da s« odmah jave tajništvu opštine grada Beograda, radi izvjeefiiog bitr nog obaviještcnja. Nov cieuovnik najviših cijena u Beogradii. U svrhu snabdjevanja životnim namimicama gradjainskog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni, gradjanski povjerenik pri opštiiu grada Beograda propisao je ovaj cjenovniki

Pasulj stari kilogTam

5.—

Pasulj novi

4.—

Boranija ,

2 —

Sargarepa

1.40

Zelcn za s'upu komad i' 0.20

-0 40

Ren

0.80

Keleraba

1.40

Cvekla

0.60

Kranipir

1.— .

Crai luk

1.—

Bijelt luk

4.—

Kelj

0.70

Kupus u llstu

0.70

Kupus u glavleama

1.—

I.oboda

0.60

Krastavci

0.30

Tikvice

0.20

Paradajs

0.30

Plavi patliđžani __

0.80

Paprika (obič.na) mjeječarka

2.—«

Turšijare » Ijute

0.40

Baburc

0.60

Jabuke sitne

0.50

Jabukc krapne

0.80

Kruškc silne

1.—

Kruške krupne

1.20

Sljive ranke

0.60

Groždje

2 —

Dinje

0.60

Lubenice

0.50

Puter (maslae)

16.—

Kajmak

16.—

Svinjska mast

22—

Mastan sir

9—

Postan sir

6—

Jaja komad

0.25

Guska komad

18—

Ćurka komad

25—

Pijetao komad

8—

Kokoška komad

7—

Pilići komad

K o.—«

Plovke komad

10.—

Ovaj ejonovnik važi od danas 15, \ u s t a do dalje naredbe.

Obrazovanje itovihi kotarskih zapovjedništava. 'j* 15. avgustaOoJbg. pretvoriće so etapna stauična zapovjedništva u Ralji (okrug beograđski) i ti Raški (oktug čačanski) u kotarska zapovjeđništva, Kotarsko zapovjedništvo iz VI. Sopofa premjc.šta sc u MTulouovac i zvaćc se u buduće kotarsko zapovjeduištvo Mlađenovac. Tražimo knjigu Lazc Kostiča „Maksim Crliojevič' 1 , koju je izdala Matica srpska u Novom Sadu g. 1866. Tko je niože da uzajtui ili proda, nek t.j dobrostivo javi uredništvu. Ciganski skitači. Primjetilo se, da cigani bcsposleno lutaju po zeinlji i da se kradjom izdržavaju. Zbog toga je vojna glavna gubernija naredila, da se svi besposleni cigani, koji se bez dozvole zateknu izvan opštinc, kojoj pripadajti, u ovu otprcme i da ih dotfčno kotarsko zapovjedništvo kazni zbog skitnje. Izgubijeno. Vojnik Vasll Pokaiir izgubio jo 10. ov. mj. svoju legitimaciju i kartu od menažo za avgust. Nalazač so moli, da nadjeae ispravo preda c. » k. okmžnotn zapovjedništvu grada Bcograda. Nadjeno. 12. ov. mj. našao je rejotnski čuvar na Velikom trgu devet karata za pr.manjc mesa, kojo gtase na ime Stojana Jov a n o v i ć a, a jeđau redarstvoni organ našao jo ručnu grivnu za ženski sat, Sopstvenici mogu nadjeno slvari podići kod c. i k. okružnog zapovjedn štva za grad Beograd. _ ———— . .4 Razne vijesti. O npotrcbi hladuog pića. Svaki so vara, ko misli, da so npo trobom hladnog pića zaatno rashladjuje tijelo; a evo da to i dokažemo. T jelo odrasio osoltc teži prosječno 60 kitograma i ono so većtaom sastoji iz vodo, a njcgova toplota iznosi + 37 stcpcna Celsijevih. Sad, napunite jedan sud sa 60 kg. tako toplo vodo i uspite u nju recimo jednu porciju sladoleda, pa ćete so toplomjerom u mci uvjoriti, da sc ta količina vodo tom porcijom slado’eda nije skoro nt u koliko rashladila. Uzeta kolićina sladoleda ili kakvog hl.’.d .og pića uz. to no može da so tronutno rasproslro po cijelom tjelu, te da ovo ma » samo mato raslilađi, već djcj tvnjo odveć naglo na jednjak i stoma\: » možo tim gvojim n«aglim djclovanjcm da izazovu zapaljenja i razne drago opasne bolesti, kao što sc to već u nebrojeno slučajeva dokazato. Ko već hoćo da so služi sladoledom i hlađnim pićem, n ka čini to vrlo oprezno t, j. neka uzima u najmanjim gutljajima, pa i ovo ne treba prije progutati, dok se n jesu ma o u ustima razblažili. AIi najboljo je piii ona pića, čija toplota nijo spala ispod 12° C. Najbolje rashladjivanje iijela

15. avgusta 1917. vrši so njegovim pravilinim isparivanjem, a ovo se opet najbolje postiže kupanjem ili pranjem tijela, nošenjem lakog odijela, koje propušta isparerije od tijela i evjezeg vazđiiha na tijelo. Da bi isparenje bilo što obilatije, treba naravno za vrijeme žege piti vode, ali ova no smije bili hladnija od 12° C iznad 0. Rađi promjene može se u tu vodu pomjelati malo meda ili kakvog soka oa voća. U opšte hladnoća ne utiče povoljno na stomak. Pokazalo se, da hladnoća ritiče nepovoljno na varenje. To na prvi pogled izgleda za<*onetno, jer priroda ne pruža ljudima topla jda i pića; ali treba znati, da se čovjek u toku mnogo ]iiljada godina postepeno svikao na upotrebu toplog jela i da mu jo ta navika postala drugom prirodom, o kojoj valja voditi računa. IRadnoća draži stomak i zato je se treba po mogućstvu čuvati« NaroČito treba izbjegava i hkd.ia pića, kad jo stornak prazan. Istina, da ima slučajeva, za koje se preporučuje upotreba mrzle vodo pai i samog leda, a u ovakim slučajevima treba se isldjučivo osloniti na savjet liječnika.

Kroz Albaniju do Krfa. PATN.IE SRPSKIH IZB.IEGLICA ZIMI GODINE 1915. (Iz knjige LJubiše Valića „Doživtiaji narednika Miladina“.) (Nastavak). Pre zore, krenusmo iz Prištino sa nadom, da će mo bez smetnje proći kroz pusto ulice. Ali nas iznenadi, kada videsmo, da su svo povorke noćile oside, gde ih jo noć uhvatila. Svako se skio.iio u stranu sarno toliko, da ostavi malo prosfora za prolazak, ali sa namerom, < a :se i sam, čim zora zaheP, krene na puf, Blato po putu, kojc se počelo smrzavat*, lepilo se za obućul i točkov|:i i otežavalo teret još više. Na samom izlasku iz Prištine, sa obadve strane druma, vide se logori pojedinili vozova. Zaprega u punoj opremi, samo puštena iz kola, jeđe ono malo hraine, što se jo još mtg'o poneti. U blatu, uz sam drum, leže mr.vi konji » volovi, gumuti u stranu, samo toliko, da ne smetaju saobračaju. Po neki vojnik, kome se na licu vidi da je gladan proveo noć pod vedriro: nebom, u polusnu, sedcć gde ^od kraj vatre, la.gauo gaca po b’atu. Porecl torbe i ranca, uprtfo i zavežl aj stvari, kojo su mu najpotrebmije, pa oslanjajuć se o pušku, sa Jćoje je skinut ksjiš, teškom mukom izvlači noge iz poiu smrznutog blata. U jednoj strani druma, po vorka kola, razne vefičltao i tovara, stoji kao neki zid, ko(:iji i volovi, pcd puncm opremoni, oborili glavo od g ajdti i ziine, Para sa njih, lagano se diže i ceoj povorci dajc fantastičan izgled. -U daIjint, ovde, onđe, vidi se po malo dima, koji so podiže iz neke nejasne i čud e gomile. To su logorske vatre, oko kojih so okupili vojnici, pa zamoreai i ozclili, fraže odmora. Lagano, obilazeći ko’a i ziprege, koje su zauzele veću po!ovinu puta, kretali smo se clnunom. N.ko n šta cla progovori. Svakome, pri pogledu na o.aj' jacl i bedu, umire želja da išta prcgovori, a reč mu mrzno i zastaje u gr.u, Kad odvojismo na put, koji vođi za Lipljan, podjosmo jnalo brže. Pi'ecl samim Lipljanom, zagraktlše puške. Počeše nam zviždati kuršum viče gtava. Stađosmo. Komand nt n r.d. čatvorici vojnika da izvide, šta je. Ovde, gdo nema nigdo traga od neprijatelja, pucanje na jednu kolonu, bilo jo čudno i nerazumljivo. — Mora da su vojnici, iza hrdašca kraj druma, smotrili zeca, pa ,,br;.o:n paljibom" želo, da ga so dokopaju ••rezonujc kaplar Mirko. •— Pa možda je i kakvo „zalutalo ‘ prasence ili kokoška, primećuje podnaredjiik, koji baš nije mnogo mario za privatnu svojinu. U tome se vrat šo i vojnici iz izviduice, te javiše, da nigdo u blizini ne vidišo ni živo duše, niii primetiše štogocl sumnjivo. Podjo mo dalje. Svaki je na svoj način tumačio, ko jo i zašto jo pucao. Pred samorn željczničkom prugom, koja tu proseca drmn, (Ugledasmo na levoj strani konjički cdred, koji beše sjašio da se odmori. Naš kapetan o bode konja i ode da komandanta konjičkog odi'eđa izvesti za doigadjaj, koji nam se desio. Cn još nijo ni stigao clo odreda, kacla sc gr .ktan e pušaka začu ponova. Iz početka pojecF« načno, pa posle sve češće, clok ne predjo u pravu puščanu borbu. Poslo kralkog razgovora, vratl se naš kapetala i mi počesmo ula iti u selo, a jedan dco konjico odo u kasu preina mestu odaklo so čulo puškaranje. U Lipljanu čekao nas je voz za Ferizović, i dok smo se tovarili, željezničari su nam pričali i objaši j va! i puškaranje, koje mijo n kako prcs ajalo. — Noćas, pričao je vozovodja, oko pola noći, čujem u pravcu Giljana j Skopsko Crue Gore, sla.bo i retko puškaranje. Izadjoh pred slanicu, da vdim, šta jc. Preko poljane, u pravcu onog amautskog sela, vid m dva vojn ki, gde trčo prema stanici. Udjem u stan cu i javim naredniku komaudiru straže. On uzo pušku i povedo još dva voju.ka, te izadjosmo na prugu. Stražar vei zaustavio onu dvojicu i čeka da stLne komandir, te da ib pusti u krug slanice, Narednik dade stražaru znak, da ih pusti, pa kađa nam pridjoše, upita ib, odakle dolaze. (Nastaviće se).

S'fraM 3, a Poslijednje brzojavrie vijesti’ Izvještaj njemačkog vojnog vodstva* Kb. Berlin, 14. avgusta. ZapRdno bojište: ^ Spremaju se jaJci napađaji savezničkih protivnika. Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Vatrcna borba na flandrijsk'oirt bojiš-tu bila je izmjenično jaka; ona je na obali, sjevero-istoeno i istočno od Vperna dosegia uveće opet veliku žestinu. Nasilna neprijateljska izvidjanja slomila su se u više odsjeka naše odbranbene zone bez ikakvog uspjcha. Jugo-zapadno od Westhocka i'.bacili smo Engleze iz nekih šumskih dije-' lova. U A r t o i s u poprječno se pojačala borbeiia djelatnost, naročito s obiju strana Lensa i na Scarpi. Takodje i na ovom frontu osujećcno je vi.še engleskih napad.aja. Kod preduzeća saskih i bavarskih jurišnih odjelcnja kod N e u v e C h a m p e 11 c privedcn je veći broj zarobljenih Portugalaca. Front njemačkog prijcstolonasljednika: Na frontu Aisme i u zaptiduoj Champagni opazio se znatui porasf topničke vatre. Na Corniecu južno ođ Neuroya napali su Fraucuzi dva pu t ta bcz svakog uspjcha na po ožaje, koje sino osvojili 10. avgusta. Na sjevernom! verdunskom frontu nalaziie su se obostrane artiljerijo tečajem dana n oštroj neprestano pojačanoj vatrenoj borbi, koja je tek neznatno prekidana. f ran-‘ cuzi su u ovom Jjorbenom ođsjeku pri' knpili opet jake šnage, pfije svega toprii Štvo. Front vojvode Albrechta u urUcmberškog: Izmedju Maase i Mosele odbij:« ne su kod Flireya neprijateljski napadaji. U lotrinškoj nizini i u Sund, gau-u takodje je vatrena djelatnosf živalmija nego inače. U mnogobrojnim vazdušoim borbama oljoreno je devet neprijateljskih le-, tača i dva osmatračka balona. Natpo- 1 poraČiiik Doestler oborio je 12’. av* gusta svoga 23. i 24. protivnika. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o Ida bavarskoga. Nikakvih većih borbenih' djelafnosti'. Front general-pukovnika nadvojt vode J o s i p a: Južno od trotusulskog odsjeka htio je neprijatelj jakim protiv-*j napadajima osporiti našu zemljišnu dobit; isto je tako i južno od ojtoszke i c a s i n u s k e doline izvršio žastoke napadaje, koji su svi s n z b i j e n i. Front maršala pj. Mackenseaa; Kod P a n c i a došlo je do novih borbb kod kojih je neprijatelj u bez-J uspješnim napadajima prcti'pio najteže gubitke. Izmedju dolina S u s i t e i P u t n e potisle su naše čete ncprija-* telja, koji se žilavo branio, nati'ag m planine. Uzduž donjeg S e r e i a "protekle su povoljno po nas pređpoložajnc borbe. Privedeno je zaroblje.iika ii plijena. U pođrueju dunavskog u š ć a oživjela je vatrena djclatnost. Maćedonsko boiišr«: Nema ničeg novog. Prvi zapovjednik glavnog sMn* pl. Ludendorif.

Grof Czernin u Berlinu. Kb. Berlin, 14. avgusta. Ministar spoljnih poslova grof Czerrln stigao ;je ovamo i posjelio d.žavnog kancelara, koji je u čast grofa Czeraina dao zajutrak. Poslijo podne jo bilo ];o svećeno konferencijama s vodećim dr-‘ žavnicima. Teški engleski poraz u njemačkti istočnoj Africi. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'T Koln, 14. avgusta. ,,K 6 1 n i s c h e V o 1 k s z e i t u n g'j. saznaje s dobro upučene strane o; borbama u njemaČkoj južnoj Africif Engleske četc, koje stoje pod zapo-1 vjedništvom generala Hanningtonsa, pokušale su da njemačke čete višestruko zaokruže, ali su bi!e k r v a v o' s u z b i j e n e. Neprijatelj je kod toga’ izgnbio 4300 mrtvih i ranjemh. Na počelku 1917. pređuzeti engleski napadaj izjalovio se. Kod odstupanja poraženih englcskih četa na brodove zaplijenjen je neizmjeran materijal i živežna sredstva. Na :o su početkom'' aprila njemačke zašiitne čete prešle' na napadaj protiv Portugalaca i prodrle 100 kilometara daleko na portugalsko zemljište.

OBJAVA. K U smislu naredbe vojtiog vrhovnog zapovjedništva od 9. jiila 1916.’ zbornik naredaba br. 29. naredboni c. i k. vojne glavne gubernije, odjele-' nje 8/a, br. 14.350 od 5. avgusta o. g: zabranjeno je Savi M i 1 e n k o v i ć u iz Beograda otiidjivanje i zaduživanje svoje okučnice i svojih njiva u prosto-ri ru od nekih 15 hektara u Rogači, Ko' taru sopotskom, dalje svoje kuće u' Glavnoj ulici br. 17, svoje ckućuice u/ Glavnoj ulici i svoje okućnice u Polj-‘ skoj ulici u Mladenovcu, kotara sopotskog. _ , C. i k, okružno zapovjedništvo grada v Beograda. '