Београдске новине

Strana 2. Cetvrfak BEOGRADSKE NOVINE 30. avgusta 1917.

danas pojavljaj'u pred začudjenom Evropom — Litavska. Pe/js'ca i Ukrajifla! — dade jedno zajedničko ime ,,Rusija“. Tečajem 18. vijeka pošlo je za rukom ruskim carevima, da iz Litavske stvorc „Zapadnu", :z Ukrajine „Malu Rusijti", dok su iz moskovske velike kneževine skovali silnu azijsko-evropsku velevlast, koja 'jc u isto vrijeme dala da se čuje njena riječ u Beču, Berlinu, Carigradu i Pekingu i imala da odlučuje o ratu ili miru u Evropi. Sa pravom plaše sc ruski uacijonaliste, da bi ostvareujcm Ukrajine potamnila njihova zvijezđa u Evropi, da bi nestalo onog vještački skrpanog ’djela Petra I. i Katariue II., koje je stvorilo Bijelo-, Veliko- i Malo-Ruse. Sada je nastupilo vrijeme, da nestane ove zgradc laži i liasilja. lzvan svake je sumnje, da nato ne će pristati ni jcdan Rus, koji jc vaspitan u ismrijskim tradicijama svojega narod?, Ali što se sprenaa, niko više nc može zaustaviti. (Svršiće sc.) Papinski priiedloq za mir. Odgovor Engleskc. (2faroČilf brzojav 'raćlskih Novlna") Basel, 2S. avgusta. „Matin" javlja iz Rima, da jc zastupnik Engleske kod sv. Stolice, potvrdjujuei prijem papine note, izjavio Vahkanu, da sc Engleska sa svojim saveznicima još i-ijc sporazumjeia, ali da engleska vlada vee sad utvrdjuje. da Njemačka nije do sad niti obnarodovala svoje ratne ciijeve, niti je dala izraza i najmanjem žaljenju prema Belgiji. Pod tini okoluostilria izgleda, da će sc saveznici pridržavati samo onih načela, koja su razložiii u noti upućenoj WiIsouu. Belgijska vlađa papl. (Naročiti brzojav „Bfioaradskih Novina") Basel, 28. avgusta. Ilavas jc donio iz Havrea ovu vijest: Belgijska vlada u potvrdi prijema papiue note iskazuje svoje poštovanje prema visokiin osjećajima, kojima je zadalmuta nota, daje izraza svojoj blagodarnosti za naročito interesovanjc, koje sv. Stolica ukazuje u ratu teško i nepravedno postradalom beigijskom narodu. Beigijska viada će papine predloge s najvećoin pažrijom proučiti.

Iz današnje Rusije. ■Ruska državaa konierencijja u Moskvi. Kb. Moskva, 29. avgus'a. Petrogradska brzojavna agericija javIja: U popodnevnoj sje'dnici državne kcnferencije u Moskvi uzco jc riječ, burno pozdravljcn, soeijahstički vodj Cejdže. Njegovi pristaše pozdravili su ga oduicr-< ljemm poklicima: „Da živi g’ava ruske levolucije i“ Svoj dugi govor završio jo Uejdžc timc što jc naglasio, da vlada može udovoljili svojim zalitjevima samo on« dn, ako šc osloni na široke rnasc nare'da, U vocemjoj sjednicr govoiio je naprije predsjednik dume i bivši vojni m'n star Gučkov. On jc prije sv-ega govotio pro» tiv rata, te je rokao: Afi smo rat vodiii zlo i vodimo ga još uvijek zlo, a u ovaj čas ga u opšte iie vodimo nikako. Ja neznam da li ćemo ovaj rat izgubiti, svakato sve govori za to da ćetno biti poražcni. Za tlm jc Gučkov predočio sliku krize, koja ugrožava narodnu privredu i industriju, kao š.o dnevno povećava i leškcće oko proizvodnje municije i opskrbc živežuim namimicama. Ta lcriza zadaje poljoprivredi smrlni udarac a dovadja u smetnju i transportiraoje. Zabi-inutost i nezad v I,stvo osjcća se u svim slojevima naroda svakim danom svo to više. Pošto je Gučkov ocrtao kriiični po'ožaj pod prvom prjvreinenom vlaclom, morao je svoj govor prekinuti, pošto je piclcoračio ogra« ničeno viijeme za govor. Jeđan dio desnice protegtirao jc pio;iv toga, što je predsje'dnik na tu činjenicu Gučkova upozorio. Ljudi sc samo u sebičnosli izjednačuju. Neki zaradjuju s mukom svakidašnji lileb; neki bez ikakve muke. One prvc zovu poštcnim radenicima, ove drugc nepošteaim. Medjutim, i jcdnima i drugima je jedan i isti cilj; Održavanje egzistencije. Covek se i radja i umire nc znajući šta radi, i oba pirta grcši. Obični ijudi smatraju gcnijc za ludake. Za niže ijude gcniji su božanstv'a, ., Dužnost i pravo, ?o su Iva rodjeria brata, koji od posmnja sveta tražo razdeobu, aii no rnogu da iiadju pogodnc sudije, da ih razdele. Za to su oni ncprestaiio pod parriicom i glože sc — kao braća. Predomišljanje je rašenie do pola sazidane kuće, da se počne zidanje nove, koja će se opet rušhi, kad počne da sc namešta krov. Srcc, koje oseća i prhna svačiji bol, najzad se prepuni i prepnkne. Bol i radost dodiruju se. Njihova fculminaciona dodirna tačka, zove. se: luđilo.

Poslije govora poslauika S u 1 g i n a, k'oji je protesiovao piotiv separati-tičke tendeiicije izvjesnili elemenata vkraj’nskog stanovništva, pročiiao je ministar predsje'duik Kerenski simpatican brzojav Wilsonov moskovskom kongresu, koji je brzojav ou posredovanjcm pos’anika Sj> dinjenih Država iloliio za kongres, tc je zarnolio ministra 8]X»ljniii ] oilova Tereščenka, da dostavi poslanilcn izraz zahvalnosti na tom brzojavu, čija jc g’ držina đala polcta članovima konf re xije. Riječi KercnslcOve propraćeire sn bduSevljenim usklicima. Zatim je uzeo r'jeo poslanik Makrakov. On je izrazio svoje divljenje programu piivremene v ade, ali i sumnju, da li će se isti i oslvariti, pošto vlada, i ako snab'djevena diktutorskom moći, nema potpunu slobodu kreničkog i vojničkog savjcta, koji j : u ime tanja. Najzad je govorio zastupnik mdpvoga izjavio povjerenje piivremenoj vlacli. Odgodjen saziv konstittianle. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina’’) Berlin, 29. avgusta. „V o s s i s c li e Z e i t u n g“ javlja iz Rotterđama: Kako .,CcntraInews“ izvještava, odgodjen je saziv k on s t i tuan t e na g od i n u d a n a. Privremcna vlada drži, d a ć e d o o nd a b i t i z a k I j u č e n m i r, pa da čc konstituairta prema tome u to vrijcme i bolje odgovoriti svojoj svrsi. Žalosno stanje ruske industrije. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina' ) Stocklioira, 29. avgusta. Profesor Bernacki, koii u slvari vodi rusko ministarstvo finansija, pošto je oficijelni ministar finausija Nekrasov lck početnik u finausi jskim pitanjima, držao je ovih dana prbdavanje, u kom je rekao da ruslca poljoprivre'da pokazuje ta« kvu dezorganižaciju, da s-s ona lis rnože lako popravili. Zbog pomaojkanja sirovina. nečuveno visokiii radničkih p’ala i minimabiog radnog vrcmcna, spala js produkcija ruske in'dustrije na najaiže grane. Ruska metalna industrija produeira u ovaj čas samo 50°/o, a tekstiina industrija samo 20“/o uormalne produkcijc. Cj'elokupna unutarnja ruska trgovina polpuno je razorena. U cijeloj zcmlji vlađa liaos, koji po'dsjeća na privred* nu tchuiku latarskih vremeaa. Rusija jc danas ekonomski posvema ovi na od inostraustva. Bez inostranih kredita, rckao jc daljc Bernacki 'doslovno, ruska rublja danas ne bi vrijc'dila više ođ nelcoliko kopejki. Radiiički savjet protivan odlasku carske porodice u UHglcsku. (Naročiti brzojav „Beogradslcih Novina“) Karlsruhc, 29. avgusta, Prcma ,.N. Z u r i ch c r Z c i t u u g“ j'avlja ,,M c s s a g g e r o“ iz Petrograda: Engieska vlada jc prediožila ruskoj vladi, đa sc car a i cijela carsiva porodica prevezc na jednoj krstarici u En- , glesku. Ruska vlada nije još konačno odgovorila. Većina radničkog savjeta je protivna tom predlogu. Ispražnjivanje Petrograda. (Naročiii brzojav „Bcogradskih Novina*') Stocklioiin, 29. avgus r a. Privremenom vladom naredjeno ispražnjivanje Pctrograda od svih iziišnih clemenata vcć je otpoćelo. Vladin koinesar Rakovski naredio je, da za dvijc sedmice imaju prcko 100.000 stanovnika da napuste Petrograd. Lazareti s lako ranjenima vcć su prenijeti, a u skoro će se i škole ukioniti. Kornilov protiv Kereuskog. (Naročiii brndav ..Beooradskih Novina’ ) Budimpešla, 29. avgusta. ,,A z Est" javlja iz Lugatia: Po j dnoj petrogradskoj vijesu izvjesno j?, <la Korniiov sprema udarac protiv Kereaskog. Konnlov igra dvojaku ulogu i t:aži i za pozađinu uvodjenje smrtne kazne, jer zna, kako bi to nčinilo Kerenskog nepbpulamjm. Neizbježno j?, da će d ći do odlučno borbe medju lima đvjcrna cezarskim prirodama. Finskj pokret protiv privreineno vladc. (Naročili brzojav ,,B ogradikiti Nov.na") Kopenhagen, 29. avgusta. ,,P o 1 i t i k e n“ javlja iz Ilelsingforsa: Ovdje vlada za sad živrdian pokret proiiv privremene vlade. Socijaldemokrati, koji iinaju većinu u zcmaijskom saboru, zaključili sti, da prkose zabrani ruske vlade i Ja za 29. avgust sazovu zeinaljski sabor. Oni sn izjavili, da ne će zazirati ni od oružane sile. Očekujii se sudbonosni dogadjaji, pošto je glavni guverner dobio nalog iz Petrograda, da protiv socijaldemokrata upotrijebi oružanu siiu, ako bi ovi pokušali da ostvare svoju volju. Središnji odbor iinskc socijaldemokratske strankc upravio jc poziv tinskoin narodu, u kome se kaže, da je raspuštanje zemaljskog sabora liezakonko, i u kome se izjavljuje, da ic zemaljski sabor zaključio, da produži svoj rad. Maksimaliste iia dj'elu. (Naroeili brzojav „Beogradskih Nov.na”) Petrograd, 29. avgusla. U predveferjc moskovskc 'đržnvue konfereneije maksimalisle su liješ li, ba protestuju proliv konfercnci.'e, koju oni označuju kao gradjansko-anlirevolucijonai'nu. Pošlo im jc za rukom, da izazovu djeltmienu pobumi u Moskvi. Mi.oge tvornico i radionice su obuslaviio iad, tramvaji no rade, gostioniee su zatvorene, Maksiraaliste pokošavnjii da izazovu opšt-u po.bunu.

Protest Roinauova pfotiv lišenja izbornog prava. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Frankfurt, 29. avgusta. Kako se prcko Ženeve iz Petrograda javlja, veliki kneževi Pavle Miliajlović i Pavle Alcksandrović uputilj su u ime porodice Romanova pismo predsjedniku komisije, koja vrši priprenie za narodne izbore, kojim protestvuju što su članovi bivše carske porodice lišeni izbornog prava. Bivši car je tako isto potpisao protest. Carska porodica u Tobolsku. (Naročiti brzojav ,,Beogra<lsl<ih Novina") Stockholm, 29. avgusta. Kerenskij je dobio iz T o b o I s k a brzojav zapovjcdnika Carskog Sela, generala K o b 1 i n s k o g, koji je ođredjen da čuva carsku porođicu u Tobolsku. Koblinski javlja, da je car prispjeo u Toboisk 16. f . mj da su niu ustupljenc dvije dvorane u guberniiskoj zgrađi, a ostaic prostorije njegovoj porodici. Careva civflna lista. (Naročill brzojav.,Beoeradskih jNovina'*) Ženeva, 29. ..vgusta. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Petrograda: Izdaci države za izdržavanje carske porodice utvrdjeni su na 8000 rubalja godišnje. Veiiki kneževi Pavle i Kiri! prognanf. (Naročili brzojav ..B'Ogradskih Novina”) 'Ženeva, 29. avgusta. ,,Matin“ javlja iz Petrograda: Vcliki kneževi P a v 1 e i K i r i 1 dobili su naredbu, da napuste evropsku Rusiju. Istočna oblast Urala im jc odredjena za stalno boravljenje. Pokušau atentat na Koi'nilova. (Naročili brzojav ,,B o radskih Nov'na") Rotterdam, 29. avgnsta. „T im e s“ javlia iz Moskve: Ekstremiste poknšali su u petak uveče, đa žcljeznički voz, kojim je putovao ge eral Kornilov, izbace iz tračnica. Ekstremis e kraj toga živo raclo na tom, da dodje do sveopšteg.uslanka a u svrku da se cs oirođe njihovi zatvorem vodje.

Stockholmska konferencija. Predsj’edništvo Uongresa. (NaroČiti brzojav „Bco’jradst ih Novina 9 Franfsfnrt, ^ 8 . avgusia. „Frankfurter Zeitgng" javljaju iz Haaga: Prcdsjcdnik" sovjeta Ć e j d ž e primio se pređsjeđništva medjumarodnog socijalističkog kongrcsa u Stockliolmu. B r a n t i n g i T r o e 1 s t r a izabrani su za potpredsjednike. Huysmans je izjavio, <3a će šjeđnice biti javne. Axelrod i Panln će zastupati ruskc umjcrenc socijal'ste. Francuska zemaljska socijalistićka organizacija šaije izaslauike u StockKb. Slockji<driU;29. avgusta. ,,S o c i a 1 d c mo k r a t e n“ javtja: Francuska zemaljska organizacija socijalista zaključila je opštim giasanjem, da ispošlje izaslanike na konferenciju ii Stockhoimu. Pckret za mlr. Englcsko radnlštvo za mir. (Naročiti brzojav ,.B o~rads':ih N^v'na' ) RoUerdam, 29. avgusta. Iz londonskih politiekih knrrova se ovamo javlja, <la je SnoWđei prcšle nedjelje u sjeđriici ođbora nezavime rainičke stranke u Mauchesfcm i ijavio: Glaganje radništva o Stockholmu je i~mijeliilo mišljenje prvog ministra. Možemo vjerovati, đa će u viio kratkom vreme u nastupiti ođlučan obrt u politici v'a'de, upravo da mora nastupiti, jer je zahtjev ea što skoi'iji mir sve jači, i jer se radništvo cnglesko istaklo kao pobornik za pravičan i trajni mir. Inicijativa za otpočinjanje pregovora o tni u prcš'a p od ruskih Hocijalista na eiphske. Ru ka vlada, na koju su socijali te navalji al?, da o miru govori, nije mogla od ovo. ili toj želji, jer je vojnička moć Rusi'e znat* lio oslabljena. S foga su se prijate ji mira u Engleskoj udražih <la, o'lanjajući se na uspjeh koiim Engleska brani svoj moćni položaj, ubrzaj'u sv<šctak rata. Wilsonova posianica. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Berlin, 29. avgusta. ,.M o r g e n p o s t“ javlja iz Zcncve: U „J o u r n al d e <1 e n e ve“ izjavljuje profesor S q i p p e 1 da je saznao iz vrlo pouzđanog 'zvora, da će Wilson, prije no što američka v< jska stupi u borbu, učiniti posljednji pokušaj za mir. Spomcnica engleskih socifalisia o mirovniin uslovhna. (Naročiti brzoj v „Brogradskih Nuvina'0 Haag, 29. avgusta. ,,Nieuwsburca u" javija iz Londona: Socijalistička stranka je sastavila spomcnicu, koju će podnijcti današnjoj socijalističkoj skupštini svih zemalja u Londomi, a u kojoj su razložcni ratni ciljevi i mirovni uslovi. LIoyd George o iniru. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna'9 Rotterdam, 29. avgusta. Prošlog pctka je, u skupštini rudarskih izaslanika u Londonu, izjavio Lloyd Oeorge: Mirovua kbnferencija

nije moguća prije, nego što se ne utvrde osnove mira. On sam je za časno raspravljanje i sporaznm, koji će „krivce kazniti a ncvinc sačuvati od novih prepada".

Novi uspjesi njemačkih podmornica. Kb. Berlin, 29. avgusta. Wolffov uređ javlja: U Atian’skom okeanu uništile su njemačke pođmornice i opet 18.000 brutto registarskih tona. Medju potopljenim brođovima nalazili su se jedan naoružani engleski parni brod po izgleđu „Colombo" sa 5019 tona, talijanskf naoružani i dnpkom krcati parni brod „Eugeiiia“ i jedan naoružani engleski parni brod nepoznatog imena, natovaren, kako se čini, sa uljem. Načclnilc adniiraiskog stožera mornarice.

Neopraničeni podmornički rat. Nastradao veliki engleski krstaš. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bera, 29. avgusta. Švajcarski dopisni urc'd javi.ja iz Lo Havra: 6. avgusta je đovučen u ITuli jedan vcliki engleski krstaš, koh n je imao kafarke i na kome su od če iri dimnjaka bita još samo dva. Prednji čio krstaša bio jc polpuno provaljen, zbog čega postoji surnnja, da je krstaš pogođio torped ili 'da je bio u borbi. Ainerički vojni književnik o uspjehu njeaiačkog podraorničkog rata. Kb. Rotterdam, 29. avgusta. Američki listovi donose iednu studiju atneričkog vojničkog književnika pukovnika Smcrsona o pođmorskom ratu. On veli: Svje’slđ rat sc razvio u očajnu borbu izmedju uništavanja brodova i gradjenja brodova. Ta borba izmeđju uništenja i gradjenja može se riješiti saino jednim načinom, koji se u nekoliko riječi inože iskazati: 1 a k š e j e u n i š t i t i n c g o 1 i s a g r a d i t i. Po pravilu je potrebno najmanjc 6 mjeseci da se dobar brod oagradi. Dobro upravljenim torpedom on je uništen za pet minuta. U ogorčenom d v o b oj u u s p j e h j c n a s t r a n i N j ein a č k e.

Strahovit požar u Soiunu. (Naročiti brzn'nv p o rads' ib Nov'na") Kopenhagesn, £9. avgus a. ,,Daily Couri" javl'a :z Sclura, da su sporazumnc sile pri'ikom velikog požara u Solunu izgubile ogromne vrijednosti u obliku životnih namimica, iluvana, vojničke oprerne i đrugim zal'hama. U vai'darskom kraju gra'da je četrnaest magažina vo’ske sporazumni'i :ila, n kojima je bilo duhana, vina i dvopeka u vrijeđnosti oko 24 milijnna franaka. U trgovačkom kraju građa izgorjelo je potpuno 32 magazina vojna. U njima su bile zaiihe kože, kožna oprema, vojnička obuća, ođijelo, suvo voče 'i snvo meso, sve u vrijednostf oko 100 mili-uaia franaka. Uništenjem ovih veliklh v i'e'Jnosti snabdijevanje v-ojske je znatno poremećcno. Teškom mukoni je pošio za rnkom, da se od požara spasu smjestišta rasprskavajućih materija, koje s; i a, lazilo u hlizini Jonskc banke. šleta u uništenom nlju i zalilii tečnog goriva nije još utvrdjena. Isto se tako nije do sad rnogla utvi'diti šteta u izgorjelim antomobilima i drugim pođvoznim srest.ima. Uprkos uvjeravanju, da ne doiavi u pitanje zlonamjema paljevina, ipak se održava sumnja, da je postr jala namjera atentata protiv glavne osnovc ma-'edonske vojske sporazumnih sila.

Grčka. Sfednica grćkc koiiiore. (Naročiti brzoj'av ,,B o radski i Novina") Atena, 29. avgusta. (Havas). Komom te danas produžila pretres odgovora ua prijcstonu besjedu. Bussions, poslanik iz Koztania i potpisnik odgovora manjinc na prijestonu besjedti, izjavio je, da nc priznaje promjenu na prijestolu. Timc izazvao pravo bjesnilo u krugovima venicelističkili poslanika, koji su ga svukli s govornice. Venieelos je pritrčao da inu pomogne i izjavio mu, da žali što se ovako s njinie dogodilo. Kafondaris je govorio u ime /ečine. On je iznio svc žalbe protiv bivšcg kraIja, koji jc dotle doveo, da je Grčke nesialo s karte Evropc. Većina za sad priznaje kraijevinu, r.li ima prava, da jjoniogne do pobjede Tepublikanskom duliu (živo odobravanje poslanika i prisutnih na tribinama). Odgovarajući na govor Bussiona rekao je Venicelos, da je rcvolucijonarni pokret jedino srcdstvo, da sc kralj priS'Ii da prihvati voiju naroda. Pa ipak vlada snv-rtra za svoju dužnost, da još s kraljem pokuša. Najnovije brzojavne vijesti. Novl ugovor sporazutnnih sila protlv zasebnog uiiri. (Naročiti brzojav ,,B o radskih Novina*) Ženeva, 29. avgusta. „J o u r n a 1 d e s D c b a t s“ javIja.: Poslednja konfereucija sporazumnih sila izradila je n o v u g o v o r s aveznika, koji je kao dopuna londonskog sporazuma upravljen p r o t i v zasebnog mlra.

Broi 238.

Ispitfvanfe Pofncareovog vladavlnskog rada. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna^ Bcr.n, 29. avgusta. „II u m a n i t e" j ivl'a: Ođbor senata. za spoljne poslove je riješio, da u nareČiloj sjednici ispita vladavinski ra<5 Pomcarea. Rusko-francuski <ajni ugovor. (Naiočiti brzojav „Bcogradskih Novlna") Bern, 29. avgnsta. Bcrnski „Tagblatt", čija su svojedobna otkrića o rusko-'raucuskom tajnom ugovoru izazvala u krugovima sporazumnih sila velike neprijamosti, dobio je s đobro obavještene strane ovaj dopis, za čiju sađržinu ue jamči: U poznatom rusko-francuskoin tajnom ugovoru se nalazio i iedan stav, koji jc bio upravljen protiv Hohndske, jer je njime predvidjeno, da sc holandskc oblasti ustupe Bclgiji. Buduća vlada i uprava Poliske. (Naročili brzojav „BeoerarLkili Novina"’) Berh'n, 29. avgusta. To ,,L o k a 1 a n z e i g e r u" demisiouirao je poljski državni savj t s m rtiva« cijom, da zbog nedovoljniii polit’tkib prava nije u stanju tla razvije uspješnu 'd elatnost za kraljovinu Poljsku. Demi ionirani poljski državni savjf-lni<i su nczadovoljni, što su ’dugo čekali na proširenje svoga đjelokruga; a’i to se nijo ibilo, te zato smatraju svoju djrtataost za besciljnu. S ovim izvjišta cm u vezi dostavljeno je mjerodavnim političkini krugovjma, da njemački R i.-bst g m t a stvar poljskog državnog a. j ta za svojti i da rješavajući faktori ne že'e, da se l dalje odlaže ohrazovanje zas bnog poljskog ministarstva. Nj mačka vlada je u toni pravcu već u pregovoru s aostrougarskom vladom i već posto'i spora* zum, kako treba da lntđe sastav je .a bu* đuća viađa i nprava raske Poijske. Povišenje američke novčane pomoći sporazumniai silaitia. (Naročiti brzojav „Beo-radskih Novina‘ r j Haag, 29. avgusta. Kako ,,Nevvs-bure;iU‘‘ iz Washingto. na javlja, tamo je posiije dngog savje« tovanja u finansijskoj komi iji r'j šeno, da se svota, koju Atnerika mj -sečno spo* razumnim silama kao z ijam s avlja nri raspoloženje, povisi od 100 na 120 mili* juna funti šteriinga.

Grad i okolica. Dnevni kaienciar. D a n a s je čctvrtak 30. avgtisfs, po slflrom 17. avgnsla. — Rimokatolici: Rosa Lim. dj.; pravosiavni: Miron, Slraton I đr. Casnička i činovnlčka kasina otvorcna je <lo 12 sati u noći. C. I k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uvečc. Slobodaa pristupsvakom vojniku. Bcogradski orfeum (u baš(i Hotcl Takova); Početak predstave u 8-30 uveče. Kinematografi: Voini kino (Koleseum): U 6 sati poslije podnc predstava za vojnike, — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati posiije podnc predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo . e kam a : 0<1 26. avgusta do 1. septembra vršićc noćna službu u Beograđu ove apotckc: Dr. Panić, Saborna ulica 77; Nikoiić, Bitoijska i-J. 2; „Crvcni Krst“, Bcogradska uilea 2 i S!o jić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. iz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sali prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc podne. iz Zcmuna za Beograd: 5-30, 6-30, T'30, 8'30, 9'30, 10'30 i 11'30 prije podne; 1'30, 2'30, 3'30, 1'30, 5‘30, 6 30 7'30, 8'30 i 9'30 poslije pođne. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podnc i u 8 sati u vcče. — h P a ncsove zaZcmun: U6 sati izjuira i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zcinuna i Pancsove i ooratno ne pristaje u beogradu. — Brodarskl saobračaj 5 a b a c—S m e d e r e v o. Polazak iz Sapca za Beograd ćetvrtkem i nedjcijom u 8 i po sati izjutra. Dolazak u Beogtad u 12 i po sati poslije podne. Poncdjeljkom odmor broda u Smederevu. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorcna ittorkom, čctvrtkom, ncdjeljom i praznicima. Posjeta bolesnlka u bolnlcama: U bolnici „Brčko": od 2—4 sata posiije podne. U bolnici „Brfinn": od 9-30—12 sali prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čctvrtak i nedieiju od 1—3 posiije podnc. Rijcčno kupatilonaSavi, otv*> reno od 6 sati izjutra do 7 sati uvcčc. Istorijski kalendar. 30. avgusta. 1707. gođ. zaključcn j'd ugovor u Altranstadtu izme'dju cara Josipa I i švedskog kralja Karla XII. — 30. avgusta 1757. gođ„ u toku se'đmo« godišnjeg rata sukobila se ko<l sela; Grossjagersdorfa Vtlika mska vojska, koja je po<I zapovjc'đništvom gcnerala Apraksina bila upa a u Prusku sa malobrojuim snagama pmskog gcnerala S e h w a 1 d t a, koji je poslije ogorČcne borbc bio prmudjen na odstupanje, — 30. avgusta 1813. god. pobijedili su udruženi Anstrijanci, Prusi i Rusi Francnze kod sela K u 1 m a i N o 11 e ndorfa. — 30. avgusla 1831. god. rodio se u B u <1 i m u znameuiti srpski kompozitor Kornclijo Stanković. Ostavši još kao dječak bez oca i majkc, jpafc |0 uspjeo, .teško kubureći materijaino, da svrši žost razreda gimnazijo, koje u Budimu, koje u Aradu. Od ranog djetinjstva rau je najveća že'jti bila, da se posvcti muzičkim studijama. Izneoada mu se ova želja ispuni zahvaljujući Pavlu pl. lligjičkom, koji ga (1819.) o svomc trošku fiošljc na bcčki kcaizorvatorijtmi. ilailjivo radeći, Stanković j«