Београдске новине

St raiia 2. Nnva talijanska ofenziva. Njcgovo Vellčanstvo ua lron<u Soče. Kb. Be& 23. avgusta. Njegovo Veličanstvo je 21. o. roj. «tputovalo na front S o č e, otkuda se idanas vratilo ti Be5. Izvještajl talijaitskih listova. Kb. Ltigauo, 28. avgusla. Izvještaji, koje đonose talijanskS Hifetovi s ft'onta, čudnovalo su slični onima; poslije propale englesko glavne ofenzive U Flandriji. Tako se u ,,C o r r i e r e d e I1 a S e r a“ veli: S borbotn na Soči se n.ije Iipravo tako niislilo, da ona mora odmah ijnati sjajne vtspjehe. To jo ttpravo ojgrotnna borba, u kojoj izdržljivost, upornost i veliko manevrisanje igrajlt glavnu ulogu. Austio-ttgarska odbraubena rojenja su izvedena snagom očajahja, aJi i mnčljivo. Puuom nadom sjaje se oči •Talijana povodom ruševina, koje su prvi Uupadi zadali tiin poslrojeojiraa. Ali nji« hova brižljiva organizacija ponovo se tt Svojoj stvamosti povećava prilicajem če .Ja i 'oružja, naročito mašinskih pušaka' ijt nevjerovatnoj lcoličini, da čini utisak, 'iao da svaki auslro ugarski vojnik nosi po jedmt mašinsku pušku, T Hermada se jjoš nepreslano neprijalno lcezr« Taj pas, koji čuva ditun za Trst, ima još sve svoje Zube. Mctlju zarohljenim pada u oči veliki broj krepkih i mladih ljudi, koji str, kako pričaju, bili odlično snabdjevcni ži.votnim uamiriiicama i municijom. Mx se horimo, veli se u izvješlaju, protiv vrlo jakog ncprijatdja, koji se riješio n t. očajan otpor.

Iz današnje Rusije. Sastanak nstavotvorne skupštine. Kb. Pdrograd, 23. avgusta, Srcdišnji odbor izjasnio se za saSlanak uslavotvome slviipštine. Novi glavni zapovjednik rtiskog sjevernog fronta. Kb. Petrograd, 23. avgusla. General Lcšieki je uaimenovan za glavnog zapovjednika vojske na sjcvernom trontu. Kornilov o položaiu ruske vojske. (Karočid brzOj V „Beogradskih Novina“) Frankfurt, 23. avgusta. ..M a t i n‘‘ javlja iz Petrograda, da je Kornilov posiije konferencije s ntinisiritmt izjavio predstavnicima štampc, đa je položaj zasad boljl, da vojska, blagodaireći odltičnini mjerama, koje su preduzete, pokazuje veći otpor i da će postepeno povratiti svu snagit. 0 rumunjskoin frontu, na komc po njegovotn mišljenjii predstoje veće operacije, iskazao je Kornilov izvjesnu zebnitt. On očekttje iače napade Niieinaca i na sjevertt. Uspostavljanje discipline u ruskoj vojsci. Kb. Amsterdam, 2.3. avgusta. Pcirogradski dopisnik ,,Times“-a, koji se vratio s fronta, javija, da je generalu Kornilovtt pošlo za ntkom, đa ponovo uspostavi disciplintt u ruskoj vojsci; samo je još pričuva detnoralisatta a i željeznice ne odgovaraju dovoljtto svonte zadatku. Mjere prema Piuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskth Novina") Bern, 23. avgusta. Ukrajinski dopisni ttred javlja; Privremena vlada je zabranila izvoz žita za Finsku, iz vojničkih razloga. Daleko je od njc tnisao, da Finsktt za-

čela imenzivno voditi i Vanjsktt politiku, stavljajuči tnnoge istaknnte itče,’ijake i književnike n službtt općilt ciijeva te politikc. inicijativa države postaje sad znatno veča no ikada ranijc, tc knjtževnici nisu više u položaju, da gladujtiei bijedno živo‘nre, već su ćesto obilato nagradjeni. I'aj jrolifički clemenat bilo je lako unijeti donekle i u književnost, jer je čti vrlo prihvatjjiv za semimentalni duii srpskog naroda. I tako se poslednjiit godina u toj neobičnoj mješavini praktičnih ciljeva 5 sentimentalne ideologije došlo do paradoksa, svojstvenog sasvim diiltu beogradskog života; u književnosti se tt obzirima prema pojedinim ličnostiina vodila politika, dok se, s drttge straiic, poezija unosila tt politička sbvatanja. Centar književnog djelovanja u Beogradu bio je Srpski Knjižcvni Glatsnik, časopis vrlo dobro uredjen, koji je prvilt godina izlazio pod nredništvom Bogdana Popovića, profesora književnosti na beogradskoj nniverzi. Glasniktt su prigovarali s više strana koterijaštvo i tendenciozmi tjcsnogrudost; ipak je časopis predobio za saradnju gotovo sve znatnije literate, a dušom njegovom tuskoro je postao dr. Jovan Skerlič, književnik. o komc su davani samo krajnji sudovi: prctjerana hvala i slavljenje, ili jeftinc novinarskc grdnje i podcjenjivanja. Kritjka još nije odredila Skcrličevu pravtt mjeru; a s obje sc strane diskutovalo o njegovim radovitna odveć strastveno i po rome pristrasno; njegova prerana smrt jamačno će izgladiti pretjeran*)s;i protlvnika, te ćemo s vremenotn dobiti pravi sttd o čovjeku, koji je srpskom knjlževnošću suvereno upravljao poslednjlh decenija. Skerlić je bio nesumnjivo čovjek ialenta i snremc. Ali njegov tempera-

Pefak morava gladju, naprotiv vlada se još neprestano boji da Nijemcl tnogu upasti u Finsku, pa hoće na taj način da spriječj da veće zaiihe ne padnu u neprija-teljske rttke. Novi uspjesi podmornica. Kb. Berlin, 23. avgusta. WoIffov ured javlja: Novi uspjesi podmornica tt Kanaltt, u okeauu i Sjevemom mortt: 5 parnilt brodova, tri jedrenjaka i 1 ribarski brođ je potopijen. Medju njitna su se palazili; fraucuski brodić „Emil’e Galline“, 1944 tone, sa šalitrom za Fraiicuskii, euglcski nmogo natovareui parni brod, koji su pratila tri parna broda, jedan srednji, dobro natovareni nepoznati parni brod, kao i engleski parni brod : ,Narcissus“. Kb. Bcrlin, 23. avgusta. Wolffov urcd javlia: U Srcdozcmnom moru je pouovo potopljen znatan broj brodova i jedrenjaita u ukttpnoj tonaži od 43.000 tona. Zapadno ođ G i b r a 11 a r a je naša podmornica stvarno oštetila neprijateijske transportc za Sredozenmo more. Potopljeno jo šcst parnilt brodova a s njime oko 24.000 tona uglja, što je bilo odrcdjeno za Italiju. Medju potopljenim brodovima nalazio se i cngleski parni brod ..Mancliester Commerce“. Načelnik admiralskog - stožera mornarice. I opet nova konferencija sporazumnih siia u Rimu. (NaroČiti brzojav „B' ograilskih Nov.'na' ) Kolu, 23. avgusta. .,K o 1 n i s c lt e Z e i t u n g“ javlja iz Lugana, da će sc iđtićih dana održati uova konferencija sporazumniii sila tt Rimu.

Borbe na zapadu. Njemački car na flaiidrijskom boiišhi. Kb. Berlin, 23. avgusta. Car V i 1 i m je prispjeo 22. o. mj. 11 a flandrijski front. Borbe u vazduhu Vazdušni napadi protiv Etigleske. Kb. Berlin, 23. avgtista. W o 1 f f o v u r c d javlja: Noću izmedju 21. i 22. avgusta je ponovo jedna naša pomorska eskadra pod oprobanim vodstvom fregatskog kapetana Strassera vidljivint dobrini uspjeliom napala utvrdjena mjesta i vojna postrojenja na Humberu i u grofoviji Lincoln kao i na stražavećc borbene snage na engleskoj oboli. Sve su se leitilicc povratile bez šlete i gubifaka ti prkos neprijateljskoj odbranbenoj akciji. Neprjjateljski vazdašni tiapatl ua Freiburg. Kb. Bcrliu, 23. avgusta. Wolftov ured javlja: 22. avgusta oko 7 i po sati iz jutra napadale su neprijateljske letilice bombanta F r e i b u r g bez ikakvog uspjeha i štete. U povratku je prilikom borbe oborena jedna letilica.

BEOORADSKE NOVINE Pokret za mir. Pokret za mir u Englesko!. Kb. Amsterdatn, 23. avgusta. Engleskom ministru predsjedniku je predan pismeni podnesak, koji su potpisali 250.000 Jjudi, a kojim se zahtijeva, dasešto prije ostvari častan tnir. Socijalistička demonstracija u Ftarisu. (Naročiti brzojav„Beograđskik jNovina") Bern, 23. avgusta. ,,Pot11 Joitrnal“ javlja: Sindikaliste su tražili odobrenje da ntogu iduće nedjelje prirediti ophod u Parisu, kojim hoće da demonstriraju za mir svih naroda. Ovo im se nije odobrilo, ttego su preduzete sve mjere da se iduće nedjelje osigura tnir. Socijaiiste su sazvaii za idttću nedjelju 20 skupština u seinskom departementu. Najnovije brzojavne vijesti. Nov engleski zajarn. (Naročili brzojav „Bcograđskih Novlna") Wasliing(on, 23. avgusta. Vlada je odobrila cnglcskoj nov zajam od 50 milijuna dolara. Ukupna svota amcričkog zajma sporazumnim silama iznosi do šad 1,966 rnilijuna dolara. Američk,T j japanska pontoi za Runtutijskii. (Naročili brzojav „Biogradskih Novina') Žencva, 23. avgusta. Preina izvještaju „T c m p s“-a svrha je pariske posjetc bivšeg rumuujskog ministra Antonesca, da sporazttmnim silama razloži potrebu o američkoj i japanskoj vojničkoj pomoči Runninjskoj, koja se bori zn svoj opstanak. Antonescu dolazi iz Petrograda, gdje se položaj Rumunjske smatra kao vrlo ozbiljan.

Srbija na bečkoj ratnoj izložbi. (Od našeg izvjestioca). I. P o 1 j o p ri vr eđa, opštinsko ur ed j e n j e, lt i s t o r i č k i i a d m i n i s t r ativni izložbem uiaterijal beog v a d s k o g v p j tr p,g r o d a r st v a. iž utiBeč, G. avgusta.. Svakog dana <1 jK5 n i\odne bečlijo preplave Prater i rhnogi od njili pohad.aju ratnu izložbn, čiji paviljonski kompleks leži tik do samog gorostasnog točka. Sad je interesovanje u toliko veće što je otvorcna izložba c. i k. vojue genetalno gubernije n Srbiji i gto nagorailani mafo rijal u njoj izaziva odista veliko interesovanje. U blizini srpskog paviljona l>oslav]jena je jećhia topovska cijev od 149 ,,A prolongata", koju su anstro-ugarslce čelc prilikomftBvoje ofcnzive u maju 1915. oteli sa oklopničkog poslrojenja Campomolon, 5oxrJo( Još prije uo što se udje u pravu izložbenu prosloriju srpslru pada u oei ogroman kameni spomenik, koji je izradio beogradslu vajar Anton Phiip i koji je odredjcn kao spomenik palim vojnicitna iz srpsko-bugarskog rata. Pored ovoga nalaze sc i neki iz rimskog doba, nadjeni na srpskom tlu, Ivroz malo pređsoblje ulazi se u pravu izložbenu prostoriju. Tu se nalaze lijcvo i desno modeli skrovišta za reflektore, koje je izradilo ref.cktorsko o 1jelenje zapovjedništva mosno brane i mjcsnog zapovjedništva u Beogradu. U

24. avgusla 1917. velikom prostoru izložbe pada ođmah u očl jedan model, koji imponira svojim razmjerama: njegova je dužina skoro četiri metra, a predstavlja uredjenjc raznih privrednilt zgrada, štala i magazina privredne stanice Mirijcvo. U blizini toga džitiovskog modela nalazc se poljoprivredni proizvodi, kojo su izložili poljoprivredno odjstlenja geb rnije, cenfrala za iskorišćavanjc žctve i fabrika za preradtt stočiic hrane. Osim izložcnih vrsti hrana iz ove žetve mogu se tu vidjcti i svi ostali poljoprivredni proizvodi Srbije. Mnošlvo modela raznog orudja i drugih sredsfava pa i fotografija i staitističkih t:ibsla daju pažljivom posmatraocu vijermt sliku poljoprivrednih prilika u Srbiji. Odmah pri površnom pregledu izložbena dvorana mami na scbe pažnju jedna velika slika u boji ratne slikarkc gospodje U 11 r c i c h. Siika prikazujc prositor, na kom je 7. oktobra 1915. godine, 22. njeinački rezervni kor prešao preko Save, i žalosni izgled Čukarice. Sproću te slike nalazi se druga, koja prikazujc prostor prelaza austrotigarskilt četa. Lijevo od ulaza nalazi se obilan materijal, koji ltam do potankosti objašnjava.i prikazujc razna uredjenja za aprovizaciju stanovništva i sav život u unutrašnjosti, kao šio su: karte za nabavku životnih namirnica, izvještaj kako je isplaćivana potpora svojti muslimanskib dobrovoljaca i srpskilt penzionista ti okrugu Prijepolja, razdavanje stoke stanovništvu. Ovome dijelu izložbe pridružuje so materijal beogradskog e. i k. vojnog redarstva, koji izaziva utisak muzeiima, jer izioženi predmc.i irnajtt faktično istorijsku vrijednost. I tti je *zložena jedtia slika pomenute slikarke s natpisom: ,.C. i k. vojno-redarstveno ribarstvo u Beogradu“. Punu pažnju zashtžuju tiekoji vrlo dragocjeni dokumcnti o velikosrpskoj propagandi. Sve jugoslavenskc zemIje zastupljene su sa svojim grbovima, kojinta se uz trobojke kitio Beograd prilikoin velikih svečanosti. Hiljadama tih grbova nadjeno je u opštinskoin uredu. Izložen je i jedan pirotski ćilim, nadjen u konaku i po svoj prilici svojina prijestolonasljeđnika Aleksandra na koni.e je izvezen grb Srbije, dalje jedna časnička sablja s gardijskim gajtauoin, koji je nosio nrajor Tankosič, poznat zbog žalosno važne ulogc u sarajevskom atentatu, jer je konstatovano, da je <m obučavao mlađe atentatorc u rukovanju s rcvolverom i u bacanju bombi. Jedna interesantna fotografija prikazuje nant unutrašnjost jedne lože srpskih slobodnih zidara ,,Pobratiin“, koja je takodje vodila velikosrpsku propagandu. U loži je nadjeno gipsauo poprsje prijestolonasijednika Aleksandra s posvetnim riječiina: Neka živi, ko hoče da mre, a neka uinre, ko hoće da živi! S druge strane poprsja nalazc se nedovoljno razumljive riječi: „Umnožavanje zabranjeno“. Neka orudja, nadjena u arseualit Narodne Odbrane, svjedoče, da se u n.ioj slabo radilo na kulturnom imaprecljivanju. Tu je lćla i gipsana plakcta bivšeg prijestolonasljednika Gjorgja. Ona je nadjena tt stanu Tankosićevom. Omiljeuo sredstvo za vclikosrpsku propagandtt bili su izloženi kaiendari, i to: zidni kalendar u bojania s grbovima svih jugoslavenskih zemalja tt izdanju firtne Jefte P«avlovića i kompanije, pa kalendar ,,Vardar“ it izdanju političkog udruže’nja ,,S ptkTa

ment i njegov karakter smetaii su mtt, da nc stvori djela od tolike vrijednosti, koliko su možda vrijedile njegove sposobnosth- U njemu je bilo nešto kontradiktorno. Po svom poliiičkom shvatanju bio je socijalisfa, koji se još u tnladim godinama upleo u btirntt borbu beogradskog političkog života, a kasnije je postao Iitcrat čisto književnih tendencija; do kraja žlvota bila su u njemu dva čovjeka: utilitarista, koji socijalnont cilju podvrgava književno djelo, estetik, koji u književnosti ističe kao krajnji princip ,,1‘art pour 1‘ art“. Pristašica Taineov, kako su Skerliča obično smatrali, bio je u stvari impresionista, koji je po svom ličnont osjećanju i momentanom raspoloženjit davao ocjeuc o književnicima isto kao i o političarima. A ta raspoloženja bila su kod Skerlića vrlo promjcnljiva i zavisila su često od dnevne političkc borbc. CMuda su tt njegovim spisima koirtradikcije, netačna shvatanja i smjeie ocjene. Njegovc KnjiŽevne rnoltografije i njegovo djelo, „Istorija nove srpske književnosti“ ne pokazuju uvijek kristalizovan sud sredjenih studija. Od profcsora ttniverze moglo se očekivati nešto više učevnjačke objektivnosti; isto Skerliću nedostaje originalnosti, u lcom je pogledu on daleko ispod Nedića. Skerlič je pisao vrlo tnnogo; ali iz njegovih spisa treba ipak izliječiti novinarsko-polemične clemente od staloženih opservacija literarnog historičara. Skerlić je bio i dobar I vrijedan organizator. On jc prikupio oko Književnog Glasnika inuoge mlade Ijude, koji su tek počinjali pisati, uveo ih u književnost i svojim snažnim autoritetom stvarao im izvjesne, unaprijed odredjene pozicije. Skerllćeva ogromna energija I borbena prirođa Imponl-

rale stt ne samo njegovim prijateljima i pristalicama, vcć i protivnicima, koji stt ga kašto čak i nesvesno imitirali, podražavajući tnu stil, snažan i dosta iievczatt, ali koji neposredno djcluje svojom bujnom jedritiom. Skerlić je iz političke tjesnogrudosti negirao one, s kojima tiije imao ličnih veza; njega su iz pakosti i osvete napadali drugi, koji su ga mrzili i kojima je smetao. Prirodno je, dakle, da do sada još nismo dobili objektivni i definitivni sud o tijcgovim djelima, koja stt ipak, nema sumnje, od znamenite vrijeđnosti za liistoriju srpske književnosti. (Svršiće se.)

NALI PODLISTAK. Neproslav|jeiia d v ijestogodišnjica. Iz Imotskoga se javlja: Posljednjitn danotn jula navršilo se 200 godina, što je oslobodjen Imotski kotar, stara hrvafcska županija, od turskoga ropstva. Ovim osvojenjcm završeno je Čišćenje Dalmacije od Osmanlija, i sko je požarevačkint mirom za tursko zlato jugo-istočni dio Iinotske krajine bio opet prepušten Turčinu. A Mlečani zbog ovoga proširenja svoga posjeda u Dalntaciji i radi neuspjcha tta istoku moradoše se ođreći Kandije na korist tttrskoga carstva. 1 tako su Mlečani zatnijenili s Turcima Kattdiju za Imotski. Budući đa se zbog sadašnjih tešklh vremena nije mogla dostojno proslaviti ova znamenita uspomena, nadat se, da će nalloći bolja vremena I da će Iinočani imat! prilike, da proslave dvijestogodišuiicu svoga oslobodjeoja. Pivo kao čovječija potreba. Dvorski savjemik profesor dr. Julius Stoklasa, direktor hemijsko-fiziološke opitne stanicc na c. k. tehmkumu u Pragu publikovao jc svoju raspravu, u kojoj dokazuje korist od upotrebe piva, te traži, da sc ukine zabrana odnosno ograničenje njegove proizvodnje. U toj raspravi tvrdi ttčeni proiesor medju ostalim i ovo: 'Alkohol se stvara u svakom živom biču, niti se daje zamisliti život biljaka i životinja bez alkohola. sarno što ga nerona protoplazma ne podnosi, te on u prisustvu kiseonika brzo oksidiše. Za čovjeka, koji sc uretjno hrani, koji se dovoljno kreće u svježem zraku i koji dovoljno spava, alkohol je sa zdravstveiiog gledišta izvor cnergije. Naprotiv kod osoba, koje rdjavo oksidišu, kod kojih sc izmjena snagc i tnatcrije ltalazi u deprintiranom stanju, postaju iz alkohola organske kiseline, kojinta se izazivaju patološki procesi. Dakle, alkohol mora u tijelu bez ostatka da oksidiše, da bi se stvorila samo ugljena kiselina sa kiseonikom, t. j. voda. Na pitanje, koliko se stnlje piti piva, nijc teško odgovori'J, jer ic (o stvar individualna: jedan podnosi više, drugi manje; a obično svaki osječa, kad tnu je dosta. Ispitivanjem odličnih fiziologa dokazano je, da se oksidacijom alkohola odstranjuje sagorevanje masti u tijelu; a da inast u tijelu treba čuvati, valjda fcek nije potrebuo dokazivati kod sadašnje oskudice raastl I goriva. Pivo sadrži sve ugljene hidrate i proteinske materije kao i mnogobrojne biogene elemente u organskim Iako svarljtvim oblicima. U njetntt nema celuloze. Stoga se ono može smatrati kao odista neophodno i odlično aredMvo za ishranu r razgradjJvapje, *

Broj 232. Sestara". Izložena je i jedna kutija za priloge „Narodnoj Odbrani". Iznicdju izloženih prednieta ualazi se i tajni politički testamenat proguauog kneza Aleksandra Karagjorgjevića, u kome priznaie, da ga je stalo muogo novaca, ćlok je organizovao zavjerit protiv kneza Mihaila. U ltjemu on savjetujc sina Petra, kako zavjerama i ubijstviina može sve da postigne; a vrijeme je pokazalo, da se sin obiIato koristio tim savjetima. Izložeua je još i čitava serija štamparskih rudova, kao: Bitka kod Bitolja, Bitka na Jedrenu, Srpska Carevina i t. d. hna i francuskih i ruskih djela i brošura, pa onda iz prometa povučene srnske dinarskc novčanice. čekovi. knjigc i nmoga akta NarodneT} nke. Izložena je i oprema koniita: revolveri, puške i t. d. Na jednoj čuturi iz Srijema, koja može da posluži kao corpus delicti velikosrpske državc, nalazo se izrezanc riječi: „Živllo Srpstvo“. Nalazc se izložene i dvijc kolekcije novina, jedna iz doba ubijstva posllednjeg Obrenovića, a drttga, Icoja raspravlja sarajevski atemat i drugo dogadjaje, koji s ovim stoje u vezi. Iz referata izvadjeni statistički pddaci svjedoče, da je beogradsko redarstvo pod teškim prilikama savladjivalo svoj zadatak. (Nastaviće se.) Vijesti iz unutrašnjosti. Proslava Previšnjeg rodjendana n Sopot«. 16. o. m. proslavljen je u S o p o t u dostojnim načinom Previšnji rodjendan Njegovog Veličanstva cara i kralja Karla. Toga se dana sakupila momčad c. i k. ondašnjeg erapnog bataijuna, kojima je u prisustvu časnika, činovnika i vojnika c. i k. okružnog z:tpovjedništva držao svečani govcr g. major B u g a t na magjarskom, a g. natporučnik D i v i š e k na češkom jeziku. Lij'epe jo ove govore, pune lojalnosti i zanosa, sakupljena momčad pozđravila burnim trokratnim usklicima Njegovom Vcličanstvu. Uvečc je priredjcna ti lijeptm rasvijetljemm sopotskim ulicama bakljada. Rroslavi Previšnjeg rodjendana učestvovab ?C oduševljenim načinom i stanovništvo Sopota. Proslava Previšnieg rodjend.ina na Umci. Previšnji jc rodjendan Njegovog Veličanstva cara i kralja K a r I a proslavljen na Uinci i okolišnint seliinu. vrlo lijepim načinom. Stanovništvo je iz vlastite pobuđe tim povodom paliio na brežuljcima vatru i tako prirediJo lijepu iluminaciju. Proslava Previšnjeg rodjenđana u Novom Pazarti. Pišu liam iz Novog Pazara: pro« slava Previšnjeg rodj'endana bila je ovVlj'e zajedničko ođuševljenje ovdašnjih čela: i ovdašnjeg građskog sfcanovnišiva. U prcdvečcrjc jo improvizovana gamizon« ska glazba uz nošeuje zapaLenih baklja svirala kroz okićeni i osvijetljcn grad, a po obližrijim visovima gorjele su vatre radosnice. Na sanr svečani dan održa11a je na vježbalištu poljska s'.užba Božja, a zalinr je pređuzeo okružni zapovjednik, potpukovirik vitez pl. Mihaj1 i ć đefilovanje četa. Osim toga održa« na sir bogosluženja u ovdašnjoj glavnoj džamiji, u grčko-isotčno'j crkvi i u jevrejskoj bogomolji uz veliko učešće naroda. Na svečanom objedu u gamizonoj časničkoj menaži držao je potpnkovnilć vitez pl. Mihajlić jezgrovit govor, ko.i jo završio odušcvljeuim ,,živio“ u fasl. vladaocu« t Vučić M. Gjerasimović. Kako nam javljaju iz Užica, umro je ondjc 7. avgusta (po starom 25. jula) ugledni trgovac V u č i ć A1. G j c r as i m o v i ć u 82. godini svoga života. Pokojnik je naročito pod Obrenovićinm igrao vrlo veliku ulogu u srpskoni javnom životu, te je bio jedan od najugleduijilt prvaka libcralne stranke u Užicu. Svoju jc djecu ugledni pokojnik . dao svestrauo vaspitati, pa sn nnt svi njegovi sinovi zauzimaii odlične poiožaje. Medju ostalima njegov sin L j ub a bio jc poslanik i vodj Hbcralnc stranke u Užictt. Pokojnik, koga oplakujc innogobrojna rodbina, saranjen je 8. avgusta (26. jula) uz uajdublje saučešćc cijeloga mjesta, koje ga je uvi-, jck cijenilo i poštivalo. Laka mu bil.V rodjena zeniija! Proširenje puiničkog saobi'aćaja izniedju Beograda i Niša. Od 15. avgusta saobra'ća na pmz\ Bcograd—NI§ jedan nov putnički voz tv oba pravca, Polazak iz Beograda u 13 sati t 40 minuta poslije podue. Dolazak u Brograd iz Niša u 5 safi i 16 minuta poslije podne. „Jedau za sve, svi za iednoga" Pišu nam iz Kruševca: 17. avgnsta poslije podnc« z.iklopio Je u Arandjelovcu za uvijck svojc oči vjeran. austro-ugarski vojnik, pošten muž, dobar đrug i još bolji prijatclj, pučkaustaški vodnik Georg S c b o 11 u 35. godini svoga života. Urnio je uaravnom’, ali ipak nenadanom smrti. Ostavio je izd sebe udovu sa sedmoro neopskrbljenft' dječice. Njegovi đrugovi, koji su ga ci* jetrili 1 vx>ljeli, učinili su sve, da nru pogreb daleko ođ njegovoga 'doma, u tudjoj zemlji, buđe što Jjopšk To Im j*( u svakom poglcdn l uspjelo. Nn tt« E?*